Professional Documents
Culture Documents
HIDRAULIKA
HIDRAULIKA
3. izdanje 2022
strana 1
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Predgovor
Primarni uslov za ispravno funkcionisanje sistema grejanja toplom vodom je pravilno projektovanje i
izvođenje hidrauličkog sistema
Knjiga je prevedena na veliki broj jezika, od kojih je nedavno i gruzijski. Budući da je ovo delo dostupno
na 13 jezika, prof. Jaušovec je svakako lider među austrijskim autorima tehničke literature.
Od pojavljivanja drugog izdanja, na tržište su tehnološkim napretkom stigli brojni novi proizvodi. Treće
izdanje ove knjige obuhvatilo je i ventile za automatsko upravljanje kao što su regulatori diferencijalnog
pritiska, regulatori protka, kombinovani ventili i kompaktne grejne stanice, kao i savremeno hidrauličko
balansiranje u praksi.
Zadržavajući osnovni koncept knjige, inženjeri HERZ Armaturen su dopunili i osavremenili sadržaj knji-
ge u ovom trećem izdanju. Posebno sam zahvalan zbog toga
Nadam se da ćete imati koristi od čitanja ove knjige na više načina i svaka Vaša primedba i sugestija je
dobrodošla za buduća izdanja ovog dela.
Dr Gerhard Glinzerer
Generalni direktor
strana 2
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Sadržaj
1 OSNOVI 10
2 CIRKULACIONE PUMPE 32
strana 3
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
2.4 Dizajn 46
2.4.1 Instalacija 48
5.1 Proračun 81
strana 4
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 5
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 6
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Oznake i jedinice1
q
W.m-2 Gustina toplotnog η - Stepen iskorišćenja
fluksa
λ W.m-1.K-1 Toplotna provodljivost
ql
W.m-1 Redukovano toplotno
opterećenje
•
qm kg.s-1 Maseni protok ( )
vm2.s-1 Kinematska
• viskoznost
qv m3.h-1 Protok (V )
1
Jedinice koje se koriste u praksi prema ISO, EN i ÖNORM
strana 7
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
θR °C Povratna
ζ - Koeficijent otpora
temperatura (tR)
Važne konverzije
strana 8
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Literatura
/1/ Arbeitskreis der Dozenten für Klimatechnik, LEHRBUCH DER KLIMATECHNIK, Band 1:
Grundlagen, 1974, Verlag C.F. Müller, Karlsruhe
/2/ Arbeitskreis der Dozenten für Klimatechnik, LEHRBUCH DER KLIMATECHNIK, Band 2:,
Berechnung und Regelung, 1976, Verlag C.F. Müller, Karlsruhe
/3/ CERBE/HOFFMANN, Einführung in die Wärmelehre, 8. Auflage 1987, Verlag Hanser
/4/ BRÜNNER, Zentralheizungsbauer, 8. Auflage 1995, Verlag Bohmann
/5/ VIESSMANN HEIZUNGS-HANDBUCH, 1987, Gentner Verlag
/6/ H. ROOS, Hydraulik der Warmwasserheizung, 2. Auflage, 1994, Verlag Oldenbourg
/7/ IHLE, Die Pumpen-Warmwasserheizung, Band 2, 3. Auflage, 1979, Verlag Werner
/8/ DAS MUSS ICH WISSEN, Band 2, Verlag TOPOS
/9/ CHRISTOPH SCHMID, Heizungs- und Lüftungstechnik, Bau und Energie, Leitfaden für
Planung und Praxis, Band 5, 1992, Verlag der Fachvereine Zürich
/10/ HEIZUNGSTECHNIK BAND I, Arbeitskreis der Dozenten für Heizungstechnik,
Verlag Oldenbourg,1980
/11/ HEIZUNGSTECHNIK BAND II, Arbeitskreis der Dozenten für Heizungstechnik,
Verlag Oldenbourg,1980
/12/ MUSTERPROJEKT FÜR DIE GEWERKE DER INSTALLATIONSTECHNIK UND FÜR DIE
GESUNDHEITSTECHNIK, Heft 8a, Bundesministerium für wirtschaftliche Angelegenheiten,
1986
/13/ RECKNAGEL SPRENGER, SCHRAMEK, Heizung + Klimatechnik, Verlag Oldenbourg
/14/ HELMKER, Waagrechte Einrohrheizung, 1966, Verlag Krammer
/15/ PRAXISHANDBUCH HAUSTECHNIK, 1989, Verlag Bohmann
/16/ HEIZUNGSANLAGEN, Handbuch zur Sanierung und Planung von Raumheizung und
Warmwasserbereitung, 1986, Verlag Bohmann
/17/ HEIZUNGSTECHNIK IN DER PRAXIS, Fachbuch für den Planer und Installateur, 1982,
Schweizerische Aktionsgemeinschaft Sparsamer Heizen (ASH)
/18/ DUBBEL, Techn. Handbuch des Maschinenbaus, 16. Auflage
/19/ WAGNER Walter, Rohrleitungstechnik, 1996, Verlag Vogel
/20/ BIRAL PUMPEN in der Gebäudetechnik, Peter Schneider
/21/ Wilo Gesamtkatalog Gebäudetechnik
/22/ Stelrad Technische Dokumentation
strana 9
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
1 Osnovi
strana 10
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Gde su:
kJ Količina toplote
m kg Masa
c kJ.kg-1.K-1 Spec. topl. kapacitet
Odavde sledi da se može primenjivati toplotni
•
∆θ K Temperaturna razlika fluks ili P.
