EVROPSKI UNIVERZITET BRČKO DISTRIKT

PREDMET: MATEMATIKA 1

Student: Profesor:
Mahovkić Almina ( 015/23-RND) Prof. dr. Radoslav Galić
1. Koristeći binomni teorem odredite potenciju (2𝑥 + 3)❑7❑

(7) (7) (7) (7) (7)

(2x+3)❑7❑= 0 (2x)❑7❑3❑0❑+ 1 (2x)❑6❑3❑1❑+ 2 (2x)❑5❑3❑2❑+ 3 (2x)❑4❑3❑3❑+ 3 (2x)

❑3 ❑+( )(2x) ❑3 ❑+( ) (2x) ❑3 ❑+( )(2x) ❑3 ❑

3 4 7 7 2 5 7 1 6 0 7
❑ ❑
5 6 ❑ ❑
7 ❑ ❑ ❑ ❑

( 70 )=( 77 )=¿1 ( n0 )=( nn )=1

( nk )=( n−kn )

( 71 )=( 76 )( 72 )=( 75 )( 73 )=( 74 )

( 71 )= 1 !∗6
7!
=
7∗6 !
! 1∗6 !
=¿ 7

( 72 )= 2 !∗5
7!
!
=
7∗6∗5 !
2∗5 !
=¿21

( 73 )= 3 !∗4
7!
!
=
7∗6∗5∗4 !
3∗2∗4 !
=¿ 35

Također vrijedi:
(2x+3)❑7❑=2❑7❑∗¿x❑7❑+7¿2❑6❑∗¿x❑6❑+21¿2❑5❑∗¿x❑5❑∗¿3❑2❑+35¿2❑4❑∗¿x❑4❑∗¿3❑3❑+
35¿2❑3❑∗¿x❑3❑∗¿3❑4❑+21¿2❑2❑∗¿x❑2❑∗¿3❑5❑+7¿2¿x¿3❑6❑+3❑7❑(2x+3)❑7❑=128x❑7❑+
1344x❑6❑+6048x❑5❑+15120x❑4❑+22680x❑3❑+20412x❑2❑+10206x+2187
[1]

2. Sledeće racionalne funkcije rastavite na parcijalne razlomke:

x −10
a) (𝑥) = 3 2
x +5 x
5 x−10
b) (𝑥) = 4 2
x −3 x −4
9
c) (𝑥) = ( 2 ) ( 2
x −2 x −2 x ) +1
a. 𝑥 ❑2❑ + 5𝑥❑2❑ = 𝑥 ❑2❑ (𝑥 + 5)
c ax ( x +5 ) +b ( x +5 )+ c x ( A +c x 2) + (5 a+b ) x +5 b
2
x −10 a b
3 2= + 2+ = =
x +5 x x x x+5 x 2+ ( x +5 ) 3
x +5 x
2

2
⇒ x−10=( A+C ) x + ( 5 A+ B ) X +5 B

𝐴 + 𝐶 = 0 , 5𝐴 + 𝐵 = 1 , 5𝐵 = −10
3 3
𝐴 = 5 , 𝐵 = −2 , 𝐶 = − 5

3 2 2
⇒𝑓(𝑥) = − 2 −
5X x 5 x +25

b. 𝑥 ❑4❑ − 3𝑥 ❑2❑− 4 = 0 𝑥 ❑2❑ = t

❑ −b ± √ b −4 ac 2
t ❑=
1 ,2
2a

❑ 3± √ 9−4 ⋅1 (−4 )
t1 ,2❑=
2

3 ± √ 9−4 ⋅ (−4 )
t❑1 ,2
2
3 ± √25
t❑1 ,2
2
3 ±5
t❑1 ,2= 2

❑ 3−5
t 1❑= 2 =-1

❑ 3+5
t 2❑= 2 =4

⇒ 𝑡❑2❑ − 3𝑡 − 4 = (𝑡 − 4)(𝑡 + 1)
⇒ 𝑥 ❑4❑ − 3𝑥 ❑2❑ − 4 = (𝑥 ❑2❑ − 4)(𝑥❑2❑ + 1) = (𝑥 − 2)(𝑥 + 2)(𝑥 ❑2❑ + 1)
5 x−10 5 ( x −2 ) 5
= =(
x −3 x −4 ( x−2 ) ( x +2 ) ( x + 1 )
4 2 2
x+2 ) ( x 2 +1 )

