UNIVERZITET U SARAJEVU

EKONOMSKI FAKULTET SARAJEVO

SEMINARSKI RAD

CLOUD COMPUTING I DEMOKRATIZACIJA KONKURENTSKE

PREDNOSTI

Predmet: Konkurentnost i IT

Profesor: prof. dr. Kemal Kačapor

Studenti: Šukalo Amina 6145

Sejkanović Adna 6107-74777

Berilo Edna 5891-75701,

Trako Nejra 6212-74003,

Milišić Džani 6261-70741

Sarajevo, januar 2024.

1
SADRŽAJ

1.UVOD................................................................................................................3

2.CLOUD COMPUTING.....................................................................................4

3.KONKURENTSKA PREDNOST.....................................................................9

4.CLOUD COMPUTING I NAPREDNE TEHNOLOGIJE ZA OSTVARIVANJE

KONKURENTSKE PREDNOSTI.......................................................................11

5.ZAKLJUČAK...................................................................................................14

6.REFERENCE....................................................................................................15

PRILOZI...............................................................................................................15

2
1.UVOD

Tema ovog rada je „Cloud computing i demokratizacija konkurentske prednosti“. Osvrt u

ovom radu je dat na to kako cloud computing pravi napredne tehnologije i resurse koje

omogućavaju preduzećima svih veličina da imaju podjednake uslove za ostvarivanje

konkurentske prednosti. U radu su korišteni naučno-istraživački članci kao izvori literature a

također sa pojedinih web stranica preuzeti su prilozi koji slikovitije objašnjavaju

karakteristike cloud computinga i ostvarivanja konkurentske prednosti. U prvom i drugom

dijelu rada definisana su obilježja dvaju najbitnijih pojmova za ovaj seminarski rad a u

narednim dijelovima je objašnjena njihova veza i međusobni utjecaj. Konkurentska prednost

za preduzeće je osnov njegovog uspjeha koji omogućava da se izbori za svoj „komad kolača“

na tržištu stoga današnje tehnologije predstavljaju prednost jer su one jedan od faktora

menadžementa znanja bez kojih današnja preduzeća ne bi mogla opstati. Informacija kao

najmoćnije oruđe za ostvarivanje moći najbrže putuje kroz moderne tehnološke resurse za

koje je primjetno koliko brzo se razvijaju i napreduju. U nastavku rada objašnjen je cloud

computing i njegova primjena u biznisu.

3
2.CLOUD COMPUTING

Cloud computing postaje popularan tokom 21.stoljeća. Cloud tehnologija je promijenila

koncept razmišljanja preduzeća i upravljanja tehnološkim resursima. Cloud computing svoje

korijene vuče iz 60-ih godina kada je postojao koncept iznajmljivanja vremena na mainframe

računarima koji su posjedovali brzi procesor i veliki skladišni prostor. Danas cloud computing

nije prisutan samo na pojedinim mjestima već je postao dio svakodnevnice, što u poslovnoj

što u privatnoj sferi života. Cloud computing-om predstavlja se isporuka hostovanih 1. Pomoću

cloud computing-a kompanije mogu po potrebi korisititi resurse poput virtuelnih mašina,

skladištenog prostora na kojima se nalaze njihove aplikacije, platforme i cjelokupno IT

poslovanje a pri tome nemaju troškove za izgradnju i očuvanje vlastite infrastrukture koja bi

im omogućila slične funkcije. Cloud computing je u biti način pristupa informacijama i

aplikacijama na mreži i vrlo je siguran i efikasan za korištenje. Prednosti korištenja cloud

computing-a su:

 Pogodnost-skladištenje, preuzimanje i dijeljenje informacija je brzo i jednostavno.

 Fleksibilnost-informacije teku kroz uređaje te zbog toga zaposleni ih mogu koristiti sa

bilo kog mjesta jer su rad sa njima bezbjedan. To zaposlenike čini produktivnijim i

organizovanijim u poslu.

 Bez troškova- cloud computing je uštedio za mnoge firme trošak izgradnje vlastite

strukture koja bi im omogućavala da na bezbjedan način skladište svoje informacije i

upravljaju njima.
1
Host je bilo koji uređaj povezan u računarsku mrežu (najčešće Internet) a koji može korištenjem standardnih
protokola ostvariti komunikaciju s drugim sličnim uređajima (hostovima). Jednostavnije rečeno, to je kompjuter
koji je uvijek povezan na internet.

