67 - 004/1 Željeznice: (Studija Isplativosti) Željeznička Vozila Knjiga I/0

PROIZVODNI PROGRAM:
INŽENJERING
ŽELJEZNIČKA VOZILA
TRAMVAJI
TROLEJBUSI
STABILNA ŽELJEZNIČKA POSTROJENJA
KONTROLA KVALITETE ŽELJEZNIČKIH VOZILA
Mat br: 0223506

ZA PROJEKTIRANJE, TRGOVINU I USLUGE
Tel/fax: 385 01 619 19 16 VESLAČKA 12B 10000 ZAGREB HRVATSKA
(CROATIA)
Žr: 2390001-1100315368
Investitor: DEAL d.o.o.

Veslačka 12b. Zagreb
Naručitelj: DEAL d.o.o.
Projektant: DEAL d.o.o.
Objekt:
ZELENA HRVATSKA
Br. projekta:
67-000
67 – 004/1
ŽELJEZNICE
(STUDIJA ISPLATIVOSTI)
ŽELJEZNIČKA VOZILA
KNJIGA I/0
Voditelj projekta: Putarek Ivica ing.

Projektant željezničkih vozila
Projektant: Putarek Ivica ing.
Projektant željezničkih vozila
Odobrio: Putarek Ivica
direktor
Datum početka: 28.3.2004. Datum predaje:
MODIFIKACIJA: 0 DATUM: POTPIS:

Ukupno strana: Strana:
DEAL d.o.o. 90 2
Zagreb ŽELJEZNICE 2
HRVATSKA (CROATIA) Dok. 67-004/1
SADRŽAJ:
UVOD 3
PUTNI PRAVCI 9
PRUGA ZABOK – ZAPREŠIĆ: 11
PRUGA ZAPREŠIĆ – ŽITNJAK 13
PRUGA ŽITNJAK – OŠTARIJE 14
PRUGA OŠTARIJE – KNIN 16
DIONICA KNIN – LABIN DALMATINSKI 18
DIONICA ŽITNJAK - SUNJA 20
DIONICA SUNJA – BOSANSKI NOVI 21
DIONICA BOSANSKI NOVI - LOSKUN 23
DIONICA LOSKUN – KNIN 24
PRIJEVOZNI KAPACITETI 27
ZAGREB - SPLIT 27
SPLIT -VINKOVCI 29
VINKOVCI - DOBOVA (ZAGREB, ZABOK) 31
VLAK ZA PRIJEVOZ KAMIONA 33
VLAK ZA PRIJEVOZ KONTEJNERA 48
VLAK ZA PRIJEVOZ TERETA 59
ZAKLJUČAK 69
VRSTE ŽELJEZNIČKIH VOZILA 71
LIČKA PRUGA 71
UNSKA PRUGA: 73
PRUGA SPLIT – VINKOVCI (SPAČVA, OSIJEK ITD) 75
PRUGA ZAGREB – VINKOVCI 76
PRUGA ZABOK - ZAPREŠIĆ 78
PRUGA ZAPREŠIĆ – ŽITNJAK 79
PRUGA ŽITNJAK – OŠTARIJE 80
PRUGA OŠTARIJE – KNIN 81
PRUGA KNIN – SPLIT 83
PRUGA ŽITNJAK – SUNJA – NOVSKA 83
PRUGA SUNJA – BOSANSKI NOVI 84
PRUGA BOSANSKI NOVI – LOSKUN 85
PRUGA LOSKUN – KNIN 86
PRUGA ŽITNJAK - NOVSKA 87
PRUGA NOVSKA – STRIZIVOJNA - VRPOLJE 88
PRUGA STRIZIVOJNA – VRPOLJE – VINKOVCI 88
VAGONI 89
LOKOMOTIVE 90
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 3
UVOD
U Knjizi 67-002 uopćeno je obrađen projekt Zelena Hrvatska a u knjizi

67-003 obrađen je prijevoz tereta cestovnim vozilima. Ova knjiga obrađuje pri-
jevoz tereta željeznicom kao i preporuku najkraćih i najekonomičnijih putnih
pravaca, pruga, vagona i lokomotiva.
U knjizi su izračuni dozvoljenih masa vlakova i potrebne vučne sile da bi
vlakovi savladali uspone, padove i ostale otpore pruge. Ujedno, knjiga ukazuje
na to kolike bi mogle biti snage lokomotiva da bi se savladale dionice pruge za-
danom brzinom.
Mora se podsjetiti na naseljenost područja koje projekt obuhvaća i raz-
vijenost privrede kao i vrstu tereta koja će se prevoziti prikazanim trasama. Sve
zajedno ukazuje koliko i kakvih vagona treba osigurati za održavanje redovnog
prometa ali i količinu lokomotiva s obzirom na vrstu energije koje koriste za po-
gon pogotovo jer je jedan dio trasa elektrificiran pa vuču vrše električne lokomo-
tive dok je drugi dio neelektrificiran pa vuču mogu vršiti samo dizelske lokomoti-
ve. Masa vlaka i brzina odredile su snage dizelskih motora dizelelektričnih lo-
komotiva i snagu električnih lokomotiva.
Projekt obuhvaća županije:
ŽUPANIJE
broj stano-
PROIZVODNJA I POTRO- BROJ
vnika po REGIJA
ŠNJA U ŽUPANIJAMA STANOVNIKA
regijama
Dubrovačko-
neretvanska 122.870
Splitsko-dalmatinska 463.676
Šibensko-kninska 112.891
Zadarska županija 162.045 861.482 Dalmacija
Požeško slavonska 85.831
Brodsko-posavska 176.765
Osječko-baranjska 330.506
Vukovarsko-srijemska 204.768 797.870 Slavonija
Krapinsko-zagorska 142.432
Sisačko-moslavačka 185.387
Zagreb 779.145
Zagrebačka županija 309.696 1.416.660 Zagreb
ukupno: 3.076.012
Još treba u projekt priključiti gradove i županije:
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 4
ŽUPANIJE
PROIZVODNJA I Broj
BROJ STA-
POTROŠNJA U stanovnika REGIJA
NOVNIKA
ŽUPANIJAMA po regijama
Bjelovarsko-bilogorska 133.084
Koprivničko-križevačka 124.467
Varaždinska 184.769
Zapadna
Međimurska 118.426 560.0746 Hrvatska
Primorska
Primorsko-goranska 305.505 305.505 Hrvatska
Istarska županija 206.344 206.344 Istra
UKUPNO: 1.072.595
Očekivani promet u morskim lukama je određen njihovim kapacitetom i

vrstom tereta:
JADRANSKE LUKE
KAPACITETI kapacitet cesta Željeznicom

LUKA tona tereta vrsta tereta (t/dan) (T/dan) % željeznica
SPLIT, SOLIN i
TROGIR 3.500.000,00 mješoviti i kontejnerski 9.722 2.917 0,70 6.806
ŠIBENIK 3.500.000,00 rasuti teret 9.722 0 1,00 9.722
ZADAR 4.000.000,00 mješoviti i kontejnerski 11.111 3.333 0,70 7.778
PLOČE i Dub. 10.000.000,00 mješoviti i kontejnerski 27.778 19.444 0,30 8.333
KNIN kamioni 0 0 0,00 0
UKUPNO: 21.000.000,00 58.333 25.694 32.639
Luke su veliki korisnici željezničkih usluga a neke se robe, kao npr. ra-
suti teret na veće udaljenosti prevozi gotovo isključivo željeznicom. Da bi omo-
gućili normalno poslovanje luka potrebno je osigurati željezničke kapacitete ko-
jim se može prevesti teret. Potrebno je ponoviti koliki su kapaciteti luka i zašto
se žele stvoriti potrebni željeznički kapaciteti. Cilj projekta je osigurati transport
70% roba željeznicom dok se 30% roba prepušta na prijevoz cestovnim prijevo-
znicima.
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 5
JADRANSKE LUKE
faktor tereta u rasuti
KAPACITETI Teret kamioni kontejneri
vrsta tereta kamionima i teret
LUKA tona/dan (T/dan) T/dan
kontejnerima (T/dan)
SPLIT,
SOLIN i mješoviti i
TROGIR 6.806 kontejnerski 0,60 583 3.500 2.722
ŠIBENIK 9.722 rasuti teret 0,00 0 0 9.722
mješoviti i
ZADAR 7.778 kontejnerski 0,60 1.667 3.000 3.111
PLOČE i kamionski i
DUBROVNIK 8.333 kontejnerski 1,00 3.333 5.000 0
KNIN 0 kamioni 1,00 0 0 0
UKUPNO: 32.639 5.583 11.500 15.556
Iz tabele je vidljivo da se dio koji se predviđa prevesti željeznicom dijeli

na teret natovaren u kamione koji se prevoze u vagonima i robu utovarenu u
kontejnere i rasuti teret koji se direktno tovari u vagone. Bitno je napomenuti da
su podaci u tonama a ne u kamionima ili vagonima i da su podaci za jedan dan.
Željeznica treba osigurati kapacitete kojima bi omogućila prijevoz 70%
tereta koje pretovare luke koji se sastoje od specijaliziranih vagona i električnih i
dizelskih lokomotiva.
Osim toga i gradove treba snabdijevati robom ili iz njih odvoziti robu ko-
ju su proizvele njihove tvornice. Primjeni se isti princip, 70% roba da se prevozi
željeznicom, tada se i za snabdijevanje gradova mora osigurati određen broj
vagona i lokomotiva za njihovu vuču.
GRADOVI
PROIZVODNJA I
POTROŠNJA U
GRADOVIMA kapacitet cesta % željezni-
(Centrima) tona tereta vrsta tereta (t/dan) (T/dan) com željeznica
SPLIT, SOLIN i
TROGIR 3.000.000,00 mješoviti i kontejnerski 8.333 2.500 0,70 5.833
ŠIBENIK 500.000,00 kamioni i kontejneri 1.389 417 0,70 972
ZADAR 1.000.000,00 mješoviti i kontejnerski 2.778 833 0,70 1.944
PLOČE i Dub. 4.000.000,00 mješoviti i kontejnerski 11.111 3.333 0,70 7.778
KNIN I (BiH) 500.000,00 kamioni 1.389 417 0,70 972
UKUPNO: 9.000.000,00 25.000 7.500 17.500
Očekivano je da će se jedan dio tereta prevesti na manje udaljenosti

kamionima male nosivosti ali željeznica mora osigurati kapacitete za preuzima-
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 6
nje i skladištenje roba namijenjenih trošenju u gradovima. Ako se željeznicom

prevozi roba u istom omjeru za snabdijevanje velikih centara (70%) tada ima-
mo. Pod rasutim teretom u gradovima misli se na rasuti teret (gorivo, građevni
materijal itd.) i teret pakiran na palete i utovaren u zatvorene vagone.
GRADOVI
faktor
PROIZVODNJA tereta u
I POTROŠNJA kamionima rasuti
U GRADOVIMA tona tere- i kontejne- kamioni kontejneri teret
(Centrima) ta/dan vrsta tereta ra (T/dan) T/dan (T/dan)
SPLIT, SOLIN i
TROGIR 5.833 mješoviti i kontejnerski 0,70 1.083 3.000 1.750
ŠIBENIK 972 kamioni i kontejneri 0,70 0 681 292
ZADAR 1.944 mješoviti i kontejnerski 0,70 661 700 583
PLOČE i Dub. 7.778 kamionski i kontejnerski 1,00 2.778 5.000 0
KNIN I (BiH) 972 kamioni 1,00 372 600 0
UKUPNO: 17.500 4.894 9.981 2.625
Zbrojimo li količine tereta koje treba prevesti dobiva se impozantna koli-

čina koju treba prevesti:
UKUPAN TERET U PROMETU

POTREBNI KAPACI- kapacitet cesta
TETI PRIJEVOZA tona tereta vrsta tereta (t/dan) (T/dan) željeznica
SPLIT, SOLIN i TRO- mješoviti i kontejner-
GIR 6.500.000,00 ski 18.056 5.417 12.639
ŠIBENIK 4.000.000,00 rasuti teret 11.111 417 10.694

mješoviti i kontejner-
ZADAR 5.000.000,00 ski 13.889 4.167 9.722
mješoviti i kontejner-
PLOČE i Dub. 14.000.000,00 ski 38.889 22.778 16.111
KNIN 500.000,00 kamioni 1.389 417 972
UKUPNO: 30.000.000,00 83.333 33.194 50.139
Da se ne zaboravi treba ponoviti cilj projekta je prevesti oko 70% tereta

željeznicom kako bi željeznica mogla poslovati rentabilno. Osim toga želi se na
duljim relacijama omogućiti uštede kamionskim prijevoznicima prijevozom ka-
miona vagonima po prihvatljivoj cijeni.
Isto tako potrebno je prevesti robu željeznicom i za gradove:
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 7
UKUPAN TERET U PROMETU

POTREBNI KA- rasuti
PACITETI PRIJE- Teret kapacitet kamioni kontejneri teret
VOZA tona/dan vrsta tereta (t/dan) (T/dan) T/dan (T/dan)
SPLIT, SOLIN i
TROGIR 12.639 mješoviti i kontejnerski 0,65 1.667 6.500 4.472
ŠIBENIK 10.694 rasuti teret 0,35 0 681 10.014
ZADAR 9.722 mješoviti i kontejnerski 0,65 2.328 3.700 3.694

PLOČE i Dub. 16.111 mješoviti i kontejnerski 1,00 6.111 10.000 0
KNIN 972 kamioni 1,00 372 600 0
UKUPNO: 50.139 3,65 10.477 21.481 18.181
Osim toga potrebno je omogućiti prolazni transport roba na relaciji Do-

bova – Tovarnik.
TRANZIT VINKOVCI - DOBOVA
POTREBNI KAPACITETI tona tereta kapacitet masa broj vla-

PRIJEVOZA (t/god) vrsta tereta (t/dan) vlaka kova
TOVARNIK - DOBOVA 10.000.000 kontejneri 27.778 1.824 16,00
TOVARNIK - DOBOVA 12.000.000 mješovito 33.333 2.470 14,00
Tu su i RoLa vlakovi sa kapacitetom:
PRAVAC SPAČVA - DOBOVA

RoLa ŽELJEZNIČKI PRIJEVOZ
Cestovna
cesta/dan KAMIONI PO PRAVCU RoLa VLAKOVI
vozila
GRADOVI
ukupno cestom vlakom % iskorištenja broj kamiona SAVSKA UNSKA
Zabok 150 50 100 80 32 4 0

Ljubljana 300 110 190 80 32 7 0
Welss 550 120 430 80 32 17 0
0 0 0 80 0 0 0
UKUPNO: 1000 280 720 80 96 30 0
PARI VLAKOVA: 16 0
Prilikom određivanja broja željezničkih vozila potrebnih za projekt mora

se ukazati na činjenice koje su poznate u periodu prije rata kada je željeznica
normalno poslovala. Istraživanja provedena u razdoblju 1965 – 1985 godine
pokazuju:
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 8
Pokazatelj 1965 1970 1975 1980 1985

Obrt kola (dana) 4,3 5,4 5,5 5,5 5,4
Broj obrta dana u godini 85 68 66 66 68
Koeficijent praznih trčanja 0,383 0,388 0,48 0,428 0,42
Komercijalna brzina 17,8 19,4 21,2 24,2 23,4
Prosječan put 1t 245,5 252 278 294,7 318,9
NTKM po 1 kolima 253.134 284.143 365.562 525.986 550.267
NTKM/BRTKM 47,6 43,7 45,5 49,2 53,5
Tabela pokazuje da teretni vagon mali dio vremena provede u prijevozu

tereta a znatan dio tereta u vožnji prazan ili na pretovaru. Organiziranjem vož-
nje iz jednog do drugog pretovarnog terminala omogućuje se bolje korištenje
vagona i smanjenje troškova transporta.
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 9
PUTNI PRAVCI
Projekt promatra tri putna pravca:

lička pruga
unska pruga
savska pruga
Slika 1 željeznički putni pravac Zabok – Split ličkom prugom
Slika 2 željeznički Zabok – Split putni pravac unskom prugom
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 10
Slika 3 željeznički putni pravac Zabok – Spačva savskim pravcem
Slika 4 željeznički putni pravac Spačva – Split unskom prugom
Promet prugama je organiziran u taktnom prometu zato jer je to najsi-

gurnije za odvijanje prometa prugama koje su jako opterećene a u ovom projek-
tu jednokolosiječnim prugama prometuje oko 90 vlakova dnevno dok dvokolos-
ječnim preko 100 vlakova dnevno. Organizacija u taktnom prometu znači da
vlak vozi 60 minuta a 60 minuta stoji jer je pruga otvorena za suprotan smjer.
Taktni način organiziranja prometa omogućuje da više vlakova istovremeno
prometuje u istom smjeru ali ima nedostatak da se vrijeme bavljenja na putu
dvostruko produljuje u odnosu na vrijeme vožnje dvokolosječnom prugom.
Promet dvokolosječnim prugama odvija se normalno a ne u taktnoj or-
ganizaciji jer vlakovi suprotnih smjerova voze svojim prugama i za zastoje i če-
kanja nema potrebe osim sa vlakovima drugog ranga i istog smjera.
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 11
PRUGA ZABOK – ZAPREŠIĆ:

