SIGURNOST NA MORU – PITANJA I.

KOLOKVIJ

1) Službene i neslužbene organizacije – opiši

Cilj im je unaprijeđenje djelatnosti na moru, podmorju,
pomorstvu ili pomorskoj plovidbi.S obzirom na članstvo dijele
se na:
A) Službene
• Međudržavne/međuvladine organizacije čije su članice
države/vlade.Specijalizirane ustanove UN-a.
Najznačajnije su:
IMO ( eng.International Maritime Organization,
hrv.Međunarodna pomorska organizacija)
ITU ( eng.International Telecommunication Union,
hrv.Međunarodna telekomunikacijska unija )
WMO ( eng.Marine Meteorology and Oceanography
Programme, hrv.Svjetska meteorološka organizacija )
ILO ( eng.International Labour Organization,
hrv.Međunarodna organizacija rada)
WHO ( eng.World Health Organization, hrv. Svjetska
zdrastvena organizacija)
ITF ( eng.International Transport Workers' Federation,
hrv.Međunarodno udruženje transportnih radnika )
B) Neslužbene
• Relativno veliki broj organizacija s različitim ciljevima,
pokrivaju različita područja, članstva, oblike financiranja,
pokrivaju različite ili određene segmente i djelatnosti na
moru.
Najznačajnije su:
IHO (nternational Hydrographic Organization,Međunarodna
hidrografska organizacija)
IALA (International Association of Marine Aids to Navigation
and Lighthouse Authorities, Međunarodna udruga pomorskih
tijela za pomoć u navigaciji i svjetioničarima )
IFSMA (International Federation of Shipmasters' Associations,
Međunarodni savez udruženja zapovjednika pomorskih
brodova)
CMI (Comité Maritime International,Međunarodni pomorski
odbor)
IAPH (International Association of Ports and
Harbors,Međunarodno udruženje luka i pristaništa)
IAMP (International Association of Maritime Pilots,
Međunarodno udruženje pomorskih peljara)
2) Struktura i poslovi IMO-a – opiši
Međunarodna pomorska organizacija – specijalizirane
ustanove UNa
Poslovi – Razvoj međunarodnih standarda (ugovora/
konvencija) u pomorstvu i područjima i pružanje podrške pri
usvajanju najviših primjenjivih standarda u pogledu
pomorske sigurnost, uspješnosti plovidbe, srpiječavanja i
nadziranja onečišćenja s brodova, sigurnosti plovidbe,
sigurnost na moru.
Razvoj više od 50 konv. I protokola (90% svjetske flote) i
razvoj više od 1000 drugih pravnih instrumenata ( soft law ).
Struktura – Sastoji se od skupštine, vijeća, tajništva, i 5
odbora (za sigurnost,zmo,pravni odbor,za tehničku suradnju i
za olakšice)
Konvencije – Multilateralni ugovori, instrumenti su dodatci
konvencijama.
3) Kako se donose odluke i koji su mehanizmi odlučivanja
pri IMO-u
Konvencije usvojene prije IMO-a (SOLAS, COLREG, LL) IMO ih
održava, ažurira i razvija
Formalni proces – Generalna ideja (prijedlog) iz jednog od 4
odbora IMO- a – prezentiranje ideje vijeću ili skupštini IMO-a,
razmatranje ideje i davanje ovlasti za razvoj dokumenta,
razvoj nacrta dokumenta, rezentiranje nacrta vijeću ili
skupštini IMO-a, slanje nacrta državama članicama,
razmatranje prijedloga i komentara, usuglašavanje teksta,
ratifikacija ili prihvaćanje, stupanje na snagu nakon
određenog vremenskog razdoblja

Mehanizam odlučivanja - Amandmani na konvenciji i

pravilnik načela prišutnog pristanka ( TACIT ACCEPTANCE ),
izmjene se prihvaćaju ako ih u 6.mj ne odbije najmanje
onoliko država sa zahtijevanim udjelom (tonažom) brodova
koliko je potrebno da bi dokument (konvencija) stupio na
snagu.
Stupanje na snagu ( primjena načela 6 + 18 mj.) plus fiksni
datum
Načelo mora biti uključeno u odredbe konvencija i pravilnika
4) Opišite poslove vijeća / tajništva / skupštine / odbora
IMO-a
Tajništvo - Osigurava redovito funkcioniranje organizacije,
upravlja tajnik s mandatom od 4 godine, otprilike 300 članova
osoblja, svakodnevni poslovi
Vijeće - Izvršno tijelo, redovito zasjedanje 2x godišnje, 40
članova Kategorije država (A, B i C, 10+10+20; međunarodne
pomorske usluge, međunarodna pomorska trgovina, posebni
interesi u pomorskom prometu + geografski kriterij;
izjednačene u pravima glasovanja).Imaju 2 godišinji mandat,
usklađuju rad organizacije i koordinaciju s državama i
imenuju glavnog tajnika.

Skupština - Najviše upravljačko tijelo, redovito zasjeda svake

2 godine (izvanredno po potrebi), članice su države,
odobravaju strateške dokumente, biraju članove Vijeća i
potvrđuju tajnika i donose rezolucije
Odbor za pom.sigurnost - Djelovanje u svim segmentima
sigurnosti na moru
Odbor za ZMO – Razmatra pitanja i koordinira aktivnosti
IMO-a u vezi sprječavanja onečeišćenja s brodova
Odbor pravni – Razmatra pravna pitanja, izrađuje tekstove
konvencija i tumači propise
Odbor za tehničku suradnju – Koordinira aktivnosti u vezi
tehničke potpore između država
Odbor za olakšice - Razmatra aktivnosti i funkcije olakšavanja
pom.prometa i povećuje jednostavnost dokumentacije

5) Koji su poslovi odbora za pomorsku sigurnost (MSC)

Najviše tehničko tijelo, članovi sve države
Zadaća: Razmotriti svaki prijedlog vezano uz navigacijska
pomagala, konst.opremu, rukovanje sa stajališta sigurnosti,
pravila o spriječavanju sudara, rukovanjem opasnim teretima,
postupke pom.sigurnosti, istraživanje nezgoda.
Pravo odbora da mijenja temljne međ.konvencije (SOLAS)
prišutni pristanak, promjena konv. samo na način definiran u
odredbama (sedam pododbora)

6) Navedite točne nazive temeljnih konvencija (eng-hr)

SOLAS – ( International Convention for the Safety of Life at
Sea, Međunarodna konvencija o Sigurnosti Života na Moru )
LL - (International Convetnion On Load Lines, Međunarodna
konvencija o Teretnim Linijama)
TONNAGE - (Intenrational Convention on Tonnage
Measurement of Ships, Meeđunarodna Konvencija o
baždarenju)
COLREG - (Convention on Internationl Regulations for
preventing Collisions at Sea, Međunarodni Propisi za
Spriječavanje Sudara na Moru )
INMARSAT – ( Conveniton On International Maritime satelite
Organization, Organizacija ustanovljena Komunikacijom o
Međunarodnoj Organizaciji za Pomorske Satelitske Veze)
SAR - (International Convention on Maritime Search and
Rescue, Međunarodna Konvencija o Traganju i Spašavanju na
Moru.)
STCW - (International Convention on Standards of Training,
Certification and Watchkeeping for Seafarers, Međunarodna
Konvencija o Standardima za Izobrazbu, Izdavanja Svjedožbi i
Držanja Straže Pomoraca)
MARPOL - (International convention for prevention of
pollution from ships, Međunarodna konvencija o
sprječavanju onečišćenja s brodova)

7) Struktura SOLAS konvencije / glavna podjela poglavlja

prema njihovim značajkama
Smatra se najznačajnijom konvencijom u pomorstvu.Regulira
pitanja konst.,opreme, upravljanja brodovima. Izmjene
(ažuriranja) najčešće provodi IMO – MSC , ažuriranje je svake
4 godine.
DIO 1
Poglavlja s protokolima, člancima i tekstom konv.
Svako poglavlje povezano s/upućuje na pravilnike (Codes) ili
druge dokumente

DIO 2
Prilog konvencije
Tehničke odredbe podijeljene u poglavlja (Chapters)
označene rimskim brojevima
Poglavlja podijeljena u dijelove označene slovima ili
brojevima
Poglavlja sadrže pravila (Regulations)
Trenutačno 14 poglavlja SOLAS-a