4
 Računovodstvo u cloud computing-u omogućava da ono bude više operativni nego

kapitalni dio procesa što dalje ima dobar utjecaj na fleksibilnost i bolji ROI.

 Pouzdanost-cloud computing se stalno usavršava i nastoji se učiniti sigurnijim,

efikasnijim i pristupačnijim korisnicima njegovih usluga.

 Skalabilnost-cloud computing se prilagođava potrebama zaposlenika i više fokus

stavlja na korisničko iskustvo a manje na planiranje kapaciteta.

Za cloud computing u budućnosti se predviđa da će: velika i mala preduzeća će

kreirati više hibridnih oblaka, sve više preduzeća će prihvatiti multicloud strategije za

kombinovanje usluga različitih provajdera, platforme sa niskim kodom i bez koda

nastavit će da demokratizuju tehnologiju, usluge će se integrisati sa automobilskim,

vazdušnim i komercijalnim uslugama kako bi se pružilo lakše iskustvo transporta za

mase i kompanije će koristiti računarstvo u oblaku zajedno sa 3D štampačem kako bi

isporučile robu na zahtjev. Primjena cloud computing-a prisutna je na: društvenim

mrežama, kod mrežnih paltformi za streaming (Netflix, Amazon, HBO Now, Sling

orange itd.), dropbox, gmail, Yahoo, Xdrive, chatbot, kod upravljanja poslovanjem

(Salesforce, Marketo, Hubspot itd.), u marketingu(oracle marketing cloud, Hubspot,

AgilOne oblak za predviđanje marketinga SMS marketing), kod razvoja aplikacija

(Amazon EC-2, platforma Azure, G Suite, Apache Hadoop, Apache Cassandra,

Hbase, Mongo DB, Redis itd.), kod testiranja aplikacija (Xamarin testni oblak, App

Thwack, Nessus, BlazeMeter, LoadStorm itd.), kod analize big data(HPCC ,Hadoop,

Cassandra itd.), u edukaciji( Ratatype, Sliderocket, AWS itd.), u zdravstvu

(MicrosoftAzure, IBM Cloud, Dellov zdravstveni oblak, Collaborative Care Solution),

deep learning( Alibaba, AWS sagemaker, Cirrascale, Deep kognicija), IoT

5
 tehnologija( Microsoft Azure Cloud Google Cloud IoT platforma), agilna

metodologija (Salesforce), sigurnosno kopiranje podataka itd. Salesforce je bio pionir

u računarstvu u oblaku. Godine 1999. lansirao je CRM softver zasnovan na oblaku

kako bi zamijenio tradicionalni desktop CRM. Budući da su rani računari bili veliki i

skupi, početne verzije oblaka su dizajnirane da omoguće više korisnika pristup jednoj

mašini. Umesto da koristi oblak za povezivanje korisnika sa hardverom, koristio ga je

za povezivanje sa softverom. Sa tradicionalnim softverom, kompanije su morale da

kupe mnoge licence i instaliraju fizičke kopije na računar svakog zaposlenog. Sa

Salesforce-om, oni su mogli pristupiti aplikaciji na zahtjev putem interneta i koristiti je

za rast svog poslovanja — bilo da su mali startup ili velika korporacija. Ovaj

revolucionarni novi pristup softveru bio je jednostavan, efikasan i pristupačan i

postavio je temelje za računarstvo u oblaku kakvo poznajemo.

Najpoznatija cloud rješenja su:

 Public cloud-ova rješenja su u vlasništvu treće strane (cloud service provajdera) koji

klijentima na raspolaganje stavljaju resurse bilo da se radi o prostoru za skladištenje

podataka ili virtuelnim severima. Cloud provajder je odgovoran za održavanje

infrastrukture i svi podaci se ažuriraju u trenutku.

 Private cloud-u pitanju su computing resursi koje koristi isključivo jedna organizacija

što pruža dodatnu zaštitu. Neke kompanije biraju da cjelokupnu infrastukturu čuvaju

na svojoj fizičkoj lokaciji, dok se druge odlučuju na partnerstvo i

biraju cloud provajdera koji će se u potpunosti brinuti o održavanju sistema.

6
 Hybrid cloud-kombinuje prednosti private I public cloud rješenja te omogućuje

razmjenu podataka između ove dvije vrste sistema. Ovim je osigurana dodatna

fleksibilnost i pojačana zaštita osjetljivih podataka.