Prvo će se obraditi ova dionica pruge jer je najkraća i jedna od bitnih jer
se očekuje povećanje teretnog prometa s obzirom da se u Zaboku planira iz-
gradnja pretovarnog terminala za Zagorje i zapadni dio Zagreba. Pruga sada ni-
je elektrificirana pa će se uz kapitalni remont uz povećanje brzine na 120 km/h i
elektrificirati, a kasnije i izgraditi drugi kolosijek. Kapitalni remont će se izvoditi
zajedno sa izgradnjom terminala u Zaboku. Dionica je dugačka 23,8 km sa doz-
voljenim osovinskim opterećenjem 18 tona/os.
Za teretne vlakove brzina ostaje 80 km/h a nakon elektrifikacije 90 –
100 km/h.
NAJVEĆA DOZVOLJENA
KILOMETRAŽA PRUGE
UDALJENOST U
dodatni otpor vuče

km
OTPOR PRUGE
BRZINA
POJEDINAČNO
SLUŽBENA MJESTA
UKUPNO
km/h km km km dag dag

80 Zabok 0 0 23,8 2 2
80 Veliko Trgovišće 5,4 5,4 18,4 2 2
80 Luka 5,6 11,0 12,8 2 2
80 Novi Dvori 8,6 19,6 4,2 2 2
100 Zaprešić 4,2 23,8 439,6
Sada se u Zaprešiću vrši zamjena lokomotiva gdje vlakove prema Za-

boku vuku dizelelektrične lokomotive dok prema Zagrebu vlakove vuku električ-
ne lokomotive osim ako bruto ne ide u Zagreb ranžirni kolodvor.
Karakteristika pruge slična je za oba putna smjera.
Vrijeme vožnje vlaka prije modernizacije pruge:
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 12
VRIJEME STAJANJA
VRIJEME ZAUSTAV-
VRIJEME DOLASKA
VRIJEME POLASKA
DOZVOLJENA
POKRETANJA
PUTOVANJA
SREDNJA
NAJVEĆA
VRIJEME
VRIJEME
VRIJEME
UKUPNO
BRZINA
BRZINA
LJANJA
SLUŽBENA MJESTA
km/h min min min min min min min km/h

80 Zabok 0 0,0 0,0 2 4,5 6,5 72,0
80 Veliko Trgovišće 6,5 6,5 4,5 11,0 74,7
80 Luka 11,0 11,0 6,5 17,5 79,4
80 Novi Dvori 17,5 17,5 4,5 22,0 56,0
100 Zaprešić 2 24,0 24,0
Vrijeme koje je potrebno da vlak pređe dionicu:
vrijeme putovanja 24,0 min 0 h 24,0 min

vrijeme vožnje 24,0 min 0 24,0
vrijeme stajanja 0 min 0 0,0
Nakon rekonstrukcije brzina za teretne RoLa vlakove povećava na 120

km/h, bez zaustavljanja i zamjene lokomotiva. U daljem tekstu obraditi će se
snaga potrebna za vuču vlaka kako bi se mogao izvršiti izbor vučnog vozila.
VRIJEME ZAUSTAVLJANJA
VRIJEME POKRETANJA
KILOMETRAŽA PRUGE
VRIJEME PUTOVANJA
UDALJENOST U
VRIJEME STAJANJA
VRIJEME DOLASKA
VRIJEME POLASKA
UKUPNO VRIJEME
SREDNJA BRZINA
km
POJEDINAČNO
SLUŽBENA MJESTA
UKUPNO
km km km min min min min min min min km/h

Zabok 0 0 23,8 0 0,0 0,0 2 3,5 5,5 92,6
Veliko Trgovišće 5,4 5,4 18,4 5,5 5,5 3,5 9,0 96,0
Luka 5,6 11,0 12,8 9,0 9,0 5,5 14,5 93,8
Novi Dvori 8,6 19,6 4,2 14,5 14,5 2,5 17,0 100,8
Zaprešić 4,2 23,8 439,6 17,0 17,0
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 13
PRUGA ZAPREŠIĆ – ŽITNJAK

To je dio glavne međunarodne pruge Ljubljana – Zagreb – Beograd.
Pruga je ravničarska izvedena je kao dvokolosiječna i elektrificirana jednofaz-
nim naponom 25kV frekvencije 50 Hz.
Dionica je duga 51 km sa dozvoljenim osovinskim opterećenjem 22,5
tona/os. Dozvoljena duljina vlakova je 560 metara i mase 2000 tona ali se s ob-
zirom na duljinu kolosijeka i snagu lokomotiva masa može povećati na 3000 to-
na.
NAJVEĆA DOZVOLJENA
KILOMETRAŽA PRUGE
UDALJENOST U
dodatni otpor vuče

km
OTPOR PRUGE
BRZINA
POJEDINAČNO
SLUŽBENA
MJESTA
UKUPNO

Zaprešić 23,8 439,6 2 2
100 Podsused Tvornica 5,6 29,4 434,0 2 2
80 Zagreb Črnomerec 5,6 35,0 428,4 2 2
70 Zagreb ZK 1,8 36,8 426,6 2 2
100 Zagreb GK 2,2 39,0 424,4 2 2
100 Zagreb Borongaj 4,8 43,8 429,2 2 2
50 Čulinec 1,3 45,1 4,2 2 2
100 Zagreb Resnik 1,7 46,8 8,5 2 2
Zagreb Žitnjak 4,3 51,1 0
Vozno vrijeme vlaka:

ZAUSTAVLJANJA
VRIJEME PUTO-
VRIJEME POK-
DOZVOLJENA
STAJANJA
DOLASKA
POLASKA
SREDNJA
NAJVEĆA
RETANJA
VRIJEME
VRIJEME
VRIJEME
VRIJEME
VRIJEME
UKUPNO
BRZINA
BRZINA
VANJA
SLUŽBENA MJESTA

Zaprešić 24,0 15 39,0 2 4 45,0 84,0
100 Podsused Tvornica 45,0 45,0 4 49,0 84,0
80 Zagreb Črnomerec 49,0 49,0 1,5 50,5 72,0
70 Zagreb ZK 50,5 50,5 2 52,5 66,0
100 Zagreb GK 52,5 52,5 4 56,5 72,0
100 Zagreb Borongaj 56,5 56,5 1 57,5 78,0
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 14
50 Čulinec 57,5 57,5 1,5 59,0 68,0

100 Zagreb Resnik 59,0 59,0 1,5 60,5 172,0
Zagreb Žitnjak 60,5 60,5
Osnovna karakteristika pruge je da prolazi centrom grada Zagreba i ima

nekoliko željezničkih stanica i stajališta. To je pruga sa vrlo intenzivnim prigrad-
skim prometom putničkih vlakova pa se može smatrati vrlo prometnom.
Vlakove vuku četveroosovinske lokomotive a bruto teretnog vlaka je
mase do 2000 tona i duljine do 570 metara.
Za prelazak trase vlaku treba:

Brzina za teretne RoLa vlakove povećava na 120 km/h, bez zaustavlja-

nja i zamjene lokomotiva. U daljem tekstu obraditi će se snaga potrebna za
vuču vlaka kako bi se mogao izvršiti izbor vučnog vozila.
Direktni teretni vlakovi kreću se kraćim putnim pravcem od Zagreb Za-
padni kolodvor do Hrvatskog Leskovca a zatim nastavlja punim pravcem Žitnjak
– Oštarije.
PRUGA ŽITNJAK – OŠTARIJE

Pruga je jednokolosiječna elektrificirana monofaznim naponom 25 kV i
zaobilazi Zagreb sa južne strane. Do pred rat pruga je bila elektrificirana istos-
mjernim naponom 3000 V i vlakove su vukle 6 osovinske lokomotive talijanskog
proizvođača Ansaldo sa osovinskim rasporedom Bo'Bo'Bo'. Pruga je dio riječke
pruge koja povezuje Zagreb sa Rijekom. Sada se vrši zamjena napajana kon-
taktne mreže naponom 25 kV i na preostalom dijelu pruge od Moravica do Rije-
ke. Pruga je ravničarska do Karlovca a kasnije se može smatrati brdskom zbog
oštrih krivina. Ispravljanjem krivina može se postići manji otpor kroz krivine ali
na štetu otpora uspona ali uz povećanje brzine. Pruga se penje sa 120 mnm
kod Hrvatskog Leskovca na 315 mnm u Oštarijama. Duljina dionice je 158 km
sa dozvoljenim osovinskim opterećenjem 22,5 tona/os.
Vlakove vuku električne četveroosovne monofazne lokomotive a masa
teretnih vlakova je 1880 tona i duljine 500 metara.
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 15
NAJVEĆA DOZVOLJENA
KILOMETRAŽA PRUGE
UDALJENOST U
dodatni otpor vuče

km
OTPOR PRUGE
BRZINA
POJEDINAČNO
SLUŽBENA
MJESTA
UKUPNO

100 Zagreb Žitnjak 0 51,1 8,5 2 2
60 Zagreb RK Ots 3,5 54,6 10,4 2 2
60 Zagreb RK PRs 2,5 57,1 2,6 2 2
60 Zagreb Klara 2,1 59,2 417,2 2 2
50 Delta 2,0 61,2 430,1 2 2
120 Hrvatski Leskovac 5,1 66,3 435,2 6,5 2
120 Horvati 6,8 73,1 442,0 -6,5 4
120 Zdenčina 6,5 79,6 448,5 -5 4
120 Jastrebarsko 8,5 88,1 457,0 -5 4
120 Draganići 10,5 98,6 467,5 1 4
120 Karlovac 9,5 108,1 477,0 2,5 4
80 Mrzlo Polje 6,1 114,2 483,1 7 2
75 Duga Resa 5,2 119,4 488,3 7 2
75 Zvečaj 9,6 129,0 497,9 7 2
75 Generalski Stol 7,7 136,7 505,6 7 2
75 Gornje Dubrave 10,5 147,2 516,1 7 2
75 Kukača 6,2 153,4 522,3 7 2
75 Oštarije 5,0 158,4 527,3
Da bi vlak savladao dionicu potrebno je vrijeme:

VRIJEME POKRE-
ZAUSTAVLJANJA
VRIJEME PUTO-
DOZVOLJENA
STAJANJA
DOLASKA
POLASKA
SREDNJA
NAJVEĆA
VRIJEME
VRIJEME
VRIJEME
VRIJEME
VRIJEME
UKUPNO
BRZINA
BRZINA
VANJA
TANJA
SLUŽBENA MJE-
STA

100 Zagreb Žitnjak 60,5 15 75,5 2 5 82,5 42,0
60 Zagreb RK Ots 82,5 82,5 3 85,5 50,0
60 Zagreb RK PRs 85,5 85,5 2,5 88,0 50,4
60 Zagreb Klara 88,0 88,0 2 90,0 60,0
50 Delta 90,0 90,0 6,5 96,5 47,1
120 Hrvatski Leskovac 96,5 96,5 4,5 101,0 90,7
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 16
120 Horvati 101,0 101,0 4 105,0 97,5

120 Zdenčina 105,0 105,0 5,5 110,5 92,7
120 Jastrebarsko 110,5 110,5 6,5 117,0 96,9
120 Draganići 2 119,0 61 180,0 2 6 188,0 95,0
120 Karlovac 188,0 188,0 4 192,0 91,5
80 Mrzlo Polje 192,0 192,0 4,5 196,5 69,3
75 Duga Resa 196,5 196,5 8 204,5 72,0
75 Zvečaj 204,5 204,5 6,5 211,0 71,1
75 Generalski Stol 211,0 211,0 9 220,0 70,0
75 Gornje Dubrave 220,0 220,0 5,5 225,5 67,6
75 Kukača 225,5 225,5 4,5 230,0 66,7
75 Oštarije 2 232,0 232,0

PRUGA OŠTARIJE – KNIN

To je dionica koja prolazi cijelom duljinom kroz Liku. To je jednokolosi-
ječna neelektrificirana brdska pruga sa oštrim krivinama i na dva dijela velikim
usponom. Dionica je dugačka 218,5 kilometara i dozvoljenim osovinskim opte-
rećenjem 18 tona/os. Dionica počinje u Oštarijama na nadmorskoj visini 315,6
mnm da bi se popela na oko 500 metara u samoj Lici a od Gračaca se penje u
Malovanu na 800 metara nad morem a nakon toga se spušta prema Kninu gdje
taj dio završava na 221 metar u vrlo velikom padu. Krivine su radijusa 250 do
300 metara. U Kninu se na prugu spaja pruga Knin – Zadar i unska pruga.
Pruga se od 1995 godine obnavlja nakon ratnih razaranja i djelomično
su napravljena ispravljana krivina ali ukupno gledano pruga je još i dalje jako
spora. Rekonstrukcijom će se izvršiti dalje ispravljanje krivina i postavljanje dru-
gog kolosijeka uz elektrifikaciju.
Teretne vlakove mase do 1100 tona i duljine do 480 metara vuku dize-
lelektrične lokomotive u zaprezi.
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 17
NAJVEĆA DOZVOLJENA
KILOMETRAŽA PRUGE
UDALJENOST U
dodatni otpor vuče

km
OTPOR PRUGE
BRZINA
POJEDINAČNO
SLUŽBENA
MJESTA
UKUPNO

75 Oštarije 0,0 158,4 0,0 7 2
65 Krpelj rasp 5,8 164,2 5,8 7 2
75 Josipdol 4,7 168,9 10,5 12 2
75 Plaški 16,0 184,9 26,5 10 2
65 Blata 11,0 195,9 37,5 -1 2
65 Lička Jasenica 9,0 204,9 46,5 -1 2
60 Javornik 5,9 210,8 52,4 1 2
65 Rudopolje 7,9 218,7 60,3 22 2
65 Vrhovine - Pl. J 8,0 226,7 68,3 -14 3
65 Ličko Lešće 15,1 241,8 83,4 -14 3
60 Studenci 10,4 252,2 93,8 -18 3
80 Perušić 7,8 260,0 101,6 -15 3
80 Lički Osik 5,6 265,6 107,2 1 3
80 Gospić 8,5 274,1 115,7 6 3
80 Medak 13,6 287,7 129,3 6 3
80 Lovinac 15,0 302,7 144,3 6 3
80 Gračac 15,3 318,0 159,6 6 2
65 Malovan 16,2 334,2 175,8 22 2
60 Zrmanja 10,4 344,6 186,2 0 3
65 Plavno 16,7 361,3 202,9 -18 2
65 Pađane 6,9 368,2 209,8 -18 2
65 Knin 13,8 382,0 223,6
Za prijelaz dionice vlaku je potrebno:

ZAUSTAVLJANJA
VRIJEME PUTO-
VRIJEME POK-
DOZVOLJENA
STAJANJA
DOLASKA
POLASKA
SREDNJA
NAJVEĆA
RETANJA
VRIJEME
VRIJEME
VRIJEME
VRIJEME
VRIJEME
UKUPNO
BRZINA
BRZINA
VANJA
SLUŽBENA MJESTA

75 Oštarije 232,0 18 250,0 2,0 10 262,0 60,0
65 Krpelj rasp 262,0 262,0 4,5 266,5 62,7
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 18
75 Josipdol 266,5 266,5 10 276,5 96,0