Poglavlje I -Opće odredbe

Poglavlje II-1–Konst.-struktura,pregrađivanje i stabilitet,
strojni i el.uređaji
Poglavlje II-2 - Konstrukcija – protupožarna zaštita, otkrivanje
i gašenje požara
Poglavlje III - Sredstva i uređaji za spašavanje
Poglavlje IV - Radiokomunikacije
Poglavlje V - Sigurnost plovidbe
Poglavlje VI - Prijevoz tereta
Poglavlje VII - Prijevoz opasnih tereta
Poglavlje VIII - Nuklearni brodovi
Poglavlje IX - Sustav upravljanja u svrhu sigurnosti
Poglavlje X - Mjere sigurnosti za vrlo brza plovila
Poglavlje XI-1 - Posebne mjere za unapređenje sigurnosti
Poglavlje XI-2 - Posebne mjere za unapređenje sigurnosne
zaštite
Poglavlje XII - Dodatne mjere za brodove koji prevoze rasute
terete
Poglavlje XIII - Provjera usklađenosti
Poglavlje XIV - Mjere sigurnosti za brodove koji plove u
polarnim vodama

8) Na koje brodove se ne primjenjuje SOLAS, a na koje se

primjenjuje
SOLAS se ne primjenjuje na: ratne brodove/ teretne brodove
manje od 500 GT./ brodove koji nisu mehanički pokretani
(motorom)/ drvene brodove primitivne gradnje/ jahte i
ribarske brodove
SOLAS se primjenjuje na: Sve putničke brodove bez obzira na
veličinu i teretne brodove u međunarodnoj plovidbi veće od
500 GT.

9) Opiši sustav upravljanja sigurnošću (ISM)

Uspostava međunarodnog standarda sigurnog upravljanja
kao i osigurati zadovoljavajuću razinu sigurnosti na moru i
spriječavanje ozljeda i gubitka ljudskih života i izbjegavanje
nanošenja štete okolišu
Odgovornost je brodara uspostava i održavanje sustava
sigurnog upravljanja.
Obveze brodara:
a) Odgovoran za sigurno upravljanje brodom Utvrditi politiku
sigurnosti i zaštite okoliša
b) Jasno razgraničenje odgovornosti i načini komunikacije u
sustavu sigurnog upravljanja
c) Imenovati osobu(e) s posebnim ovlaštenjima (Designated
Person Ashore - DPA)
d) Naznačiti odgovornost i autoritet zapovjednika
e) Odgovorna za resurse i osoblje
f) Odgovorna za planove (radne postupke) za upravljanje
brodom
g) Utvrditi kritične operacije na brodu te razviti odgovarajuće
smjernice i planove za kritične situacije
h) Razviti postupke izvješćivanja, raščlambe i korektivnog
djelovanja u slučaju neusklađenosti (non-conformities),
nesreća ili rizičnih okolnosti
i) Uspostaviti i opisati postupke održavanja broda i opreme
j) Osigurati sustav spisa te njihovo ažuriranje
k)Osigurati postupke certifikacije, pregleda i verifikacije

Obveze zapovjednika:
Nadzire provedbu ISM-a, brodskog sustava upravljanja
sigurnošću
-Document of Compilance – Izdaje država zastave ili
klasif.društvo traje 5 godina, audit jednom godišnje sa ciljem
zadovoljava li ISM
-Safety Management Certificate – Traje 5 godina, audit
jednom godišnje i provjera SMS i ISM
10) Opiši STCW konvenciju
Svrha – Promoviranje sigurnosti života i imovne uspostavom
zajednički dogovorenih međunarodnih standarda
osposobljavanja, certifikacije i držanja straže
pomoraca.Revizija svakih 5 godina.
Struktura – Osnovni tekst uz priloge (3 su priloga) - 2.prilog je
STCW code dio A ( obvezan znanja, vještine i načini provjere) i
dio B ( sadrži preporuke – upute državama o načinima
primjene Dijela A)
Prilog 1 - Načini i uvjeti stjecanja ovlaštenja, načini obavljanja
straže
Prilog A – Razrada obaveznih znanja i vještina, razina
odgovornosti (upravljačka, radna i pomoćna)

11) Opiši pojmove flag state i port state control

Flag state control – Obveze (nadzor) države prema
brodovima vlastite državne pripadnosti (država zastave),
tehnički nadzor za utvrđivanje sposobnosti broda za plovidbu,
obavljaju specijalizirane ovlaštene (klasifikacijske) ustanove
od strane države (HRB)
Sadržaj - Tehnička dokumentacija za gradnju,odobrenje
strojeva i opreme, nadzor nad izgradnjom i preinakom broda,
nadzor izgrade strojeva uređaja i opreme, pregled postojećih
brodova, Utvrđivanje sposobnosti brodara i brodova
Pregledi mogu biti (osnovni, redovni i izvanredni).
Inspekcijski nadzor obvaljaju inspektori sigurnosti i imamo
pregled domaćih-stranih brodova i osnovne, detaljne i
proširene.
- Zabrana isplovljenja ili zaustavljanje broda
Port state control – Obveze (nadzor) države prema stranim
brodovima koji uplovljavaju u njezine luke (nadzor države
luke).Cilj je sprječavanje brodara u izbjegavanju primjene
međunarodnih konvencija, regionalni sporazumi o
ujednačavanju kriterija pregleda i razmjena informacija
(Pariški memorandum)
Odabir brodova za inspekciju na temelju ‘’Ship Risk Profile’’
Kategorija – Brodovi visokog, standardnog i niskog rizika
Pregledi mogu biti (periodički 3-36 mj.) i dodatni
(pom.nesreća, kršenje propisa i prijave)
Status brodova nakon pregleda: Nedostatci, zadržavanje,
zabrane.
Vrste lista: Bijela, siva, crna (THETIS baza)
12) Navedi kada zapovjednik nije dužan spašavati
Zapovjednik nema obvezu spašavanja u slučajevima kad
Je vlastiti brod nesposoban, kada nije potrebno,ako je
odabran drugi brod i ako je odabran njegov brod (pomoć više
nije potrebna- odabran drugi brod, služba SAR)
U navedenim slučajevima zapovjednik koji nema obvezu
spašavanja dužan je
Unijeti zabilješku u brodski dnevnik
Upoznati druge brodove i službu SAR

13) Koncept traganja i spašavanja

Pružanje pomoći na moru se odavno prihvatilo kao pravilo.
Pružanje takve pomoći temelji se na UN-ovoj konv.o Pravu
Mora i SAR konv. Države se obvezuju da će sudjelovati u
razvoju SAR službe te da će osigurati pravni okvir djelovanja i
imenovati mjerodavnu vlast, osigurati sredstva, sredstva
veze, usklađivanje i provedba zadaća.
Spašavanje je povezano s traganjem. Ako se poduzetim
mjerama ne pronađe objekt tada neće doći do spašavanja .
Služba SAR ustrojava se prema načelima iz SAR Konvencije-
a) Konvencijom ujednačena organizacija i poboljšana
suradnja i koordinacija između država
b) Priručnici IMOSAR i MERSAR (IMO) zamijenjeni
zajedničkim Priručnikom IAMSAR
Države potpisnice bi trebale uskladiti rad službi. Države
trebaju dopustit ulazak u svoje teritorijalno more jer SAR
konv. Potiče na ujedinjavanje sredstava, zajednički postupci.