Slika 1: Cloud computing structure (izvor: https://www.bursys.com/cloud-computing-

a-complete-guide/)

Tri vrste popularnih usluga u oblaku uključuju infrastrukturu kao uslugu (IaaS),

platformu kao uslugu (PaaS) i Softver kao uslugu (SaaS). Usluge računarstva u oblaku

pružaju priliku preduzećima da prihvate najprikladnije modele isporuke usluga za

rešavanje poslovnih potreba sa sposobnošću i agilnošću. Shodno tome, važno je znati

razliku između svake usluge kako bi se izabrala "onu" koja bolje odgovara poslovnim

zahtjevima.

7
Slika 2: Cloud service models (izvor:

https://www.myprivatetutor.my/prime/documents/ppts/details/364/ppt-on-cloud-

computing)

Slika 3: Importance of cloud computing( izvor:

https://wtiscloud.blogspot.com/2015_10_01_archive.html)

8
 3.KONKURENTSKA PREDNOST

Konkurentska prednost podrazumijeva sve resurse koje poslovnom subjektu

omogućavaju prednost u odnosu na konkurente koje proizvode slične robe i usluge.

Razlika između konkurentske i komparativne prednosti je to što je fokus više na

uključenim strategijama i vještinama a manje na resursima i konačnim troškovima

proizvodnje. Konkurentska prednost se može postići na razne načine kao što su:

poslovne strategije odnosa sa javnošću, jedinstvenim načinom proizvodnje, ili

kvalitetan tehnološki proces sa dodatkom raznih pogodnosti i slično. Na ove načine

kompanije stvaraju bazu lojalnih klijenata. Konkurentska prednost temeljena na

resursima je proces koji omogućava preduzeću da učinkovitije proizvodi robu od

svojih konkurenata. Poslovna prednost proizilazi iz resursa koje preduzeće posjeduje

kao što su superiornija radna snaga, superiornija tehnologija, patenti, zaštitni znakovi,

know-how i ili druga nematerijalna imovina. Konkurentska prednost je proces koji se

oslanja na kolektivne vještine, znanja i strategije poduzeća. Ako je uspješan,

nastojanje da se postigne konkurentska prednost rezultirat će proizvodom koji je lako

prepoznat u javnosti, ima neke prednosti koje ga izdvajaju od sličnih proizvoda i

dostupan je po cijeni za koju potrošač smatra da je poštena za dobivene koristi.

Strategija fokusiranja je jedan od načina na koje poduzeće pokušava ostvariti

iznadprosječne profite time što bira segment u industriji i prilagođava svoju strategiju

9
kako bi usluživalo samo odabrano tržišno područje. Strategija fokusiranja je usmjerena

na iskorištavanje razlike između segmenata s povoljnim uvjetima poslovanja i cijele

industrije. Poduzeće razvija sposobnosti koje su potrebne kako bi što bolje uslužio

potrebe ciljanog segmenta. Primjenjujući ovu strategiju poduzeće mora utvrditi i

pojačati konkurentni položaj, koncentrirajući snagu na zadovoljavanje potreba ciljnih

potrošačkih skupina u odabranom segmentu. Dvije su inačice strategije fokusiranja:

diferencijacija u segmentu i troškovno vodstvo u segmentu. Obje su usmjerene na

razlike između segmenta ostatka i industrije. Za stvaranje konkurentske prednosti nije

dovoljan sam segment jer kupci u segmentu imaju neuobičajene potrebe. ˶Važna je i

atraktivnost segmenta, budući da su neki segmenti manje profitni od drugih. U industriji

često ima prostora za fokuse na različitim segmentima.

Slika 4: Faktori održive konkurentske prednosti (izvor:

https://www.slideserve.com/kemp/analiza-konkurencije)

10
4.CLOUD COMPUTING I NAPREDNE TEHNOLOGIJE ZA

OSTVARIVANJE KONKURENTSKE PREDNOSTI

Prednosti koje cloud computing pruža preduzećima svih veličina su brojne: clodu omogućava

zaštićenu internetsku pohranu i osigurava glatku distribuciju podataka između više uređaja,

velike mogućnosti pohrane memorije i dijeljenje programa među različitim uređajima, cloud

storage se može koristiti i offline u slučaju da nestane interneta, računarske aplikacije u

oblaku pružaju fleksibilnost u trošenju novca i vremena, skalabilni kapacitet pohrane u oblaku

o koriničkim podacima omogućava analizu korisničkih preferencija, računarstvo u oblaku

omogućava pristup i komunikaciju sa bilo kog mjesta u svijetu, pruža konkurentnu prednost