75 Plaški 276,5 276,5 9,5 286,0 69,5
65 Blata 286,0 286,0 8,5 294,5 63,5
65 Lička Jasenica 2 296,5 63,5 360,0 7 367,0 50,6
60 Javornik 367,0 367,0 8 375,0 59,3
65 Rudopolje 375,0 375,0 8 383,0 60,0
65 Vrhovine - Pl. J 383,0 383,0 15 398,0 60,4
65 Ličko Lešće 398,0 398,0 11 409,0 56,7
60 Studenci 409,0 409,0 8 417,0 58,5
80 Perušić 2 419,0 61 480,0 3,0 4,5 487,5 74,7
80 Lički Osik 487,5 487,5 7 494,5 72,9
80 Gospić 494,5 494,5 13 507,5 62,8
80 Medak 507,5 507,5 12 519,5 75,0
80 Lovinac 519,5 519,5 13 532,5 70,6
80 Gračac 2 534,5 65,5 600,0 3,0 13 616,0 74,8
65 Malovan 616,0 616,0 11 627,0 56,7
60 Zrmanja 627,0 627,0 18 645,0 55,7
65 Plavno 645,0 645,0 7 652,0 59,1
65 Pađane 2 654,0 66 720,0 3,0 15 738,0 55,2
65 Knin 738,0 738,0 13 751,0 49,4

Izgradnjom drugog kolosijeka i elektrifikacijom vrijeme prolaza dionice

može se skratiti oko 60%.
DIONICA KNIN – LABIN DALMATINSKI

To je brdska jednokolosiječna neelektrificirana pruga duljine 72,9 km.
Pruga se proteže do Splita a ima i odvojak do Šibenika i Perkoviću. Lokomotiva
je brdska sa oštrim krivinama i velikim usponima tako da teretne vlakove oba-
vezno vuku lokomotive u zaprezi. Dozvoljena duljina vlaka je 480 metara i masa
1100 do 1200 tona.
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 19
NAJVEĆA DOZVOLJENA
KILOMETRAŽA PRUGE
UDALJENOST U km
dodatni otpor vuče

OTPOR PRUGE
BRZINA
POJEDINAČNO
SLUŽBENA
MJESTA
UKUPNO

65 Knin 20 2
70 Kosovo 10,7 392,7 234,3 11 2
75 Siverić 9,0 401,7 243,3 6 2
75 Drniš 1,7 403,4 245,0 6 2
65 Žitnić 8,5 411,9 253,5 0 2
75 Unešić 11,8 423,7 265,3 23 1
75 Koprno ukr 9,0 432,7 274,3 -20 3
70 Perković 3,1 435,8 277,4 17 3
65 Primorski Dolac 7,2 443,0 284,6 6 2
65 Brdašce 5,1 448,1 289,7 25 5
65 Labin Dalmatinski 6,8 454,9 296,5
Za prijelaz vlaka dionicom pruge potrebno je vrijeme:

DOZVOLJENA
VRIJEME PO-
VRIJEME PU-
KRETANJA
STAJANJA
ZAUSTAV-
DOLASKA
POLASKA
SREDNJA
NAJVEĆA
TOVANJA
VRIJEME
VRIJEME
VRIJEME
VRIJEME
VRIJEME
UKUPNO
BRZINA
BRZINA
LJANJA
SLUŽBENA MJESTA

65 Knin 738,0 13 751,0 49,4
70 Kosovo 751,0 751,0 9 760,0 60,0
75 Siverić 760,0 760,0 1,5 761,5 68,0
75 Drniš 761,5 761,5 8 769,5 63,8
65 Žitnić 2 771,5 68,5 840,0 2,0 12 854,0 59,0
75 Unešić 854,0 854,0 9 863,0 60,0
75 Koprno ukr 863,0 863,0 3 866,0 62,0
70 Perković 866,0 866,0 6,5 872,5 66,5
65 Primorski Dolac 872,5 872,5 6 878,5 51,0
65 Brdašce 878,5 878,5 10 888,5 40,8
65 Labin Dalmatinski 2 890,5
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 20

Modernizacijom će se pruga elektrificirati i izgraditi drugi kolosijek tako

da će vlakovi moći biti mase do 2000 tona uz vuču dvije ili tri lokomotive (dvije
naprijed u zaprezi i treća kao rivalica. Uz ispravljanje krivina može se povećati
brzina.
DIONICA ŽITNJAK - SUNJA

Dionica je vrlo prometno opterećena jer se njom odvija promet u pravcu
Zagreb – Novska, Zagreb – Banja Luka - Sarajevo i Zagreb – Bihać- Split (Za-
dar, Šibenik). Dionica je duga 72,7 km i spada u ravničarsku prugu. Pruga je je-
dnokolosiječna i elektrificirana jednofaznim naponom 25 kV. Dozvoljena duljina
vlaka je 560 m u pravcu Zagreb - Vinkovci i 480 m u pravcu Zagreb – Banja Lu-
ka i Bihać. Dionica je uništena u ratu 1990/95 a kasnije je obnovljena bez po-
većanja brzine.
Od većih gradova sa značajnom industrijom je Sisak gdje bi se trebao
izgraditi terminal u blizini nove luke. To je dionica koja će se prva modernizirati i
izgraditi drugi kolosijek kao i obilaznica oko Siska jer između Siska i Capraga ni-
je moguće izgraditi dvokolosiječnu prugu za brzinu 160 km/h ili 200 km/h.
NAJVEĆA DOZVOLJENA
KILOMETRAŽA PRUGE
UDALJENOST U km
dodatni otpor vuče
OTPOR PRUGE
BRZINA
POJEDINAČNO
SLUŽBENA
MJESTA
UKUPNO

100 Zagreb Žitnjak 0,0 51,1 8,5 2 2
100 7,9 59,0 16,4
120 Velika Gorica 409,8 1 4
100 Turopolje 9,8 68,8 400,0 0 4
100 Lekenik 9,3 78,1 390,7 0 2
100 Greda 8,4 86,5 382,3 3 2
100 Sisak 7,8 94,3 374,5 5 2
75 Sisak Predrgađe 4,6 98,9 369,9 5 2
120 Blinjski Kut 8,0 106,9 361,9 5 3
120 Sunja 10,1 117,0 351,8
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 21
Da bi vlak prešao dionicu potrebno vrijeme iznosi:
ZAUSTAVLJANJA
VRIJEME PUTO-
VRIJEME POK-
DOZVOLJENA
STAJANJA
DOLASKA
POLASKA
SREDNJA
NAJVEĆA
RETANJA
VRIJEME
VRIJEME
VRIJEME
VRIJEME
VRIJEME
UKUPNO
BRZINA
BRZINA
VANJA
SLUŽBENA MJESTA

100 Zagreb Žitnjak 128,0 6,5 134,5 72,9
100 134,5
120 Velika Gorica 134,5 7,5 142,0 78,4
100 Turopolje 142,0 142,0 7,5 149,5 74,4
100 Lekenik 149,5 149,5 6,5 156,0 77,5
100 Greda 156,0 156,0 6 162,0 78,0
100 Sisak 162,0 162,0 3,5 165,5 78,9
75 Sisak Predrgađe 165,5 165,5 6 171,5 80,0
120 Blinjski Kut 2 173,5 66,5 240,0 2,0 8 250,0 75,7
120 Sunja 250,0
vrijeme putovanja vrijeme vožnje vrijeme stajanja

ukupno ukupno ukupno
min sat min min sat min min sat min
122,0 2,0 2,0 55,5 0 55,5 66,5 0 67
DIONICA SUNJA – BOSANSKI NOVI

Dionica je jednokolosiječna elektrificirana monofaznim naponom 25 kV
dugačka 39,9 km. Osnovni nedostatak pruge je to što je jednokolosiječna a po-
vezuje dva bitna putna pravca Zagreb – Banja Luka - Sarajevo i Zagreb – Bihać
– Split (unska pruga). Dionica je uništena u ratnim djelovanjima a kasnije je ob-
novljena i elektrificirana zbog svoje važnosti za BiH, jer do sada nije prohodna
prema Splitu već samo do Bihaća.
Pruga će se modernizirati i izgraditi će se drugi kolosijek jer se tada
smanjuje vrijeme za koje vlak prolazi dionicu ili ukupno se vrijeme prelaska pru-
ge od luke ili terminala do drugog terminala ili državne granice prelazi za upola
kraće vrijeme.
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 22
NAJVEĆA DOZVOLJENA
KILOMETRAŽA PRUGE
UDALJENOST U
dodatni otpor vuče

km
OTPOR PRUGE
BRZINA
POJEDINAČNO
SLUŽBENA
MJESTA
UKUPNO

Sunja 0,0 117,0 0,0 0 2
100 Hrastovac 1,7 118,7 1,7 0 2
100 Majur 9,9 128,6 11,6 8 2
70 Kostajnica 2,8 131,4 14,4 0 2
60 Volinja 5,3 136,7 19,7 17 2
70 Dobrljin 5,8 142,5 25,5 0 2
100 Ravnice 7,3 149,8 32,8 0 2
100 Drž. Gr. 5,5 155,3 38,3 0 2
65 Bosanski Novi 1,6 156,9 39,9
Dionica ima dionicu Majur – Volinja sa usponom/padom 15 ‰ pa se te-

retne vlakove potiskuje. Prema programu u vlak do Majura vozi brdska lokomo-
tiva a u Majuru ili Sunji se vrši zamjena lokomotiva sa lakšom i bržom lokomoti-
vom.
ZAUSTAVLJANJA
VRIJEME PUTO-
VRIJEME POK-
DOZVOLJENA
STAJANJA
DOLASKA
POLASKA
SREDNJA
NAJVEĆA
RETANJA
VRIJEME
VRIJEME
VRIJEME
VRIJEME
VRIJEME
UKUPNO
BRZINA
BRZINA
VANJA
SLUŽBENA MJESTA

Sunja 250,0 250,0 1,5 251,5 68,0
100 Hrastovac 251,5 251,5 8 259,5 74,3
100 Majur 259,5 259,5 2,5 262,0 67,2
70 Kostajnica 262,0 262,0 5 267,0 63,6
60 Volinja 2 269,0 91 360,0 2,0 7 369,0 49,7
70 Dobrljin 369,0 369,0 7 376,0 62,6
100 Ravnice 376,0 376,0 4,5 380,5 73,3
100 Drž. Gr. 380,5 380,5 1,5 382,0 64,0
65 Bosanski Novi 382,0

132,0 2,0 12,0 41,0 0 41 91,0 1 31
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 23
DIONICA BOSANSKI NOVI - LOSKUN

To je dionica unske pruge dugačka 84,2 km koja je do rata bila bitna za
povezivanje Dalmacije sa unutrašnjosti a u ratu je totalno devastirana. Pruga je
80-tih elektrificirana a u ratu je sve uništeno pa se treba ponovno elektrificirati.
Uništena je sva infrastruktura tako da se sada promet odvija samo do Bihaća.
Dionica je ravničarska koja slijedi korito rijeke Une i izgrađena je sa relativno
oštrim zavojima i blagim usponima tako da se mogu provlačiti teretni vlakovi vu-
čom jednom brdskom lokomotivom. Dozvoljena duljina vlaka je 480 m mase
1400 tona i osovinski pritisak 20 tona/os.
Pruga će se osposobiti za promet i ponovno elektrificirati uz izgradnju
drugog kolosijeka.
NAJVEĆA DOZVOLJENA
KILOMETRAŽA PRUGE
UDALJENOST U km
dodatni otpor vuče

OTPOR PRUGE
BRZINA
POJEDINAČNO
SLUŽBENA
MJESTA
UKUPNO

Bosanski Novi 0,0 156,9 0,0 5 3
60 Rudice 8,3 165,2 8,3 4 3
70 Blatna 8,4 173,6 16,7 5 3
60 Otoka Bosanska 7,5 181,1 24,2 2 3
60 Bosanska Krupa 9,9 191,0 34,1 3 3
60 Grmuša ukrsnica 11,6 202,6 45,7 5 3
60 Cazin Srbljani 9,4 212,0 55,1 6 3
60 Bihać 10,7 222,7 65,8 5 2
70 Ripač 7,6 230,3 73,4 6 2
70 Račić 4,4 234,7 77,8 5 3
50 Loskun 6,4 241,1 84,2
Dionicu vlak prelazi za vrijeme:
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 24
VRIJEME POKRE-
ZAUSTAVLJANJA
VRIJEME PUTO-
DOZVOLJENA
STAJANJA
DOLASKA
POLASKA
SREDNJA
NAJVEĆA
VRIJEME
VRIJEME
VRIJEME
VRIJEME
VRIJEME
UKUPNO
BRZINA
BRZINA
VANJA
TANJA
SLUŽBENA MJESTA

Bosanski Novi 382,0 382,0 10 392,0 49,8
60 Rudice 392,0 392,0 7 399,0 72,0
70 Blatna 399,0 399,0 7 406,0 64,3
60 Otoka Bosanska 406,0 406,0 10 416,0 59,4
60 Bosanska Krupa 2 418,0 62 480,0 2,0 12 494,0 58,0
60 Grmuša ukrsnica 494,0 494,0 10 504,0 56,4
60 Cazin Srbljani 504,0 504,0 11 515,0 58,4
60 Bihać 515,0 515,0 8 523,0 57,0
70 Ripač 523,0 523,0 4 527,0 66,0
70 Račić 527,0 527,0 5,5 532,5 69,8
50 Loskun 2 534,5

152,5 2,0 32,5 90,5 1 30,5 62,0 1 2
DIONICA LOSKUN – KNIN

Dionica je brdska sa velikim usponom do Ličke Kaldrme a velikim pa-
dom od Ličke Kaldrme do Knina. Dionica je duga 93,7 km. Najviša točka pruge
je u Ličkoj Kaldrmi u visini 674 mnm. Pruga je jednokolosiječna i do rata je bila
elektrificirana. Vuča teretnih vlakova vršena je sa rivalicom. Maksimalna duljina
vlaka je 480 m i mase do 1400 tona.
Modernizacijom pruge izgraditi će se drugi kolosijek i elektrificirati pru-
ga. Dozvoljena duljina vlaka je 480 metara, masa vlaka je 1400 tona i osovinski
pritisak 22,5 tona (prije rata).
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 25
NAJVEĆA DOZVOLJENA
KILOMETRAŽA PRUGE
UDALJENOST U km
dodatni otpor vuče

OTPOR PRUGE
BRZINA
POJEDINAČNO
SLUŽBENA
MJESTA
UKUPNO

50 Loskun 241,1 84,2 8,5 2
70 Kestenovac 10,6 251,7 94,8 8 2
70 Kulen Vakuf 10,2 261,9 105,0 9,5 2
70 Martin Brod 10,3 272,2 115,3 9,5 2
70 Una ukr. 8,0 280,2 123,3 9,5 2
Bosanski Osredci
70 Srb 6,7 286,9 130,0 19,5 2
70 Ličko Dugo Polje 8,3 295,2 138,3 19,5 2
70 Lička Kaldrma 4,0 299,2 142,3 12 2
70 Lički Tiškovac 3,8 303,0 146,1 -23 2
70 Ševina Poljana 4,7 307,7 150,8 -23 2
70 Bosanski drenovac 3,3 311,0 154,1 -23 2
70 Strmica 6,9 317,9 161,0 -17 2
70 Komalić 4,0 321,9 165,0 -17 2
70 Golubić 4,0 325,9 169,0 -17 2
70 Knin 8,9 334,8 177,9
ZAUSTAVLJANJA
VRIJEME PUTO-
VRIJEME POK-
DOZVOLJENA
STAJANJA
DOLASKA
POLASKA
SREDNJA
NAJVEĆA
RETANJA
VRIJEME
VRIJEME
VRIJEME
VRIJEME
VRIJEME
UKUPNO
BRZINA
BRZINA
VANJA
SLUŽBENA MJESTA

50 Loskun 534,5 65,5 600,0 2,0 13 615,0 48,9
70 Kestenovac 615,0 615,0 9,5 624,5 64,4
70 Kulen Vakuf 624,5 624,5 9,5 634,0 65,1
70 Martin Brod 634,0 634,0 7,5 641,5 64,0
70 Una ukr. 641,5 641,5 6,5 648,0 61,8
70 Bosanski Osredci Srb 648,0 648,0 8 656,0 62,3
70 Ličko Dugo Polje 2 658,0 62 720,0 2,0 4 726,0 60,0
70 Lička Kaldrma 726,0 726,0 3,5 729,5 65,1
70 Lički Tiškovac 729,5 729,5 4,5 734,0 62,7
70 Ševina Poljana 734,0 734,0 3 737,0 66,0
70 Bosanski drenovac 737,0 737,0 6,5 743,5 63,7
70 Strmica 743,5 743,5 3,5 747,0 68,6
70 Komalić 747,0 747,0 4 751,0 60,0
70 Golubić 751,0 751,0 8 759,0 66,8
70 Knin 2 761,0
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 26

