Eksplozivni plinovi u rudničkom zraku[uredi | uredi kôd]

Metan (CH4) je inertan plin koji nije otrovan, bez boje mirisa i okusa. Slabo je rastvorljiv u vodi.

Porijeklo metana vezano je za fazu karbonizacije biljnog materijala, celuloze i lignina, prilikom
čega je nastao ugljen. Kao slobodan plin pod većim ili manjim tlakom ispunjava pore i pukotine u
ugljenim slojevima, a kao vezani plin adsorpcijski je vezan za površinu ugljena.

Nastanak metana nije vezan samo za ugljene slojeve. Može se nalaziti u solnim ležištima,
glinenim naslagama i kao prateća pojava naftnih ležišta gdje se javlja u sastavu zemnog plina.

Metan u vezi sa zrakom tvori gorivu i eksplozivnu smjesu.

Reakcija eksplozije razvija se po formulama:

-pri dovoljnoj količini kisika: CH4 + 2 O2 → CO2 + 2 H2O

-pri nedovoljnoj količini kisika: CH4 + O2 → CO + H2O + H2
Pri izgaranju 1 kg metana razvija se toplina od 55 684 kJ

Temperatura paljenja metana ovisi da li postoji otvoreni plamen, tlaka

i temperature smjese i od vremena izlaganja izvoru paljenja.
Eksplozivnost smjese kreće se u granicama od 5 % ÷ 14 % metana u zraku.

Ako se pojavi nedopustiva koncentracija metana, u skladu s rudarskim propisima, mora

se isklopiti električna energija u tom dijelu jame.

Etan (C2H6) se ne rastvara u vodi. To je plin bez boje, okusa i mirisa, ne podržava
gorenje, može se javiti i kao produkt miniranja. Prisustvo etana u smjesi metan-zrak
pomiče donju granicu eksplozivnosti naniže.

Vodik (H2) je plin bez boje, mirisa i okusa, fiziološki inertan i vrlo lak, koji nastaje kao
produkt biokemijskih procesa pri stvaranju ugljenih slojeva, kao produkt metamorfizma
ugljena, može nastati termičkim razlaganjem ugljena ili biti juvenilnog porijekla.

Osnove vjetrenja rudnika[uredi | uredi kôd]

Primitivan način izvlačenja ustajalog zraka iz rudnika.

Sustav za vjetrenje sastoji se od vjetrenih provodnika koji čine okna, prečnici, otkopni
hodnici, otkopi i dr. Zrak se s radilišta prikuplja u odvodnim prečnicima i kroz okno se
izbacuje ventilatorima na površinu. S obzirom na djelovanje ventilatora primjenjuje se:

1° Depresijski (usisni) režim ventilatora

2° Kompresijski (tlačni) režim ventilatora
 Provjetravanje pomoću ventilatora[uredi | uredi kôd]
Rudnički ventilatori su uređaji za mehaničko provjetravanje, koji se danas koriste
u suvremenom rudarstvu za glavno provjetravanje (glavni ventilatori), za
separatno provjetravanje (cijevni ventilatori) i za aktivnu regulaciju raspodjele
zraka u ventilacionoj mreži, kao pomoćni ventilatori. Osim toga oni se izrađuju u
običnoj izvedbi i S-izvedbi.

Podjela i karakteristike ventilatora[uredi | uredi kôd]

Ventilatori se mogu svrstati u razne grupe i kategorije obzirom na karakteristike
kojima se daje odlučujući značaj.
Prema konstrukciji dijele se na:
-centrifugalne sa jednostranim ili dvostranim usisavanjem, sa ili bez sprovodnog
kola
-aksijalne reverzibilne ili nereverzibilne, jednostupanjske ili višestupanjske, sa
fiksnim lopaticama ili promjenjivim kutom lopatica.

Prema mjestu instaliranja i razlici u tlakovima koje ostvaruju mogu biti:

-nadzemni... depresijski ili kompresijski
-podzemni... depresijsko-kompresijski

Prema stupnju korisnog djelovanja mogu biti: malo (ɳ = 40 %), srednje (ɳ =

40÷70 %) i visoko (ɳ > 70 %) ekonomični.

Prema kapacitetu mogu biti: malog kapaciteta (Q = 50 m3/s), srednjeg

kapaciteta (Q = 50 ÷ 150 m3/s) i visokog kapaciteta (Q > 150 m3/s).

Prema depresiji koju ostvaruju dijele se na: ventilatore male depresije (<
1000 Pa), srednje depresije (1000÷3000 Pa), visoke depresije (> 3000 Pa).

Prema snazi pogonskog motora: male snage (< 200 kW), srednje snage (200 ÷
500 kW), velike snage (> 500 kW).

