Osjetilni ili receptorni sustav

Podražaje iz okoliša i iz unutrašnjosti tijela primamo osjetilnim neuronima i

specijaliziranim osjetilnim stanicama.
 Osjetilni ili receptorni sustav
S obzirom na vrstu energije i podražaja iz okoliša razlikujemo:

➢Mehanoreceptore (dodir, pritisak, sluh, bol, kretanje, sila teža i dr.)

➢Kemoreceptore (miris, okus)
➢Termoreceptore
➢Fotoreceptore (elektromagnetske receptore)
➢Elektroreceptore
 Osjetila u koži sisavaca
Krauseovo tjelešce
(termoreceptor, osjet hladnoće)

Meissnerevo tjelešce
(mehanoreceptor, osjet dodira)

Ruffinievo tjelešce
(termoreceptor, osjet topline)

Vater-Paccinijevo tjelešce
(mehanoreceptor, pritisak)

Bol se osjeća slobodnim završecima

nemijeliniziranih živčanih vlakana.
 Osjetilni ili receptorni sustav

Osjetna stanica: receptor u obliku

dlačice ili drška + sama stanica koja
provodi podražaj do središnjeg
živčanog sustava
Osjetni organ: osjetna stanica +
pomoćne, potporne stanice
Primjer: ocela virnjaka
 Osjetilni ili receptorni sustav
MEHANORECEPTORI

Osjetila za ravnotežu
– registriraju promjenu položaja tijela
ili pravac djelovanja nekog mehaničkog
podražaja prema gravitacijskoj sili –
važno za snalaženje pokretnih životinja
u okolišu

Statocisti mnogih beskralježnjaka –

udubina mjehurastog izgleda obložena
osjetnim stanicama s 1 ili više statolita
(okrugle kalcitne tvorevine)
 Osjetilni ili receptorni sustav
MEHANORECEPTORI

Bočna pruga riba

– osjetilni sustav riba i nekih
vodozemaca pomoću kojeg se
određuje strujanje vode, pravac i snagu
vodenog toka
– sastoji se od osjetilnih stanica s
osjetnim dlačicama, koje strše u
želatinoznu kupolu
 Osjetilni ili receptorni sustav
MEHANORECEPTORI

Osjetila za ravnotežu i sluh kod

kralježnjaka – razvoj labirintnog
organa uha
Čine ga:
- tri polukružna kanalića
postavljena okomito jedan na
drugog
- sakul(us) ili okrugla vrećica
- utrikul(us) ili ovalna vrećica
- pužnica (kohlea)
 Osjetilni ili receptorni sustav
MEHANORECEPTORI

Osjetila za ravnotežu i sluh kod

kralježnjaka – razvoj labirintnog
organa uha
Čine ga:
- tri polukružna kanalića
postavljena okomito jedan na
drugog
- sakul(us) ili okrugla vrećica
- utrikul(us) ili ovalna vrećica
- pužnica (kohlea)
 Osjetilni ili receptorni sustav
MEHANORECEPTORI

Osjetila za ravnotežu i sluh kod

kralježnjaka – razvoj labirintnog
organa uha
- tri polukružna kanalića
postavljena okomito jedan na
drugog:
tu se na određenim mjestima
nalaze nakupine osjetnih
stanica u obliku grebenčića
(crista ampullaris) – važni su za
osjete kretanja i rotacije
 Osjetilni ili receptorni sustav
MEHANORECEPTORI

Osjetila za ravnotežu i sluh kod

kralježnjaka – razvoj labirintnog
organa uha
- tri polukružna kanalića
postavljena okomito jedan na
drugog:
tu se na određenim mjestima
nalaze nakupine osjetnih
stanica u obliku grebenčića
(crista ampullaris) – važni su za
osjete kretanja i rotacije
 Osjetilni ili receptorni sustav
MEHANORECEPTORI

Osjetila za ravnotežu i sluh kod

kralježnjaka – razvoj labirintnog
organa uha
- sakul(us) ili okrugla vrećica
- utrikul(us) ili ovalna vrećica
Poseban osjetilni epitel na
makulama (pjegama) – osjet sile
teže i statičke ravnoteže
 Osjetilni ili receptorni sustav
MEHANORECEPTORI

Osjetila za ravnotežu i sluh kod

kralježnjaka – razvoj labirintnog
organa uha
Čine ga:
- tri polukružna kanalića
postavljena okomito jedan na
drugog
- sakul(us) ili okrugla vrećica
- utrikul(us) ili ovalna vrećica
- pužnica (kohlea)
 Osjetilni ili receptorni sustav
MEHANORECEPTORI

Pužnica (lat. cochlea)

ima tri zavojita zavojita stubišta:
1) Scala vestibuli (ispunjena
perilimfom)
2) Scala media = ductus
cochlearis, sadrži Cortijev slušni
organ
3) Scala tympani (ispunjena
perilimfom)
 Osjetilni ili receptorni sustav
MEHANORECEPTORI

Pužnica (lat. cochlea)

ima tri zavojita zavojita stubišta:
1) Scala vestibuli (ispunjena
perilimfom)
2) Scala media = ductus
cochlearis, sadrži Cortijev slušni
organ
3) Scala tympani (ispunjena
perilimfom)
 Osjetilni ili receptorni sustav
MEHANORECEPTORI

Pužnica (lat. cochlea)

ima tri zavojita zavojita stubišta:
1) Scala vestibuli
2) Scala media = ductus
cochlearis, sadrži Cortijev slušni
organ
3) Scala tympani
Osjetilni ili receptorni sustav
MEHANORECEPTORI

Vanjsko uho:
Ušna školjka, zvukovod i bubnjić
Srednje uho:
Čekić, nakovanj i stremen; ovalni
prozorčić
Unutarnje uho:
Pužnica, sakulus, utrikulus i
polukružni kanali, okrugli prozorčić
 Osjetilni ili receptorni sustav
MEHANORECEPTORI

Pužnica (lat. cochlea)

ima tri zavojita zavojita stubišta:
1) Scala vestibuli
2) Scala media = ductus
cochlearis, sadrži Cortijev slušni
organ
3) Scala tympani
 Osjetilni ili receptorni sustav
MEHANORECEPTORI

Osjetila za sluh kod kukaca

Timpanalni organ:
- razapeta tanka opna povezana s
osjetnom stanicom – zvuk uzrokuje
vibraciju membrane – akcijski potencijal
na osjetnoj stanici – prijenos u moždana
središta
 Osjetilni ili receptorni sustav
KEMORECEPTORI

Osjetne živčane stanice koje

reagiraju na kemijske podražaje:
- osjetila mirisa (stiboreceptori) –
oko dišnih otvora
- osjetila okusa (gustoreceptori) –
najveća koncentracija oko usnog
otvora

Kod kukaca osjetila mirisa na ticalima,

a osjetila okusa često na nogama.

Mirisna dlačica kukaca

Osjetilni ili receptorni sustav
KEMORECEPTORI

Kralježnjaci
Pojava nosnih jamica, a kasnije
hoana (povezuju nosne otvore sa
ždrijelom) koncentracija
mirisnih osjetila u nosnoj šupljini
- mirisne (olfaktorne) stanice +
žljezdane stanice koje stalno vlaže
olfaktorno područje
- osjetila za okus, okusni pupoljci,
na jeziku koncentrirani u papile
(okusne bradavice)
Osjetilni ili receptorni sustav
FOTORECEPTORI

Dijelovi osjetila za primanje svjetlosnih podražaja:

▪ vidne stanice sa štapićem (ili nekom drugim dijelom stanice) koji je
osjetljiv na svjetlosne podražaje. Preko vidnog štapića prenose se
titraji svjetlosti u živčane impuls
▪ vidne stanice obično su odijeljene tamnim pigmentnim stanicama i
tako optički izolirane da svjetlo dolazi do njih samo iz jednog smjera
Vidne stanice + pigmentne stanice = mrežnica (retina)
Dodatni dijelovi za sabiranje, pojačavanje i lom zraka svjetlosti -
omogućuju bolji vid.
Osjetilni ili receptorni sustav
FOTORECEPTORI

Kod žarnjaka, u stadiju meduze na

rubu zvona nalazimo ROPALIJE –
specijalizirana osjetila s
fotoreceptorima i osjetilima za
ravnotežu (statocisti)

Kod virnjaka ocele su često

smještene ispod epiderme, a
vidne stanice su okrenute prema
sloju pigmentnih stanica –
inverzno čaškasto oko
Osjetilni ili receptorni sustav
FOTORECEPTORI

Kod žarnjaka, u stadiju meduze na

rubu zvona nalazimo ROPALIJE –
specijalizirana osjetila s
fotoreceptorima i osjetilima za
ravnotežu (statocisti)

Kod virnjaka ocele su često

smještene ispod epiderme, a
vidne stanice su okrenute prema
sloju pigmentnih stanica –
inverzno čaškasto oko
Osjetilni ili receptorni sustav
FOTORECEPTORI

Razvoj fotoreceptora kod

mekušaca:

1. očna pjega
2. očna čaškica
3. mjehuraste oči sa
zjenicom
4. mjehuraste oči s
lećom
5. složeno oko
glavonožaca
1. 2. 3. 4. 5.
 Oko u kralježnjaka – nasloženije građen receptor; razvija se kao izbočina
mozga (kod beskralježnjaka kao invaginacija epiderma)

- bjeloočnica (sclera) - vanjska

očna ovojnica, čiji je prednji,
manji dio proziran i naziva se
rožnica (cornea)
- žilnica (choroidea) je srednja
očna ovojnica koja u
prednjem dijelu oka prelazi u
šarenicu (iris)
- šarenica regulira veličinu
otvora zjenice (pupilla) i
količinu svjetlosti, a njena
pigmentacija određuje boju
očiju
- iza zjenice se nalazi prozirna
leća
 Oko u kralježnjaka – nasloženije građen receptor; razvija se kao izbočina
mozga (kod beskralježnjaka kao invaginacija epiderma)

- mrežnica je unutrašnja
ovojnica koja sadrži svjetlosno
osjetljive stanice, fotoreceptore
i pigmentne stanice
- vidni štapići (reagiraju samo
na svjetlost; pigment rodopsin)
i čunjići (raspoznavanje boja;
pigment iodopsin)
- na mjestu izlaska optičkog
živca nema fotoreceptora i taj
dio se naziva slijepa pjega
- pored slijepe pjege nalazi se
žuta pjega: tu su fotoreceptori
stanice najgušće raspoređene i
to je mjesto najoštrijeg vida
 Oko u kralježnjaka – nasloženije građen receptor; razvija se kao izbočina
mozga (kod beskralježnjaka kao invaginacija epiderma)
- mrežnica je unutrašnja
ovojnica koja sadrži svjetlosno
osjetljive stanice, fotoreceptore
i pigmentne stanice
štapići
- vidni štapići (reagiraju samo
na svjetlost; pigment rodopsin)
i čunjići (raspoznavanje boja;
pigment iodopsin)
- na mjestu izlaska optičkog
živca nema fotoreceptora i taj čunjići
dio se naziva slijepa pjega
- pored slijepe pjege nalazi se
žuta pjega: tu su fotoreceptori
stanice najgušće raspoređene i
to je mjesto najoštrijeg vida
Osjetilni ili receptorni sustav
FOTORECEPTORI

Sastavljene ili mrežaste oči (člankonošci)

Osjetilni ili receptorni sustav
FOTORECEPTORI

Sastavljene ili mrežaste oči (člankonošci) ̶ sastoje se od 25-14000

okašaca ili omatidija ̶ svaki omatidij sastavljen je od 5 do 10 vidnih
(retinularnih) stanica, kristalnog čunja i kutikularizirane leće (rožnica ili
cornea)

Svaka vidna stanica ima s

unutrašnje strane brojne
mikrovile, krenute prema osi
okašca i izgrađuju vidni štapić,
rabdom.
Sastavljene ili mrežaste oči (člankonošci)
Optjecajni ili cirkulacijski sustav
Tipovi krvotoka:
1. Zatvoren krvotok – krv teče kroz sustav cijevi koje su odvojene svojim
stijenkama od tkiva
o 5 oblika krvnih žila: arterije, arteriole, kapilare, vene i venule
2. Otvoren krvotok – krv se izlijeva iz krvnih žila u šuplje prostore, u
manje lakune i veće sinuse ili zatone, izmjenu organa i tkiva tekućina iz
žila miješa se s tjelesnom tekućinom - “hemolimfa”
Mekušci (Mollusca)
ootvoren optjecajni sustav (osim Cephalopoda)
osrce (jedna ili više pretklijetki i jedna klijetka) je smješteno u celomskoj
šupljini (perikard) u koju se otvara i trepetljikavi vijenac metanefridija
(vidi ekskrecijski sustav)
Kolutićavci (Annelida)
ozatvoren optjecajni sustav
osastoji se od leđne i trbušne krvne žile koje su na prednjem i stražnjem
dijelu spojene + prstenaste krvne žile
oLeđna žila i dio prednjih prstenastih su kontraktilne i pokreću kolanje
krvi
Člankonošci (Atrhropoda)
ootvoren optjecajni sustav
osrce se nalazi dorzalno i ima otvore (ostije) kroz koje ulazi krv u srce te
se arterijama provodi dalje po tijelu
Kralježnjaci (Vetrebrata)
ozatvoren optok krvi s dobro
razvijenim srcem, te
sustavom arterija, kapilara i
vena
A) ribe - dvodijelno srce
(1 pretklijetka+ 1 klijetka)
B) vodozemci i C) gmazovi -
trodijelno srce
(2 pretklijetka + 1 klijetka)
D) ptice i sisavci -
četverodijelno srce
(2 pretklijetka + 2 klijetka)
 Optjecajni ili cirkulacijski sustav
Dišni (respiratorni) pigmenti za prijenos O2 od dišnih
organa do stanica i CO2 od stanica do dišnih organa
1. Hemoglobin – bjelančevina koja sadrži 4 molekule
hema u koje je ugrađeno željezo; plinovi se vežu na
željezo (na svaku molekulu hema 1 molekula O2;
hemoglobin je slobodno u tjelesnoj tekućini ili je vezan
za stanice (hemocite); crveni pigment; imaju ga svi
kralježnjaci i neki beskralježnjaci
2. Hemocijanin – s bakrom (veže 2 molekule O2),
uvijek slobodan (nije vezan za krvne stanice); plavi
pigment; u krvnoj tekućini nekih mekušaca i viših
rakova

(3. Klorkruorin – imaju ga neki morski mnogočetinaši, sličan hemoglobinu,

sadrži željezo
4. Hemeritrin – prisutan od nekih skupina morskih beskralježnjaka, npr.
Priapulida, Branchiopoda, kod nekih mnogočetinaša…)
 Dišni ili respiracijski sustav
Funkcija: izmjena plinova u organizmu.
1. Izmjena plinova preko površine tijela (spužve, virnjaci, žarnjaci, oblići, gujavice,
sitni rakovi)
2. Specijalizirani dišni (respiratorni) organi za izmjenu plinova:
Vodeni beskralježnjaci (mekušci, kolutićavci, rakovi, bodljikaši) – škrge za izmjenu
plinova; ektodermalnog podrijetla
Kopneni beskralježnjaci (kliještari, stonoge i kukci) – uzdušnički (trahealni) sustav;
ektodermalnog podrijetla
Svi svitkovci - unutarnje škrge (barem u embrionalnoj fazi razvoja) endodermalnog
podrijetla
vodeni kralježnjaci – škrge; kopneni kralježnjaci – pluća
Mekušci (Mollusca)

oškrge (ktenidije) u
plaštanoj šupljini
oproduljena i plosnata
Os s krvnim
središnja os kroz koju žilama
prolaze dovodna i odvodna
krvna žila
Trepetljikave
ona osi su nizovi plosnatih škržne pločice
trepetljikavih škržnih
pločica

Trepetljikave
škržne pločice
Kopneni člankonošci

Uzdušnički (trahealni) sustav

Uvrati epiderme (A) u obliku
razgranatog sustava cijevi kroz koje
struji zrak do najtanjih dijelova
(vlasatica) i međustanične tekućine
(B).
Trahelani sustav započinje s oduškom
ili stigmom (C).
Neke ličinke vodenih kukaca dišu
„uzdušničkim škrgama”.
 Svitkovci (Chordata)

oprisusustvo unutarnjih škrga, barem u embrionalnoj fazi razvitka

onastaju preobrazbom ždrijelnog dijela probavila (endodermalnog podrijetla)

Dorzalna živčana cijev

Svitak (notochord)

Škržno ždijelo
kopljače
Usta okružena
cirima
 Svitkovci (Chordata)
Plivaći mjehur - vjerojatno je nastao kao dodatni respiratorni organ, važan za razvoj
pluća u kopnenih kralježnjaka
oorgan u obliku produžene vrećice koja nastaje kao leđni izvrat iz prednjeg dijela
probavila; uvijek je napuhnut i ispunjen zrakom
oglavna funkcija kod većine današnjih riba – hidrostatski organ – puneći ili prazneći
vrećicu mijenja se specifična težina ribe i pomaže joj u održavanju na određenoj
dubini
okod najprimitivniji oblika p. mjehur je zrakovodom je povezan sa ždrijelom kroz
koji se, kada riba ispliva na površinu, vrećica može napuniti zrakom
okod većine današnjih riba nalazi se uvijek dorzalno i nema zrakovoda – više ne služi
za disanje
odvodihalice – ventralni položaj zrakovoda (dakle i nastanka mjehura) i kod
recentnih i kod devonskih predaka od kojih su se vjerojatno razvili tetrapodni
kralježnjaci
Svitkovci (Chordata)
Dišni sustav kod čovjeka
oNosna šupljina, usta, ždrijelo, grkljan,
dušnik koji se dijeli u dvije dušnice
(bronhe), bronhiole i alveole (tu se zbiva
IZMJENA PLINOVA)
oDva plućna krila: lijevo ima dva, a desno
tri režnja
oZaštićena su rebrima, a donjim dijelom
naslonjena na ošit (diafragma) - mišićnu
pregradu koja se nalazi između prsne i
trbušne šupljine
5. Probavni ili digestivni sustav
Funkcija:
Opskrba organizma vodom, mineralnim tvarima, vitaminima i organskim
tvarima bogatim energijom
2. Mehaničko usitnjavanje i enzimska razgradnja do spojeva koji se mogu
prenijeti u optjecajni sustav i njime sve do stanica i dalje prijenosnim
mehanizmima kroz membranu u stanice.
Vrste probave:
1. Intracelularna probava - u stanici u probavnim mjehurićima
2. Ekstracelularna probava - u probavnoj cijevi (crijevu):
usta – crijevo – crijevni (analni) otvor
Jednostanični organizmi – intracelularna probava
Endocitoza – uvrnuće (invaginacija)
membrane i oblikovanje mjehurića
okruženog membranom
o fagocitoza – proces unošenja većih
čestica u stanicu
o pinocitoza – unos makromolekula

Egzocitoza – suprotan proces,

izbacivanje tvari iz stanice
Mnogostanični organizmi –
ekstracelularna i intracelularna probava
Probavna šupljina (crijevo) za ekstracelularnu probavu
1. neprohodno probavilo - žarnjaci (Cnidaria), plošnjaci
(Platyhelminthes) - bez crijevnog otvora - neprobavljeni ostaci se
izbacuju kroz usta

Probavna (gastrovaskularna)
šupljina kod žarnjaka
okružena je
gastrodermalno-mišićnim
stanicama (u kojima se zbiva
intracelularna probava) i
žljezdanim stanicama (luče
enzime za ekstracelularnu
probavu)
Shematski prikaz polipa 8A) i meduze (b) žarnjaka
Mnogostanični organizmi –
ekstracelularna i intracelularna probava
Probavna šupljina (crijevo) za ekstracelularnu probavu
1. neprohodno probavilo - žarnjaci (Cnidaria), plošnjaci
(Platyhelminthes) - bez crijevnog otvora - neprobavljeni ostaci se
izbacuju kroz usta

A) bescrijevci (Acoela; koljeno

Xenacoelomorpha) – probavni
parenhim

B) ravnocrijevci, C) neravnorcijevci, D)
trocijevci i E) mnogocrijevci (koljeno
Platyhelminthes) neprohodno
probavilo s epitelom u kojem se nalaze
žljezdane i fagocitirajuće stanice
 Mnogostanični organizmi –
ekstracelularna i intracelularna probava
2. prohodno probavilo – sa analnim
otvorom (sve ostale skupine životinja)

o Prednji dio probavila (ektodermalnog

podrijetla) – stomodeum – nema
probavnu djelatnost
o Srednji dio probavila (endodermalnog
p.) – mesenteron – probavni epitel
o Stražnji dio probavila (ektodermalnog
p.) – proctodeum – nema probavnu
djelatnost

Unutrašnja građa oblića i prikaz prohodnog probavila

Mekušci (Mollusca)
Usta - ždrijelo s radulom - jednjak - želudac s kristalnim drškom ili
protostilom - probavna žlijezda (“hepatopankreas”) - crijevo- crijevni
otvor.
Ekstra- i intracelularna probava (u probavnoj žlijezdi)
Mekušci (Mollusca)
Usta - ždrijelo s radulom - jednjak - želudac s protostilom ili kristalnim
drškom - probavna žlijezda (“hepatopankreas”) - crijevo- crijevni otvor.

Trepetljikavi dio epitela želudca rotira prostil ili kristalni držak, ovisno
koju strukturu nalazimo kod pojedinih skupina mekušaca
Protistil – prisutan kod bazalnih školjkaša i brojnih puževa, sastoji se od
čvrste mase nastale mješavinom sluzi i čestica hrane
Kristalni držak – sastoji se on probavnih enzima, koji se polagano
ispuštaju u probavnu šupljinu
Mekušci (Mollusca)
Usta - ždrijelo s radulom - jednjak - želudac s kristalnim drškom ili
protostilom - probavna žlijezda (“hepatopankreas”) - crijevo- crijevni
otvor.
Ekstra- i intracelularna probava (u probavnoj žlijezdi)
Člankonošci (Atrhropoda)
Usni organi za usitnjavanje hrane (specijalizirani tjelesni privjesci)
Crustacea: usta – jednjak – želudac – probavna žlijezda (ž. srednjeg crijeva)
– crijevo – crijevni otvor
Insecta: usta – žlijezde slinovnice – jednjak – volja – srednje crijevo (s
izvratima) – stražnje crijevo – crijevni otvor

Unutrašnja građa
viših rakova i
prikaz prohodnog
probavila
Člankonošci (Atrhropoda)
Usni organi za usitnjavanje hrane (specijalizirani tjelesni privjesci)
Crustacea: usta – jednjak – želudac – probavna žlijezda (ž. srednjeg crijeva) –
crijevo – crijevni otvor
Insecta: usta – žlijezde slinovnice – jednjak – volja – srednje crijevo (s
izvratima) – stražnje crijevo – crijevni otvor

Shematski prikaz
prohodnog
probavila kukaca
Kralježnjaci (Vertebrata)

Usta sa zubima - (slinovnice) - ždrijelo

(pharynx) - jednjak (oesophagus) -
želudac (ventriculus, gaster) - tanko
crijevo (intestinum tenue) / jetra
(hepar), gušterača (pancreas)/ - debelo
crijevo (intestinum crassum) - nečisnica
(kloaka) ili analni otvor (samo kod
sisavaca)
• kloaka – stražnji dio crijeva u koji se
otvaraju mokraćne i spolne izvodne
cijevi