226,5 3,0 46,5 99,0 1 39 127,5 2 8
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 27
PRIJEVOZNI KAPACITETI
Na oba koridora, ličkom i unskom, odvija se promet vlakovima jednakih

duljina. Razlika je samo u tome koliko je dugačka trasa na kojoj vlakove vuku
električne odnosno dizelske lokomotive. Prije rata ličkom su prugom kao i danas
vlakove vukle dizelelektrične lokomotive a unska je pruga elektrificirana do Kni-
na. Tijekom rata kontaktna mreža na unskoj pruzi je uništena pa je treba pono-
vno izraditi a također je potrebno i elektrificirati dio od Knina do Splita i Šibeni-
ka. S povećanjem prometa elektrificirati će se pruga do Zadra. Osim toga o-
pravdano je u plan razvoja infrastrukture predvidjeti dvokolosječne pruge jer se
tako smanjuje vrijeme putovanja na polovicu a kapacitet pruge povećava za 3
do 4 puta.
Ako raščlanimo bruto koje treba prevesti na dvije pruge ličku i unsku uz
njihovu optimalnu propusnost možemo izračunati da ličkom odnosno unskom
prugom prometuje dovoljan broj vlakova da bi se pruga isplatila.
ZAGREB - SPLIT
Putni pravac Zagreb – Split koristi obje pruge i prevozi sve vrste tereta:
Lička pruga:
Slika 5 lička pruga
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 28
RoLa željeznički prijevoz

KAMIONI PO
kamion PRAVCU RoLa VLAKOVI
popunjenost
PRETOVARNI KOLODVORI t/dan kamiona vlaka (%) LIČKA UNSKA LIČKA UNSKA
SPLIT 0 0 0,00 0 0 0 0
ŠIBENIK 0 0 0,00 0 0 0 0
ZADAR 0 0 0,00 0 0 0 0
PLOČE 5611 255 85,02 156 144 6 6
KNIN 0 0 0,00 0 0 0 0
UKUPNO kamiona: 5611 255 85,02 156 144 6 6
KONTEJNERSKI željeznički prijevoz

KONTEJ. PO KONTEJ.
kontejneri PRAVCU VLAKOVI
popunjenost
PRETOVARNI KOLODVORI tona/dan kontejnera vlaka (%) LIČKA UNSKA LIČKA UNSKA
SPLIT 5500 183 67,28 272 0 8 0
ŠIBENIK 681 23 33,82 68 0 2 0
ZADAR 1200 40 58,82 68 0 2 0
PLOČE 4500 150 73,53 204 0 6 0
KNIN 600 20 29,41 68 0 2 0
UKUPNO: 12481 416 53 680 0 20 0
Slika 6 unska pruga
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 29
TERETNI VLAKOVI
BROJ VAGONA U
ŽELJEZNICA KOMPOZICIJI PRUGA
potreban
PRETOVARNI KOLODVORI teret broj vagona lička unska % iskorišt. LIČKA UNSKA
SPLIT 3.356 37 10 0 93,21 4 0
ŠIBENIK 10.014 111 10 10 92,72 4 8

KNIN 0 0 10 0 0,00 0 0
ZADAR 4.472 50 10 0 82,82 6 0
faktor iskorištenja laka 67,19 ukupno: 14 8
Prugom prema Zagrebu točnije za Kutinu prometuju specijalizirani vla-

kovi koji iz luke Šibenik dovoze sirovinu za Tvornicu umjetnih gnojiva a natrag
odvoze umjetno gnojivo.
TVORNICA UMJETNIH GNOJIVA KUTINA broj

Broj vagona bruto
godišnje dnevno vagona br.vlakova u vlaku vlaka (t)
2.000.000,00 6.667 74 6 12 889
Tvornica umjetnih gnojiva izvozi 2.000.000 tona gnojiva godišnje preko

luke Šibenik tako da će na toj relaciji voziti direktni vlakovi sastavljeni od vagona
za prijevoz robe pakirane na palete. Istovremeno u suprotnom pravcu dovozi se
sirovina u vagonima za prijevoz rasutog tereta.
SPLIT -VINKOVCI
Putni pravac Split – Vinkovci (Osijek, Vukovar i Spačva) koristi se u pr-

voj varijanti, do osposobljavanja unske pruge ličkom prugom a kasnije isključivo
unskom prugom. To je najkraći pravac prema istoku. Izgradnjom drugog kolosi-
jeka postao bi i najvažniji pravac sa Jadrana prema sjeveru i istoku. Prijevozni
kapacitet pruge bio bi veći i od riječke pruge na dijelu kroz Hrvatsku.
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 30
Slika 7 najbliži putni pravac Split – Spačva unskom prugom

KAMIONI PO
kamion popunjenost PRAVCU RoLa VLAKOVI
SPLIT 583 27 55,21 0 48 0 2

ŠIBENIK 0 0 0,00 0 0 0 0
ZADAR 1550 70 73,39 0 96 0 4
PLOČE 1500 68 71,02 0 96 0 4
KNIN 372 17 35,23 0 48 0 2
UKUPNO kamiona: 4005 182 63,21 0 288 0 12

KONT. PO KONTEJ.
kontejnera popunjenost PRAVCU VLAKOVI
PRETOVARNI KOLODVORI tona/dan kontejnera vlaka (%) LIČKA UNSKA LIČKA UNSKA
SPLIT 1500 50 78,13 0 64 0 2
ŠIBENIK 0 0 0,00 0 0 0 0
ZADAR 2500 83 64,84 0 128 0 4
PLOČE 4500 150 58,59 0 256 0 8
KNIN 0 0 0,00 0 0 0 0
UKUPNO: 8500 283 63,17 0 448 0 14
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 31
TERETNI VLAKOVI
ŽELJEZNICA PRUGA
potreban broj
PRETOVARNI KOLODVORI teret vagona lička unska % iskorišt. LIČKA UNSKA
SPLIT 1.700 19 0 20 94 0 2
ŠIBENIK 0 0 0 0 0 0 0
KNIN 0 0 0 0 0 0 0
ZADAR 0 0 0 0 0 0 0
posto iskorištenja 24 ukupno: 0 2
VINKOVCI - DOBOVA (ZAGREB, ZABOK)
Ovaj pravac povezuje istok sa zapadom Hrvatske. To je međunarodni

koridor X kojim se odvija međunarodni promet u prolazu ali i promet unutar Hr-
vatske, kao i izvoz u zapadnu Europu kao i na Balkan.
Slika 8 savski putni pravac (koridor X)
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 32
PRAVAC SPAČVA - ZAGREB

cesta/dan cest. vozila KAMIONI PO PRAVCU RoLa VLAKOVI
GRADOVI ukupno cestom vlakom % iskorištenja broj kamiona SAVSKA UNSKA

Zabok 150 50 100 80 32 4 0
Ljubljana 300 110 190 80 32 7 0
Welss 550 120 430 80 32 17 0
0 0 0 80 0 0 0
UKUPNO: 1000 280 720 80 96 30 0
PARI VLAKOVA: 16 0
Ovo je pravac kojim se najvećim dijelom vrši promet u tranzitu.
TRANZIT VINKOVCI - DOBOVA
POTREBNI KAPACITETI tona tereta kapacitet masa broj vla-

PRIJEVOZA (t/god) vrsta tereta (t/dan) vlaka kova
TOVARNIK - DOBOVA 10.000.000 kontejneri 27.778 1.824 16,00
TOVARNIK - DOBOVA 12.000.000 mješovito 33.333 2.470 14,00
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 33
VLAK ZA PRIJEVOZ KAMIONA
S obzirom da se želi ostvariti prijevoz roba vagonima, kako bi bilo jeftini-

je za vlasnika robe, želi se omogućiti i prijevoz kamiona u tranzitu željeznicom
RoLa vagonima stoga se želi osigurati broj vlakova prema tabelama.
U smjeru Zagreb – Split promet se može odvijati dvjema: prugama li-
čkom i unskom.

KAMIONI PO
PRETOVARNI popunjenost
KOLODVORI t/dan kamiona vlaka (%) LIČKA UNSKA LIČKA UNSKA
SPLIT 0 0 0,00 0 0 0 0
ŠIBENIK 0 0 0,00 0 0 0 0
ZADAR 0 0 0,00 0 0 0 0
PLOČE 5611 221 85,02 156 144 6 6
KNIN 0 0 0,00 0 0 0 0
UKUPNO kamiona: 5611 221 85,02 156 144 6 6
Duljina staničnih kolosijeka dozvoljava maksimalnu duljinu vlaka 480 m.

Za vuču vlaka koriste se električne i dizelske lokomotive. Sa obzirom na ma-
ksimalnu dozvoljenu duljinu kolosijeka maksimalno mogući broj vagona u kom-
poziciji je 17, 15 vagona za prijevoz kamiona i 2 vagon-restoran za prijevoz vo-
zača cestovnih vozila. Vlak vuku dvije dizelelektrične lokomotive u zaprezi na
dijelu neelektrificirane pruge.
Duljina vlaka je:
Lvl = (2 * lL) + (Nv2 * lv) + lr = 2 * 18,5 + 15 * 26,4 + 2 * 26,4 = 486 m
Gdje je:
Lvl – duljina vlaka
lL – duljina lokomotive
lv – duljina vagona
lr – duljina vagon-restorana
Vlak omogućuje prijevoz:
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 34
Vrsta vozila Broj vozila Broj vagona
Šleper 7 7
Kamion do 12 metara 16 8
Vozilo do 8 metara 7 0
Vagon restoran 2
Ukupno 30 17
Da bi ustanovili potreban kapacitet jedne garniture moramo posložiti

kamione po vagonima tako da imamo 7 kamiona tegljača sa poluprikolicama
mase svakog od 44 tone, 7 kamiona mase pojedinačne do 7,5 tona i 16 kamio-
na mase po 25 tona tako da je zamišljena srednja masa kamiona raspoređena
po vlaku:
(nk1 * b1  nk 2 * b 2  nk 3 * b3 7 * 44  7 * 7,5  16 * 25
Ms = = = 25,35 t
nk 30
Gdje je:
Ms – srednja masa tereta
nk1 – broj tegljača
nk2 – broj kamiona mase do 7,5 tona
nk3 – broj kamiona mase do 25 tona
b1 – masa tegljača sa poluprikolicom
b2 – masa kamiona do 7,5 tona
b3 – masa kamiona 25 tona
Masa natovarenih kamionima:
Gt = Nk * (nk1+nk2+nk3) = 25,35 * (7+7+16) = 760 tona
Gdje je:
Gt – masa tereta
nk1 – broj kamiona 44 tona
nk2 – broj kamiona 7,5 tona
nk3 – broj kamiona mase do 25 tona
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 35
Masa vagona
Gv1 = Nv * Gv = 15 * 30 = 450 tona
Gdje je:
Gv1 – masa svih vagona za prijevoz kamiona u vlaku
Nv – broj vagona za prijevoz kamiona u vlaku
Gv – masa vagona za prijevoz kamiona
Masa vagon-restorana je 80 tona pa je ukupna masa vagon-restorana u

vlaku 160 tona.
Vlak vuku lokomotive različitih snaga i na pojedinim dijelovima pruge po
dvije u zaprezi.
Lokomotive su mase 80 do 160 tona i različite duljine od 18,5 do 30 me-
tara. Za masu lokomotive usvojiti će se masa 120 tona za dizelsku lokomotivu i
80 tona za elektrolokomotivu ili kao ukupna masa lokomotiva u vlaku 120 tona.
Ukupna masa vlaka je:
Gv = GL + Gt + Gv1 + Gr = 120 + 760 + 450 + 160 = 1490 tona
Gdje je:
Gv – masa vlaka
GL – masa lokomotiva
Gt – masa tereta
Gv1 – masa vagona
Gr – masa vagon-restorana
Pruga ima nekoliko karakterističnih uspona za koje treba izračunati vu-

čnu silu lokomotiva da bi ih vlak mogao savladati zadanom brzinom. Za izračun
se neće koristiti detaljne formule već skraćene jer su dovoljno pouzdane s obzi-
rom da se karakteristike pruge mijenja s obzirom na godišnje doba i vremenske
uvjete. Prema istim karakteristikama pruge imamo dionice na ličkoj pruzi:
1. Zabok – Karlovac sa otporom pruge 3‰ + otpor kretanja

2. Karlovac – Oštarije otpor 7‰
3. Oštarije – Gospić sa maksimalnim usponom 22‰
4. Gospić – Gračac sa otporom pruge 6‰
5. Gračac – Knin sa maksimalnim otporom 22‰
6. Knin – Split sa maksimalnim usponom 25‰
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 36
Na unskoj pruzi imamo otpore pruge:
1. Zagreb – Sunja otpor pruge 5‰

2. Sunja – Kostajnica otpor najveći pruge 16‰
3. Kostajnica – Martin Brod otpor pruge 7 do 8‰
4. Martin Brod – Knin otpor pruge najviše 27‰
Vučna sila na dionici Zabok – Karlovac
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 1490 * (2 + 3) = 7450 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fk – otpor kretanja
Fot – otpor pruge
Snaga potrebna za vuču:
Fv * v 7450 * 80
PL = = = 1624 kW
367 367
Gdje je:
PL – snaga za vuču
Fv – vučna sila
367 – faktor pretvorbe
Vučna sila na dionici Karlovac – Oštarije:
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 1490 * (2 + 7) = 13410 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Fv * v 13410 * 80
PL = = = 2923 kW
367 367
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 37
Gdje je:
Fv – vučna sila
Vučna sila na dionici Oštarije – Gospić
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 1490 * (2 + 22) = 35760 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Fv * v 35760 * 60
PL = = = 5846 kW (vuča u zaprezi)
367 367
Gdje je:
Fv – vučna sila
Vučna sila na dionici Gospić – Gračac:
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 1490 * (2 + 6) = 11920 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Fv * v 11920 * 80
PL = = = 2600 kW
367 367
Gdje je:
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 38
Fv – vučna sila
Vučna sila na dionici Gračac – Knin:
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 1490 * (2 + 22) = 35740 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Fv * v 35760 * 60
367 367
Gdje je:
Fv – vučna sila
Vučna sila na dionici Knin – Split
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 1490 * (2 + 25) = 40230 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Fv * v 40230 * 50
367 367
Gdje je:
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 39
Fv – vučna sila
Vučna sila na dionici Zagreb – Sisak – Sunja:
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 1490 * (2 + 6) = 11920 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Fv * v 11920 * 80
PL = = = 2600 kW
367 367
Gdje je:
Fv – vučna sila
Vučna sila na dionici Sunja – Volinja:
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 1490 * (2 + 17) = 28310 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Fv * v 28310 * 70
PL = = = 5400 kW
367 367
Gdje je:
Fv – vučna sila
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 40
Vučna sila na dionici Volinja – Loskun:
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 1490 * (2 + 3) = 7450 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Fv * v 7450 * 80
PL = = = 1624 kW
367 367
Gdje je:
Fv – vučna sila
Vučna sila na dionici Loskun - Knin
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 1490 * (2 + 25) = 40230 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Fv * v 40230 * 80
367 367
Gdje je:
Fv – vučna sila
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 41
Sada je potrebno izračunati broj vlakova potrebnih za prijevoz kamiona:

KAMIONI PO
KOLODVORI t/dan kamiona vlaka (%) LIČKA UNSKA LIČKA UNSKA
SPLIT 0 0 0,00 0 0 0 0
ŠIBENIK 0 0 0,00 0 0 0 0
ZADAR 0 0 0,00 0 0 0 0
PLOČE 5611 221 85,02 156 144 6 6
KNIN 0 0 0,00 0 0 0 0
UKUPNO kamiona: 5611 221 85,02 156 144 6 6
Iz tabele je vidljivo da se u smjeru Zagreb – Split i obrnuto može očeki-

vati oko 255 kamiona dnevno imamo samo po tri para vlakova svakom prugom
dnevno ili šest vlakova u jednom i šest u suprotnom pravcu.
Da bi odredili broj kamiona moramo teret podijeliti po kamionima pa i-
mamo:
Gb 5611
Nk = = = 221 kamion
Ms 25,35
Gdje je:
Nk – broj kamiona
Gb – teret koji treba prevesti kamionima
Ms – fiktivna srednja masa po kamionu
Broj vagona koje treba osigurati da bi mogli prevesti očekivani broj ka-
miona:
Nk 2 221
Nv = = = 7,37 vlakova
Nk 30
Gdje je:
Nk2 – očekivani dnevni broj kamiona u prijevozu u jednom pravcu
Nv – broj vlakova za organiziranje prijevoza
Nk – broj kamiona u vlaku
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 42
Usvojeno 8 vlakova jer su uvijek vlakovi u paru. Maksimalan broj kami-

ona u jednoj garnituri vlaka. Rasporedimo vlakove tako da 4 voze ličkom a un-
skom prugom 6 imamo potreban broj vagona za ličku prugu:
Nk2 = Nkm * Nv = 30 * 4 = 120 vozila
Gdje je:
Nv – broj vlakova za organiziranje prijevoza u jednom pravcu
Nkm – maksimalan broj kamiona u vlaku
Maksimalni broj vozila je 30 a optimalan 15 kamiona u jednoj garnituri
vlaka, dok je ukupan dnevni prijevoz kamiona ličkom prugom 120 vozila. Broj
vagona za organiziranje prometa na relaciji Zagreb – Split ličkom prugom:
Nvag = Nv2 * Nv1 = 15 * 4 = 60 vagona
Gdje je:
Nvag – broj vagona za organiziranje prijevoza
Nv2 – broj vlakova
Nv1 - broj vagona u kompoziciji vlaka
Unskom prugom imamo 4 vlaka koji su sastavljeni od 15 RoLa vagona:
Nvag = Nv2 * Nv1 = 15 * 4 = 60 vagona
Gdje je:
Za prijevoz kamiona željeznicom upotrijebiti će se:
Nu = Navg + Nvag = 60 + 60 = 120 vagona
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 43
Za održavanje prometa na relaciji Zagreb - Split potrebno je 120 vagona

u prometu i 10% vagona na pregledu što ukupno daje:
Nvag2 = Nvag + (Nvag * 10%) = 120 + (120 *10%) = 132 vagona
Gdje je:
Nvag2 – broj vagona za nabavku
10% - rezerva i vagoni na popravku ili pregledu
Za potrebe prometa nabaviti će se 140 vagona za prugu Zagreb - Ošta-

rije – Split. U smjeru Spačva – Split promet se odvija isključivo unskom prugom.
Nova i do sada neobrađena dionica je Sunja – Vinkovci (Spačva):
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 1490 * (2 + 3) = 7450 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Fv * v 7450 * 80
PL = = = 1624 kW
367 367
Gdje je:
Fv – vučna sila

KAMIONI PO
popunjenost
SPLIT 583 27 55,21 0 48 0 2

ŠIBENIK 0 0 0,00 0 0 0 0
ZADAR 1550 70 73,39 0 96 0 4
PLOČE 1500 68 71,02 0 96 0 4
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 44
KNIN 372 17 35,23 0 48 0 2

UKUPNO kamiona: 4005 182 63,21 0 288 0 12
Broj vagona koje treba osigurati da bi mogli prevesti očekivani broj ka-
miona:
Nk 2 182
Nv = = = 6,7 vlakova
Nk 30
Gdje je:
Nk – broj kamiona u vlaku
Usvojeno 8 vlakova jer su uvijek vlakovi u paru. Maksimalan broj kami-

ona u jednoj garnituri vlaka je 30 a nominalan 17. Svi vlakovi voze unskom pru-
gom
Nk2 = Nkm * Nv = 30 * 8 = 240 vozila
Gdje je:
Broj vagona za organiziranje prometa na relaciji Split - Spačva:
Nvag = Nv2 * Nv1 = 15 * 8 = 120 vagona
Gdje je:
Maksimalan broj kamiona koji se može prevesti u jednom danu:
Nk2 = Nkm * Nv = 30 * 8 = 240 vozila
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 45
Gdje je:
Nk2 – očekivani dnevni broj kamiona u prijevozu
Maksimalni broj vozila je 244 a optimalan 120 kamiona. Jedna garnitura

vlaka jednom prevali put između zadanih stanica tako da je broj vagona za or-
ganiziranje prometa na relaciji Spačva – Split:
Nvag = Nv2 * Nv1 = 15 * 8 = 120 vagona
Gdje je:
Za održavanje prometa na relaciji Spačva - Split potrebno je 144 vago-
na u prometu i 10% vagona na pregledu što ukupno daje:
Gdje je:
Za potrebe prijevoza kamiona na relaciji Split – Spačva izraditi će se

160 vagona.
Najveći promet kamiona je autocestom A3 pa se očekuje najveća ušte-
da u potrošku goriva. Ujedno to je pravac gdje se može osigurati najveća gus-
toća vlakova.
PRAVAC SPAČVA - ZAGREB

cesta/dan cest. vozila KAMIONI PO PRAVCU RoLa VLAKOVI
GRADOVI ukupno cestom vlakom % iskorištenja broj kamiona SAVSKA UNSKA

Zabok 150 45 105 82,03 32 4 0
Ljubljana 300 90 210 93,75 32 7 0
Welss 550 165 385 92,55 32 13 0
0 0 0 0,00 0 0 0
UKUPNO: 1000 300 700 30,38 96 24 0
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 46
mjesečno 30.000,00 vozila PARI VLAKOVA: 12 0

godišnje 360.000,00
vozila/sat 41,67
Kompozicijom vlaka prevoze se vozila kako je to prikazano u tabeli a

kompozicija se sastoji od 16 vagona za prijevoz vozila i 2 vagon restorana.
Vrsta vozila Broj vozila Broj vagona
Šleper 8 8
Kamion do 12 metara 16 8
Vozilo do 8 metara 8 0
Vagon restoran 2
Ukupno 32 17
Duljina vlaka je:
Lvl = (2 * lL) + (Nv2 * lv) + lr = 2 * 18,5 + 16 * 26,4 + 2 * 26,4 = 493,6 m
Iz tabele je vidljivo da treba prevesti 700 kamiona dnevno za što je pot-

rebno 24 vlaka.
Nk 700
Nv2 = = = 21,88 vlakova
32 32
Gdje je:
Nvag – broj kamiona
Nk – broj kamiona u kompoziciji vlaka
Usvajamo 24 vlaka ali je zbog duljine trase omogućeno da jedna kom-

pozicija 3 puta prevali put pa ukupan broj vagona iznosi:
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 47
Nv1 * nv 2 17 * 24
Nvag = = = 136 vagona
3 3
Gdje je:
Za održavanje prometa na relaciji Zagreb – Spačva potrebno je 136 va-
gona u prometu i 10% vagona na pregledu što ukupno daje:
Gdje je:
Za potrebe prijevoza kamiona na relaciji Split – Spačva izraditi će se

150 vagona.
Ukupan broj RoLa vagona:
Pravac
Zagreb – Split (lička pruga) 60
Zagreb – Split (unska pruga) 60
Spačva - Split 120
Zagreb - Spačva 150
UKUPNO: 390
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 48
VLAK ZA PRIJEVOZ KONTEJNERA
Moderan prijevoz tereta od vrata do vrata je prijevoz robe u kontejneri-

ma koji omogućuju brzu manipulaciju i pretovar sa kamiona na vagon ili obrnu-
to. U lukama imamo kontejnerske terminale tako da se mogu kontejneri direktno
utovarivati iz broda na vagon. Za potrebe prijevoza kontejnera vagonima kons-
truira se vagon sposoban za prihvat 2 kontejnera duljine 40' ili 4 kontejnera du-
ljine 20'. Utovarom dva kontejnera na jedan vagon ostvaruje se ušteda u vuči
vlaka i skraćuje duljina vlaka. Ako pretpostavimo da su kontejneri duljine 20' po-
trebno je osigurati vlakove za njihov prijevoz.
Iz tabele vidimo da je potrebno prevesti oko 400 kontejnera dnevno u
24 vlaka. Jedan vlak ima 17 vagona i može prevesti maksimalno 34 kontejnera.
Za pravac od Splita prema Zagrebu, ličkom prugom imamo 24 vlaka ili svaka
dva sata po jedan vlak u istom pravcu.

KONT. PO KONTEJ. VLA-
kontejneri PRAVCU KOVI
KOLODVORI tona/dan kontejnera vlaka (%) LIČKA UNSKA LIČKA UNSKA
SPLIT 5500 183 67,28 272 0 8 0
ŠIBENIK 681 23 33,82 68 0 2 0
ZADAR 1200 40 58,82 68 0 2 0
PLOČE 4500 150 73,53 204 0 6 0
KNIN 600 20 29,41 68 0 2 0
UKUPNO: 12481 416 53 680 0 20 0
Duljina vlaka je:
Lvl = (2 * lL) + (Nv2 * lv) = 2 * 18,5 + 17 * 26,4 = 486 m
Gdje je:
IL – duljina lokomotive
Nv2 – broj vagona
Iv – duljina vagona
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 49

kontejnere po vagonima tako da imamo 34 kontejnera duljine 40' (stopa) pros-
ječne mase po 30 tona.
Masa natovarenih kontejnera:
Gt = Nk * Ms = 30 * 30 = 900 tona
Gdje je:
Gt – masa tereta
Nk – broj kontejnera u vlaku
Masa vagona
Gv1 = Nv * Gv = 17 * 30 = 510 tona
Gdje je:
Gv1 – masa svih vagona u vlaku
Nv – broj vagona u vlaku
Gv – masa jednog vagona
Vlak vuku lokomotive različitih snaga i na pojedinim dionicama po dvije

u zaprezi. Lokomotive su mase 80 do 160 tona i različite duljine od 18,5 do 30
metara. Za masu lokomotive usvojiti će se masa 120 tona za dizelsku lokomoti-
vu i 80 tona za elektrolokomotivu ili kao ukupna masa lokomotiva u vlaku 120
tona.
Gv = GL + Gt + Gv1 = 120 + 900 + 510 = 1530 tona
Gdje je:
Gv – masa vlaka
Gt – masa tereta
Gv1 – masa vagona

Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 50

 Zabok – Karlovac sa otporom pruge 3‰ + otpor kretanja
 Karlovac – Oštarije otpor 7‰
 Oštarije – Gospić sa maksimalnim usponom 22‰
 Gospić – Gračac sa otporom pruge 6‰
 Gračac – Knin sa maksimalnim otporom 22‰
 Knin – Split sa maksimalnim usponom 25‰

 Zagreb – Sunja otpor pruge 5‰
 Sunja – Kostajnica otpor najveći pruge 16‰
 Kostajnica – Martin Brod otpor pruge 7 do 8‰
 Martin Brod – Knin otpor pruge najviše 27‰
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 1530 * (2 + 3) = 7650 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Fv * v 7650 * 80
PL = = = 1667 kW
367 367
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 1530 * (2 + 7) = 13770 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 51
Fot – otpor pruge
Fv * v 13770 * 80
PL = = = 3000 kW
367 367
Gdje je:
Fv – vučna sila
Vučna sila na dionici Oštarije – Gospić
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 1530 * (2 + 22) = 36720 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Fv * v 36720 * 60
367 367
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 1530 * (2 + 6) = 12240 daN
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 52
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Fv * v 12240 * 80
PL = = = 2670 kW
367 367
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 1530 * (2 + 22) = 36720 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Fv * v 36720 * 60
367 367
Gdje je:
Fv – vučna sila
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 53
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 1530 * (2 + 25) = 41310 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Fv * v 41310 * 50
367 367
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 1530 * (2 + 6) = 12240 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Fv * v 12240 * 80
PL = = = 2668 kW
367 367
Gdje je:
Fv – vučna sila
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 54
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 1530 * (2 + 17) = 29070 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Fv * v 29070 * 70
PL = = = 5546 kW
367 367
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 1530 * (2 + 3) = 7650 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Fv * v 7650 * 80
PL = = = 1667 kW
367 367
Gdje je:
Fv – vučna sila
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 55
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 1530 * (2 + 25) = 41300 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Fv * v 41300 * 60
367 367
Gdje je:
Fv – vučna sila

KONT. PO KONTEJ.
kontejneri PRAVCU VLAKOVI
SPLIT 5500 183 67,28 272 0 8 0
ŠIBENIK 681 23 33,82 68 0 2 0
ZADAR 1200 40 58,82 68 0 2 0
PLOČE 4500 150 73,53 204 0 6 0
KNIN 600 20 29,41 68 0 2 0
UKUPNO: 12481 416 53 680 0 20 0
Iz tabele je vidljivo da treba prevesti 460 kontejnera dnevno za što je

potrebno pari 20 vlakova.
Nk2 = Nk * Nv = 20 * 17 = 340 vagona
Gdje je:
Nk2 – očekivani dnevni broj kontejnera u prijevozu u jednom pravcu
Nk – broj vagona u vlaku
Maksimalan broj kontejnera u jednoj garnituri vlaka:
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 56
Nk2 = Nkm * Nv = 20 * 34 = 680 kontejnera
Gdje je:
Nkm – maksimalan broj kontejnera u vlaku
Maksimalni broj vozila je 680 a optimalan 340 kontejnera. Jedna garni-

tura vlaka jedan puta prevali put između zadanih stanica tako da je broj vagona
za organiziranje prometa na relaciji Zagreb – Split:
Nvag = Nv2 * Nv1 = 20 * 17 = 340 vagona
Gdje je:
Za održavanje prometa na relaciji Zagreb – Split potrebno je 340 vago-

Gdje je:
Za potrebe prijevoza kamiona na relaciji Split – Zagreb izraditi će se

380 vagona.
Nova i do sada neobrađena dionica je Sunja – Vinkovci (Spačva):
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 1530 * (2 + 3) = 7650 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 57
Fot – otpor pruge
Fv * v 7650 * 80
PL = = = 1667 kW
367 367
Gdje je:
Fv – vučna sila

KONT. PO KONTEJ. VLA-
kontejnera PRAVCU KOVI
SPLIT 1500 50 78,13 0 64 0 2
ŠIBENIK 0 0 0,00 0 0 0 0
ZADAR 2500 83 64,84 0 128 0 4
PLOČE 4500 150 58,59 0 256 0 8
KNIN 0 0 0,00 0 0 0 0
UKUPNO: 8500 283 63,17 0 448 0 14
Na relaciji Split – Spačva potrebno je prevesti 283 kontejnera dnevno u

14 vlakova. Potrebno je napomenuti da na jedan vagon dolaze 2 kontejnera.
Nk 2 283
Nk = = = 142 vagona
2 2
Gdje je:
Nk – potreban broj vagona
Maksimalan broj kontejnera u jednoj garnituri vlaka:
Nk2 = Nkm * Nv = 2 * 17 = 34 kontejnera
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 58
Gdje je:
Nkm – maksimalan broj kontejnera u vlaku
Maksimalni broj kontejnera u jednom vlaku je 34. Jedna garnitura vlaka

jedan puta prevali put između zadanih stanica tako da je broj vagona za organi-
ziranje prometa na relaciji Zagreb – Split:
Nvag = Nv2 * Nv1 = 14 * 17 = 238 vagona
Gdje je:
Za održavanje prometa na relaciji Zagreb – Split potrebno je 340 vago-

Gdje je:
Za potrebe prijevoza kamiona na relaciji Split – Zagreb izraditi će se

380 vagona.
Pravac
Zagreb - Spačva 0
UKUPNO: 756
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 59
VLAK ZA PRIJEVOZ TERETA
Teretni vlakovi su sastavljeni od vagona za prijevoz paleta, vagon cis-

ternI i vagona za prijevoz rasutih tereta. Ako slažemo vlak najveće duljine koliko
dozvoljava duljina staničnih kolosijeka a na pojedinim dionicama vršimo potiski-
vanje vlakova rivalicom tada je dozvoljena duljina vlaka i njegova masa.
Duljina vlaka je:
Lvl = (2 * lL) + (Nv2 * lv) = 2 * 18,5 + 17 * 26,4 = 486 m

Gdje je:
IL – duljina lokomotive
Nv2 – broj vagona u kompoziciji
Iv – duljina vagona
kontejnere po vagonima tako da imamo 17 vagona. Masa svakog vagona je
120 tona sa teretom.
Masa vagona
Gv1 = Nv * Gv = 17 * 120 = 2040 tona
Gdje je:
Gv1 – masa svih vagona u vlaku
Nv – broj vagona
Gv – masa vagona
Masa duljina
vagon natovaren sa: tereta vagona masa vagona broj vagona bruto
masa neto bruta u jednom vlaku 80 26,40 40 17 2.040,00
Vlak vuku lokomotive različitih snaga i na pojedinim dionicama po dvije

u zaprezi. Lokomotive su mase 80 do 160 tona i različite duljine od 18,5 do 30
metara. Za masu lokomotive usvojiti će se masa 120 tona za dizelsku lokomoti-
vu i 80 tona za elektrolokomotivu ili kao ukupna masa lokomotiva u vlaku 120
tona.
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 60
Gv = GL + Gv1 = 120 + 900 + 510 = 1530 tona
Gdje je:
Gv – masa vlaka
Gv1 – masa natovarenog vagona