kapitalizacijom tačnih resursa što povećava produktivnost, cloud može analizirati tržište i

predložiti internetsku kampanju za prikupljanje svih podataka o korisniku za buduća

predviđanja, prediktivna analiza programa u oblaku korisnicima sugerira koji bi način bilo

bolje povezati sa kupcem, optimizacija podataka, smanjen rizik implementacije IT

infrastrukture, smanjuje troškove ulaganja i povećava prihod kompanije. Usluge računarstva u

oblaku mogu pružati prodavci u oblaku putem svojih podatkovnih centara. Ovi oblici usluga

poznati su kao "javni oblaci". Pretplatnici na ovu uslugu ne moraju da vrše značajna ulaganja

u hardver, softver ili osoblje i mogu da izaberu da plate svoje usluge po ugovoru ili po osnovu

plaćanja po odlasku. Štaviše, korišćenjem javnog oblaka organizacije takođe mogu uštedeti u

pogledu potrošnje energije (npr. manje električne energije za napajanje i hlađenje mašina),

proizvodeći manje CO2 (Sultan, 2013). Računarstvo u oblaku ima sve sastojke "novog

tržišta" remetilačke inovacije ako se želi koristiti teorija remetilačkih inovacija (koju su razvili

11
Christensen i njegove kolege) kao referentnu tačku (Christensen, Anthony, & Roth, 2004).

Istraživanja sugerišu da mnoga preduzeća koja razmišljaju o usvajanju računarstva u oblaku

privlače potencijalne uštede koje će vjerovatno ostvariti. Istraživanje koje je provela Evropska

komisija 2011. godine pokazalo je da je usvajanje računarstva u oblaku omogućilo 80%

anketiranih organizacija da smanje troškove za 10-20% (Evropska komisija, 2012).

Ograničenja koja nameću lokalne mreže dugo su bila pritisak na organizacionu produktivnost,

tvrdi Castillo (2020). Prema IBM-ovoj studiji, kompanije koje su implementirale cloud

computing dobijaju konkurentsku prednost u odnosu na kompanije koje nemaju računarstvo u

oblaku. Oni ne samo da su pronašli načine za izgradnju novih odnosa sa klijentima, već

takođe imaju koristi od donošenja odluka zasnovanih na dokazima zasnovanim na dokazima

kroz uvide dobijene analizom velikih podataka. Rješenja zasnovana na oblaku su veoma

korisna u podršci novom modelu rada od kuće. Tehnologija je omogućila firmama da

okončaju radnu kulturu od 9 do 5, gde su zaposleni morali da dođu u kancelariju kako bi

pristupili datotekama i međusobno komunicirali. Mnogi ljudi također vjeruju da ako zaposleni

u kompaniji mogu da pristupe osjetljivim informacijama sa bilo kog mjesta, postoji povećana

vjerovatnoća da sajber kriminalci učine isto. Prema RapidScale-u, 94% kompanija prijavilo je

poboljšanje bezbjednosti podataka nakon prelaska na skladištenje podataka zasnovano na

oblaku, a 91% je tvrdilo da im je to olakšalo da ostanu u skladu sa vladinim propisima. Na

osnovu iste studije RapidScale, 20% organizacija koje koriste računarstvo u oblaku prijavilo

je oporavak od katastrofe za 4 sata. Računarstvo u oblaku je pokretačka snaga pogledu

ostvarivanja konkurentske prednosti. Pristup cloud tehnologijama pomaže bibliotekarima i

informacionim profesionalcima da prevaziđu ograničenja i koriste robotsko računarstvo u

svojim bibliotekarskim performansama (Sultan, 2013). Jedna od glavnih karakteristika

12
modela računarstva u oblaku je da predstavlja značajan raskid sa prošlošću u pogledu IT

isporuke. Korištenjem računarstva u oblaku (koje pružaju javni prodavci u oblaku)

organizacija sada može da se koncentriše na svoje osnovne poslove i prepusti IT aspekt svog

poslovanja stručnjacima (koji možda neće biti locirani u svojim prostorijama). Pored toga,

većina kompanija posvećuje malo pažnje obezbjeđivanju podataka od interne krađe, što

objašnjava zašto se alarmantno visok procenat kršenja podataka dešava interno uključivanje

zaposlenih. U ovakvom scenariju, mnogo je sigurnije osigurati podatke izvan lokacije. Bez

obzira na to koliko su IT sistemi robusni, određene situacije ostaju uglavnom nepredvidive.

