severno svetlo, rezultat je sudara između gasovitih čestica u Zemljinoj atmosferi i naelektrisanih čestica oslobođenih iz sunčeve atmosfere. Ovaj kosmički balet stvara izvanredan spektakl koji vekovima fascinira čovečanstvo. Iskustvo
Posmatrajte eterične zavese svetlosti
dok se kovitlaju i svetlucaju u očaravajućem prikazu šarenih nijansi. Stalno promenljivi obrasci i talasi Aurore Borealis stvaraju simfoniju svetlosti koja noćno nebo oslikava nesvetskim sjajem. Polarna Svetlost U Srbiji Vojvođani su u nedelju uveče imali priliku da posmatraju svetlosni spektakl na nebu, crveno-ružičastu svetlost, za koju stručnjaci kažu da je izuzetno retka pojava za naše prostore. Ucestalost Pojava polarne svetlosti vezana je za magnetne bure koje su opet povezane sa jedanaestogodišnjim ciklusom aktivnosti sunčevih pega. Takođe je uočeno da do geomegnetnih bura najčešće dolazi u vreme ravnodnevice, dakle u rano proleće ili jesen što je pomalo zagonetno jer aktivnost na polovima nema mnogo veze sa godišnjim dobima. Malo (više) naučnih činjenica Norveški istraživač Kristijan Birkeland je 1916. prvi predvideo postojanje Sunčevog vetra. Pretpostavio je da su Sunčevi zraci i pozitivnog i negativnog naelektrisanja. Frederik Lindeman je 1919. pretpostavio da sa Sunca dolaze protoni i elektroni. Tridesetih godina 20. veka naučnici su pretpostavili da Sunčeva korona ima temperaturu od nekoliko miliona stepeni. Britanski matematičar Sidni Čapman je pedesetih izračunao svojstva gasa na takvoj temperaturi i zaključio da se toplota kroz koronu mora protezati u prostoru još dalje od Zemlje. Nemački naučnik Ludvig Birman se takođe pedesetih zainteresovao za činjenicu da kometa uvek ima rep suprotno od Sunca. Birman je zaključio da Sunce emituje stalnu struju čestica, koja potiskuje kometin rep.Eugen Parker je 1958. taj fenomen prozvao „Sunčev vetar“.