Kretanje zraka kroz jamske prostorije[uredi | uredi

kôd]
Uspostavljanje zračne struje[uredi | uredi kôd]
S obzirom na položaj otvora za ulaznu i izlaznu zračnu struju postoje u osnovi tri
načina provjetravanja podzemnih rudnika: centralni, dijagonalni i kombinirani.

Sustavi ventilacije rudnika

Centralni način provjetravanja[uredi | uredi kôd]
Kod centralnog (središnjeg) jednokrilnog načina provjetravanja otvori za ulaznu i
izlaznu zračnu struju nalaze se blizu jedan drugom. (slika 1.)

Prednosti:

- brže uspostavljanje zračne struje

- manji opseg investicijskih radova
Nedostaci (manji):
- velika dužina ventilacijskih puteva
- velike razlike u depresijama po fazama rada
- veće mogućnosti za nastanak gubitaka
- veće depresije potrebne za provjetravanje
- veći troškovi ventilacije pri eksploataciji
Dijagonalni način provjetravanja[uredi | uredi
kôd]
Kod dijagonalnog (dvokrilnog) načina
provjetravanja otvori za ulaznu i izlaznu zračnu
struju nalaze se sa dvije suprotne strane jame.
(slika 2.)

Prednosti:

- relativno konstantne depresije za jedan duži vremenski period eksploatacije

- manje apsolutne vrijednosti potrebne depresije
- znatno manji gubici zraka
- niži troškovi ventilacije
- manji potrebni profili jamskih prostorija
- lakša izolacija eventualno ugroženih dijelova jame
Nedostaci:

- međusobno djelovanje glavnih ventilatora koje može biti nepovoljno i koje se

ponekad teško regulira
- znatno složeniji proračuni ventilacijskih sustava
Kombinirani
način
provjetravanj
a[uredi | ure
di kôd]
Kombinirani
sustav s više
od dva ušća u
različitim
položajima.
(slika 3.)

Načini
vjetrenja
rudnika[ur
edi | uredi
kôd]
Postoji više
načina
vjetrenja
(provjetravanj
a) podzemnih
rudničkih
prostorija pom
oću kojih se
ostvaruju
razlike u
 tlakovima i
vrši strujanje
zraka.
Ti načini
mogu biti:

1° Kompresijski način …kompresijsko (tlačno) vjetrenje

2° Depresijski način …depresijsko (usisno) vjetrenje
3° Kombinirani način …kompresijsko-depresijsko vjetrenje
4° Prirodno vjetrenje …pod utjecajem prirodne depresije
Tl
ač
n
o
vj
et
re
nj
e[
ur
e
di
|
ur
e
di
k
ô
d]
Pr
ed
no
st
tla
čn
og
(k
o
m
pr
es
ijs
ko
g)
vj
et
re
nj
a
je
št
o
ve
nti
lat
or
do
ba
vlj
a
sv
je
ži
zr
ak
i
št
o
int
en
zi
vn
o
pr
ov
jet
ra
va
ra
dn
o
če
lo,
pa
je
os
ob
ito
po
vo
ljn
o
za
ja
m
e
s
m
et
an
o
m.
N
ed
os
tat
ak
je
ta
kv
a
vj
et
re
nj
a
u
to
m
e
št
o
se
on
eč
iš
će
ni
zr
ak
od
vo
di
uz
du
ž
ho
dn
ik
a
ili
ot
ko
pa
i
št
o
str
uj
an
je
to
ga
zr
ak
a
ne
ug
od
no
dj
el
uj
e
na
za
po
sl
en
e
ra
dn
ik
e.

U
si
s
n
o
vj
et
re
nj
e[
ur
e
di
|
ur
e
di
k
ô
d]
U
si
sn
im
(d
ep
re
sij
sk
im
)
pr
ov
jet
ra
va
nj
e
m
os
ig
ur
av
a
se
či
sti
zr
ak
u
ho
dn
ik
u,
ali
se
sl
ab
o
pr
ov
jet
ra
va
če
lo
ra
dil
išt
a.
Z
bo
g
to
ga
tr
eb
a
uš
će
cij
ev
i
pri
vu
ći
na
3
m
od
če
la
ra
dil
išt
a.
U
šć
e
cij
ev
i
se
po
vl
ač
i
un
az
ad
za
vri
je
m
e
mi
nir
an
ja.

K
o
m
bi
ni
ra
n
o
vj
et
re
nj
e[
ur
e
di
|
ur
e
di
k
ô
d]
K
ad
je
zr
ak
na
ra
dil
išt
u
ja
ko
on
eč
iš
će
n
pli
no
vi
m
a
od
mi
nir
an
ja
i
ka
d
se
že
li
os
ig
ur
ati
či
sti
zr
ak
uz
du
ž
ho
dn
ik
a,
pri
mj
en
juj
e
se
ko
m
bi
nir
an
o
vj
et
re
nj
e.
M
og
uć
a
je
pri
mj
en
a
m
no
gi
h
su
st
av
a
za
vj
et
re
nj
e.

