Justinijan I.

Veliki 1

Justinijan I. Veliki
Justinijan I. Veliki, pravim imenom Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus (Tauresium, Dardanija (današnji Taor,
blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva
(Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti.
Nećak je i nasljednik cara Justina I.. Došavši na prijestolje, težio je
uspostaviti nekadašnje jedinstvo Rimskog Carstva, kojemu će
središte biti Carigrad. Za ostvarenje toga cilja izabrao je dvojicu
sposobnih vojskovođa, Belizara i Narzesa, kao i pravnika
Tribonijana.

Spomenik u Skoplju

VI. stoljeće donosi prekretnicu u razvitku Bizanta. Kad je 527. g.

stupio na carsko prijestolje, Justinijan I. naslijedio je administracijski
sređeno i upravno organizirano Carstvo, jaku vojnu silu i prepunu
državnu blagajnu. To će mu omogućiti da pokrene tzv. “Bizantsku ili
Justinijanovu rekonkvistu” u kojoj je do 565. g. tj. do godine svoje
smrti uspio srušiti dvije barbarske države (Vandalsku, Ostrogotsku) te
proširiti bizantsku vlast na cijeli Ilirik, Italiju, Sjevernu Afriku i
jugoistok Španjolske. Ove uspjehe mogao je zahvaliti svojim
sposobnim generalima Belizaru, Mundusu i Narzesu.
Tauresium, rodno mjesto Justinijana, nalazi se u
današnjoj Makedoniji
Justinijan I. Veliki 2

Osvajački su napori iscrpili snage zemlje i oslabili njezine pozicije na

Istoku, te se Justinijan obvezuje na plaćanje danka Perzijancima, a te
nevolje uvećale su i provale Slavena na bizantsko područje.
Osim sposobnih generala svakako je važno spomenuti i Justinijanovu
ženu caricu Teodoru, kojoj Justinijan može zahvaliti većinu uspjeha
koje je postigao za vrijeme svog carevanja. Kao Justinijanova
suvladarica, Teodora se aktivno bavila politikom carstva, a posebno se
kao dostojan suvladar pokazala kad je ugušila pobunu Nika 532. g.
Pobuna je započela okupljanjem naroda na carigradskom hipodromu
gdje su sve stranke (deme) udruženo izvikivale Nika! Nika! što na
grčkom jeziku znači Pobjedi! Treći dan pobune, pobunjenici su počeli
jurišati na carsku palaču. U ključnom momentu kad je Justinijan
namjeravao abdicirati Teodora je zapovijedila vojsci da napadne
pobunjenike na hipodromu.
Došlo je do strahovitog pokolja u kojem je u jedno poslijepodne oko Justinijan I. Veliki
50.000 stanovnika izgubilo život. Ovim činom obranjena je carska
vlast Justinijana I. i njegove carice Teodore zahvaljujući upravo njezinoj hladnokrvnosti i odlučnosti.
U toj pobuni je, među ostalim, bila uništena i stara crkva Svete Mudrosti (Hagia Sofia), pa su se Justinijan i Teodora
dali u gradnju nove bazilike, svojom veličinom dostojne središta Carstva.
Glavni arhitekti ovog velebnog zdanja bili su Antemije iz Trala i Izidor iz Mileta. Gradnja je trajala od 532. g. do
537 g. kada je posvećena. Međutim oko 550. g. bila je prilično devastirana u potresu pa je gotovo nanovo građena.
Tada joj je dodana kupola. Nakon turskog osvajanja Carigrada 1453. g. Hagia Sofia je pretvorena u džamiju Aja
Sofiju, a danas se u njoj nalazi muzej.
Za vrijeme haranja velike epidemije kuge 541.-542., Justinijan se također zarazio. Pripadao je rijetkima koji su
preboljeli tu opaku bolest. Stoljećima kasnije su povjesničari tu epidemiju nazvali po Justinijanu, Justinijanova kuga.
Osim graditeljske djelatnosti, važno je spomenuti i Justinijanovu zakonodavno-pravnu djelatnost. On se uz pomoć
svojih suradnika Trebonijana i gradskog prefekta Ivana Kapadokijskog upustio u kodifikaciju rimskog prava. Tako
su izdana četiri važna pravna djela: Institutiones, Digesta ili Pandekta, Justinijanov kodeks i Novellae. Zbornik ovih
djela sačinjava Corpus Iuris Civilis – zbornik rimskog prava.

Prethodnik: Bizantski carevi Nasljednik:

Justin I. (518. - 527.) Justin II. (565. - 578.)
Izvori rabljeni u članku i suradnici 3

Izvori rabljeni u članku i suradnici

Justinijan I. Veliki Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4262624 Doprinositelji: Argo Navis, Bzmarko, Dalibor Bosits, Dejvid, Dubby, Flopy, Gasha, Jure Grm, Pudelek,
Risticdusan, Roman, Sauly, Sombrero, Tomec, Vitek, Zmaj, 16 anonimne izmjene

Izvori, licencije i suautori slika

Datoteka:Monument of Iustinianus I (Skopje).jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Monument_of_Iustinianus_I_(Skopje).jpg Licencija: Creative Commons
Attribution-Sharealike 3.0 Doprinositelji: Pudelek (Marcin Szala)
Datoteka:Tauresium, Macedonia2.JPG Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Tauresium,_Macedonia2.JPG Licencija: Public Domain Doprinositelji: Dvacet
Datoteka:Meister von San Vitale in Ravenna 004.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Meister_von_San_Vitale_in_Ravenna_004.jpg Licencija: nepoznato
Doprinositelji: -

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/