Međupredmetna tema Učiti kako učiti u nastavi Prirode i društva

Učestale promjene u društvenim, znanstvenim i tehničkim područjima zahtijevaju

promjenu čovjeka u njegovom osobnom, društvenom i profesionalnome smislu. Pojava novih
tehnologija uvelike je uvećala tu potrebu. Zbog navedenih promjena čovjek mora od najranije
dobi razvijati kompetencije koje su mu potrebne za život i rad u 21. stoljeću. On to ostvaruje
tijekom svojeg obrazovanja kroz različite sadržaje i aktivnosti svih nastavnih predmeta, ali i
kroz kurikulume međupredmetnih tema.

Međupredmetne teme su teme općeljudskih vrijednosti i kompetencija koje su

potrebne čovjeku za život i rad, a zbog svoje posebnosti integrirane su u cijeli odgojno-
obrazovni sustav. Definirano je sedam međupredmetnih tema, a to su: Građanski odgoj i
obrazovanje, Učiti kako učiti, Zdravlje, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i
komunikacijske tehnologije, Održivi razvoj i Osobni i socijalni razvoj. Ove međupredmetne
teme utvrđene su zakonski usvojenim kurikulumima međupredmetnih tema. Kurikulumi ovih
tema organizirani su u cikluse i domene. Za osnovnoškolsko obrazovanje bitna su prva tri
ciklusa. Prvi ciklus proteže se kroz prvi i drugi razred, drugi kroz treći, četvrti i peti, a treći
kroz preostala tri. Unutar ciklusa i domena definirana su odgojno-obrazovna očekivanja svake
pojedine teme. Nemoguće je na svakome satu razvijati očekivanja iz svih međupredmetnih
tema. Bitno je da se na svakom satu ostvaruju ona očekivanja koja su učeniku u tome trenutku
od iznimne važnosti za lakše, brže i učinkovitije svladavanje nastavnog sadržaja i sam njegov
razvoj.

Učenje i poučavanje u školi usmjereno je na razvoj specifičnih kompetencija svojstvenih za

pojedini nastavni predmet i općih kompetencija koje prožimaju učenje i poučavanje različitih
odgojno-obrazovnih područja i svih nastavnih predmeta. Učiti kako učiti je kompetencija koja
omogućuje cjeloživotno učenje u različitim okružjima te podrazumijeva sposobnost
organiziranja i reguliranja svojeg učenja, sposobnost učinkovitog upravljanja svojim učenjem,
sposobnost rješavanja problema kao i usvajanja, razumijevanja i vrednovanja informacija koje
su primjenjive u različitim životnim situacijama. Međupredmetna tema Učiti kako učiti
prisutna je na svakome nastavnom satu te u svim izvannastavnim aktivnostima. Učenici stječu
vještine samostalnog učenja, upoznaju sebe kao učenika, uče postavljati svoje ciljeve učenja i
upravljati procesima učenja, emocijama i motivacijom te vrednovati ono što su naučili. Bolje i
lakše povezuju znanja iz različitih područja u strukture znanja koje mogu uspješno
primjenjivati u različitim situacijama. Učenici postaju aktivni sudionici i kreatori učenja čime
se povećava intrinzična motivacija. Na taj način učenici vide svrhu učenja, a učenje i
poučavanje prepoznaju kao vrijednost i mogućnost povezivanja u nove smislene cjeline
znanja. Kurikulum međupredmetne teme Učiti kako učiti organiziran je u četiri domene:
Primjena strategija učenja i upravljanja informacijama, Upravljanje svojim učenjem,
Upravljanje emocijama i motivacijom u učenju i Stvaranje okružja za učenje. Primjena
strategija učenja i upravljanja informacijama obuhvaća upravljanje informacijama kao jedne
od ključnih vještina potrebnih za učinkovito učenje. Ona se odnosi na prepoznavanje potrebe
za informacijama, na njihov pronalazak, vrednovanje i korištenje njima te na stvaranje novih
informacija i njihove transformacije u novo znanje. Upravljanje svojim učenjem
podrazumijeva svjesnost učenika o procesima učenja, samoanalizu i samovrednovanje učenja
te sve njihove napore postavljanja ciljeva, aktivnog planiranja, nadgledanja i reguliranja
kognitivnih aktivnosti tijekom procesa učenja, rješavanja problema ili izvršavanja zadataka.
Upravljanje emocijama i motivacijom u učenju govori o tome da učenici kvalitetnije uče ako
procjenjuju da će uspješno svladati određenu aktivnost ili sadržaj, ako je doživljavaju
zanimljivom i vrijednom i ako vide njezinu svrhu i povezanost sa svojim životnim iskustvima.
Stvaranje okružja za učenje uključuje organizaciju fizičkog okružja, poput organizacije
prostora i uvjeta za učenje, što učenje čini ugodnijim te poboljšava koncentraciju i
motivaciju. Vrednovanje očekivanja međupredmetnih tema moguće je na kraju određenog
ciklusa i ono ne rezultira brojčanom ocjenom. Ostvaruje se dvama pristupima: vrednovanjem
za učenje i vrednovanjem kao učenje. Oba vrednovanja dijagnostičkog su karaktera. Ona
pružaju povratnu informaciju o učenikovom napredovanju učeniku, roditeljima, ali i samom
učitelju. Pri vrednovanju učitelj se može poslužiti raznim sredstvima poput lista procjena, lista
za samoprocjenu, izlaznih kartica i drugih. Zadaća učitelja je potaknuti i osposobiti učenike za
vrednovanje i samovrednovanje.
Učitelje treba potaknuti na pravilno i priklano integriranje očekivanja međupredmetnih
tema u svoj nastavni rad. Prilikom odabira sadržaja, aktivnosti, metoda i oblika rada, učitelj
mora odabrati i koje učenikove vještine i sposobnosti želi razvijati. Pri tome mora razmisliti u
kakvu osobu želi da njegov učenik odraste. Bogatstvo odgojno-obrazovnih očekivanja
međupredmetnih tema daje mogućnost povezivanja s odgojno-obrazovnim ishodima
pojedinog nastavnog predmeta, uvažavajući specifičnosti svakog učenika, kao i pojedine
razredne zajednice. U svim područjima učenja važno je da učenici dobiju priliku samostalno
odabirati svoj pristup učenju te neke aktivnosti i sadržaje učenja. Slobodnim odabirom
vlastitog načina učenja učeniku se pruža prilika biti uspješniji u onome što uči, a uspjeh
omogućuje učeniku da zavoli učenje i da uči češće i više.