Čak i zanemarljivi neproduktivni zastoj može imati ogroman uticaj na poslovanje, što

rezultira gubitkom produktivnosti, negativnom reputacijom i smanjenim prihodima. Ako

postoji stvarna budućnost za masovno preuzimanje računarstva u oblaku u zemljama u

razvoju, to će vjerovatno biti putem mobilnih uređaja. Za ovaj prijedlog postoji obrazloženje.

U 2011. godini svjetske isporuke pametnih telefona procijenjene su na 487,7 miliona,

prestigavši klijentske računare (npr. padove, netbookove, notebook računare, desktop

računare). To je povećanje od 63% u odnosu na 299,7 miliona pametnih telefona isporučenih

tokom 2010. godine. IaaS oblak omogućava računarske resurse na zahtjev u obliku virtuelnih

mašina (VM) raspoređenih u data centrima provajdera u oblaku (Moreno, 2013). IaaS je

sistem koji korisnicima nudi mogućnost pokretanja i kontrole cijele virtualne mašine (Nurmi,

2009). Pružalac usluga u oblaku generalno obezbeđuje infrastrukturu korisnika, od prostorija

data centara, preko odgovarajućeg servera, skladišta, mrežnog hardvera i virtuelizacije. SaaS

pomaže u uklanjanju potrebe za instaliranjem i pokretanjem aplikacije na računaru korisnika i

dobijanje sličnih komercijalnih softverskih pogodnosti sa manjim troškovima izdataka .

Softver u oblaku može minimizirati troškove održavanja i podrške za korisnike.

13
5.ZAKLJUČAK

U radu su detaljno objašnjene prednosti korištenja cloud computing-a kao alata za postizanje

konkurentske prednosti. Cloud computing je „svjetlost dana“ ugledao 60-ih godina prošlog

stoljeća a danas je sveprisutan u svakodnevnom životu s obzirom da se koristi i u privatnoj i u

poslovnoj sferi života. Cloud computing je dostupan svim preduzećima bez obzira na vrstu i

veličinu. Njegova pristupačnost i jednostavnost korištenja prepoznati su i u biznisu stoga je on

prisutan u skoro svim poslovnim procesima i neodvojivi je dio svake poslovne organizacije.

Preduzećima omogućava niske troškove, uštedu, bezbjednost pohranjenih podataka,

povećanje prihoda, efikasnost poslovnih procesa, rad od kuće, komunikaciju sa bilo koje

lokacije i slično. Osim u biznisu primjena cloud computing-a je prisutna i u zdravstvu,

obrazovanju, zabavnim sadržajima, na društvenim mrežama, u muzici, u kulturi i umjetnosti,

sportu itd. Cloud computing je također prisutan u oblasti razvoja softvera i naprednije

korištenje je zastupljeno kod ljudi koji su IT stručnjaci, programeri, inženjeri i dizajneri

različitih aplikacija. Pored toga pomaže značajno pri pohranjivanju i upravljanju sa big data

pogotovo kod firmi koje prikupljaju podatke o svojim klijentima kako bi na taj način došli do

postizanja konkurentske prednosti i poboljšanja usluga i roba koje proizvode.

14
6.REFERENCE

Competitive Advantage from Cloud Computing – Cloud (cloudcomputingtechnologies.com)

(PDF) A Proposed Model of Cloud Adoption for Competitive Advantage and Added Value in the

Business Organizations (researchgate.net)

What is Cloud Computing? Types and Examples - Salesforce.com

Šta je Cloud computing i koja su najpoznatnija rešenja? | Mainstream

Cloud computing: A democratizing force? - ScienceDirect

SADRŽAJ (nubl.org)

What is Cloud Computing? | SNHU

What is the cloud? | Cloud definition | Cloudflare

The pros and cons of cloud computing explained | TechTarget

7 Benefits of Cloud Computing (codecademy.com)

(PDF) Analysis of Cloud Storage (researchgate.net)

AWS vs Azure vs Google Cloud vs IBM Cloud: What’s the best cloud environment? | Tom's Guide

(tomsguide.com)

PRILOZI

Slika 1: Cloud computing structure (izvor: https://www.bursys.com/cloud-computing-a-

complete-guide/)........................................................................................................................7

Slika 2: Cloud service models (izvor:

https://www.myprivatetutor.my/prime/documents/ppts/details/364/ppt-on-cloud-computing).8

Slika 4: Faktori održive konkurentske prednosti (izvor:

https://www.slideserve.com/kemp/analiza-konkurencije)......................................................10

15