7. Zabok – Karlovac sa otporom pruge 3‰ + otpor kretanja

8. Karlovac – Oštarije otpor 7‰
9. Oštarije – Gospić sa maksimalnim usponom 22‰
10. Gospić – Gračac sa otporom pruge 6‰
11. Gračac – Knin sa maksimalnim otporom 22‰
12. Knin – Split sa maksimalnim usponom 25‰

5. Zagreb – Sunja otpor pruge 5‰
6. Sunja – Kostajnica otpor najveći pruge 16‰
7. Kostajnica – Martin Brod otpor pruge 7 do 8‰
8. Martin Brod – Knin otpor pruge najviše 27‰
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 2040 * (2 + 3) = 10200 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 61
Fv * v 10200 * 80
PL = = = 2223 kW
367 367
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 2040 * (2 + 7) = 18340 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Fv * v 18340 * 80
PL = = = 4000 kW
367 367
Gdje je:
Fv – vučna sila
Vučna sila na dionici Oštarije – Gospić:
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 2040 * (2 + 22) = 38960 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 62
Fv * v 48960 * 60
PL = = = 8000 kW (2 naprijed i jedna rivalica)
367 367
Gdje je:
Fv – vučna sila
Sa 3 lokomotive prelazi se duljina staničnog kolosijeka pa se vlak u Oš-

tarijama dijeli i sastavlja tako da se od 2 vlaka koji dolaze iz pravca Karlovca ra-
de 3 vlaka a u obrnutom smjeru se od 3 vlaka sastavljaju 2 vlaka u smjeru Kar-
lovca tako da je masa novog vlaka:
2 * Gv 2 * 2040
Gv2 = = = 1360 tona
3 3
Gdje je:
Gv2 – masa novog vlaka
Gv – masa vlaka na trasi Karlovac – Oštarije
Vučna sila za vuču novog vlaka:
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 1360 * (2 + 22) = 32640 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Fv * v 32640 * 60
PL = = = 5336 kW (zaprega)
367 367
Gdje je:
Fv – vučna sila
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 63
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 1360 * (2 + 6) = 10880 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Fv * v 10880 * 80
PL = = = 2370 kW
367 367
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 1360 * (2 + 22) = 32640 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Fv * v 3240 * 60
367 367
Gdje je:
Fv – vučna sila
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 64
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 1360 * (2 + 25) = 36720 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Fv * v 36720 * 60
367 367
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 2040 * (2 + 6) = 16320 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Fv * v 16320 * 80
PL = = = 3557 kW
367 367
Gdje je:
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 65
Fv – vučna sila
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 2040 * (2 + 17) = 38760 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Fv * v 38760 * 70
PL = = = 7400 kW (vuča sa rivalicom)
367 367
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 2040 * (2 + 3) = 10200 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Fv * v 10200 * 80
PL = = = 2223 kW
367 367
Gdje je:
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 66
Fv – vučna sila
Fv = Gv * (Fk + Fot) = 2040 * (2 + 25) = 55080 daN
Gdje je:
Fv – vučna sila
Fot – otpor pruge
Fv * v 55080 * 60
367 367
Gdje je:
Fv – vučna sila
Izračunali smo da je maksimalan broj vagona u vlaku 17 jer je najveća

dozvoljena duljina staničnog kolosijeka 480 m. Na ličkoj pruzi imamo 14 teretnih
vlakova:
Nk2 = Nk * Nv = 14 * 17 = 238 vagona
Gdje je:
Nk2 – očekivani dnevni broj vagona u prijevozu u jednom pravcu
Gdje je:
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 67

Na unskoj pruzi na relaciji Split – Zagreb prometuje 8 teretnih vlakova

od toga šest vozi direktno u Petrokemiju Kutina.
masa tere- duljina

vagon natovaren sa: ta vagona masa vagona broj vagona bruto
Imamo istu duljinu vlaka i jednaki bruto.
Nk2 = Nk * Nv = 8 * 17 = 136 vagona
Gdje je:
Gdje je:
Na pravcu Split – Vinkovci prometuje 2 vlaka istih karakteristika pa i-

mamo:
Nk2 = Nk * Nv = 2 * 17 = 34 vagona
Gdje je:
Gdje je:
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 68
Pravac
Zagreb - Spačva 36
UKUPNO: 562
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 69
ZAKLJUČAK
Za lakše formiranje vlakova i određivanje putnih brzina u voznom redu

odabire se jedinstvena masa vlaka koja dozvoljava vučnu silu do 420 kN i masu
teretnog dijela vlaka od oko 1400 tona ili sa lokomotivama 1500 tona.
Da bi se moglo zaključiti koliko je potrebno vagona za prijevoz tereta
potrebno je zbrojiti vagone prema putnim pravcima. Ovdje se neće razlučivati
koliki je broj vagona prema namjeni u mješovitim vlakovima jer se vlakovi formi-
raju prema potrebi.
U PROMETU
LIČKA UNSKA SAVSKA REZERVA UKUPNO
VAGON ZA PRIJEVOZ KAMIONA 72 48 324 89 533
VAGON ZA PRIJEVOZ KONTEJNERA 340 0 210 110 660
TERETNI VAGON 168 96 26 58 348
VAGON ZA ODMOR 6 4 40 10 60
UKUPNO: 586 148 600 267 1601
Isto tako za sigurnu vuču vlakova potrebno je osigurati lokomotive:
LOKOMOTIVE
DEL 3000 40 4 13 16 73
DEL 1640 0 0 0 0 0
DEL 750 10 10 10 10 40
elektra 4000 kW 0 3 25 6 34
elektra 6000 kW 6 6 4 7 23
UKUPNO: 56 23 52 39 170
UKUPNO VLAKOVA PARI VLAKOVA

PRUGA
PRAVAC LIČKA UNSKA SAVSKA LIČKA UNSKA SAVSKA UKUPNO
KONTEJNERSKI 20 14 10 10 7 5 22
RoLa 6 18 4 3 9 2 14
TERETNI 14 10 2 7 5 1 13
UKUPNO: 40 42 16 20 21 8 49
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 70
Da bi zaključili da li je pruga preopterećena zbrojimo vlakove prema

pravcima i dionicama:
GUSTOĆA PROMETA NA PRUGAMA

klasični ukupno
NAZIV RoLa Kontejner teretni teretni putnički UKUPNO
Zabok-Zaprešić 14 20 22 56 50 106
Zagreb-Oštarije 6 6 14 26 50 76
Oštarije-Knin 6 20 14 40 50 90
Knin-Split 16 14 18 48 50 98
Knin-Zadar 4 6 6 16 50 66
Perković-Šibenik 0 2 12 14 50 64
Zagreb Žitnjak-Sunja 4 0 8 12 50 62
Sunja-Bosanski Novi 16 14 10 40 50 90
Bosanski Novi - Knin 16 14 10 40 50 90
Zaprešić-Zagreb Žitnjak 14 0 22 36 50 86
Zagreb-Novska 24 16 16 56 50 106
Novska -Sunja 12 14 2 28 50 78
Novska-Vinkovci 36 30 18 84 50 134
Vinkovci-Spačva 36 0 0 36 50 86
Iz tabele je vidljivo da je ostavljeno dovoljno prostora i za trase putničkih

vlakova. Isto tako je vidljivo da je na dvokolosječnim prugama gustoća veća od
100 vlakova u danu.
Modernizacijom pruga skraćivati će se vozno vrijeme vlakova, povećati
obrt željezničkih vozila i povećavati broj prijeđenih kilometara u danu što će
omogućavati povećanje prijevoza cestovnih vozila po vagonu i količinu preve-
zenog tereta po vagonu. Očekivano je skraćivanje voznog vremena za 50%.
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 71
VRSTE ŽELJEZNIČKIH VOZILA
Da bi željeznica mogla osigurati prijevoz mora imati potrebne kapacitete

u vagonima i lokomotivama koji su sada manjkavi i potrebno ih je nabaviti, proi-
zvesti ili zakupiti. Projektom se želi izgraditi kapacitete i stvoriti uvjete za njihovo
kvalitetno održavanje.
Program promatra prijevoz tereta koji se organizira u vagonima:
1. vagon za prijevoz kamiona
2. vagon za prijevoz kontejnera
3. vagon za prijevoz rasutih tereta
4. vagon za prijevoz tekućina
5. vagon za prijevoz tereta na paletama
U ovoj knjizi smo izračunali da je masa vlaka na ličkoj i unskoj pruzi

1400 do 1500 tona do modernizacije a kasnije će se povećati na do 2000 tona.
Vuču vlakova vrše lokomotive raznih snaga koje koriste dva izvora e-
nergije:
1. dizelska lokomotiva Bo'Bo'Bo'Bo' ili Co'Co' snage 3000 kW
2. manevarska lokomotiva snage 750 kW
3. monofazna Bo'Bo' lokomotiva snage 4000 kW
4. monofazna lokomotiva Co'Co' snage 6000 kW
5. monofazna lokomotiva Bo'Bo'Bo'Bo' snage 6000 kW
Već prije smo odrediti maksimalnu snagu lokomotiva na kritičnim

točkama trasa koje su naznačene sa najvećim usponima i otporima kretanja a
sada će se prikazati skraćeno u tabelama kolika je vučna sila i potrebna snaga
za savlađivanje dionice zadanom brzinom.
Možemo ponoviti sastave vlakova, mase i vrstu tereta koje prevoze:
LIČKA PRUGA
PRORAČUN BRUTA VLAKA (LIČKA PRUGA)

masa tere- masa vago-
vagon natovaren sa: ta broj kamiona na broj vagona bruto
šleper 44 6,00
kamion do 8m 7,5 6,00 30 6 489,00
kamion do 12m 25 12,00 30 6 480,00
ukupno vagona za prijevoz kamiona 12
spavača i restoran 80 1 80,00
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 72
ukupno 25,375 24,00 vagona 13 1.049,00

broj lok. masa lok. ukupno ukupno bruto
dizel vuča zaprega 2 120 240 1.289,00
dizel vuča 1 120 120 1.169,00
elektrovuča 1 84 84 1.133,00
dodatni
otpor pruge otpor
otpor pruge na najvećem usponu 7,5 3 vučna sila 13.534,50
otpor pruge na najvećem usponu 22 3 vučna sila 28.325,00
dozvoljena
pojedinačna ukupna dulji- dujina
DULJINA VLAKA broj duljina na vlaka
VAGONI 13 26,5 344,50 480,00
SERVISNI VAGONI 1 26,4 26,40
ukupna duljina vagona m 370,90
LOKOMOTIVA 1 18,4 18,40
UKUPNA DULJINA VLAKA m 389,30
BRUTO MASA TERETA U KONTEJNERIMA

masa tere- broj kontej- masa vago-
vagon natovaren sa: ta nera na broj vagona bruto
kontejner 30 2,00 26 17 1.462,00
ukupno 34 vagona 17 1.462,00
broj lok. masa lok. ukupno ukupno bruto jedna lok

dizel vuča 1 120 120 1.582,00 851,00
dizel vuča 2 120 240 1.702,00
elektrovuča 1 84 84 1.546,00
otpor pruge dodatni otpor
otpor pruge na najvećem usponu 7,5 3 vučna sila 16.611,00 6.382,50
otpor pruge na najvećem usponu 22 3 vučna sila 38.650,00 18.722,00
pojedinačna ukupna dulji-

DULJINA VLAKA broj duljina na lički dio
VAGONI 17 26,5 450,50 450,50
SERVISNI VAGONI 0 26,4 0,00 0,00
ukupna duljina vagona m 450,50 450,50
LOKOMOTIVA 1 18,4 18,40 9,20
UKUPNA DULJINA VLAKA m 468,90 459,70
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 73
TERETNI VLAK
masa tere- duljina va- masa vago-

vagon natovaren sa: ta gona na broj vagona bruto
dizel vuča 1 120 120 1.560,00 840,00
dizel vuča 2 120 240 1.680,00
elektrovuča 1 84 84 1.524,00
otpor pru- dodatni
ge otpor vučna sila za vlak jedna lok
pojedinačna
DULJINA VLAKA broj duljina ukupna duljina lički dio
VAGONI 12 26,40 316,80 316,80
LOKOMOTIVA 2 18,4 36,80 353,60
UNSKA PRUGA:
PRORAČUN BRUTA VLAKA (UNSKA PRUGA)

kamioni kamioni broj kamiona masa vagona broj vagona bruto
šleper 44 6,00
kamion do 8m 7,5 6,00 30 6,00 489,00
kamioni do 12m 25 12,00 30 6,00 480
ukupno vagona za prijevoz kamiona 12,00
putnički 80 1 80
25,375 24,00 ukupno 13,00 1049
dodatni otpor ukupno
dizel vuča 1,00 120 120 1169
dizel vuča (zaprega) 2,00 120 240 1289
elektrovuča 1,00 84 84 1133
elektrovuča (zaprega) 2,00 120 240 1289

Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 74
max
pojedinačna duljina
DULJINA VLAKA broj duljina ukupna duljina vlaka
VAGONI 12,00 26,5 318 480
ukupna duljina vlaka m 344,4
BRUTO MASA TERETA U KONTEJNERIMA

masa tere- broj kontej- masa vago-
vagon natovaren sa: ta nera na broj vagona bruto
kontejner 30 2,00 26 17 1.462,00

dizel vuča 1 120 120 1.582,00 851,00
dizel vuča 2 120 240 1.702,00
elektrovuča 1 84 84 1.546,00
otpor pru- dodatni
ge otpor
pojedinačna ukupna du-

DULJINA VLAKA broj duljina ljina lički dio
VAGONI 17 26,5 450,50 450,50
LOKOMOTIVA 1 18,6 18,60 18,60
TERETNI VLAK
masa tere- duljina

vagon natovaren sa: ta vagona masa vagona broj vagona bruto
broj vlakova u danu 10
bruto u jednom danu 9600 14.400,00
bruto u jednom mjesecu 432.000,00
bruto u jednoj godini 5.184.000,00
duljina staničnog kolosijeka 480 duljina vlaka 335,4 m
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 75
PRUGA SPLIT – VINKOVCI (SPAČVA, OSIJEK ITD)
PRORAČUN BRUTA RoLa VLAKA (Spačva - Split)

masa broj kami- masa va-
kamioni tereta ona gona broj vagona bruto
šleper 44 1
kamion do 8 m 7,5 1 26 7,00 542,5
kamioni do 12m 25 2 26 8,00 608
ukupno RoLa vagona 15,00
restoran 80 2 160
25,375 30 ukupno 17,00 1150,5
dodatni
otpor ukupno 1310,5
dizel vuča 1 120 120 1430,5
dizel vuča (par) 2 120 240 1550,5
elektrovuča 1 120 120 1430,5
elektrovuča (zaprega) 2 120 240 1550,5

pojedinačna
DULJINA VLAKA broj duljina ukupna duljina
VAGONI 15,00 26,5 397,5
duljina vlaka 450,3
LOKOMOTIVA 1,00 30 30
PRORAČUN BRUTA KONTEJNERSKOG VLAKA (Spačva - Split)

masa broj kon- masa va- broj va-
vagon natovaren sa: tereta tejnera gona gona bruto
kontejner 35 2,00 26 15 1.440,00
ukupno
broj lok. masa lok. ukupno bruto jedna lok
dizel vuča 1 120 120 1.560,00 840,00
dizel vuča 2 120 240 1.680,00
elektrovuča 1 84 84 1.524,00
otpor
pruge dodatni otpor
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 76
pojedinačna ukupna
DULJINA VLAKA broj duljina duljina lički dio
VAGONI 15 26,5 397,50 198,75
LOKOMOTIVA 1 84 84,00 42,00
TERETNI VLAK
duljina masa vago- broj
vagon natovaren sa: masa tereta vagona na vagona bruto
samo roba u jednom danu 19.200,00
bruto u jednom mjesecu 576.000,00
duljina staničnog kolosijeka 480 duljina vlaka 400,8
PRUGA ZAGREB – VINKOVCI
PRORAČUN BRUTA RoLa VLAKA (Zagreb - Spačva)

masa broj kamio- masa vago-
vagon natovaren sa: tereta na na broj vagona bruto
šleper 44 1
kamion do 8 m 7,5 1 26 8,00 620,00
kamion do 12m 25 2 26 8,00 608,00
ukupno RoLa vagona 16,00
restoran 80 2 160,00
ukupno: 25,375 32 18,00 1.228,00
dodatni
otpor ukupno 1.388,00
dizel vuča 1 120 120 1.508,00
dizel vuča 2 120 240 1.628,00
elektrovuča 1 84 84 1.472,00

pojedinačna ukupna
DULJINA VLAKA broj duljina duljina
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 77
VAGONI 16 26,4 422,40