strana 11
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Pri čemu je
kg.h -1
masa
gustina zapremina u
•
•
Gde su: dok je
qm kg.s-1 Maseni protok
Φ kW Toplotni fluks = zapreminski protok u
toplotna snaga P
c kJ.kg-1.K-1 Spec. topl. kapacitet Napomena:
Za gustinu vode u termodinamičkim
∆θ K Temperaturna razlika proračunima usvaja se vrednost ρ =1000 kg.m-3 ,
odnosno 1 l = 1 kg
(θ V - θ R )
Kroz vod A sistema za grejanje toplom vodom mora proteći toplotni fluks 30 kW da bi ostvario
pad temperature na grejnim telima od ∆θ = 20 K Koji je maseni (zapreminski) protok potreban za
ostvarenje pada temerature?
Φ 30
qm = = = 0,357 kg . s-1 = 1286 kg . h-1
c . ∆θ 4,2. 20
ili
30000
qm = = 1286 kg . h-1
1,16 . 20
Za temperaturu vode od 80°C gustina je ρ = 971,6 kg . m-3
pa će protok iznositi
qm 1286
qV = = = 1,32 m3 . h-1
ρ 971,6
Stepen iskorišćenja (korisnog dejstva) pokazu- Pod pojmom efikasnosti podrazumeva se odnos
je koliko je rada (energije) iskorišćeno u odnosu između isporučene (upotrebljive) i iskorišćene
na ukupno uloženi rad. energije u posmatranom sistemu.
.
Na primer: Koliko je angažovane energije
izvršilo koristan rad za određenu svrhu.
strana 12
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Slika 1-1 Temperaturna raspodela u izolovanom zidu sa (a) unutrašnjom i (b) spoljašnjom izolacijom
strana 13
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Gde su:
w m.s-1 Brzina
A m2 Površina poprečnog
Gde su: preseka
D m unutrašnji prečnik
Φο , Po W Prenos toplote, cevi
toplotni fluks
qv m3.s-1 Protok
U W.m-2K-1 Koeficijent prolaženja
toplote qm kg.s-1 Maseni protok
A m2 Površina zida
qv = w . A = const.
strana 14
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 15
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Gde su:
Izračunati pritisak vodenog stuba na unutrašnji zid cevi, ako visina h od slobodne površine tečnosti u
otvorenom rezervoaru iznosi 10 m.
pst = ρ . g . h = 1000 . 9,81 . 10 =
9,81 . 104 kg . m-2s-2 = 9,81 . 104 Pa = 0,981 bar ~ 1 bar
pabs = pst + pamb = 98,1 kPa + 96,0 kPa = 98,1 + 96 = 194,1 kPa = 1,94 bar
Napomena:
10 metara vodenog stuba stvara hidrostatički pritisak od 10 mWs = 1 bar = 100 kPa.
strana 16
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Ukupni pritisak
Gde su:
dh m Hidraulični prečnik
A m2 Površina poprečnog
preseka
U m Obim cevi okvašen
fluidom
dh=4a2 /4a=a
strana 17
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Izračunati maseni protok i hidraullični prečnik cevi za deonicu sa cevima pravougaonog oblika dimenzija
40 x 60 mm.