SAR služba se uspostavlja za :

Cilj – Uspostava učinkovitog sustava na svjetskoj razini i
smanjenje nacionalnih troškova
Koncept – Podjela svijeta na područja-regije, svakom SRR
dodijeljena središnjica za SAR i svaki RCC ima odgovarajuća
sredstva i snage
Nacionalne i regionalne organizacije za SAR
Uspostava MRCC i ARCC, obveze za teritorijalno more i gdje
je to odgovarajuće za otvoreno more, mogućnost uspostave
regionalnih SAR org.
-Preklapanje pom.zračnih SAR regija
- IMO MSC – 13 područja traganja i spašavanja
- Svako područje – Privremeni SAR plan
- U svakom području državama dodijeljene granice regija
traganja i spašavanja i jasno definirati tko je odgovoran za
SAR u točno određenom području
14) IAMSAR (nabroji dijelove)
International Aeronautical and Maritime Search and Rescue
Manual – Internacionalni Areonautički i Pomorski Manual
Traganja i Spašavanja
Vol.1 - (Organization and Management)- Rukovodstvo službe
Vol.2 - (Mission Coordination) - RCC i RSC
Vol.3 - (Mobile Facilities) - SRU

15) Od čega se sastoji sustav SAR-a

Rukovodstvo službe - Dio državne uprave, dokumenti i
poslovi, global SAR plan, nacionalni SAR plan, područja
nadležnosti,uvjeti za rad, zaključivanje odgovarajućih
ugovora, Uspostava organizacijske strukture, Izrada
programa obuke osoblja
Središnjica za koordinaciju SAR-a – RCC
Operativna jedinica službe, rukovodi organizacijom službe,
koordinira i provodi SAR operacije (ARCC i MRCC)
Mora imati i prostor, opremu, osoblje, lokaciju za provedbu
SAR i plan SAR.
Oprema : Sredstva za komunikaciju, javnu komunikaciju,
komunikaciju u pogibelji, zrakoplovnu komunikaciju, karte
područja nadležnosti

Publikacije: ICAO/IMO publikacije, nacionalne i publikacije za

SAR susjednih službi (opcija), komunikacijske publikacije,
popisi relevantnih tijela i osoba s kontaktima
Podsredišnjica za koordinaciju traganja i spašavanja - RSC
Odgovorni za dodijeljeni dio područja nadležnosti, osniva se
ako:
- Nije moguće pouzdano komunicirati iz RCC s jedinicama
SAR
- RCC obuhvaća područje više država
Poslove- Nadležnosti i odgovornost definira RCC, nema
izravnu suradnju s RCC druge države, Poslovi RSC definirani u
nacionalnom planu i priručnicima SAR

ZADAĆA RSC – Provedba SAR-a

Imamo postaje za uzbunjivanje (Alerting Posts) i one se mogu
uspostaviti kao die službe SAR-a i imaju mogućnost prijema
obavijesti RCC ili RSC
Mogu uključivati: Coast radio stations-CRS-/COSPAS-SARSAT
LUT I MCC, INMARSAT LES, brodove i zrakoplove
16) Ustroj službe za traganje i spašavanje u RH
Stožer službe- Zapovjednik, zamjenik zapovjednika + 5
članova bave se organizacijskim i financijskim poslovima,
usklađuju rad, informiraju
Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanj
(MRCC)
Vođenje SAR-a, nadzor pom.prometa, kontrola sigurnosti,
koordiniranje u slučaju iznenadnog onečišćenja, izrada
priručnika i rukovodi LK Rijeka
Podsredišnjica traganja i spašavanja na moru (RSC)
Svaka LK, radom rukovodi lučki kapetan i vodi SAR u svom
području odgovornosti
Provedba SAR-Lokalna, izvješćivanje MRCC-a, suradnja i
pomoć ARCC-u, izobrazba i uvježbavanje SAR-a i pomoć
drugim službama
Obalne promatračke jedinice
Lučke ispostave svih LK, radijske postaje, svjetionici
-Jedinice traganja i spašavanja:Pomorske, Zračne i kopnene
po potrebi tegljač i ekološke jedinice + plovila i zrakoplovi u
privatnom vlasništvu

17) Vrste search and rescue units-a

Vrste – Pomorske, zračne i kopnene
Mogućnosti - Pružanje pomoći u pogibelji, traganje, dostava
opskrbe i opreme za preživljavanje, spašavanje i prijevoz
osoba u pogibelji
Pomorske spasilačke jedinice – Brodovi (RVs) i (RBs)
RVs- Velika brzina, doplov i autonomija, namjenska oprema i
prostor za preživjele, sposobnost rada u neveremenu,
pomoćna plovila i helikopteri
Oprema RVs – Osnovna ( opća, navigacijska), komunikacijska,
oprema za traganje ( radar, noćno i toplinsko traganje ) i
spašavanje ( dizanje iz mora, tegljenje i pružanje
med.pomoći)
RBs - Spašavanje uz obalu, malih dimenzija ali velikih brzina,
trup od satkloplastike, pneumatska uzgonska komora,
oprema prema uvjetima plovidbe i glavna namjena je dizanje
ljudi iz mora i prebacivanje na RV ili na obalu
Zrakoplovne – Brzo pretraživanje područja
traganja.Zrakoplovi vrše motrenje i pretraživanje dok
helikopteri motrenje, pretraživanje i spašavanje

18) Sustavi izvješćivanja

Ne odnosi se na vladine sustave za SAR
Svrha mu je unaprjeđenje razine sigurnosti plovidbe i postoje
obvezni i dragovoljni sustavi.
Cilj dragovoljnih - Skratiti vrijeme
Omogućiti brzo određivanje pozicije
Povećati točnost pozicije
Smanjiti područje traganja
Olakšati pružanje pomoći
Obvezni sustavi – temelj SOLAS V/11
Ciljevi - Unaprjeđenje sigurnosti plovidbe, povećanje razine
zaštite morskog okoliša i Smanjenje rizika od sudara. Ne
odnosi se na ratne brodove ili na sve trgovačke (određene
kategorije i vrsti tereta koju prevoze )
Elementi - Jedna ili više radijskih postaja, Prostor + sredstva i
osoblje,Upute o izvješćivanju
Izvješća ( obavezna ) s brodova – Plan plovidbe, izvješće o
pložaju i skretanju, završno izvješće
Predaja izvješća se vrši u pravilnim vremenskim razmacima i
prolaskom graničnih crta SRS – a
Dodatna izvješća - Obuhvaćaju nastanak štetnog događaja,
opasne terete, štetne tvari i onečišćenje morskog okoliša.
Prijenos poruka bez naplate, praćenje kretanja brodova,
korištenje SRS – a samo za pružanje pomoći
SUSTAVI: AMVER,MASTREP, SISTRAM, ADRIREP

19) Poruke opasnosti kod početka traganja

1) Radiotelefonski signal MAYDAY
2) Signal upućen preko DSC
3) Signal SOS (Morse) – signalna svjetiljka, svjetlo, ogledalo ili
sredstva zvučne signalizacije
4) Rakete/rakete s padobranom/ručne buktinje crvene boje
5) Zastavice NC (ICS)
6) Kvadratna zastava i lopta (ispod/iznad zastave)
7) Narančasta jedrenina (canvas) s crnim kvadratom ili
krugom
8) Dimni signal
9) Vatra iz zapaljene katranske/uljne bačve
10) Podizanje/spuštanje ruku sa strane tijela
11) Pucanj/eksplozivni signal ispaljivan u razmacima od oko 1
minute
12) Mahanje velikim i svijetlim predmetima
13) Svjetlosni signal usmjeren u zrak

20) Sadržaj obavijesti u RCC

1) Ime i pozivni znak broda (znak identifikacije brodske
radijske postaje)
2) Priroda (vrsta) opasnosti
3) Broj osoba u opasnosti
4) Vrsta potrebne pomoći
5) Vrijeme i mogućnost uspostave veze s osobama u
opasnosti
6) Pozicija ili zadnja poznata pozicija
7) Opis broda
8) Namjere zapovjednika broda
9) Svaka druga obavijest važna za traganje
Nakon prijema obavijesti RCC počinje voditi dnevnik

21) Navedi i opiši stupnjeve u SAR-u

Ako nije primljena poruka o opasnosti traganje može započeti
u slučaju razumne pretpostavke da su osobe u opasnosti.
Stupanj neizvjesnosti – Sumnja u sigurnost broda i
kašnjenje, nije poslano izvješće s broda
Postupak RCC – Prikupljanje informacija, pokušati odrediti
poziciju, razmotriti informacije i poruke izvješća i donijeti
odluku o daljnjim mjerama.Ne znači poduzimanje traganja
Stupanj pripravnosti – Neizvjesnost i bojazan o sigurnosti
( nije ustpostavljena veza niti su povjerne informacije o
brodu).Primljena obavijest o poteškoćama, brodu potrebna
pomoć i ugroza ne zahtijeva trenutačnu akciju, brod je
oštećen ali nije potrebno prijeći u stupanj pogibelji osim ako
ne postoje jasni znakovi bojazni i ako je brod izložen napadu
pirata ili oružanih pljačkaša
RCC - Određuje koordinatora, proglašava pripravnost,
nastaje voditi dnevnik, provjerava primljene i nastoji dobiti
nove obavijesti, nove vijesti, analizira rutu plovidbe,
posljednju poznatu poziciju, komunicira sa radjiskim
postajama, određuje podatke o mogućoj poziciji i prema
procjeni započinje s traganjem i obavještava brodara.
SRU - Upućivanje namjenskih SRU prema najvjerojatnijem ili
poznatom mjestu nezgode, Ostali brodovi pojačati motrenje,
izvješćivati i prema potrebi pružiti pomoć.
Stupanj pogibelji - Stupanj pripravnosti + neuspješna
uspostava veze + velika vjerojatnost o opasnosti, obavijest da
je sposobnost broda toliko smanjena da je vjerojatno
nastupanje opasnosti, brod u opasnosti zahtijeva trenutačnu
pomoć, kad nije lociran brod u prethodnim stupnjevima.
RCC – Pokreniti SAR, odrediti veličinu područja traganja,
obavijestiti brodove i susjedne RCC, zahtijevati pomoć SRU
koje nisu izravno ukljuzčene u traganje i obavijestiti
diplomatske/konzularne vlasti i vlasti koje provode istragu o
pomorskim nezgodama