Pr
ir
o
d
n
o
vj
et
re
nj
e[
ur
e
di
|
ur
e
di
k
ô
d]
Pr
iro
dn
o
pr
ov
jet
ra
va
nj
e
po
dr
az
u
mi
je
va
pri
ro
dn
u
cir
ku
la
cij
u
zr
ak
a
u
ru
dn
ici
m
a
ot
vo
re
ni
m
po
tk
op
o
m
i
ok
no
m.
Zi
mi
ka
d
je
at
m
os
fe
rs
ki
zr
ak
hl
ad
an
i
im
a
ve
ću
gu
st
oć
u
od
to
pli
je
g
zr
ak
a
u
ru
dn
ik
u,
na
st
aj
e
str
uj
an
je
zr
ak
a
kr
oz
po
tk
op
,
nj
eg
ov
o
za
gri
ja
va
nj
ei
str
uj
an
je
kr
oz
ok
no
.
U
lje
tni
m
mj
es
ec
im
a
zb
og
vi
so
ki
h
te
m
pe
ra
tu
ra
at
m
os
fe
rs
ko
g
zr
ak
a,
a
ni
ži
h
te
m
pe
ra
tu
ra
u
ok
nu
,
gu
st
oć
a
ru
dn
ič
ko
g
zr
ak
a
je
ve
ća
od
at
m
os
fe
rs
ko
g
te
do
la
zi
do
ob
ra
tn
og
kr
et
an
ja
zr
ak
a.

E
k
s
p
l
o
z
i
v
n
o
s
t
u
g
lj
e
n
e
p
r
a
š
i
n
e
[u
re
di
|
ur
e
di
k
ô
d]
U
glj
en
a
pr
aš
in
a
na
st
aj
e
u
ru
dn
ici
m
a
ug
lje
na
.
N
a
nj
en
u
ko
nc
en
tr
ac
iju
dj
el
uj
e
ra
d
po
ds
je
ka
či
ca
,
ko
m
ba
jn
ai
sl.
K
ar
ak
te
ris
tič
na
je
za
sv
e
ug
lje
ne
u
ve
ćo
j
ili
m
an
joj
mj
eri
te
za
sv
e
ug
lje
ne
s
ve
lik
im
sa
dr
ža
je
m
vo
lat
ila
,
ni
sk
im
sa
dr
ža
je
m
pe
pe
la
i
vl
ag
e.
S
vo
jst
vo
ek
sp
lo
zi
vn
os
ti
ug
lje
ne
pr
aš
in
e
ob
ja
šn
ja
va
se
izl
ag
an
je
m
og
ro
m
ne
po
vr
ši
ne
ok
si
da
cij
sk
o
m
utj
ec
aj
u
ki
si
ka
i
sp
os
ob
no
šć
u
ad
so
rp
cij
e
ki
si
ka
na
izl
ož
en
im
po
vr
ši
na
m
a.
U
glj
en
a
pr
aš
in
a
m
ož
e
se
po
d
utj
ec
aj
e
m
ot
vo
re
no
g
pl
a
m
en
a
ili
is
kr
e
za
pa
liti
pri
če
m
u
se
pl
a
m
en
šir
i
ek
sp
lo
zi
vn
o
m
br
zi
no
m
s
ud
ar
ni
m
dj
el
ov
an
je
m,
no
be
z
te
r
mi
čk
ih
pr
oc
es
a.
K
ao
re
zu
lta
t
iz
ga
ra
nj
a
na
st
aj
u
ko
re
ko
ks
a
na
zi
do
vi
m
a
ja
m
sk
ih
pr
os
to
rij
a.
O
bi
čn
o
je
pr
oc
es
iz
ga
ra
nj
a
in
du
kc
ija
za
sli
je
de
ći
pr
oc
es
ek
sp
lo
zij
e
s
ud
ar
ni
m
dj
el
ov
an
je
m
št
o
ov
isi
od
vr
st
e
pr
aš
in
ei
nj
ez
in
e
ko
nc
en
tr
ac
ije
.
Pr
oc
es
ek
sp
lo
zij
e
od
vij
a
se
po
re
ak
cij
i:
2
C
+
O2
→
2
C
O
+
10
21
6k
J
/k
gC
Pli
no
vi
po
sli
je
ek
sp
lo
zij
e
ug
lje
ne
pr
aš
in
e
sa
dr
že
zn
at
no
vi
še
ug
lji
k-
m
on
ok
si
da
ne
go
po
sli
je
m
et
an
sk
e
ek
sp
lo
zij
e.
K
od
ka
ta
str
of
al
ni
h
ek
sp
lo
zij
a
u
ru
dn
ici
m
a,
i
to
ko
d
ek
sp
lo
zij
a
ko
je
na
st
aj
u
us
lij
ed
ek
sp
lo
zij
e
s
mj
es
e
zr
ak
ai
m
et
an
a
i/il
i
ug
lje
ne
pr
aš
in
e,
na
jč
eš
ći
uz
ro
k
s
m
rti
je
tr
ov
an
je
ug
lji
k-
m
on
ok
si
do
m.

