Ivan Zokić 2.

P. C. DE LA BARCA:
Ž IVOT JE SAN

1.

Ljubavna tema u ovom djelu javlja je u vidu ljubavnog trokuta

između Astolfa, Stele i Rosaure. Romansa Astolfa i Rosaure nije
prerasla u brak zbog nedoumice oko Rosaurina podrijetla. Putovi
im se ponovo isprepliću kada Astolfo ide u Poljsku kako bi
nasljedio prijestolje, a Rosaura kako bi opravdala svoju čast i
obraz. Astolfo se trebao vjenčati sa Stelom, no pošto saznaje da je
Rosaura Klotaldova kći, odabire ju oženiti. Steli Sigismund
obećava pronaći partnera većeg položaja od Astolfa te se ona na
koncu udaje za njega. U djelu je također vidljiva Sigismundova
zainteresiranost za Rosauru.

Politička tema ogleda se u sukobima oca i sina, kćeri i sina,

generacijskom jazu, jazu između dobrote i okrutnosti te jazu među
staležima. Kroz čitavo djelo u pitanje se dovodi nasljeđivanje
poljske krune.

Egzistencijalna tema u djelu šalje poruku o prolaznosti života.

Također je vidljiva u Sigismundovu traženju svrhe postojanja i
pokušaju razlučivanja sna i jave.

2.
 a) EKSPOZICIJA:
Rosaura i Klarin pronalaze Sigismundovu kulu na vrhu klisure.

b) ZAPLET:
Klotaldo dovodi uspavanog Sigismunda na kraljev dvor.

c) VRHUNAC:
Bijesni Sigismund biva vraćen u kulu nakon saznanja o svom
podrijetlu.

d) OBRAT:
Vojska oslobađa Sigismunda koji odlazi u osvetu protiv svog
oca.

e) RASPLET:
Sigismund se mijenja te poštedi oca i postaje vladar.

3.

Sigismund je poljski kraljević koji je već u mladosti bio zatočen u

kulu po naredbi svog oca, kralja Bazilija, zbog straha od
proročanstva da će kraljević postati tiranin. Za vrijeme boravka u
kuli imao je kontakt samo sa Klotaldom koji ga je odgajao i
podučavao, bio mu sve ono što njegov otac nije. Čitav život
pokušavao je saznati zašto nema slobode. Po dolasku na dvor
saznaje istinu o svom podrijetlu na što burno reagira te se ponaša
okrutno, nasilno i bezosjećajno, cijelo vrijeme pokušavajući
shvatiti radi li se o snu ili o javi. Ponovno biva vraćen u kulu, ali ga
vojska oslobađa te dobiva priliku osvetiti se, no u osvetničkom
pohodu se mijenja, poštedi život ocu i izmiri sukobljene strane na
dvoru. Sigismunda možemo smatrati tragičnim likom zbog
nesretne sudbine koja ga je pratila većinu života te činjenice da
nije ništa učinio niti imao pravo izbora te je samo pokušavao naći
odgovore na egzistencijalna pitanja.

2
4.

Bazilije je poljski kralj koji od samog početka djela nosi naslov

dobrog kralja, no ubrzo saznajemo dijametralnu suprotnost u
njegovu očinskom pristupu. Zbog vjerovanja u proročanstvo svog
nedužnog sina držao je zatočenog u tamnici. Na posljetku mu ipak
odlučuje dati prigodu da se prikaže u najboljem svjetlu, no
Sigismundova burna reakcija zbog istine o podrijetlu dovela je do
toga da ga otac ponovo vrati u kulu. Na kraju se ispričava sinu i
dopušta mu da ga smakne, ali mu on poštedi život.

5.

Rosaura dolazi u Poljsku u potrazi za Astolfom koji ju je trebao

oženiti. Prvo se prerušava u muškarca, no usprkos tome privukla
je pažnju Sigismunda. Kasnije se susreću u više navrata, a Rosaura
je tada prerušena prvo u prelijepu djevojku te na kraju objedinjuje
dva spola dok na konju jaše sa sabljom oko pasa. Ovo presvlačenje
predstavlja Rosaurino traženje za vrijeme trajanja djela.

6.

Motiv časti u ovom se djelu očituje u gotovo cijelom djelu i ima

veliku važnost za radnju. Glavni su primjeri Sigismundova prilika
za osvetu i Rosaurina potraga za Astolfom sa ciljem opravdanja
časti i obraza.

3
7.

Ovo djelo mi se čak vidjelo s obzirom na vrijeme u kojem je

nastalo. Isprepliću se različite teme, a neke se mogu primijeniti i
na svakodnevni život. Sviđa mi se što se djelo lako i brzo čita te me
zbog toga uspjelo do neke mjere zainteresirati. Najmanje mi se
svidjelo to što kraj izgleda kao da je na brzinu napisan, ali „happy
end“ je izvukao pozitivnu nulu što se kraja tiče. Knjiga je svakako
vrijedna čitanja.