22) Navedi osobe koje rukovode traganjem i spašavanjem

SAR mission coordinator- koordinator u RCC
On scene coordinator – koordinator mjesta nezgode
SMC - Ovlaštena osoba u RCC i RSC (državni službenik,
privremena dužnost, posao obavlja iz RCC-a i posao je
definiran nacionalnim priručnikom
Poslovi SMC su:Odrediti snage za SAR
Planirati SAR operaciju
Osigurati cjelokupnu koordinaciju
Imenovati OSC
Ako nije određen SMC prvi brod koji pristigne na mjesto
nezgode preuzima poslove OSC i prema potrebi SMC (do
imenovanja SMC i OSC)
OSC - Odrediti snage za SAR, Planirati SAR operaciju, Osigurati
cjelokupnu koordinaciju, Imenovati OSC,provodi plan,
modificira plan i koordinira komunikaciju i osigurava
provedbu SAR – a,vodi bilješke i obaviještava SMC
Ako nije određen SMC prvi brod koji pristigne na mjesto
nezgode preuzima poslove OSC i prema potrebi SMC (do
imenovanja SMC i OSC)

23) Objasni što je područje traganja

Najmanje podru;je u kojem se “sigurno” nalaze osobe u
pogibelji.Postoji i vjerovatno područje traganja.
Određivanje područja započinje datumom traganja,
pouzdanost datuma to je manja površina traganja.
Veličinia područja traganja Obično je toliko veliko da se ne
može pretražiti u ‘’razumnom vremenu na zadovoljavajući
način’’, ono ja najveće moguće kretanje cilja traganja.
Može se podijeliti na na potpodručja - Usmjeriti SRU u
područje s najvećom vjerovatnošću položaja.
Oblik područja traganja----Zemljopisna točka, područje,
pravac
Oblik i površina traganja te raspoložive SRU uvjetuju izbor
obrazaca traganja

24) Što je datum traganja

Polazna ili referentna točka ili podatak – najvjerojatnija
lokacija objekta traganja korigirana za gibanje objekta
tijekom vremena.Datum zavisi o zanošenju i određuje se kao
zemljopisna točka, pravac ili područje.
Kriteriji određivanja - Pozicija i vrijeme incidenta, dodatne
informacije o objektu traganja, intervali između incidenta i
dolaska SRU na mjesto događaja, procijenjeno kretanje
objekta traganja uslijed zanošenja.
25) Objasniti utjecaj zanošenja na datum traganja
Komponente zanošenja - Ukupna morska struja, zanošenje
vjetra
Ukupna morska struja (total water current – TWC )
a) Stalne dužobalne struje – hidrografske tablice,
pomorske/peljarske karte
b) Struje morskih mijena – tablice morskih struja, karte struja
i peljarske karte
Promjena smjera i brzine i znatne varijacije vrijednost
c) Stalne morske struje – karte/ atlas morskih struja i
peljarske karte
Približno konstantna vrijednost
d) Morska struja vjetra – procjena vrijednosti ( smjer i brzina
vjetra u zadnjih 24-48h + tablice
6-12h nakon što vjetar puše stalnim smjerom i smjer struje
divergira +/- 30°
Utjecaj vjetra na zanošenje (leeway - potiskivanje)
a) Morska struja vjetra
b) Valovi
c) Tlak vjetra – potiskivanje ovisi o brzini vjetra i površini
objekta, smjera potiskivanja divergira ( +/- 40° ), najveći
utjecaj na zanošenje

d) Izračun - Procjena, 𝑉 = 𝑎 𝑥 𝑣 + 𝑏 (V – ukupna brzina

zanošenja, v –brzina vjetra, koeficijenti a i b iz tablica)
e) Vjetar ne utječe na zanošenje osobe u moru
f) Zanošenje splavi za spašavanje (i drugih objekata) iz tablica
26) Traganje brodom
Započinje od najverojatnije pozicije objekta traganja
Može se označiti prikladnom oznakom (podići/potopiti nakon
završetka traganja )
Provodi se prema preporučenim obrascima traganja za
traganje jednim brodom, s više brodova, zrakoplova, brodova
i zrakoplova ovisi o broju, vrsti i mogćunostima SRU – a
Obrazac traganja – prikladan, provediv i prihvatljiv
27) Objasnite osnovne pojmove o obrascima traganja
Search leg ( staza traganja ) - Staza traganja SRU uključenog
u traganje po obrascu ili duže strane paralele pretraživanja
Cross leg – Poveznica koja povezuje dvije staze traganja
Sweep width – Mjera učinkovitosti kojom pojedinačni senzori
mogu detektirati pojedinačni objekt u različitim uvjetima.
Širina staze tablica ( objekt traganja i meteo.vidljivost u
idealnim uvjetima + faktor korekcije ).
Ispravljena širina staze – ispravljena udaljenost koju SRU je
sposoban vizualno odrediti traženi objekt sa svake strane
staze.
Track spacing ( razmak izmeuđu staza )
Commence search point – Lokacija na kojem SRU započinje s
traganjem u nekom obrascu
Maximum Detection Range (MDR ) - Maksimalna udaljenost
na svakom boku broda na kojoj će objekt biti detektiran
Maximum Detection Distance - = 2 x MDR
Beam Sighting Distance (BSD) - Udaljenost koja se može
učinkovito pretražiti sa svakog boka broda
28)Označavanje obrasca traganja
Traganje jednim brodom
Prošireni četverokut

1) Prvi brod koji pristiže na mjesto nezgode

2) Pogodan kad je poznata pozicija objekta traganja i kad je
relativno malo zanošenje
3) Pozicija početka traganja = datum (CSP=datum)
4) Pogodan za brodove ili brodice koje tragaju za osobama u
moru
5) Ne koristiti u slučaju traganja više brodova ili zrakoplova
6) Precizno vođenje navigacije
7) Smjer prilaska u vjetar zbog lakšeg držanja kursa u prilasku
CSP
8) Nakon završetka pretraživanja područja traganja okret za
45° u smjeru zanošenja od početnog kursa traganja i nastavak
traganja prema istom principu.
Traganje u sektorima

1) Najpouzdaniji kad je pozicija objekta traganja poznata i kad

je malo područje traganja
2) Datum traganja u središtu kružnice
3) Pozicija početka traganja (CSP) na obodu kružnice (1st leg)
4) CSP≠Datum
5) S=R
6) Koristi se za kružno područje traganja određeno
središnjom točkom
7) Ne koristiti u slučaju traganja više brodova ili zrakoplova
8) Preporučljivo je postaviti pogodnu oznaku na poziciji
datuma
9) Polumjer područja traganja (za brodove) 2-5 NM
10) Smjer prilaska u vjetar
11) Svaka promjena kursa za 120° (desno ili u smjeru
zanošenja)
12) Nakon završetka prvog traganja promjena kursa za 30°
(desno )

Traganje po paralelnim stazama s jednim brodom

1) Za veliko područje traganja,
2) pozicija traganja aproksimativno određena,
3) poželjno ujednačeno prekrivanje,
4) staze traganja paralelne s glavnom osi traganja.
Po kraćoj osi
1) Veliko područje traganja
2) Pozicija objekta traganja aproksimativno određena i
vjerojatno je na kraju područja traganja
3) Pozicija objekta traganja aproksimativno određena i
vjerojatno je na kraju područja traganja
4) Staze traganja paralelne s kraćom osi područja traganja