PRORAČUN BRUTA RoLa VLAKA (Zagreb - Spačva)

masa broj kon- masa va- broj va-
vagon natovaren sa: tereta tejnera gona gona bruto
kontejner 35 2,00 26 19 1.824,00
ukupno
broj lok. masa lok. ukupno bruto jedna lok
dizel vuča 1 120 120 1.944,00 1.032,00
dizel vuča 2 120 240 2.064,00
elektrovuča 1 84 84 1.908,00
otpor
pruge dodatni otpor
pojedinačna ukupna
DULJINA VLAKA broj duljina duljina lički dio
VAGONI 19 26,5 503,50 251,75
LOKOMOTIVA 1 18,40 18,40 9,20
TERETNI VLAK
duljina masa vago- broj
vagon natovaren sa: masa tereta vagona na vagona bruto
bruto u jednom danu 8025,6 36.480,00
bruto u jednom mjesecu 1.094.400,00
duljina staničnog kolosijeka 528 duljina vlaka 520
Svaka željeznička kompozicija svakodnevno prelazi put prema postoje-

ćim trasama:
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 78
Zagreb - Oštarije - Split prijeđen put

vlak km
61301 388
61314 388
UKUPNO 776
Zagreb - Bihać - Split prijeđen put

vlak km
61352 357
61363 357
UKUPNO 714
Spačva - Bihać - Split prijeđen put

vlak km
61352 517
61363 517
UKUPNO 1034
PRUGA ZABOK - ZAPREŠIĆ

Dionicom sada vlakove vuku dizelelektrične lokomotive a kasnije, nakon
elektrifikacije će vlakove vući električne lokomotive. Već prije smo izračunali
Snaga za vuču izračunata je prema formuli:
Vidljivo je da se vlak mase 1440 tona može vući lokomotivom koja ima
snagu vučnog strujnog kruga 1200 kW ili lokomotiva sa snagom dizelskog mo-
tora 1440 kW.
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 79
NAJVEĆA DOZVOLJENA
UDALJENOST U
SREDNJA BRZINA
dodatni otpor vuče

km
OTPOR PRUGE
snaga za vuču
VUČNA SILA
BRZINA
POJEDINAČNO
SLUŽBENA MJESTA
UKUPNO
km/h km km km/h dag dag daN kW

80 Zabok 0 0 72,0 2 2 5.760 1129
80 Veliko Trgovišće 5,4 5,4 74,7 2 2 5.760 1171
80 Luka 5,6 11,0 73,7 2 2 5.760 1156
80 Novi Dvori 8,6 19,6 72,0 2 2 5.760 1129
100 Zaprešić 4,2 23,8
PRUGA ZAPREŠIĆ – ŽITNJAK

To je elektrificirana ravničarska dvokolosiječna pruga po kojoj vlakove
mogu vući lokomotive manjih snaga ali se koriste lokomotive snage 4000 kW
kako bi se postigla optimalna ubrzanja i savlađivanje kraćih uspona do 10‰ koji
nastaju u dijelovima gdje pruga slijedi topografiju terena odnosno penje se na
nasipe i mostove.
NAJVEĆA DOZVOLJENA BR-
UDALJENOST U
ROLA VLAK TERETNI VLAKOVI
SREDNJA BRZINA
dodatni otpor vuče
km
OTPOR PRUGE
ZINA
POJEDINAČNO
potrebna snaga
potrebna snaga
VUČNA SILA
VUČNA SILA
SLUŽBENA MJESTA
za vuču
za vuču
UKUPNO
km/h km km km/h dag dag daN kW daN kW

Zaprešić 23,8 84,0 2 2 4.532 1037 6240 1428
100 Podsused Tvornica 5,6 29,4 84,0 2 2 4.532 1037 6240 1428
80 Zagreb Črnomerec 5,6 35,0 72,0 2 2 4.532 889 6240 1224
70 Zagreb ZK 1,8 36,8 66,0 2 2 4.532 815 6240 1122
100 Zagreb GK 2,2 39,0 72,0 2 2 4.532 889 6240 1224
100 Zagreb Borongaj 4,8 43,8 78,0 2 2 4.532 963 6240 1326
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 80
50 Čulinec 1,3 45,1 68,0 2 2 4.532 839 6240 1156

100 Zagreb Resnik 1,7 46,8 172,0 2 2 4.532 2123 6240 2924
Zagreb Žitnjak 4,3 51,1 0 0
U pravcu Zabok (Zagreb, Dobova) – Vinkovci vlakovi su mase 2000 to-

na pa je potrebna snaga za vuču:
NAJVEĆA DOZVOLJENA BRZI-
UDALJENOST KILOMETRAŽA PRUGE TERETNI

ROLA VLAK
U km VLAKOVI
SREDNJA BRZINA
dodatni otpor vuče

OTPOR PRUGE
potrebna snaga za
potrebna snaga za
NA
POJEDINAČNO
VUČNA SILA
VUČNA SILA
SLUŽBENA MJESTA
UKUPNO
vuču
vuču
km/h km km km km/h dag dag daN kW daN kW
Zaprešić 23,8 439,6 84,0 2 2 4.532 1037 8000 1831
100 Podsused Tvornica 5,6 29,4 434,0 84,0 2 2 4.532 1037 8000 1831
80 Zagreb Črnomerec 5,6 35,0 428,4 72,0 2 2 4.532 889 8000 1569
70 Zagreb ZK 1,8 36,8 426,6 66,0 2 2 4.532 815 8000 1439
100 Zagreb GK 2,2 39,0 424,4 72,0 2 2 4.532 889 8000 1569
100 Zagreb Borongaj 4,8 43,8 429,2 78,0 2 2 4.532 963 8000 1700
50 Čulinec 1,3 45,1 4,2 68,0 2 2 4.532 839 8000 1482
100 Zagreb Resnik 1,7 46,8 8,5 86,0 2 2 4.532 2123 8000 1875
Zagreb Žitnjak 4,3 51,1 0 0 0
PRUGA ŽITNJAK – OŠTARIJE

Ta se pruga može smatrati prelaznom prugom sa nizinske na brdsku
prugu jer je polovna u ravničarskom dijelu dok se drugi dio sa usponom 7‰.
Pruga je elektrificirana monofaznim naponom 25 kV a nama interesantni vlakovi
koji nastavljaju prema Lici su mase 1500 tona.
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 81
NAJVEĆA DOZVOLJENA
UDALJENOST U TERETNI VLA-
SREDNJA BRZINA
ROLA VLAK
dodatni otpor vuče

OTPOR PRUGE
km KOVI
BRZINA
SLUŽBENA POJEDINAČNO
potrebna snaga
potrebna snaga
VUČNA SILA
VUČNA SILA
MJESTA
za vuču
za vuču
UKUPNO

100 Zagreb Žitnjak 0 51,1 42,0 2 2 4.532 518 8000 916
60 Zagreb RK Ots 3,5 54,6 50,0 2 2 4.532 617 8000 1090
60 Zagreb RK PRs 2,5 57,1 50,4 2 2 4.532 622 8000 1099
60 Zagreb Klara 2,1 59,2 60,0 2 2 4.532 741 8000 1308
50 Delta 2,0 61,2 47,1 2 2 4.532 581 8000 1026
Hrvatski Lesko-
120 vac 5,1 66,3 90,7 6,5 2 9.631 2378 17000 4200
120 Horvati 6,8 73,1 97,5 -6,5 4 -2.833 -752 -5000 -1328
120 Zdenčina 6,5 79,6 92,7 -5 4 -1.133 -286 -2000 -505
120 Jastrebarsko 8,5 88,1 96,9 -5 4 -1.133 -299 -2000 -528
120 Draganići 10,5 98,6 95,0 1 4 5.665 1466 10000 2589
120 Karlovac 9,5 108,1 91,5 2,5 4 7.365 1835 13000 3241
80 Mrzlo Polje 6,1 114,2 69,3 7 2 10.197 1925 18000 3401
75 Duga Resa 5,2 119,4 72,0 7 2 10.197 1999 18000 3531
75 Zvečaj 9,6 129,0 71,1 7 2 10.197 1974 18000 3486
75 Generalski Stol 7,7 136,7 70,0 7 2 10.197 1944 18000 3433
75 Gornje Dubrave 10,5 147,2 67,6 7 2 10.197 1878 864 159
75 Kukača 6,2 153,4 66,7 7 2 10.197 1851 18000 3270
75 Oštarije 5,0 158,4
Teretni vlak može vući lokomotiva trajne snage 4000 kW i jednosatne

snage 4400 kW što odgovara lokomotivi Bo'Bo' domaće proizvodnje.
PRUGA OŠTARIJE – KNIN

To je brdska neelektrificirana pruga na kojoj vlakove vuku dizelelektrič-
ne lokomotive. Masa teretnog vlaka je 1500 tona pa je potrebna lokomotiva sa
snagom koja raspolaže vučnom silom:
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 82
UDALJENOST U TERETNI VLA-

ROLA VLAK
SREDNJA BRZINA
dodatni otpor vuče

km KOVI
OTPOR PRUGE
ZINA
POJEDINAČNO
potrebna snaga
potrebna snaga
SLUŽBENA MJES-
VUČNA SILA
VUČNA SILA
TA
za vuču
za vuču
UKUPNO

75 Oštarije 0,0 158,4 60,0 7 2 11.601 1896 15120 2472
65 Krpelj rasp 5,8 164,2 62,7 7 2 11.601 1980 15120 2582
75 Josipdol 4,7 168,9 96,0 12 2 18.046 4718 23520 6152
75 Plaški 16,0 184,9 69,5 10 2 15.468 2927 20160 3816
65 Blata 11,0 195,9 63,5 -1 2 1.289 223 1680 291
65 Lička Jasenica 9,0 204,9 50,6 -1 2 1.289 178 1680 231
60 Javornik 5,9 210,8 59,3 1 2 3.867 624 5040 814
65 Rudopolje 7,9 218,7 60,0 22 2 30.936 5055 40320 6592
-
65 Vrhovine - Pl. J 8,0 226,7 60,4 -14 3 -14.179 -2332 18480 -3041
-
65 Ličko Lešće 15,1 241,8 56,7 -14 3 -14.179 -2190 18480 -2856
-
60 Studenci 10,4 252,2 58,5 -18 3 -19.335 -3080 25200 -4017
-
80 Perušić 7,8 260,0 74,7 -15 3 -15.468 -3145 20160 -4102
80 Lički Osik 5,6 265,6 72,9 1 3 5.156 1023 6720 1334
80 Gospić 8,5 274,1 62,8 6 3 11.601 1983 15120 2586
80 Medak 13,6 287,7 75,0 6 3 11.601 2369 15120 3090
80 Lovinac 15,0 302,7 70,6 6 3 11.601 2231 15120 2909
80 Gračac 15,3 318,0 74,8 6 2 10.312 2100 13440 2738
65 Malovan 16,2 334,2 56,7 22 2 30.936 4779 40320 6232
60 Zrmanja 10,4 344,6 55,7 0 3 3.867 586 5040 764
-
65 Plavno 16,7 361,3 59,1 -18 2 -20.624 -3322 26880 -4332
-
65 Pađane 6,9 368,2 55,2 -18 2 -20.624 -3100 26880 -4043
65 Knin 13,8 382,0 0
Kako je pruga neelektrificirana za vuču vlaka potrebno je osigurati dvije

lokomotive u zaprezi a na pojedinim dionicama i rivalicu. Lokomotiva mora imati
snagu za vuču 2700 kW ili snagu dizelskog motora 3000 kW osovinskog raspo-
reda Co'Co' ili Bo'Bo'Bo'Bo'. Nakon elektrifikacije pruge vuču može vršiti loko-
motiva snage 6000 kW osovinskog rasporeda Bo'Bo'Bo'Bo' ili dvije lokomotive
pojedinačne snage 4000 kW i osovinskog rasporeda Bo'Bo' u zaprezi.
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 83
PRUGA KNIN – SPLIT

To je brdska neelektrificirana jednokolosiječna pruga koja se diže sa
morske razine do 220 mnm u Kninu. Teretne vlakove vuku dizelelektrične loko-
motive u zaprezi.
UDALJENOST U
ROLA VLAK TERETNI VLAKOVI
SREDNJA BRZINA
dodatni otpor vuče

km
OTPOR PRUGE
ZINA
POJEDINAČNO
potrebna snaga
potrebna snaga
SLUŽBENA MJES-
VUČNA SILA
VUČNA SILA
TA
za vuču
za vuču
UKUPNO

65 Knin 49,4 20 2 28.358 3814 36960 4973
70 Kosovo 10,7 392,7 60,0 11 2 16.757 2738 21840 3571
75 Siverić 9,0 401,7 68,0 6 2 10.312 1910 13440 2490
75 Drniš 1,7 403,4 63,8 6 2 10.312 1790 13440 2335
65 Žitnić 8,5 411,9 59,0 0 2 2.578 414 3360 540
75 Unešić 11,8 423,7 60,0 23 1 30.936 5055 40320 6592
75 Koprno ukr 9,0 432,7 62,0 -20 3 -21.913 -3700 -28560 -4825
70 Perković 3,1 435,8 66,5 17 3 25.780 4666 33600 6085
65 Primorski Dolac 7,2 443,0 51,0 6 2 10.312 1432 13440 1868
65 Brdašce 5,1 448,1 40,8 25 5 38.670 4297 50400 5603
65 Labin Dalmatinski 6,8 454,9
Pregledom na izračunate snage za vuču može se zaključiti da se uobi-

čajeni teretni vlakovi vuku dizelskim lokomotivama u zaprezi s time što će se sa
povećanom snagom lokomotiva voziti brže i time smanjiti vrijeme vožnje.
Potrebnu vučnu silu mogu osigurati lokomotive Co'Co' ili Bo'Bo'Bo'Bo'
pojedinačne snage dizelskog motora 3000 kW a nakon elektrifikacije lokomotive
Co'Co' ili dvije električne lokomotive u zaprezi pojedinačne snage 4000 kW.
PRUGA ŽITNJAK – SUNJA – NOVSKA

Pruga je spojnica Zagreba sa unskom prugom ali pripada posavskoj ni-
zinskoj pruzi. Potrebna vučna sila i snaga lokomotive za vuču vlaka mase 1440
tona je:
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 84
UDALJENOST U
UKUPNO VRIJEME
SREDNJA BRZINA
dodatni otpor vuče

km
OTPOR PRUGE
snaga za vuču
VUČNA SILA
ZINA
POJEDINAČNO
SLUŽBENA MJES-
TA
UKUPNO
km/h km km min km/h dag dag daN kW

100 Zagreb Žitnjak 0,0 51,1 134,5 72,9 2 2 5760 1144
100 7,9 59,0
120 Velika Gorica 142,0 78,4 1 4 7200 1537
100 Turopolje 9,8 68,8 149,5 74,4 0 4 5760 1167
100 Lekenik 9,3 78,1 156,0 77,5 0 2 2880 608
100 Greda 8,4 86,5 162,0 78,0 3 2 7200 1529
100 Sisak 7,8 94,3 165,5 78,9 5 2 10080 2165
75 Sisak Predrgađe 4,6 98,9 171,5 80,0 5 2 10080 2196
120 Blinjski Kut 8,0 106,9 250,0 75,7 5 3 11520 2376
120 Sunja 10,1 117,0 0
Vlakove mogu vući monofazne lokomotive Bo'Bo' snage 4000 kW.
PRUGA SUNJA – BOSANSKI NOVI

Pruga je ravničarska jednokolosiječna i elektrificirana sa oštrim zavoji-
ma kojima slijedi tok rijeke Une. Da bi se vukli vlakovi potrebna je snaga za
vuču vlaka:
NAJVEĆA DOZVOLJENA
SREDNJA BRZINA
UDALJENOST U km
dodatni otpor vuče
OTPOR PRUGE
snaga za vuču
VUČNA SILA
BRZINA
POJEDINAČNO
SLUŽBENA
MJESTA
UKUPNO

