ODREĐIVANJE VREMENA VOŽNJE

162. Za određivanje vremena vožnje potrebni su ulazni podaci o:

a) vučnim karakteristikama lokomotive, otporima vozila, broju osovina, kočnim karakteristikama,
otporima pruge
b) masi voza, vučnim karakteristikama lokomotive, otporima vozila, kočnim karakteristikama, otporima
pruge
c) masi voza, vučnim karakteristikama lokomotive, otporima pruge, otporima vozila, masi voza, broju
osovina

163. Za određivanje vremena vožnje vozova koriste se:

a) analitičke i grafičke metode
b) grafičke i simulacione metode
c) analitičke, grafičke i simulacione metode
d) analitičke i simulacione metode

164. Klasične metode pripadaju uprošćenim metodama i one su:

a) analitičke i grafičke
b) analitičke
c) grafičke
d) simulacione

165. Metoda ravnomjernih brzina i metoda Koref su:

a) analitičke metode
b) grafičke metode
c) prva je grafička a druga analitička metoda
d) simulacione metode
e) nijedan od ponuđenih odgovora nije tačan

166. Metoda Miler-a spada u:

a) analitičke metode
b) grafičke metode
c) simulacione metode
d) nijedan od ponuđenih odgovora nije tačan

167. Metoda Unrein-a, Lipec-Strahl-a su:

e) analitičke metode
f) grafičke metode
g) grafo-analitičke metode
h) prva je grafička a druga analitička metoda
i) simulacione metode
j) nijedan od ponuđenih odgovora nije tačan

168. Metode koje se zasnivaju se na sledećim uprošćenjima: masa voza je zadata-nepromjenjena,

određuju se vozna vremena za unaprijed data međustanična odstojanja, koriste se konturne
karakteristike vučnog pasoša - nazivaju se:
a) klasične metode
b) simulacione metode

169. Metod u određivanju vremena vožnje koji tretira cjelokupni proces vuče sa obuhvatanjem svih uticajnih
elemenata je
a) klasični metod
b) simulacioni metod

170. Metoda ravnomjernih brzina, u određivanju vremena vožnje, polazi od pretpostavke:

a) da se kretanje voza u jednom trenutku odvija ravnomjernom brzinom i sve se promjene odvijaju trenutno
b) da se kretanje voza odvija neravnomjernom brzinom i sve se promjene odvijaju trenutno
c) da se kretanje voza u svakom trenutku odvija srednjom brzinom i sve se promjene odvijaju trenutno
d) da se kretanje voza u svakom trenutku odvija ravnomjernom brzinom i sve se promjene odvijaju trenutno

171a. Kod metode ravnomjernih brzina za svaku dionicu konstantnog otpora pruge određuje se, za datu
lokomotivu i masu voza, iz i-v dijagrama odgovarajuća:
a) najveća brzina
b) dopuštena brzina
c) ravnomjerna brzina
d) srednja brzina
k

172. Kod metode ravnomjernih brzina, vremena vožnje dobijaju se

( t v )i=60 ∑
i=1
( vx )
i sumiranjem proizvoda
dužine dionica konstantnog nagiba i recipročne vrijednosti odgovarajuće:
a) najveće brzine
b) dopuštene brzine
c) ravnomjerne brzine
d) srednje brzine

173. Ukupno elementarno vrijeme vožnje, kod metode ravnomjernih brzina, jednako je zbiru vremena t v
(čisto vrijeme vožnje) i dodataka vremena za:
a) pokretanje voza (tp), ubrzanje voza (tu) i zaustavljanje voza (tz)
b) pokretanje voza (tp) i zaustavljanje voza (tz)
c) pokretanje voza (tp), zaustavljanje voza (tz) i usporenje voza (tus)
d) ubrzanje voza (tu) i usporenje voza (tus)
dv dv
( 1+ ε v ) ( L+Q ) dt =F v−F k −W v−W p =ξ ( z −w p )
174. Jednačina kretanja ili dt može se koristiti za
rješavanje vučno-energetskih proračuna za slučajeve:
a) ravnomjernog kretanja voza
b) ravnomjernog i neravnomjernog kretanja voza
c) neravnomjernog kretanja voza

175. U određivanju vremena vožnje po metodi Koref-a postupak se sastoji u odabiranju priraštaja brzine
Δv
Δt=
v a zatim u izračunavanju priraštaja vremena t i puta x na osnovu obrazaca
2 ( z−w p ) i
Δt⋅v
Δx= =16,6⋅v⋅Δt
0,06 , i podaci i rezultati proračuna unose se u posebne tabele. Promjenom otpora
potrebno je ponoviti proračun sa novom vrijednošću:
a) priraštaja brzine v
b) priraštaja vremena t
c) priraštaja puta x
d) priraštaja vremena t i puta x
e) priraštaja brzine v, vremena t i puta x

176. Kod jedne metode za određivanje vremena vožnje, prikazane na slici, postupak proračuna sastoji se u
naizmjeničnoj konstrukciji trouglova čija je visina jednaka z-wp, a osnovica priraštaju brzine v. Obično
se radi sa dva priraštaja t = 0,5 min i t = 0,25 min. Ako se uzme dva puta veća razmjera za brzinu,
crtanje trouglova koji odgovaraju t= 0,5 min, počinju sa crtanjem potega koji sa horizontalom zaklapaju
ugao od 450. O kojoj metodi je riječ?
____________________________________________ .

177. Simulacione metode baziraju se na:

a) matematskom modelu kretanja šinskih vozila
b) grafičkom modelu kretanja šinskih vozila
c) nijedan od ponuđenih odgovora nije tačan

ISPITIVANJE ŽELJEZNIČKIH VOZILA

178. Ispitivanje vučnih i vučenih vozila je sastavni dio:
a) procesa održavanja i pripreme voznih sredstava za eksploataciju u željezničkom saobraćaju
b) procesa pripreme voznih sredstava za eksploataciju u željezničkom saobraćaju
c) procesa održavanja i nadzora u željezničkom saobraćaju
d) procesa nadzora i pripreme voznih sredstava za eksploataciju u željezničkom saobraćaju

179. Ispitivanja željezničkih vozila, uređaja i opreme vrše se kao:

a) proizvodna ispitivanja, prijemna ispitivanja, istraživačka ispitivanja
b) proizvodna ispitivanja, prijemna ispitivanja, remontna ispitivanja, istraživačka ispitivanja
c) prijemna ispitivanja, remontna ispitivanja, istraživačka ispitivanja
d) proizvodna ispitivanja, prijemna ispitivanja, remontna ispitivanja
180. U fazama prijema novih vozila, u organizaciji isporučioca i korisnika, vrše se prijemna ispitivanja
koja mogu biti:
a) prototipska/tipska i serijska
b) prototipska/tipska i dodatna
c) prototipska/tipska i redovna
d) prototipska/tipska i tehnička

181. U procesu redovnih i vanrednih opravki, u završnoj fazi primopredaje vozila, vrše se ispitivanja koja
se nazivaju:
a) prijemna ispitivanja
b) remontna ispitivanja
c) istraživačka ispitivanja
d) proizvodna ispitivanja

182. Dopuniti:
Ispitivanje vozila obuhvata:
• provjera tačnosti kvalitete novih dijelova i sklopova,
• snimaju se i definišu tipske eksploataciono-tehničke karakteristike,
• utvrđuje ispravnost i funkcionalna sposobnost vučnog pogona,
• ______________________ ,
• određuju energetsko-vučni parametri vozila,
• mjere i kvantifikuju dinamičke i termičke veličine, otpori kretanja, koeficijent athezije.