Traganje po stazi s jednim brodom

1) Bez povratka na CSP
2) S povratkom na CSP
Traganje po stazi s jednim brodom, bez povratka na CSP
(Trackline search, single unit, non-return – TSN)
1) Jedina dostupna informacija je namjeravana staza cilja
2) Započeti traganje iz CSP i pretražiti namjeravanu
putanju cilja
Traganje po stazi s jednim brodom, s povratkom na CSP
(Trackline search, single unit, return – TSR)
1) Jedina dostupna informacija je namjeravana staza cilja
2) CSP je ½ razmaka između staza u odnosu na
namjeravanu stazu asdscilja
3) SRU traga na jednoj a zatim na drugoj strani
namjeravane staze adsdcilja

Na namjeravanim točkama okreta objekta traganja ucrtati

kružnicu polumjera ½ S
Traganje s više brodova
1) Više brodova plovi u smjeru zanošenja
2) Brodovi tragaju po paralelnim stazama
3) Osoba koja vodi traganja određuje- ( CSP, Datum , S , Kurs
traganja, Brzinu, MLA mean line of advance i pogression )
4) Traganje se može provoditi sa ili bez okreta
5) Razmak između staza ovisi o karakteristikama cilja,
meteorološkoj vidljivosti i značajkama brodova
 Traganje po paralelnim stazama
1) Pretraživanje velikog područja traganja kad datum traganja
nije određen s velikom vjerojatnošću
2) Veliko područje traganja dijeli se u podpodručja (SSA) koja
koordinirano pretražuju jedinice traganja
3) SSA -Svakoj jedinici traganja (SRU) dodijeljeno jedno SSA
-U svakom SSA dodijeljena CSP svakoj SRU
4) Koordinirano pretraživanje -isti početni kursevi i brzine
-Istovremeni okreti i jednak S
5) CSP u jednome kutu SSA na ½ S
6) Staze traganja (Search Legs – SL) - Međusobno paralelne
- SL paralelne s dužom osi (Major
Axe) SA 7) U IAMSAR-u nacrtani obrasci za traganje 2, 3, 4 i 5
brodova
8) Moguće je traganje i više od 5 brodova
Traganje po paralelnim stazama s dva broda
1) Brodovi plove po paralelnim stazama u istim kursevima i
na međusobnom razmaku S
2) Brodovi plove u smjeru zanošenja
3) Dolaskom na točke okreta brodovi mijenjaju kurs za 90° (L i
D)
4) Nakon okreta brodovi plove u suprotnim kursevima za
dužinu S
5) Dolaskom do nove točke okreta brodovi mijenjaju kurs za
90° LD
6) Nakon okreta brodovi plove po paralelnim stazama u istim
kursevima i na međusobnom razmaku 3S
7) Postupak se ponavlja dok se ne pretraži cjelokupna SA

Traganje po paralelnim stazama s tri broda

1) Brodovi plove po paralelnim stazama u istim kursevima
2) Dva broda plove na međusobnom razmaku S a jedan brod
na razmaku 2S
3) Brodovi plove u smjeru zanošenja
4) Dolaskom na točke okreta brodovi mijenjaju kurs za 90°
(dva broda mijenjaju kurs u istom smjeru a jedan brod u
suprotnom smjeru)
5) Nakon okreta dva broda plove u istom kursu a jedan u
suprotnom kursu za dužinu S
6) Dolaskom do nove točke okreta brodovi mijenjaju kurs za
90° (dva broda mijenjaju kurs u istom smjeru a jedan brod u
suprotnom smjeru)
7) Nakon okreta brodovi plove po paralelnim stazama u istim
kursevima
8) Dva broda plove na međusobnom razmaku 3S a brodovi
koji su na točki okreta mijenjali kurs u istom smjeru ostaju na
razmaku 2S
9) Postupak se ponavlja dok se ne pretraži cjelokupna SA

Traganje po paralelnim stazama s četiri broda

1) Brodovi plove po paralelnim stazama u istim kursevima
2) Dva broda u sredini SA plove na međusobnom razmaku S a
dva broda bliže vanjskim rubovima SA na razmaku 2S
3) Brodovi plove u smjeru zanošenja
4) Dolaskom na točke okreta brodovi mijenjaju kurs za 90°
(dva broda mijenjaju kurs u L a druga dva broda u D)
5) Nakon okreta dva broda plove u istom kursu a druga dva u
suprotnom kursu za dužinu S
6) Dolaskom do nove točke okreta brodovi mijenjaju kurs za
90° (dva broda mijenjaju kurs u istom smjeru a druga dva u
suprotnom smjeru)
7) Nakon okreta brodovi plove po paralelnim stazama u istim
kursevima
8) Dva broda u sredini SA plove na međusobnom razmaku 3S
a dva broda bliže vanjskim rubovima SA na razmaku 2S
9) Postupak se ponavlja dok se ne pretraži cjelokupna SA
Traganje po paralelnim stazama s pet ili više brodova

1) Brodovi plove po paralelnim stazama u istim kursevima na

razmaku S
2) Brod u sredini SA označava se brojem 1 i prolazi kroz
poziciju datuma traganja
3) Brodovi D od njega označavaju se parnim brojevima a L od
njega neparnim brojevima
4) Brodovi plove u smjeru zanošenja
5) Brodovi ne mijenjaju kors – traganje bez povratka na CSP
(Non-Return)
Traganje brodova i zrakoplova
-Najuspješniji način traganja
-Brod kao navigacijska točka zrakoplovu
-Zrakoplov – traganje; brod – spašavanje
Za koordinaciju je poželjno odrediti ACO ( Air Coordination
Officer )

+
Zrakoplov radi većinu traganja u paralelnim stazama po
kraćoj osi obrasca okomito na kurs broda
Brod plovi u smjeru zanošenja
Zrakoplov presijeca putanju broda po krmi (u pravilu)

+
Rjeđe se primjenjuje
Pri planiranju obrasca traganja voditi računa o sigurnosti
zrakoplova (vertikalna i horizontalna separacija)
29) Nacrtati i objasniti manevre u slučaju čovjeka u moru
Neposredna akcija - Čovjek u moru zamijećen je s mosta i
akcija se trenutačno poduzima. Neposredni zaokret, puni ili
Andersonov zaokret ili Williamson-ov zaokret
Odložna akcija - Čovjeka u moru zamijetio je član
posade/putnik i akcija se poduzima uz određenu odgodu.
Williamson-ov zaokret ili Scharnov-ov zaokret
Naknadna akcija - Na most je prijavljen nestanak osobe.
Williamson-ov zaokret iili Scharnov-ov zaokret
Neopovoljni uvjeti - Lorénov zaokret
Neposredni zaokret ( Anderson-ov zaokret, one turn, single
turn )

1) Otklon kormila u stranu MOB

2) Nakon promjene kursa od cca 250° kormilo u sredinu
3) Smanjiti brzinu
4) Voziti krmom kako bi se brod zaustavio na mjestu MOB
Prednosti:
A) Najbrži način spašavanja
B) Pogodan za brodove s malim radijusom okreta i snažnim
strojem/strojevima
Mane:
A) Nepogodan za brodove s jednim vijkom
B) Nepogodan jer se MOB prilazi iz okreta
 Williamson-ov zaokret

1) Ne mijenjati brzinu tijekom zaokreta (osim u zadnjoj fazi)

2) Otklon kormila u stranu MOB
3) Nakon promjene kursa od cca 60° prebaciti kormilo za istu
vrijednost kuta otklona kao i na početku okreta
4) Cca 20° prije dolaska u suprotan kurs kormilo u sredinu
5) Smanjiti brzinu

6) Voziti krmom kako bi se brod zaustavio na mjestu MOB

7) Stabilizirati brod u suprotnom kursu
8) Kod pravilno izvedenog okreta MOB treba biti ispred
pramca (cca 2 dužine broda)
9) Kod naknadne akcije nastaviti plovidbu u suprotnom kursu
Prednosti:
1) Pogodan za ograničene vidljivosti
2) Jednostavan
Mane:
1) Udaljava brod od mjesta pada čovjeka u more
2) Usporena procedura
Scharn-ov zaokret

1) Otklon kormila u stranu MOB

2) Nakon promjene kursa od cca 240° prebaciti kormilo za
istu vrijednost kuta otklona kao i na početku okreta
3) Nakon prmjene kursa od cca 340° (20° prije dolaska u
suprotan kurs) kormilo u sredinu
4) Stabilizirati brod u suprotnom kursu i nastaviti plovidbu
5) Kod pravilno izvedenog okreta MOB treba biti ispred
pramca
Prednosti:
1) Brod prelazi manji put tijekom okreta