Sunja 0,0 117,0 68,0 0 2 2880 533
100 Hrastovac 1,7 118,7 74,3 0 2 2880 582
100 Majur 9,9 128,6 67,2 8 2 14400 2635
70 Kostajnica 2,8 131,4 63,6 0 2 2880 499
60 Volinja 5,3 136,7 49,7 17 2 27360 3704
70 Dobrljin 5,8 142,5 62,6 0 2 2880 491
100 Ravnice 7,3 149,8 73,3 0 2 2880 575
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 85
100 Drž. Gr. 5,5 155,3 64,0 0 2 2880 502

65 Bosanski Novi 1,6 156,9 0
Na dijelu pruge Majur – Volinja potrebna je velika vučna sila zbog us-
pona tako da se teretne vlakove gura rivalicom a ovim se projektom predviđa da
lokomotiva Co'Co' snage 6000 kW vuče vlak do Majura ili do Sunje.
PRUGA BOSANSKI NOVI – LOSKUN

To je pruga u gornjem toku rijeke Une gdje počinje uspon na Dinaru
gdje se pruga penje na 241 mnm u Loskunu, dok je u Bihaću udaljenom 20-tak
kilometara nadmorska visina 221 m. Nadmorska visina Bosanskog Novog sa
početka pruge je 121 mnm a od Loskuna je udaljen 84 km. Loskun je važan za
isključivanje zaprege ili rivalice kada vlak dolazi iz Knina odnosno za uvođenje
zaprege (rivalice) kada vlak ide prema Kninu. Loskun je bitan jer je to željezni-
čka stanica u Hrvatskoj a oko nje su mjesta u BiH.
Pruga je bila elektrificirana prije rata a u ratu je uništena i njom ne pro-
metuju vlakovi na dijelu od Bihaća do Knina. Pruga će se ponovno elektrificirati,
izvršiti kapitalni remont i kasnije izgraditi drugi kolosijek. Pruga je bitna za pove-
zivanje dalmatinskih luka sa istočnom Europom.
NAJVEĆA DOZVOLJENA
UDALJENOST U
SREDNJA BRZINA
dodatni otpor vuče

OTPOR PRUGE
km
snaga za vuču
VUČNA SILA
BRZINA
POJEDINAČNO
SLUŽBENA
MJESTA
UKUPNO

Bosanski Novi 0,0 156,9 49,8 5 3 11520 1562
60 Rudice 8,3 165,2 72,0 4 3 10080 1976
70 Blatna 8,4 173,6 64,3 5 3 11520 2017
60 Otoka Bosanska 7,5 181,1 59,4 2 3 7200 1165
60 Bosanska Krupa 9,9 191,0 58,0 3 3 8640 1365
60 Grmuša ukrsnica 11,6 202,6 56,4 5 3 11520 1769
60 Cazin Srbljani 9,4 212,0 58,4 6 3 12960 2060
60 Bihać 10,7 222,7 57,0 5 2 10080 1565
70 Ripač 7,6 230,3 66,0 6 2 11520 2071
70 Račić 4,4 234,7 69,8 5 3 11520 2190
50 Loskun 6,4 241,1
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 86
Pruga je malih brzina pa teretne vlakove mogu vući slabije lokomotive

međutim nakon modernizacije i izgradnje drugog kolosijeka povećati će se brzi-
na tako da će vlakove vući lokomotive snage 6000 kW osovinskog rasporeda
Co'Co'.
PRUGA LOSKUN – KNIN

To je čisto brdska dionica unske pruge koja prelazi Dinaru penjući se do
Ličke Kaldrme 674 mnm. To je za oko 130 metara niže od prijevoja Malovan ko-
jim pruga prelazi Velebit na ličkoj pruzi. Pruga je prije rata bila elektrificirana do
Knina a u ratu je devastirana. Za uspješno odvijanje prometa na pruzi treba iz-
vršiti kapitalni remont i obnoviti svu infrastrukturu i električnu kontaktnu mrežu.
Kasnije će se izgraditi drugi kolosijek. Izgradnjom drugog kolosijeka od Splita do
Sunje skratiti će se vozno vrijeme vlakova za 60% uz omogućavanje još većeg
broja vlakova i prijevoza tereta.
NAJVEĆA DOZVOLJENA
UDALJENOST U
SREDNJA BRZINA
dodatni otpor vuče
km
OTPOR PRUGE
snaga za vuču
VUČNA SILA
BRZINA
POJEDINAČNO
SLUŽBENA
MJESTA
UKUPNO

Knin 334,8 40,1 20 2 31680 3462
70 Kosovo 10,7 345,5 63,5 11 2 18720 3239
75 Siverić 9,0 354,5 68,0 6 2 11520 2133
75 Drniš 1,7 356,2 63,8 6 2 11520 2000
65 Žitnić 8,5 364,7 59,0 0 2 2880 463
75 Unešić 11,8 376,5 38,6 20 2 31680 3328
75 Koprno ukr 9,0 385,5 37,2 -20 3 -24480 -2480
70 Perković 3,1 388,6 43,2 17 3 28800 3388
65 Primorski Dolac 7,2 395,8 61,2 6 2 11520 1920
65 Brdašce 5,1 400,9 27,2 30 2 46080 3413
65 Labin Dalmatinski 6,8 407,7
Zbog male brzine potrebne su velike vučne sile a mala snaga lokomoti-
ve. Do elektrifikacije vlakove vuku dizelelektrične lokomotive snage 3000 kW a
nakon elektrifikacije električne lokomotive snage 6000 kW osovinskog raspore-
da Co'Co' ili dvije lokomotive osovinskog rasporeda Bo'Bo' u zaprezi.
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 87
PRUGA ŽITNJAK - NOVSKA

Dionica je sličnih karakteristika kao i prethodna jer spada u ravničarsku
dionicu koja slijedi rijeku Savu.
NAJVEĆA DOZVOLJENA BRZI-
ostali teretni
UDALJENOST U km RoLa vlak
SREDNJA BRZINA
vlakovi
dodatni otpor vuče

OTPOR PRUGE
potrebna snaga za
potrebna snaga za
NA
POJEDINAČNO
VUČNA SILA
SLUŽBENA MJESTA
vučna sila
vuču
vuču
UKUPNO
120 Zagreb Žitnjak 0,0 0,0 36,0 3 2 7360 722 11400 1118
120 Zagreb Resnik 4,2 4,2 84,0 2 2 5888 1347 9120 2087
120 Sesvete 4,3 4,3
120 Sesvete 4,2 8,4 102,0 2 2 5888 1636 9120 2535
130 Dugo Selo 10,2 18,6 112,8 2 2 5888 1809 9120 2803
130 Prečec 9,4 28,0 120,0 2 2 5888 1924 9120 2982
130 Ivanić Grad 8,0 36,0 104,0 2 2 5888 1668 9120 2584
130 Deanovac 5,2 41,2 109,5 2 2 5888 1756 9120 2721
130 Novoselec 7,3 48,5 108,0 2 2 5888 1732 9120 2684
130 Ludina 6,3 54,8 111,4 2 2 5888 1787 9120 2769
130 Popovača 6,5 61,3 105,0 2 2 5888 1684 9120 2609
Moslavačka Gračeni-
130 ca 7,0 68,3 106,7 2 2 5888 1710 9120 2651
130 Kutina 8,0 76,3 108,0 2 2 5888 1732 9120 2684
130 Banova Jaruga 8,1 84,4 109,3 2 2 5888 1753 9120 2717
130 Lipovljani 8,2 92,6 110,2 2 2 5888 1767 9120 2738
130 Novska 10,1 102,7
Ako vlak prometuje brzinom do 100 km/h potrebna je snaga do 3000

kW trajno. Prugom već prometuju jednofazne lokomotive Bo'Bo' snage 4000 kW
domaćeg proizvođača pa se i za vuču vlakova mogu koristiti rekonstruirane lo-
komotive iste snage.
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 88
PRUGA NOVSKA – STRIZIVOJNA - VRPOLJE

Pruga Novska – Strizivojna Vrpolje je dvokolosiječna elektrificirana rav-
ničarska pruga sličnih karakteristika kao i pruga Žitnjak – Sunja. Vlakove vuku
električne lokomotive osovinskog rasporeda Bo'Bo' snage 4000 kW.
Dozvoljeni bruto je 2000 tona ali sa unske pruge dolaze vlakovi mase
1500 tona.
NAJVEĆA DOZVOLJENA
SREDNJA BRZINA
dodatni otpor vuče

OTPOR PRUGE
BRZINA
POJEDINAČNO
potrebna snaga
SLUŽBENA
VUČNA SILA
MJESTA
za vuču
UKUPNO

130 Novska 0,0 0,0 119,4 2 2 5888 1915
160 Okučani 19,9 19,9 143,0 2 2 5888 2293
160 Nova Gradiška 14,3 34,2 144,0 2 2 5888 2309
160 Staro Petrovo Selo 12,0 46,2 138,7 2 2 5888 2224
160 Nova Kapela 10,4 56,6 132,0 2 2 5888 2117
160 Oriovac 8,8 65,4 148,8 2 2 5888 2386
160 Sibinj 12,4 77,8 144,0 2 2 5888 2309
160 Slavonski Brod 8,4 86,2 141,0 2 2 5888 2261
160 Garčin 14,1 100,3 147,4 2 2 5888 2364
160 Andrijevci 8,6 108,9 137,3 2 2 5888 2202
160 Strizivojna -Vrpolje 10,3 119,2
Iz tabele je vidljivo da sa lokomotivama Bo'Bo' snage 4000 kW lagano

mogu vući teretni vlakovi jer se njihova snaga podešava potrebnoj vučnih sili i
brzini a maksimalna snaga i vučna sila koristi se za ubrzanje vlaka.
PRUGA STRIZIVOJNA – VRPOLJE – VINKOVCI

Pruga je nastavak međunarodne pruge Dobova - Zagreb – Vinkovci –
Tovarnik i ima iste karakteristike kao i druge dionice tog putno pravca. Pruga je
dvokolosiječna i elektrificirana. Na prugu se priključuju pravci za Osijek i Sla-
vonski i Bosanski Šamac. Na pruzi za Brčko nalazi se i RoLa terminal uz auto-
cestu A3 blizu graničnog prijelaza Lipovac kojim autocesta A3 prelazi u Srbiju.
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 89
NAJVEĆA DOZVOLJENA
SREDNJA BRZINA
dodatni otpor vuče

OTPOR PRUGE
BRZINA
potrebna snaga za
POJEDINAČNO
SLUŽBENA
VUČNA SILA
MJESTA
vuču
UKUPNO

160 Strizivojna -Vrpolje 0,0 0,0 144,0 2 2 6032 2365
160 Mikanovci 10,8 10,8 137,3 2 2 5888 2202
160 Ivankovo 10,3 21,1 144,0 2 2 5888 2309
110 Vinkovci 10,8 31,9
Vlakove mogu vući lokomotive snage do 3000 kW ali zbog tipizacije za

vuču vlakova koriste se lokomotive snage 4000 kW osovinskog rasporeda
Bo'Bo'.
VAGONI
Obzirom na duljinu kolosijeka u stanicama možemo oformiti vlak duljine
do 500 m. U daljem tekstu ponoviti će se već izračunate vrijednosti i sastavi
vlakova po broju vagona u garnituri i vrsti tereta.
Zaključno može se zaključiti da za odvijanje željezničkog prometa pot-
rebno je:
VAGONI PREMA PRUGAMA
350
300
250
VAGON ZA PRIJEVOZ
200 KAMIONA
VAGON ZA PRIJEVOZ
150
KONTEJNERA
100 TERETNI VAGON
50
VAGON ZA ODMOR
0
LIČKA UNSKA SAVSKA
U PROMETU REZERVA
Modifikacija: 0
DEAL d.o.o. 90 90
U PROMETU
VAGON ZA PRIJEVOZ KAMIONA 72 48 324 89 533
VAGON ZA PRIJEVOZ KONTEJNERA 340 0 210 110 660
TERETNI VAGON 168 96 26 58 348
VAGON ZA ODMOR 6 4 40 10 60
UKUPNO: 586 148 600 267 1601
LOKOMOTIVE
Za vuču vlakova potrebno je više lokomotiva koje se razlikuju prema
namjeni i vrsti energije koju koriste za rad.
LOKOMOTIVE
DEL 3000 40 4 13 16 73
DEL 1640 0 0 0 0 0
DEL 750 10 10 10 10 40
elektra 4000 kW 0 3 25 6 34
elektra 6000 kW 6 6 4 7 23
UKUPNO: 56 23 52 39 170
LOKOMOTIVE
40
35
30
25
DEL 3000
20 DEL 1640
DEL 750
15
elektra 4000 kW
10 elektra 6000 kW
0
LIČKA UNSKA SAVSKA REZERVA
Karakteristike lokomotiva i vagona obrađeni su knjizi 67-004/2.
Modifikacija: 0

67 - 004/1 Željeznice: (Studija Isplativosti) Željeznička Vozila Knjiga I/0

Uploaded by

Document Information

Original Description:

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

67 - 004/1 Željeznice: (Studija Isplativosti) Željeznička Vozila Knjiga I/0

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PROIZVODNI PROGRAM:

Mat br: 0223506

Investitor: DEAL d.o.o.

Voditelj projekta: Putarek Ivica ing.

MODIFIKACIJA: 0 DATUM: POTPIS:

U Knjizi 67-002 uopćeno je obrađen projekt Zelena Hrvatska a u knjizi

Projekt obuhvaća županije:

Još treba u projekt priključiti gradove i županije:

Istarska županija 206.344 206.344 Istra

Očekivani promet u morskim lukama je određen njihovim kapacitetom i

KAPACITETI kapacitet cesta Željeznicom

Iz tabele je vidljivo da se dio koji se predviđa prevesti željeznicom dijeli

Očekivano je da će se jedan dio tereta prevesti na manje udaljenosti

nje i skladištenje roba namijenjenih trošenju u gradovima. Ako se željeznicom

Zbrojimo li količine tereta koje treba prevesti dobiva se impozantna koli-

UKUPAN TERET U PROMETU

ŠIBENIK 4.000.000,00 rasuti teret 11.111 417 10.694

Da se ne zaboravi treba ponoviti cilj projekta je prevesti oko 70% tereta

Isto tako potrebno je prevesti robu željeznicom i za gradove:

UKUPAN TERET U PROMETU

ŠIBENIK 10.694 rasuti teret 0,35 0 681 10.014

ZADAR 9.722 mješoviti i kontejnerski 0,65 2.328 3.700 3.694

Osim toga potrebno je omogućiti prolazni transport roba na relaciji Do-

TRANZIT VINKOVCI - DOBOVA

POTREBNI KAPACITETI tona tereta kapacitet masa broj vla-

Tu su i RoLa vlakovi sa kapacitetom:

PRAVAC SPAČVA - DOBOVA

Zabok 150 50 100 80 32 4 0

Prilikom određivanja broja željezničkih vozila potrebnih za projekt mora

Pokazatelj 1965 1970 1975 1980 1985

Tabela pokazuje da teretni vagon mali dio vremena provede u prijevozu

Projekt promatra tri putna pravca:

Slika 1 željeznički putni pravac Zabok – Split ličkom prugom

Slika 2 željeznički Zabok – Split putni pravac unskom prugom

Slika 3 željeznički putni pravac Zabok – Spačva savskim pravcem

Slika 4 željeznički putni pravac Spačva – Split unskom prugom

Promet prugama je organiziran u taktnom prometu zato jer je to najsi-

PRUGA ZABOK – ZAPREŠIĆ:

dodatni otpor vuče

km/h km km km dag dag

Sada se u Zaprešiću vrši zamjena lokomotiva gdje vlakove prema Za-

Karakteristika pruge slična je za oba putna smjera.

Vrijeme vožnje vlaka prije modernizacije pruge:

km/h min min min min min min min km/h

Vrijeme koje je potrebno da vlak pređe dionicu:

vrijeme putovanja 24,0 min 0 h 24,0 min

Nakon rekonstrukcije brzina za teretne RoLa vlakove povećava na 120

km km km min min min min min min min km/h

PRUGA ZAPREŠIĆ – ŽITNJAK

dodatni otpor vuče

km/h km km km dag dag

Vozno vrijeme vlaka:

km/h min min min min min min min km/h

50 Čulinec 57,5 57,5 1,5 59,0 68,0

Osnovna karakteristika pruge je da prolazi centrom grada Zagreba i ima

Za prelazak trase vlaku treba:

vrijeme putovanja 36,5 min 0 h 36,5 min

Brzina za teretne RoLa vlakove povećava na 120 km/h, bez zaustavlja-

PRUGA ŽITNJAK – OŠTARIJE

dodatni otpor vuče

km/h km km km dag dag

Da bi vlak savladao dionicu potrebno je vrijeme: