Adonis 1

Adonis
Adonis ili Adon (grč. Ἄδωνις, Adônis) u grčkoj mitologiji bog je žita,
smrti i ponovnog rođenja. U asirskoj, babilonskoj i feničkoj mitologiji
bio je bog žita.

Etimologija
Adonisovo ime dolazi od hebrejske riječi adonai koja je značila "bog".
Grci su taj lik preuzeli u svojoj mitologiji, u etruščanskoj mitologiji
zvao se Atunis, a u semitskoj Tammuz.

Mitologija

Adonisovo rođenje
Postoji nekoliko izvora o njegovu rođenju. Najčešća je ona da je
Afrodita nagovorila Miru da prevari i počini incest sa svojim ocem
Tijom, kraljem Smirne ili Sirije. Kad je to otac otkrio, uzeo je nož u
ruke i krenuo na svoju kćer. Ona je pobjegla, a Afrodita ju je pretvorila Adonis

u drvo mirhe, mirisne smole. Kad je njezin otac odaslao strijelu u to

drvo ili, prema drugom izvoru, kad je vepar zabio kljove u nj, Adonis je rođen iz drveta. Ovaj mit dokazuje i
porijeklo legende o Adonisu, budući da takvo drvo nije raslo u tadašnjoj Grčkoj.

Adonis je, prema drugim izvorima, sin ciparskoga kralja Kinire i njegove kćeri Mire.
Heziod u jednom svom fragmentu tvrdi da je sin Feniksa i Efezibeje.

Život
Nakon što se rodio, bio je tako prekrasan da ga je Afrodita zatvorila u
škrinju koju je ostavila Perzefoni na čuvanje. No, ona se također
zaljubila u nj te ga je odbila vratiti. Zeus (prema drugom izvoru
Kaliopa) riješio je prepirku tako da je odlučio da Adonis provede četiri
mjeseca s Afroditom, četiri s Perzefonom, a četiri sa samim sobom.

Afrodita i Adonis, atička posuda, 5. stoljeće pr.

Kr.
Adonis 2

Afrodita je, prema nekim izvorima, nagovorila da njoj posveti i

posljednja četiri mjeseca. Silazila je k Adonisu na zemlju, pa se i iz
ljubavi prema njemu počela se zanimati za lov, što je Adonis jako
volio. Čak mu je i ona pomagala u lovu. Uvijek mu napominjala da ne
lovi divlje zvijeri, govoreći da je dovoljno biti odvažan prema
plašljivima, a prema hrabrima opasno je biti hrabar. Adonisu je
njegova muževnost branila da sluša takve savjete.

Kada ga je jednom prilikom Afrodita ostavila samoga, Adonis je otišao

u lov na veprove, ali je to za njega bilo sudbonosno: ranjena ga je
zvijer napala i usmrtila ogromnim očnjacima. Vjeruje se da je vepra Peter Paul Rubens: Venera (Afrodita) i Adonis,
17. stoljeće
poslala Artemida da bi se osvetila za to što je Afrodita skrivila smrt
njenog dragog Hipolita ili pak da je to učinio Ares.
Kada je Afrodita saznala za smrt svog voljenog, obuzela ju je ogromna
tuga. Proklela je sudbinu, moćniju od bogova, i plačući pala na koljena
pred najvišim bogom Zeusom. Molila ga je da joj dragog vrati, pa
makar nakratko. Zeus se sažalio nad njom, pa je naredio Hadu, bogu
podzemlja, da u proljeće pusti Adonisa iz svog mračnog carstva na
zemlju, tako da Adonis samo pola godine ostane u podzemnom
carstvu, s Perzefonom, a pola godine provodi s Afroditom na zemlji.
Priroda se tada raduje, oblači u zeleno i cvijeće, jer Adonis se vraća, a Giordano Luca: Adonisova smrt, 1684.- 1686.
obuzima je tuga kada se u jesen vraća u carstvo sjena. Tako je
objašnjen postanak godišnjih doba (usp. Demetra i Perzefona)

Djela iste tematike

• Marin Držić: Venera i Adon
• William Shakespeare: Venera i Adon (Venus and Adonis)

Literatura
• Ovidije: Metamorfoze
• Burkert, Walter: Greek Religion, Harvard University Press, Cambridge, 1985.
• Graves, Robert: Grčki mitovi, CID, Zagreb, 2003.
• Kerényi, Károly: The Gods of the Greeks, Thames & Hudson, New York/London, 1951.

Vanjske poveznice
• Adonis u grčkoj mitologiji [1] (engl.)

Izvori
[1] http:/ / www. maicar. com/ GML/ Adonis. html
Izvori rabljeni u članku i suradnici 3

Izvori rabljeni u članku i suradnici

Adonis Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4107673 Doprinositelji: Abyssus, DarkoV, Duh Svemira, Finding myself, Kurtelacić, Naida8, Sombrero, Tycho Brahe, 1 anonimne
izmjene

Izvori, licencije i suautori slika

Datoteka:Adonis3.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Adonis3.jpg Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: User:Urban
Datoteka:Aphrodite Adonis Louvre MNB2109.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Aphrodite_Adonis_Louvre_MNB2109.jpg Licencija: Public Domain
Doprinositelji: User:Jastrow
Datoteka:Peter Paul Rubens 116.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Peter_Paul_Rubens_116.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: AndreasPraefcke, Bukk,
Diomede, EDUCA33E, Goldfritha, HBook, Henrytow, Hsarrazin, Ixtzib, Jenaesthetics, MU, Mabrndt, Neddyseagoon, Saibo, Sailko, Shakko, Shonagon, Vincent Steenberg, Wst, Xenophon,
Томасина, 2 anonimne izmjene
Datoteka:Luca Giordano 020.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Luca_Giordano_020.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: G.dallorto, IlSistemone, Mattes,
Sailko, Wmpearl, Xenophon, 2 anonimne izmjene

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/