Mane:
1) Ne može se učinkovito provesti ako nije poznato vrijeme
između pada čovjeka u more i početka manevra

Lorénov-ov zaokret

1) Ploviti punom brzinom u vjetar

2) Započeti kruženje i smanjiti brzinu na polagano kad je
vjetar po boku
3) Kad smjer vjetra bude po suprotnoj (unutarnjoj) četvrti
krme povećati brzinu na pola snage
4) Nastaviti kružiti koliko je potrebno za smirenje mora
5) Usporiti ili zaustaviti brod kako bi se spustila ili podigla
brodica za spašavanje
6) Brodicu podizati u zavjetrini (na zavjetrenoj strani broda

Prednosti:
1) Olakšava spuštanje i dizanje brodice za spašavanje
2) Olakšava spašavanje drugom plovilu
3) Kruženjem oko čovjeka u moru smiruje se more
4) Što više ‘’turbulencija’’ broda more se više smiruje

30) Vrste uređaja za spuštanje brodica i splavi

• Okretne (iskretne) sohe (Double Point/Hoist Davits)
• Gravitacijske sohe (Double Point/Hoist Davits)
• Dizalice za spuštanje brodica za prikupljanje i brzih
spasilačkih brodica (Single Point/Hoist Systems)
• Dizalice za spuštanje splavi čija je masa veća od 185 kg
(Single Point/Hoist Systems)
• Uređaji za spuštanje brodica slobodnim padom
31) Navedite vrste gravitacijskih soha
Nagibne grav.sohe
Nagibne polu grav.sohe
Klizne grav.sih

32) Opišite gravitacijske sohe

Općenito - Koriste gravitacijsku silu gdje brodica vlastitom
težinom obavlja potreban rad za spuštanje.Nakon
oslobađanja osigurača brodica se spušta zbog djelovanja
vlastite težine.
Za spuštanje nije potreban ljudski rad niti električno
napajanje brzina spuštanja je ograničena kočnicama i
smještaj brodice i konstrukcija sohe omogućavaju djelovanje
gravitacijske sile.
Zahtjevi
1) Sohe su konst.tako da imaju sig.opremu i mehanizam za
kontroliorano otpuštanje
2) Mehanizam za spuštanje slobodan od svih zapreka
 3) Podizači izrađeni od čeličnih užadi upravljani vitlom s
mogućnošću nadzora spuštanja
4) Centrifugalna kočnica za kontrolu spuštanja
5) Glavna kočnica s mogućnošću zaustavljanja spuštanja u
bilo kojem položaju brodice
6) Mogućnost upravljanja glavnom kočnicom iz brodice
7) Privezaljke (Painter Lines) omogućava držanje brodice
uz bok broda
8) Otpuštanje privezaljki iz brodice

Gravitacijska soha – Okretanjem sohe iz osnovnog položaja

brodica se kreće prema poziciji ukrcaja. Postavljanje sohe u
horizontalni položaj brodica se postavlja na poziciju za ukrcaj.
Polugravitacijska soha – Okretanjem sohe iz osnovnog
položaja brodica se podiže iz ležišta. Postavljanjem sohe u
horizontalni položaj brodica se postavlja u poziciju za ukrcaj.

Nagibna polu gravitacijska soha – Sustav za spuštanje koristi

kombinaciju hidraulike i djelovanja gravitacijske sile. U prvoj
fazi spuštanja soha se iz osnovnog položaja pomiče pomoću
hidrauličkog sustava. Nakon rotacije sohe brodica se
postavlja na bok broda. Spuštanje brodice do pozicije ukrcaja
korištenjem gravitacijske sile. Pogodna za putničke brodove
( zauzima malo prostora ).
Klizna gravitacijska soha
Konstrukcija -• Krakovi sohe (Cradles)
• Peta sohe s kotačima (Rollers)
• Postolje sohe s kliznom stazom (Track Way)
• Sustav koloturnika s podizačima

• Brodica ovješena na krakove sohe

• Kotači na peti sohe naslonjeni na postolje s kliznom stazom
• Oslobađanjem osigurača krakovi sohe kližu niz stazu
koristeći rotaciju kotača na peti
• Soha ne rotira nego kliže po stazi

• Konstrukcija klizne staze omogućava dovođenje brodice (pri

spuštanju) u položaj izvan oplate broda
Sustav koloturnika s podizačima
• Spuštanje brodice do mjesta za ukrcaj (Embarkation Point )
• Spuštanje do razine mora

33) Opiši proceduru i faze pripreme gravitacijskih soha

OPĆE ZNAČAJKE
• Načini spuštanja razlikuju se ovisno o izvedbi sohe
• Razlike nisu značajne ali mogu značajno utjecati na
sigurnost tijekom rukovanja brodicom
• Zbog sigurnosti nužno je poštivati propisane procedure
tijekom rukovanja brodicom
• Brodicu spuštati konstantnom brzinom
Načini spuštanja
• Lokalno – spuštanje s palube (upravljačkog mjesta) broda
• Daljinsko – spuštanje iz brodice nakon odgovarajuće
pripreme
Faze spuštanja
• Priprema osoblja, brodice i sohe
• Spuštanje do pozicije/palube za ukrcaj (embarkation
point/deck)
• Ukrcaj osoblja
• Spuštanje brodice do razine mora
• Odvajanje brodice od sohe

34) Opiši način otpuštanja brodice od sohe

1) Aktivnosti mehanizma za otpuštanje brodice od sohe
(izvući osiguranja poluge za otpuštanje brodice
2) Odspojiti privezaljke (daljinski – iz brodice
3) Udaljiti se od broda
4) Vratiti podizače brodice u predviđeni radni položaj
Otpuštanje korištenjem mehanizma koji istovremeno
oslobađa kuke na brodici od podizača sohe. Načini
otpuštanja:
• Nema opterećenja na kukama (Off-load Release – brodica
spuštena u more)
• Pod opterećenjem na kukama (On-load Reelase brodica visi
na kukama )
Konstrukcija mehanizma za otpuštanje brodice mora:
• Omogućiti istovremeno oslobađanje pramčane i krmene
kuke
• Omogućiti otpuštanje kuka s upravljačkog mjesta u brodici
• Spriječiti slučajno otpuštanje kuka

35) Opišite uređaje za spuštanje brodica za prikupljanje i

brzih brodica
Izvedbe uređaja ovise o karakteristikama brodice, vrsti broda
i uvjetima sještaja na brodu) i dijele se na
• Sohe s nagibnim mehanizmom
• Teleskopski uređaji (s jednom ili dvije točke za učvršćenje
brodice)
• Dizalice s okretnim mehanizmom
Konstrukcija uređaja treba omogućiti ukrcaj i spuštanje
članova posade brodice iz osnovnog položaja (osim ako se
brodica za spašavanje koristi kao brodica za prikupljanje
Motor za pogon vitla s kapacitetom dovoljnim za dizanje
potpuno nakrcane brodice za prikupljanje (opreme i osobe)
Ostali zahtjevi
• Uređaji u stanju trajne spremnosti za spuštanje
• Vrijeme spuštanja ne više od 5 minuta
• Postavljeni na odgovarajućoj poziciji koja omogućava
rukovanje brodicom za prikupljanje

36) Opiši proceduru spuštanja brzih brodica i brodica za

prikupljanje
SPUŠTANJE BRODICE
• Podići brodicu iz postolja (Boat Cradle)
• Zakrenuti dizalicu u radni položaj
• Kontrolirati gibanje (rotaciju i njihanje) brodice oko kuke
podizača koristeći privezaljku (Painter)
• Član posade broda s palube prati i usmjerava gibanje
brodice
• Postaviti brodicu u radni položaj
• Povući konop za daljinsko upravljanje (Inboard/Onboard
Remote Control Wire With Handle) – otpustiti kočnicu
• Brodica se spušta gravitacijom do razine mora
ODVAJANJE BRODICE OD SOHE
• Povući konop za automatsko otpuštanje kuke podizača
(brodica se odvaja od kuke)
• Otpustiti privezaljku
• Udaljiti se od broda
37) Navedi načine spuštanja brodice slobodnim padom
Slobodni pad;
1) Ukrcaj u brodicu u osnovnom položaju
2) Uklanjanje osiguranja
3) Aktiviranje mehanizma za spuštanje brodice slobodnim
padom
4) Brodica uslijed djelovanja gravitacije klizi niz stazu
5) Brodica ulazi u vodu, izranja i napreduje brzinom 10-12
čv