5 a bx+ c A ( x2 +1 ) + ( Bx+ c )( x +2 ) ( A + B ) x 2 + ( 2 B+C ) x+ A +2C

= +
( x+2 ) ( x 2 +1 ) x+2 x 2+1
= =
( x+2 ) ( x 2 +1 ) ( x +2 ) ( x 2+1 )

⇒ 5 = (𝐴 + 𝐵) ❑2❑+ (2𝐵 + 𝐶) + 𝐴 + 2𝐶
⇒ 𝐴 + 𝐵 = 0 , 2𝐵 + 𝐶 = 0 , 𝐴 + 2 𝐶 = 5
 5 −5 5
⇒𝐴= 4 ,𝐵= 4 ,𝐶= 2

5 5 x−10
⇒ 𝑓(𝑥) = 4 x +8 − 2
4 x +4

c. (𝑥❑2❑ + 2)(𝑥 ❑2❑ − 2𝑥 + 1) = (𝑥 ❑2❑+ 2)(𝑥 − 1)❑2❑

9 Ax C D
= + +
( x 2+2 ) ( x 2−2 x +1 ) x +2 x−1 ( x−1 )2
2 =

( Ax +B )( x−1 )2 +C ( x2 +2 ) ( x−1 ) + D ( x 2 +2 )
=
( x2 +2 ) ( x−1 )2

( A +C ) x 3 + (−2 A +B−C + D ) x 2 + ( A−2 B+2 C ) x + B−2 C+2 D

( x 2+2 ) ( x−1 )2

⇒ 9 = (𝐴 + 𝐶) ❑3❑ + (−2𝐴 + 𝐵 − 𝐶 + 𝐷)❑2❑ + (𝐴 − 2𝐵 + 2𝐶) + 𝐵 − 2𝐶 + 2𝐷

⇒𝐴 + 𝐶 = 0 , −2𝐴 + 𝐵 − 𝐶 + 𝐷 = 0 , 𝐴 − 2𝐵 + 2𝐶 = 0 ,𝐵 − 2𝐶 + 2𝐷 = 9
⇒𝐴 = 2 , 𝐵 = −1 , 𝐶 = −2 , 𝐷 = 3
2 x−1 2 3
⇒(𝑥) = − x−1 + [1]
2
x +2 ( x−1 )2

3. Odredite asymptote realne funkcije f ako je:

2
x
A. (𝑥) =
2 x +3
4 x−12
B. (𝑥) = ( x−2 ) 2❑

x
C. (𝑥) =
√ x 2 +3
2
x 3
a) lim − = ∞ ⇒ 𝑝𝑟𝑎𝑣𝑎𝑐 𝑥 = − 2 𝑗𝑒 𝑣𝑒𝑟𝑡𝑖𝑘𝑎𝑙𝑛𝑎 𝑎𝑠𝑖𝑚𝑝𝑡𝑜𝑡a
2 x +3
3
x→−
2
❑ ❑
 x 2 1
x 1
lim 2 x+ 3 = lim = lim 2+3 = 2 =a
x 2 x +3 x
x→ ∞
❑ ❑
3
( ) ( )
2
x 1 −3 x
lim − x = lim
4 x +6
= lim 4+ 6 =b
2 x +3 2
x
x→ ∞ x→∞ x →∞
❑ ❑ ❑ ❑ ❑ ❑

1 3
⇒𝑃𝑟𝑎𝑣𝑎𝑐 𝑦 = 2 𝑥 − 4 𝑗𝑒 𝑘𝑜𝑠𝑎 𝑎𝑠𝑖𝑚𝑝𝑡𝑜𝑡𝑎.

4 x−12
b) lim = ∞ ⇒ 𝑝𝑟𝑎𝑣𝑎𝑐 𝑥 = 2 𝑗𝑒 𝑣𝑒𝑟𝑡𝑖𝑘𝑎𝑙𝑛𝑎 𝑎𝑠𝑖𝑚𝑝𝑡𝑜𝑡a.
( x −2 )2
x→ 2
❑❑
4 12
4 x−12 − 3
4 x−12 2
x x
lim ( x−2 ) = lim 3
2
2 = lim =0=a
x −4 x +4 x −4 2
x +x
x
4 12
− 3
4 x−12 4 x−12 x
2
x
lim ( −0 ⋅ x ) = lim 2 = lim =0=b
( x −2 )2 x −4 x +4 4 4
1− + 2
x x
x→ ∞ x→∞ x →∞
❑ ❑ ❑ ❑ ❑ ❑

⇒ 𝑃𝑟𝑎𝑣𝑎𝑐 𝑦 = 0 𝑗𝑒 ℎ𝑜𝑟𝑖𝑧𝑜𝑛𝑡𝑎𝑙𝑛𝑎 𝑎𝑠𝑖𝑚𝑝𝑡𝑜𝑡𝑎.

x
1
c) lim √ x 2+ 3 = lim
❑
= 0 = 𝑎 1❑
x
√x 2
+3

x
lim =1=b
√ x 2 +3
⇒𝑃𝑟𝑎𝑣𝑎𝑐 𝑦 = 1 𝑗𝑒 𝑑𝑒𝑠𝑛𝑎 ℎ𝑜𝑟𝑖𝑧𝑜𝑛𝑡𝑎𝑙𝑛𝑎 𝑎𝑠𝑖𝑚𝑝𝑡𝑜𝑡.

x
1
lim √ x 2+ 3 = lim
❑
= 0 = 𝑎 1❑
x
√x 2
+3

x→ ∞ x →−∞
❑ ❑ ❑ ❑
 x
lim = −1 = b
√ x 2 +3
x→−∞
❑❑

⇒𝑃𝑟𝑎𝑣𝑎𝑐 𝑦 = −1 𝑗𝑒 𝑙𝑖𝑗𝑒𝑣𝑎 ℎ𝑜𝑟𝑖𝑧𝑜𝑛𝑡𝑎𝑙𝑛𝑎 𝑎𝑠𝑖𝑚𝑝𝑡𝑜𝑡a.

[1]

4. U paralelogramu ABCD dati su vektori :

AC = −2𝑖⃗ + 𝑗⃗ + 4𝑘⃗
AD= 4𝑖⃗ + 3𝑗⃗ − 𝑘⃗ ,itačka B(7,-3,-2), odredite preostale vrhove tog
paralelograma I izračunajte mu površinu.

AB= DC = AC − AD = −6𝑖⃗ − 2𝑗⃗ + 5k , (7, −3, −2) ⇒ 𝐴(13, −1, −7)

AC = 2𝑖⃗ + 𝑗⃗ + 4𝑘⃗ , 𝐴(13, −1, −7) ⇒ 𝐶(11,0, −3)

AD = 4𝑖⃗ + 3𝑗⃗ − 𝑘⃗ , 𝐴(13, −1, −7) 𝐷(17,2, −8)

𝑃 = | AB× AD|

i⃗ ⃗j ⃗k
AB × AD = −6 −2 5 = -13i⃗ + 14 ⃗j - 10k⃗
4 3 −1

⇒ 𝑃 = √ 169+196+100
𝑃 = √ 465 [1]
5. Nađite ortogonalnu projekciju tačke T(0, -1,2) na pravac

p... {2 xx−+ yy++3=0

z−9=0

n1 = 𝑖⃗ − 𝑗⃗ ,n2 = 2𝑖⃗ + 𝑗⃗ + 𝑘⃗⃗

⃗i ⃗j k⃗
n₁+ n₂ = 1 −1 0 = -i⃗ - ⃗j + 3k⃗
2 1 1

⇒ 𝑠̅= 𝑖⃗ + 𝑗⃗ − 3k
𝑧 = 0 ⇒ 𝑥 − 𝑦 + 3 = 0 2𝑥 + 𝑦 − 9 = 0 ⇒ 3 𝑥 = 6 𝑥 = 2 𝑦 = 5

{
x=2+t
p... y=5+ t
z=−3 t

Pravac 𝑝 I ravna 𝜋 suokomite ⇒ 𝑛̅ = 𝑠̅= 𝑖⃗ + 𝑗⃗ − 3𝑘⃗ ⇒ 𝜋 … 𝑥 + 𝑦 − 3𝑧 + 𝐷 = 0

𝑇𝜖𝜋 ⇒ 0 − 1 − 3 − 2 + 𝐷 = 0 𝐷 = 7 𝜋 … 𝑥 + 𝑦 − 3𝑧 + 7 = 0
Sjecište 𝑝 𝑖 𝜋:
2 + 𝑡 + 5 + 𝑡 − 3 ∗ (−3𝑡) + 7 = 0
11𝑡 = −14
14
𝑡 = − 11

−14
T=
11
14 8
x=2− =
11 11
 14 41
y=5− =
11 11

z=−3 ⋅(−14
11 ) =
42
11

T( , . )
∙ 8 41 42
11 11 11

[1]

[ ]
2 7 3
6. Nađite inverz matrice 3 9 4 pomoću matrice kofaktora
1 5 3

−1 1 T
A = ⋅( A )
dateA

|9 4|
A11 = 5 3 = 7 |7 3|
A21 = 5 3 = -6 |7 3|
A31 = 9 4 = 1

= |5 3| = -5 A = |1 3| = 3 A = |3 4| = 1
3 4 2 3 2 3
A12 22 32

= |1 5| = 6 A = |1 5| = -3 A = |3 9| = -3
3 9 2 7 2 7
A13 23 33

[ ]
7 −6 1
T
(A*) = −5 3 1
6 −3 −3

Determinantnu matricu A izračunavamo Sarrausovim pravilom

2 7 3 27
Deta A = = 3 9 4 3 9 = 54 + 25 + 45 – 63 – 40 – 27 = -3
1 5 3 15

[ ]
−7 6 −1
1
-1
A =4= 5 −3 −1 [1]
−6 3 3
7. Neka je 25000,00 NJ kočetni kapital I p=22% godišnja kamatna stopa. Uz
primjenu složenog dekorzivnog ukamaćivanja izračunajte vrijednost tog kapital
a na kraju treće godine I vrijednost ukupnih kamata nakon 3 godine.
C 0 = 25000,00 𝑁𝐽

𝑃 = 22%
𝑛 = 3𝑔𝑜𝑑𝑖𝑛𝑒
C 3, I 3 =?

p
𝑟=1+ 3

22
𝑟 = 1 + 100 = 1,22
❑ ❑
𝐶 n❑ = 𝐶 0❑ ∗ 𝑟❑n❑
❑
𝐶 3❑= 25000,00 + 1,22❑3❑ = 45 396,20
❑ ❑
𝐼 n❑ = 𝐶 0❑ ∗ (𝑟❑n❑ − 1)
❑
𝐼 3❑ = 25 000,00 ∗ (1,22, ❑3❑− 1) = 20 396,20 [ 1 ]

8. U prodajnu cjenu neke robe od 737,5 NJ uračunati su poslovni troškovi od

18%. Kolika je nabavna cijena?
s⋅ p s⋅ p p⋅
= (𝑠+ )∗
100 100 100
s⋅ p s⋅ p s ⋅ pp s
= + /:
100 100 100⋅100 100
p⋅ p⋅
𝑝 = 𝑝´ + 100

100 ⋅ p
𝑝´ = 100+ p

100⋅ p 100⋅18
𝑝´ = 100⋅ p = 118 = 15,254

737 ,5 ⋅15,254
𝑝= 100
= 112,498 25 = 112,50

737,5 − 112,5 = 625 [1]

9. Vrijednosti četiriju vrsti robe međusobno se odnose proporcijonalno. Nađite
1
međusobni odnos a koje vrijednost prve 4 kN , sama vrijednost prve I trece vrste
19 9
jednaka je 28 , dok je sama vrijednost druge I cetvrte vrste jednaka 4 kN

𝐴:𝐵 = 𝐶:𝐷
1
A=
4

19
A+C=
28
11 19
+ C=
4 28
3
C=
8
9
B+ D=
4
9
B=
4

𝐴:𝐵 = 𝐶: D

(
1 9
4 4
3
: −D = : D
7 )
1
4
D=
3 9
7 4(−D )
D 27 3
= − D
4 28 7
27
D=
19
63
B=
76
1 63 3 27
: = : /⋅ 7 19⋅26
4 76 7 19

2527:8379=4332:14364 [1]
10. VEKTORI

ZADATAK: VEKTORI

ZADATAK: VEKTORI a⃗ = {λ, 1, 1} , b⃗ ={1, λ, 1} i c⃗ = {1, 1, λ} su ivice

paralelepipeda. Naći:
a) Zapreminu paralelepipeda
b) Vektor visine h normalne na vektore a i b
c) Odrediti parametar λ tako da zapremina paralelpipeda ima
najveću (najmanju) vrijednost i naći te ekstremne vrijednosti
zapremine

Rješenje:
a) a⃗ =λ i⃗ + ⃗j + ⃗k , b=
⃗ i⃗ + λ ⃗j + ⃗
k , ⃗c =⃗i + ⃗j+ λ ⃗k

λ 1 1
V = ( a⃗ + b⃗ ) * c⃗ = 1 λ 1 = (λ – 1)² (λ + 2)
1 λ 1

b) Vektor visine glasi: h⃗ = ǀ h⃗ ǀ h⃗ o

( λ−1 ) (λ+2) i+ j+ ( λ+1 ) k

h⃗ = ǀ h⃗ ǀ h⃗ o = * =
√ λ ²+2 λ+3 √ λ ²+2 λ+3

( λ−1 ) (λ+2)
= x ²+ 2 λ +3
[ i⃗ + ⃗j + ( λ + 1) k⃗ ]
 c) λ = 1 λ= -1

1) Za λ = 1 je V“ (1) = 6 > 0, pa je zapremina za tu vrijednost

parametra λ minimalna
I iznosi V=0
2) Za λ=1 je V“ (-1) = -<0, pa je zapremina za ovu vrijednost
parametra λ maksimalna
I iznosi V=4 [2]

11.Treba razdjeliti trošak za elektrifikaciju triju sela u iznosu 12 864 384 NJ

tako da svako selo podmiruje troškove upravo razmjerno broju odraslih

stanovnika, a obrnuto razmjerno količini radnih sati što su dali oko uvođenja

elektrifikacije. Koliko otpada na svako selo a ko selo A ima 480 odraslih

stanovnika I dalo je 2400 radnih sati, B ima 560 odraslih stanovnika I dalo je

3200 radnih sati, C ima 360 odraslih sati I dalo je 1600 radnih sati?

𝐴:𝐵: 𝐶 = 480: 560: 360/40

𝐴:𝐵: 𝐶= 2400 : 3200 : 1600 /32*24

1 1 1
𝐴:𝐵: 𝐶 = 12: 14: 9 = 32: 24: 48

𝐴:𝐵: 𝐶 = 12 ∗ 32: 14 ∗ 24: 9 ∗ 48/: 16 𝐴:𝐵: 𝐶 = 24: 21: 27 (𝐴 + 𝐵 + 𝐶):

(24 + 21 + 27) = 𝐴: 24 = 𝐵: 21 = 𝐶: 27

12 864 384: 72 = 𝐴: 24 = 𝐵: 21 = 𝐶: 27

= 4 288 128
12864 384 ⋅24 12864 384
𝐴= 72 = 3

= 3 752 112
12864 384 ⋅21 90 050 688
𝐵= 72 = 24

= 4 284 144
12864 364 ⋅27 38593 152
𝐶= 72 = 8

12 864 384 [1]

12. Teoremi diferencijalnog računa

Fermatov teorem: Ako je funkcija f (x) neprekidna na otvorenomintervalu (a,

b ) I u n ek o j u n u trašn jo jto čk i c to g in terv ala d o stiže m ak sim u m ili m in im u m , a

u to čk i c je d iferen cijab iln a, tad a je n jen a d eriv acija u to to čk i jed n ak a n u li, to

jeste:
⋅
f ( c )=0

Rolleovteorem
Ako je funkcija f (x) neprekidna na zatvorenomintervalu (a, b) I

diferencijabilna u nutrini intervala, a na krajevima interval jednake vrijednosti

f(a)=f(b), tada postoji barem jedna točka c iz nutrine interval za koji je:
⋅
f ( c )=0

Lagrangeov teorem:

Ako je f (x) neprekidna funkcija na intervalu (a, b) I diferencijabilna u nutrini

tog intervala, tada postoji barem jedna točka c iz nutrine tog intervala tako da

je:

f ( b )−f ( a )
=f ⋅ ( c )
b−a

Zadatak: Odredi derivaciju sljedećih funkcija:

a) f(x )= ( 2 x −3 x +1 ) ⋅2 , b) f ( x )= x 2❑ , c) f ( x )= 5 x +2 , d) f ( x )=ln ( 1+ x )
5 2 x 5 3−2 x 2

b) e) f ( x )= √cos ❑ x , f) f ( x )=x
3 sin x

Rješenje:

a) f ( x )=( 2 x −3 x +1 ) ⋅2 + ( 2 x −3 x +1 ) ⋅ ( 2 )
5 2 x, 5 2 x ,

¿ ( 10 x 4−6 x ) ⋅2 x + ( 2 x 5−3 x 2 +1 ) ⋅2x ⋅ln 2

5 −2 , −3 −10
b) f ( x )= 2 =5 x ⇒ f ( x )=−10 x = 3
x x

, ( 3−2 x ), ⋅ ( 5 x+2 )−( 3−2 x ) ⋅ ( 5 x +2 ), −2 ( 5 x+ 2 )−( 3−2 x ) 5

c) f ( x )= 2
= 2
( 5 x+ 2 ) ( 5 x +2 )
19
¿
( 5 x +2 )2
 1 2 , 2x
⋅ ( 1+ x ) =
,
d) f ( x )= 2 2
1+ x 1+ x
−2
( c 0 sx ) 13 1 −sin x
e) f ( x )= √cos x=
3 , 3 ,
⇒ f x = cos x ⋅ ( cos x ) = 3
( ) ( )
❑ 3 3 √ cos ❑ x
2