Deblina zida s = 2 mm
Poprečni presek A = 36 x 56 = 2016 mm2 = 0,002 m2
Obim U = (36 + 56).2 = 184 mm = 0,184 m
Na osnovu dh i totalne brzine strujanja fluida, preko dijagrama za pravougaoni poprečni presek, određu-
jemo gubitke usled trenja fluida u cevi R.
Gde su:
w m.s-1 Brzina
D m Unutrašnji prečnik
cevi
v m2 .s-1 Kinematička viskoz-
nost
Za vodu:
Ekvivalentni prečnik dg se primenjuje kada
je poznat pad pritiska, npr. prilikom proračuna
10 °C v = 1,31.10-6 m2.s-1
dužina deonica u okviru sistema kanala za
80 °C v = 0,37.10-6 m2.s-1
klimatizaciju pod visokim pritiskom. Za lož-ulje (ekstra lako):
20 °C v = 6,00.10-6 m2.s-1
Korišćenjem odgovarajuće tabele, preko dg Za vrednosti Rejnoldsovog broja Re ≤ 2320
potrebno dimenzionisanje kanala (praktično 3000) strujanje je laminarno, to jest
pravougaonog profila može biti izvršeno mnogo profil brzina strujanja fluidnih delića unutar cevi
jednostavnije. je parabolioidnog oblika.
strana 18
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
64
λ=
Re
strana 19
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
H
id
ra
ulič
ki
gl
at
ka
ce
v
turbulentno
laminarno
strujanje
Krit.
Rejnoldsov broj Re
ρ ≈ 1,000 kg.m-3)
Pad pritiska se tada izražava kao: w m.s -1
Brzina
strana 20
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
deonica 1 deonica 2
svedeno na oblast 1
Pad pritiska se u osnovi dešava pod zajedničkim Pri izračunavanju gubitaka pritiska mora se ob-
uticajem različitih brzina kretanja fluida i različitih ratiti pažnja na koji se dinamički pritisak odnosi
pravaca kretanja fluidnih delića vrednost koeficijenta ζ; na brzinu strujanja w is-
pred račve, ili na brzinu strujanja u račvi. wA. Pri-
likom sabiranja protoka vrednosti koeficijenta ζ-
b) Proticanje kroz račvu
mogu biti čak i negativne, to jest, ako protok na
Prolazak kroz račvu pojavljuje se u slučajevima ulazu sastoji od protoka sa velikom enegijom.
pražnjenja (smanjenje) ili snabdevanja Gubici u račvi mogu biti umanjeni konusnim pre-
(povećanje). Razdeljivanjem ili sabiranjem mase lazom i dodatno, boljim zaobljenjem spoja cevi
fluida u strujanju kroz odvod (odliv) ili dovod
(priliv) dolazi do gubitaka pritiska glavnog toka. i račve.
strana 21
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Prolaz Prolaz
Račva Račva
Razdvajanje Razdvajanje
d) Grejna tela
f) Izmenjivači toplote, kaloriferi i solarni
Za pad pritiska na cevastim ili pločastim grejnim
kolektori
telima, konvektorima sa malom brzinom strujan-
ja grejnog medijuma, usvaja se vrednost ζ = 2,5.
Uopšteno važi::
Pad pritiska na grejnim telima u Pa iznosi:
Pad pritiska ∆pN e određuje iz tehničke doku-
mentacije na osnovu nominalnog zapreminskog
protoka qN.
Stvarni pad pritiska ∆p2 proporcionalan je
kvadratu količnika zapreminskih protoka qv2 :
strana 22
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Izmenjivač toplote prema proizvođačkoj specifikaciji izaziva pad pritiska = gubitak pritiska od 1,2 mWS
pri nominalnom protoku od 3,2 m3.h-1.
Pronaći gubitak pritiska na izmenjivaču pri protoku od 5 m3.h-1.
2,93 mWS
gde je
ili
Karakteristika ventila (kapacitet protoka) kv pri-
kazuje zapreminski protok vode qv u m3.h-1 pri
kome dolazi do pada pritiska za 1 bar (prema kPa za qv u m3.h-1
VDI/VDE - 2173) .
strana 23
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
no otvorenog ventila
u Pa
∆pV bar Pad pritiska na venti-
lu
strana 24
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Odrediti pad pritiska radijatorskim ventilima za brzinu strujanja vode w u srednje mekim cevima prema
DIN 2440 (Önorm m 5611). Ako je medijum voda, onda važi::
u Pa
Za druge tipove priključaka npr. od plastike, pad pritiska se mora odrediti preko kv-vrednosti.
Gde su:
∆p Pa Pad pritiska
Gde su: qv1 m .s
3 -1
Zapreminski protok pri
λ - Koef. trenja cevi ∆p1
l m Dužina
qv2 m3.s-1 Zapreminski protok pri
D m Prečnik cevir
∆p2
ρ kg.m-3 Gustina
w m.s-1 Brzina
ζ - Koeficijent otpora
R Pa . m-1 Spec. pad pritiska
strana 25
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
da
vo
vo
ce
Pritisak u %
ika
ist
ter
rak
Ka
Jednačina koja opisuje zatvoreni sistem glasi: Slika 1-8 Karakteristika sistema
strana 26
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Sistem grejanja u zatvorenom sistemu cirkulaci- Slika 1-10 Karakteristika mreže (zatvoreni sis-
je, na primer, ima konstantnu količinu vode, koja tem)
se pomoću pumpe kreće kroz sistem od bojlera
do grejnih tela, a zatim preko sistema cevi vraća Sistem za grejanje funkcioniše pod različitim
iz grejnih tela u bojler. Kroz sistem prolazi tačno radnim uslovima tokom grejne sezone.Sva-
onoliko vode koliko isporučuje pumpa. Nije od kom od uslova pripada odgovarajuća karakte-
značaja povećanje nivoa vode u sistemu, jer ristika mreže. Karakteristika 5 pokazuje otpore
će visinska razlika sigurno biti savladana. Pod otvorenog ventila pri promenljivom protoku. U
uticajem gravitacione sile ohlađena voda se u sistemima za grejanje je uobičajeno da rade
bojler vraća teže (sa mnogo više otpora) nego ispod nominalnog opterećenja npr. pri upotrebi
što vruća voda dolazi do grejnih tela. termostatskih ventila. Tada dolazi do povećanja
otpora.
Uticaj sile zemljine teže uzima se u obzir samo
ako značajno utiče na napor pumpe. Takav Priraštaj krive će se povećavati sa porastom
slučaj se može javiti pri vrlo niskom radnom pri- protoka, tj. sa udaljavanjem od nulte vrednosti i
tisku pumpe ili u sistemima za grejanje visokih teži vertikalnoj liniji.
zgrada. U zatvorenim sistemima karakteristika
mreže prolazi kroz nultu tačku. Može biti niža pri
manjem pritisku pumpe i kod sistema u visokim
zgradama.
strana 27
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 28
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Bez podešavanja:
strana 29
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Vezivanje dva grejna elementa izvršeno je kao što je prikazano na slici 1-13. Dva grejna tela su
priključena paralelno i odnos pritisaka se reguliše preko regulacionih ventila.
Temperaturna razlika 10 K
Dva radijatorska ventila dimenzije 1/2“ potrebno je podesiti tako da padovi pritiska na deonicama budu
podjednaki.
Može se uočiti da će pad pritiska rezultovati prekomernim zagrevanjem elementa 1 za razliku od ele-
menta 2, tako da će za potrebe proračuna biti usvojeno da je ventil 1 potpuno otvoren. Radijatorski ventil
2 je potrebno podesiti prema razlici pritisaka u granama A i A ‚
strana 30
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
kv-vrednost
Pad pritiska ∆p
Maseni protok qm
strana 31
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
2 Cirkulacione pumpe
strana 32
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
ηges = ηM . ηP
Gde su:
2.1.5 Nivo usisnog pritiska
qv m .s3 -1
Zapreminski protok
∆pp Pa Ukupni pritisak 1 mWS
= 10 kPa Nivo usisnog pritiska H = NPSH vrednost (Net
= 10 000 Pa Pozitive Suction Head) nivo energije manji od
ηges - Stepen iskorišćenja nivoa pritiska pare na ulazu u pumpu
= ηM . ηP
Gde su:
pd Pa Dinamički pritisakk
pst Pa Statički pritisak
ρ kg.m-3 Gustina
g m.s-2 Ubr. zemlj.teže =
9,81 m.s-2
wd m.s-1 Brzina na
izlazu
ws m.s-1 Brzina na
ulazu
hd m Geostacionarna visina
izlazne grane
hs m Geostacionarna visina
ulazne grane
strana 33
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 34
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Radna tačka
U cilju jednostavnijeg podešavanja pumpe prema različitim cevovodima i/ili radnim uslovima pumpe
imaju odgovarajuće familije linija karakteristike. Na taj način se smanjuje broj tipova pumpi. Savremene
pumpe imaju tri brzine rada, pri čemu je najmanja brzina jednaka 50% maksimalne brzine.
