Demetra 1

Demetra
Ovo je glavno značenje pojma Demetra. Za druga značenja, pogledajte Demetra (razdvojba).

Demetra (grč. Δημήτηρ, Dêmếtêr) u grčkoj mitologiji boginja je

zemlje, ratarstva, plodnosti, a u prvom redu žita; Rejina je i Kronova
kći, Zeusova sestra i Perzefonina majka. Demetrin je pandan u rimskoj
mitologiji Cerera. Antički su narodi smatrali da je identična Izidi u
egipatskoj mitologiji.

Etimologija
Demetrino grčko ime znači "majka božica", kao supruga ie.. boga
zvanog *dyēws ph2tēr, iz kojeg je izvedeno i Zeusovo ime te
Jupiterovo, a moguće je da joj je pandan i Dijana.
Druga je mogućnost da je izvedeno iz dorskog te da znači "majka
zemlja".

Cosmè Tura: Demetra, 15. stoljeće

Karakteristike
Obično je prikazivana uz žito, a najomiljenija ptica bila joj je roda.
Atributi su joj:
• klas
• baklja
• mak
• zmija
• narcis
• bubamara
• kalathos (košarica voća i cvijeća)
Često je prikazivana na kočiji, a povezivana je i s prizorima žetve,
uključujući cvijeće, voće i žito. Uz nju je obično bila i Perzefona.

Mitologija
Demetra, preslika reljefa iz Pompeja

Rođenje
Demetra 2

Bila je Rejina i Kronova kći, Hestijina, Herina, Hadova i Posejdonova sestra, a također i Zeusova sestra. Kao i
njezinu braću i sestre, sustigla ju je ista sudbina, njezin ju je otac progutao bojeći se moguće pobune. Demetra je i
dalje, kao i ostali bogovi, živjela u njegovoj utrobi sve dok je nije oslobodio Zeus, njezin najmlađi brat koji je
izmaknuo toj sudbi i proglasio se vrhovnim božanstvom. Dodijelio joj je brigu za plodnost zemlje te je ona naučila
ljude obradi zemlje i tako promijenila ljudsko društvo koje je dotada bilo orijentirano samo na stočarstvo i lov.
Sa Zeusom je imala kći Perzefonu i sina Zagreja, a s Posejdonom kći Despenu i sina - konja Ariona. S Jasionom je
imala sinove Pluta i Filomeja, a s Karmanorom sina Eubola. U jednom se rijetkom mitu govori da je i Artemida bila
njezina kći.

Otmica Perzefone
Demetra je Zeusu rodila kćer Perzefonu. Kad se ona igrala s nimfama na
livadi, pod njom se otvorila zemlja te se iz ponora pojavio Had i oteo je. Had
ju je duboko volio i nije ju htio pustiti iz podzemnoga svijeta. Demetra je čula
krik svoje kćeri i potrčala u pomoć, ali već je bilo kasno. Demetra je lutala
svijetom devet dana bez hrane i pića, sve dok joj Helije nije otkrio što se s
Perzefonom dogodilo. Nesretna je majka pošla na Olimp i zatražila od Zeusa
da joj pomogne.

Za to se vrijeme Had oženio Perzefonom i dao joj da kuša zrna šipka (kad bi
netko kušao nešto iz podzemnoga svijeta, više se nije mogao vratiti na
zemlju). Demetra se potom zatvorila u svoj hram u Eleuzini te na svijet
poslala neplodnost uzrokovavši velike neizdržive katastrofe i za ljude i za
bogove. Zeus je odlučio umiješati se te je odredio da Perzefona trećinu godine Frederic Leighton: Povratak Perzefone,
živi u podzemnome svijetu s Hadom, a ostatak godine na zemlji. Tako da 1891.

Demetra tugujući na zimu zemlji daje neplodnost dok joj kći odlazi u Had, a
kad se vrati, odijeva prirodu u zelenilo i cvijeće. Tako su nastala godišnja doba.

Darovi
Triptolema, sina eleuzinskog kralja Keleja, Demetra je naučila uzgajati biljke,
kao zahvala za to što su je Triptolemovi roditelji ugostili u svome domu dok
je tugovala za Perzefonom, premda oni nisu znali da su primili božicu -
predstavila im se kao Doso. Podala mu je zrnje žita i naučila ga orati te mu je
rekla da to umijeće širi dalje.
Drugom je Kelejevu sinu, Demefontu, namjeravala podati besmrtnost
uronivši ga u vatru. No, tada je naišla njegova majka Metanira i kriknula puna
užasa. Na to se Demetra prestraši, ispusti dječaka u vatru, a on izgori. Nakon
njezina odlaska, u Eleuzini je sagrađeno svetište u njezinu čast, koje je poslije
postalo središte Demetrina kulta.

Demetra i Posejdon
U starijem obliku morske božice, Demetra je bila predmet Posejdonove
Perzefona, Triptolem i Demetra,
požude. Ona mu je odolijevala i sakrila se u krdo konja. Posejdon se pretvorio
mramorni reljef iz Eleuzine, 5. stoljeće
u pastuha i navalio na nju. Demetra je zbog toga bila bijesna i otišla je oprati pr. Kr.
svoj gnjev u rijeku Ladon. Posejdonu je rodila jednu kći Despenu i konja
Ariona s crnom grivom. Zato je u Arkadiji Demetra često bila štovana kao božica s konjskom glavom.
Demetra 3

Literatura
• Homerske himne: Demetra
• Pauzanije: Opis Grčke
• Burkert, Walter: Greek Religion, Harvard University Press, Cambridge, 1985.
• Graves, Robert: Grčki mitovi, CID, Zagreb, 2003.
• Kerényi, Károly: The Gods of the Greeks, Thames & Hudson, New York/London, 1951.

Vanjske poveznice
• Demetra u klasičnoj literaturi i umjetnosti [1] (engl.)
• Demetra u grčkoj mitologiji [2] (engl.)
• Homerska himna Demetri [3] (engl.)

Izvori
[1] http:/ / www. theoi. com/ Olympios/ Demeter. html
[2] http:/ / web. archive. org/ 20011218173105/ homepage. mac. com/ cparada/ GML/ Demeter. html
[3] http:/ / uh. edu/ ~cldue/ texts/ demeter. html
Izvori rabljeni u članku i suradnici 4

Izvori rabljeni u članku i suradnici

Demetra Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4192306 Doprinositelji: Abyssus, Andrej Šalov, Argo Navis, Dtom, Duh Svemira, Lord Valentinijan, Rotlink, Sanya, Tycho Brahe, 6
anonimne izmjene

Izvori, licencije i suautori slika

Slika:Disambig.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Disambig.svg Licencija: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.5 Doprinositelji: Stephan Baum (converted
to SVG by different users, see below)
Datoteka:Cosmè Tura 005.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Cosmè_Tura_005.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Bibi Saint-Pol, G.dallorto, Sailko, The
Man in Question, 1 anonimne izmjene
Datoteka:Demeter MKL1888.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Demeter_MKL1888.png Licencija: Public Domain Doprinositelji: Stefan Kühn on de.wikipedia
Datoteka:FredericLeighton-TheReturnofPerspephone(1891).jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:FredericLeighton-TheReturnofPerspephone(1891).jpg Licencija:
Public Domain Doprinositelji: Anna reg, Boo-Boo Baroo, Juanpdp, Kyd, Mattes, Wikielwikingo, Xenophon, 1 anonimne izmjene
Datoteka:Eleusis2.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Eleusis2.jpg Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: Original uploader was Napoleon
Vier at nl.wikipedia

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/