N
a
ek
sp
lo
zi
vn
os
t
pr
aš
in
e
zn
at
no
utj
eč
e
sa
dr
ža
j
m
et
an
a
u
bil
o
ko
joj
ko
nc
en
tr
ac
iji.
E
ks
pl
oz
iv
no
st
i
pr
oc
es
ek
sp
lo
zij
e
ug
lje
ne
pr
aš
in
ei
m
et
an
a
m
eđ
us
ob
no
se
up
ot
pu
nj
uj
u.
Ini
cir
an
o
pa
lje
nj
e
m
et
an
a
ug
lje
ne
pr
aš
in
e
m
ož
e
iz
az
va
ti
ek
sp
lo
zij
u
m
et
an
ai
ob
ra
tn
o.

V
e
n
ti
l
a
c
ij
a
u
u
v
j
e
ti
m
a
p
o
ž
a
r
a
[u
re
di
|
ur
e
di
k
ô
d]
M
og
uć
no
st
iz
bij
an
ja
ja
m
sk
ih
po
ža
ra
u
ru
dn
ici
m
a
ug
lje
na
vrl
o
je
ve
lik
a.
P
ož
ari
ie
ks
pl
oz
ije
u
ru
dn
ici
m
a
sa
po
dz
e
m
no
m
ek
sp
lo
at
ac
ijo
m
(u
na
to
č
mj
er
a
m
a
za
šti
te
)
jo
š
uv
ije
k
su
je
da
n
od
na
jč
eš
ći
h
uz
ro
ka
ne
sr
eć
a
čij
e
su
po
slj
ed
ic
e
ve
lik
i
br
oj
žrt
av
ai
ve
lik
a
m
at
eri
jal
na
št
et
a.
P
os
lje
di
ce
po
ža
ra
ov
is
e
o
int
en
zit
et
ui
po
zi
cij
i
po
ža
ra
un
ut
ar
vj
et
re
ne
m
re
že
.
U
po
ža
ri
m
a
se
ra
zv
ija
ju
i
vrl
o
ot
ro
vn
i
pli
no
vi
(u
glj
ik-
m
on
ok
si
d)
.
P
od
utj
ec
aj
e
m
po
ža
ra
u
ja
m
sk
oj
ve
nti
la
cij
sk
oj
m
re
ži,
m
ož
e
do
ći
do
ok
re
ta
nj
a
pr
av
ac
a
zr
ač
ne
str
uj
e
u
ne
ki
m
gr
an
a
m
ai
ti
m
e
do
de
st
ab
ili
za
cij
e
zr
ač
ni
h
to
ko
va
i
po
ja
ve
di
m
ni
h
pli
no
va
na
mj
es
ti
m
a
gd
je
se
to
ne
bi
oč
ek
iv
al
o
od
n.
op
as
ni
h
po
re
m
eć
aj
a
u
ve
nti
la
cij
i
ru
dn
ik
a.
T
o
do
la
zi
us
lij
ed
na
st
an
ka
p
o
ž
ar
n
e
d
e
pr
e
sij
e
ko
ja
je
re
zu
lta
t
ve
lik
ih
te
m
pe
ra
tu
rni
h
ra
zli
ka
.
Int
en
zit
et
va
tr
e
ov
isi
od
vr
st
ei
ko
lič
in
e
go
riv
og
m
at
eri
jal
a
(iz
dr
ob
lje
ni
sit
an
ug
lje
n,
dr
ve
na
po
dg
ra
da
te
dr
ve
na
ob
lo
ga
iz
a
če
lič
ne
po
dg
ra
de
.

O
t
p
o
r
i
s
t
r
u
j
a
n
j
a
[u
re
di
|
ur
e
di
k
ô
d]
Ot
po
ri
str
uj
an
ja
zr
ak
a
m
og
u
bit
i:
1°
Li
n
ea
rn
i
ot
p
or
io
 vi
se
o
du
ži
ni,
ob
od
ui
pr
es
je
ku
pr
ov
od
ni
ka
te
o
hr
ap
av
os
ti
2°
P
oj
e
di
n
ač
ni
ili
lo
ka
ln
i
ot
p
or
ik
oji
na
st
aj
u:

- uslijed izmjene presjeka

- promjena pravca provodnika