,
f)ln f ( x ) =ln x sin x =sin x ⋅ ln x ⇒ [ ln f ( x ) ] =( sin x ⋅ ln x ),
1 ,
f (x)
1
(
f ( x )=cos x ⋅ln x+ sin x ⋅ ⇒f , ( x )=x sin x cos x ⋅ ln x+
x
sin x
x ) [1]

13. DIFERENCIJAL FUKNCIJE

Odredi prirast Δy i diferencijal dy funkcije y=f (x), ako je f(x)=x²-x+1,za x=3 i
Δx=0,01. Kolika je apsolutna, a kolika relativna greška ako se izvrši zamjena
prirasta funkcije sa njenim diferencijalom?
Prirast fukncije dobije se iz:
y=f(x)
Δy=f(x+Δx) – f(x)
Δy= [ f(x+ Δx)²- (x+ Δx +1 ] – f(x²-x+1)

Konkretno
Δy = [ (3+0.01)² - (3+0.01) +1 ] – f(x²-x+1)
Δy = [ 9+6∙0.01+0.0001) - 3- 0.01+1 ]-9+3-1
Δy = 0.0501

Prirast funkcije je Δy=0.0501

Diferencijal funkcije
dy= f’(x) ∙ Δx = (x²-x’+1)’ ∙ Δx
dy=(2x-1) ∙ Δx
dyx=3 = (2∙3-1) ∙ 0.01 = 5∙0.01
dy = 0.05 [1]

14.KAMATNI RAČUN

Pozajmicajevraćenanakon i mjesecizajednosa 7% kamata u odnosu od 8792 NJ.

Kolikajebilapozajmica akolikekamate?
Rješenje:
( C+ I ) ∙ 1200 8792 ∙1200
C¿ 1200+n ∙ p
=
1200+7 ∙ 8
=8400 NJ

Ako od uvećanesvoteodbijemoosnovnusvotu,
dobijemokamatekojeiznose:
9792-8400=392 [1]

15. KAMATNI RAČUN

Koliko će kamata platiti banka na ulog od BH din. 8 000 za 7 mjeseci

ako kamate plaća uz 7,5%?
Dakle, poznate su ove veličine:
G= BH din. 8 000
p= 7,5%
m= 7 mj.
_______________________
Traži se K.
Pošto je u našem primjeru vrijeme dato u mjesecima, da bismo se
mogli služiti osnovnom
Proporcijom, moramo mjesece pretvoriti u godine dijeljenjem sa 12.
Zatim ćemo primjeniti pravilo o proširenju proporcije, tj brojem 12
pomnožit ćemo
drugi član lijeve razmjere i drugi član desne razmjere u proporciji:
G : 100 = K : p ∙ m
m
G : 100 = K : p ∙ 12

G : 1 200 = K : p ∙ m

Prema tome, osnovna proporcija za izračunavanje kamata, u slučaju

kada je vrijeme dato u mjesecima, glasi:
G : 1 200 = K : p ∙ m
Iz proporcije dobijemo:

G∙ p ∙m
K= 1 200 , pa je u našem primjeru

8 000 ∙7 , 5 ∙7
K= 1 200 = 350

K = BH din. 350 [ 3 ]
16. Kamatni račun
Koliko će kamata platiti dužnik nakon 108 dana ako se zadužio ako se
zadužio BH din. 283 000 uz 5%?

G= BH din. 283 000

p= 5%
d= 108
K=?
Ako u formulu

G∙ d
K= D uvrstimo zadane veličine, dobijamo
283 000∙ 108 2830 ∙ 108
7200
= 72
= BH din. 4245 [3]
LITERATURA:

[ 1 ] R.GALIĆ, D. CRNJAC- MILIĆ, I. GALIĆ, A. KATIĆ, MATEMATIKA 1,

(OSIJEK, 2008.
[ 2 ] B. STOJANOVIĆ, ZBIRKA ZADATAKA IZ MATEMATIKE, SARAJEVO
1981
[ 3 ] : N. Žerić, H. Šarić, Privredna matematika II, Sarajevo, 2000.