Samooslobađanje;
1) Pomoćni način spuštanja slobodnim padom
2) Ukrcaj u brodicu u osnovnom položaju
3) Zbog djelovanja uzgona (nakon potonuća broda)
otpuštaju se mehanizmi za osiguranje brodice
(automatsko samooslobađanje)
4) Brodica ispliva na površinu

Spuštanje gravitacijskom silom;

 1) Ukrcaj u brodicu u osnovnom položaju
2) Uklanjanje osiguranja
3) Aktiviranje mehanizma za otpuštanje brodice
4) Otpuštanje kočnice vitla
5) Rotacija sustava za spuštanje (zajedno s brodicom)
6) Postavljanje sustava s brodicom u položaj za spuštanje
7) Spuštanje brodice do razine mora
8) Otpuštanje kuke podizača iz unutrašnjosti brodic

38) Navedi i opiši faze spuštanja brodice slobodnim padom

FAZE SPUŠTANJA BRODICE SLOBODNIM PADOM
1. Klizanje – brodica zbog djelovanja gravitacijske sile kliže niz
koso postavljenu stazu
2. Rotacija – brodica rotira oko okomite osi (pramac brodice
se spušta a krma podiže – težište brodice tako postavljeno da
spriječi prevrtanje i omogući napredovanje kroz zrak zbog
djelovanja inercije)

3. Slobodni pad – brodica slobodno pada pod odgovarajućim

kutem (položaj brodice mora omogućiti napredovanje i
spriječiti prevrtanje)
4. Ulazak u vodu – pramac prvi ulazi u vodu, brodica zatim
uranja u vodu (dubina urona ovisi o visini spuštanja, masi i
obliku brodice) i rotira oko horizontalne osi (uspravlja se pod
djelovanjem hidrostatskog tlaka)
5. Izlazak iz vode – brodica izranja pod djelovanjem sile
uzgona i napreduje kroz vodu zbog djelovanja inercije
Nakon 5. faze brodica nastavlja napredovati kroz vodu.
Nakon prestanka djelovanja inercije brodica nastavlja
plovidbu (udaljavanje od broda)

39) Navedi vrste mehanizama za spuštanje brodice

slobodnim padom i opišite način njihova rada
Primarni mehanizam
• Izvući osiguranje (Safety Pin) poluge za spuštanje (Reliese
Lever/Handle)
• Zatvoriti ventil za premošćivanje (By-Pass Valve)
• Polugom za spuštanje pumpati predviđeni broj puta
• Zaporni mehanizam otvara kuku za spuštanje (Release
Hook)

• Brodica kliže po stazi i pada u more

• Ako ne odradi primarni mehanizam za spuštanje pokrenuti
proceduru spuštanja u nuždi (Emergency Release)
Sekundarni mehanizam
• Otvoriti ventil za premošćivanje (By-Pass)
• Ukloniti poklopac mehanizma za spuštanje u nuždi
• Postaviti polugu na mehanizam
• Okretati vijak mehanizma (Emergency Release Bolt) u
smjeru kazaljke na satu dok se vijak ne zaustavi
A) Zaporni mehanizam otvara kuku za spuštanje(Release
Hook)
B) Brodica kliže po stazi i pada u more
40) Opiši proceduru simuliranog spuštanja brodice
slobodnim padom
• Sredstva za simulirano spuštanje – osposobljavanje posade
za proceduru spuštanja brodice slobodnim padom i provjeru
rada sustava bez spuštanja brodice u more
• Otpuštanje brodice iz osnovnog položaja bez stvarnog
spuštanja
• Aktiviranjem uređaja brodica se pomjera (spušta) niz stazu
za cca 150 -200 mm
Procedura :
1) Postaviti uređaj za simulirano spuštanje (prema
uputama proizvođača)
2) Operater mora sjediti na propisanom mjestu i biti
pravilno vezan sigurnosnim pojasom
3) Pokrenuti proces simuliranog spuštanja (aktivirati
uređaj)
4) ’Resetirati’’ brodicu u osnovnom položaju (Stowed
Configuration) – vratiti u položaj za spuštanje slobodnim
padom
5) Ponoviti proceduru simuliranog spuštanja koristeći
pričuvni (Back-up) mehanizam za spuštanje kad je to
primjenjivo
6) Ukloniti uređaj za simulirano spuštanje
7) Provjeriti jeli brodica spremna za spuštanje slobodnim
padom
 POTPUNU PROCEDURU SIMULIRANOG SPUŠTANJA
PROPISUJE PROIZVOĐAČ
Objašnjenje procedure
a) Uređaj simuliranog spuštanja opremljen sigurnosnim
mehanizmom (obično čeličnim užetom)
b) Jedan kraj uređaja učvršćen na brodicu a drugi na
strukturu broda
c) Kad je brodica u osnovnom položaju i osigurana privezama
nema opterećenja na uređaju
d) Jedan član posade dovoljan je za rukovanje uređajem za
simulirano spuštanje
e) Nakon pokretanja procedure brodica će se malo
pomaknuti a uređaj će spriječiti daljnje spuštanje
f) Nakon završetka procedure vitlom vratiti brodicu u osnovni
položaj i postaviti mehanizme za osiguranje brodice
g) Simulirano spuštanje omogućava provjeru ispravnosti
sustava za spuštanje brodice slobodnim padom
Prednosti
• Nema dinamičkih sila u sustavu tijekom provjere spuštanja
– povećanje sigurnosti tijekom spuštanja
• Simulirano spuštanje = spuštanje slobodnim padom –
provjera sustava za spuštanje slobodnim padom, ali bez
spuštanja brodice
• Nakon simuliranog spuštanja brodicu je moguće spustiti
sohom (Gravity Lowering)
41) Opiši proceduru podizanja brodice
1) Uređaj za spuštanje mora biti u radnom položaju
2) Podizači spušteni iznad brodice; Štrop za podizanje brodice
zakačen za kuke
3) Podizanje brodice do predviđene visine za ukrcaj na brod;
Rotacija Aokvira zajedno s brodicom prema osnovnom
položaju
4) Spuštanje brodice u stazu za spuštanje (osnovni položaj)
5 i 6 ) Postaviti sva predviđena osiguranja brodice
Prije početka podizanja brodicu dovesti ispod podizača i
spojiti priveznice za podizač
Tijekom podizanja u brodici minimalan broj članova posade
Dovesti brodicu u osnovni položaj, postaviti osiguranja i
nakon toga iskrcati osobe iz brodice
Detaljnu proceduru propisuje proizvođač

Radnje tijekom podizanja brodice

a) Dovesti brodicu ispod uređaja za podizanje i pričvrstiti
štrop za podizanje na predviđena mjesta na brodici
b) Spustiti podizač iznad brodice (do visine koja omogućava
rukovanje podizačem iz brodice)
c) Zakačiti štrop za podizanje brodice na kuke podizača
d) Započeti podizanje brodice
42) Navedite koje su vrste poruka prema stupnju opasnosti
a) Poruke sigurnosti (Safety Messages)
b) Poruke hitnosti (Urgency Messages)
c) Poruke pogibelji (Distress Messages)

43) Navedite poruke sigurnosti i hitnosti

a) Navigacijska i meteorološka upozorenja
b) Poruke između brodova (sigurnost)
c) Izvješća s brodova
d) SAR poruke
e) Meteorološka motrenja

44) Opišite poruke sigurnosti i hitnosti

• Poruke sigurnosti (okolnosti koje znače potencijalnu
opasnost za sigurnost brodova u plovidbi)
• Poruke hitnosti (stvarna opasnost – ne prijeti brodu koji je
emitira)
45) Opišite poruke pogibelji
Emitira brod u neposrednoj opasnosti kojemu je potrebna
pomoć i brod koji nije u neposrednoj opasnosti ako to ne
može brod u neposrednoj opasnosti
Uvjeti za emitiranje su:
- Neposredna i stvarna opasnost
- Potrebna pomoć

Emitiraju se svima ili RCC – u (INMARSAT)

Upućivanje poruka pogibelji u GMDSS – u
Govorom – VHF, MF/HF
Digitalnim putem - VHF DSC, MF/HF DSC
Pisanom porukom - MF/HF radioteleks, INMARSTA C
Korištenjem posebnih uređaja - EPIRB, SART, Radiotelefonski
autoalarm
Porukama upućenim govorom prethodi znak autoalarma te
znak opasnosti MAYDAY
Porukama u pisanom obliku može prethoditi i riječ SOS
Obvezni sadržaj -
1) MAYDAY
2) Ime broda, C/S ili MMSI
3) Pozicija
4) Vrsta nezgode ili potrebna pomoć
 5) Druge relevantne informacije

Dodatni sadržaj -
1) Vremenske prilike
2) Vrijeme napuštanja broda
3) Broj članova posade koji ostaju na brodu
4) Broj teže ozlijeđenih osoba
5) Broj i vrsta sredstava za spašavanje spuštenih u more
6) Pomoćna sredstva za spašavanje

46) Opiši digitalni selektivni poziv (pojam, vrste i podjela

poruka, uvjeti za slanje i standardni oblik DSC poruka)
– standardizirane, unaprijed propisane i odaslane na
propisanim frekvencijama
Vrste DSC poruka
• Pogibelj (Distress call)
• Svim brodovima (All ships call)
• Jednom brodu (Selective call to one ship)
• Skupini brodova (Selective group call)
• Brodovima u ograničenom pravokutnom području
(Selective area call)
• Obalnim radijskim postajama (Selective call to coast
stations)
Podjela
• Pozivi opasnosti (Safety, Urgency, Distress)
• Drugi pozivi (Ship’s Business, Routine)
MMSI
• Maritime Mobile Service Identity (MMSI)
• Dodijeljen DSC korisniku • Identificira pošiljatelja i
primatelja
• 9 znamenki
• Prve tri (za brodove) oznaka države – MID (RH = 238)
• Obalne postaje – prve dvije 00 (RH = 00238)
• Skupnom pozivu prethodi 0
Dsc poruka
• Stupanj hitnosti
• MMSI broj
• Koordinate (pozicija) i vrijeme (UTC)
• Predloženi način komunikacije
• Standardne vrste nezgoda
Fire and explosion Sinking
Flooding Disabled and adrift
Collision Undesignated distress
Grounding Abandoning
Listing and capsizing EPIRB emission
• VHF DSC poziv – VHF Ch 70 (daljnja komunikacija na)
VHF Ch 16
VHF Ch 6 (SAR brodovi-zrakoplovi)
VHF Ch 13 (brod-brod)
• MF/HF DSC poziv
Daljnja komunikacija na frekvencijama pogibelji i sigurnosti
(ukupno 6 frekvencija)
• Potvrda prijema DSC poziva (acknowledgement)
DSC s potvrdom prijema (3.5 minuta)
DSC bez potvrde prijema
• Prijenos poziva pogibelji (Distress Relay)
47) Opiši komunikacije tijekom traganja i spašavanja
-Temelji se na SAR konv.
Komunikacija - Između RCC i OSC i OSC i SRU
RCC – OSC preko INMARSAT C, MF/HF primopredajnika i VHF
OSC – SRU preko VHF i MF primopredajnik
Na mjestu nezgode
1) Komunikacije između brodova svesti na minimum
2) Brodovi podatke dostavljaju OSC
3) Komunikacija otvorenim tekstom ili uporabom MSK
4) Govorne komunikacije – koristiti izraze iz popisa
standardnim pomorskih komunikacijskih izraza
5) Komunikacije na VHF CH 16 i CH 13 (između brodova)
Komunikacija tijekom SAR - Izvješćivanje RCC-a
SAR SITREP
A) Svaka 3 sata izravno obavijestiti SRU o tijeku SAR i
budućim planovima
B) SITREP standardiziran format
C) Svaki SITREP označen rednim brojem i nazivom operacije
(ako je više OSC)
D)Prvi i posljednji SITREP potpuni
E) Ostali SITREP-i djelomični (promjene od zadnjeg SITREP-
a)
No change report
A) Ako nije bilo promjena od zadnjeg SITREP-a
 B) Znači nastavak traganja
Nakon završetka SAR RCC izvještava SRU te SRU nastavlja s
plovidbom.

48) Opiši radarski SART i njegove karakteristrike

Svaki teretni brod preko 300 GT ( 1 SART )
Svaki teretni brod preko 500 GT ( 2 SART )
Svaki putnički brod bez obzira na veličinu ( 2 SART )
Svako sredstvo za spašavanje ( 1 SART )
Radarski – Odgovara pobudi radiovalova
1) Mali prijenosni plutajući uređaj
2) Prijenosni ili fiksni (na sredstvu za spašavanje)
3) Ručno uključivanje i odgovor nakon pobude
4) Nakon prijema radarskog signala odašilje signal vidljiv na
zaslonu radara
5) Prima signal 9 GHz i odašilje na 9 GHz (vidljiv samo u X-
bandu)
6) Domet min. 5 NM (pobuda na cca. 8 NM) za brodove i
30 NM za zrakoplove

7) Svjetlosni i zvučni pokazivač rada SART-a (pobuda)

8) Zvučni signal svakih 12 sekundi kad nema pobude i svake
dvije sekunde kod pobude
9) Vodootporan
10) Sposoban izdržati pad u vodu s visine od 20m
 11) Baterija za 96h prijema i 8h predaje
Brod koji prima SART signal obavezan je krenuti uz
spašavanje.(Karakteristrike signala radarskog SART-a) su
a) 12 ravnomjerno raspoređenih točaka (0.64 NM)
b) Udaljenost radar – SART 1 NM signal prelazi u kružnice
c) Položaj SART-a neposredno iza točke najbliže radaru

49) Opiši AIS SART Transmitter i njegove karakteristrike

Primjena u GMDSS od 2010, emitira AIS poruke o poziciji,
statičke i sigurnosne info. o brodu u pogibelji, integriran
uređaj za određivanje pozicije. Signal može emitirati samo
AIS prijemnik ( AIS Class A ), emitira automatski nakon
uključivanja. Može se ručno isključiti i uključiti a automatski
samo uključiti i slično se koristi kao i radarski SART
- Udaljenost 5 NM za brodove i 80 – 120 NM za zrakoplove
- MMSI započinje s 970
- Način rada test i active mode

- Vodonepropusan do dubine od 10m ( 5 min ), pad 20m i

baterija 96h
- Bolje značajke i manje nedostatke nego klasični radarski
SART
50) Opiši koncept upozoravanja s brodova
- World wide navigational warning sevice, obuhvaća sva
područja svijeta – 21 NAVAREA područja + potpodručja. Nije
vezan za državne granice. Za svako NAVAREA područje
imamo koordinacijska tijela.
Poruke počinju 1. siječnja od 0001 sekvencionalno, izvor
obavijesti mogu biti samo ovlaštene državne ustanove.
Upozorenja – Navig. , Meteo. i SAR
A) Navig.
- Neispravnost navig. pomagala
- Nova navig. Pomagala
- Opasni objekti na plovnim putovima
- Novootkrivene podvodne prepreke za navigaciju
- Postavljanje instalacija
- Promjene plovnih putova ili zabrane plovidbe
- Vojne vježbe i privremena ograničenja plovidbe i dr.
B) Meteo.
- NAVAREA približno jednako METAREA
- Upozorenja za otvoreno more i oceane (potpuno izvješće)
- Upozorenja za zatvoreno more i obalno područje (samo
prva tri dijela)
50) Opiši namjenu i način rada sustava NAVTEX
Obalne postaje i prijamnici na brodovima ( f = 518 KHz )
• Svaka postaja povezana s NAVAREA područjem i označena
slovom (eng.)
• Zadana vremena emitiranja (6 puta dnevno)
• Domet postaje oko 400 NM
• Brod uvijek izvan dometa dviju postaja označenih istim
slovom
• Sadržaj poruke propisan i u formatu navigacijskog
radiooglasa
• Početak poruke ZCZC, kraj poruke NNNN
• Kategorizacija poruka (povezana s vremenima emitiranja)
ROUTINE
IMPORTANT
VITAL
• Korisnik može isključiti određene poruke osim poruka A, B,
DiL
• Prijamnik memorira minimalno 70 poruka (brisanje nakon
60 do 72 sata)
• SAR poruke uz zvučni alarm (ručno poništavanje)