strana 35
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Pri ravnoj liniji karakteristike pumpe, promenom Kod strme karakteristike, promena protoka
protoka, potisna visina ima vrlo blagu promenu pumpe izaziva velike promene potisne visine.
Različite karakteristike sistema 1 i 2 daju različite radne tačke za promenu protoka. Na slici 2-6 prikaza-
ne su promene za strmu i blagu karakteristiku pumpe.
strana 36
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 37
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 38
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
2.2.2.3.1 Konstantan diferencijalni pritisak Ako program za izbor pumpe nije dostupan,
∆p-c potisna visina H i protok QPU mogu se odre-
diti na osnovu osnovnih podataka i pumpa se
Elektronski kontroler održava konstantan dife- može dimenzionisati korišćenjem veb sajtova
rencijalni pritisak koji ostvaruje pumpa u dozvol- proizvođača pumpi ili aplikacija za pametne te-
jenom opsegu protoka prema prethodno pode- lefone.
šenoj željenoj vrednosti diferencijalnog pritiska U zavisnosti od snage, pumpa mora da ostvari
Hs. dovoljan pritisak kako bi se savladali sve otpori
u sistemu grejanja svi radijatori i/ili sistem pod-
2.2.2.3.2 Varijabilni diferencijalni pritisak nog grejanja dobili dovoljnu količinu tople vode.
∆p-v
2.2.2.4.2.1 Protok
Elektronski kontoler prihvata zadatu tačku dife- Zapreminski protok na potisnoj strani pumpe je
rencijalnog pritiska koju pumpa održava linear- protok pumpe. Ako je nova cirkulaciona pumpa
no između Hs i 1/2 Hs. Zadata vrednost diferen- ugrađena u sistem grejanja, ona se dimenzioniše
cijalnog pritiska varira sa oko vrednosti protoka prema protoku korišćenjem sledeće formule:
Q - iznad ili ispod.
N m3
2.2.2.3.3 Temperaturna regulacija diferenci- Protok PU =
jalnog pritiska ∆p-T ρ . c . ∆θ h
strana 39
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 40
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Uz relativno mali protok potisna visina se Pri nultoj potisnoj visini (V=0), npr. ako su dve
korišćenjem dve pumpe značajno povećava, u pumpe spregnute kao što je prikazano na slici
zavisnosti od načina povezivanja. Karakteristike 2-8, zatvaranjem ventila postiže se dvostruka
su prikazane na ilustraciji. potisna visina.
strana 41
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Kako se efikasnost grejnog elementa menja sa promenom protoka koji dolazi do grejnih elemenata,
prikazano je karakteristikom efikasnosti. 10% promene protoka izaziva 2% promene efikasnosti grejnog
tela posmatrano preko temperature.
strana 42
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
P rimer: Ako se protok prepolovi (umanji za 50%) tada se preko grejnog tela predaje
snage Φ100.
≈ 85% toplotne
Određene su vrednosti::
Zapreminski protok
za vodu na 80°C
Gde su:
qv m3.h-1 Zapreminski protok
qm kg.h-1 Maseni protok
Φ W Toplotni fluks Toplotna snaga P
ρ kg.m -3
Gustina
c Wh.kg-1K-1 spec. topl. kap.-
∆θ K =(θV - θR) temp. razlika
Potisna visina H mora pokriti gubitke pritiska u grani sa najvećim padom pritiska.
Gubitak pritiska u cevnoj mreži izračunava se kao zbir sledećih komponenti otpora:
- Prave deonice: R.l
- Lokalni otpori
- Regulacioni ventili
strana 43
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Napomena:
Gubitak pritiska usled suvišne cirkulacije na dužim deonicama izračunava se kao R = 100 Pa/m.
Za lokalne otpore usvojeno je da regulacioni ventili izazivaju između 40–60 % ukupnih gubitaka pritiska.
Dužina potisnog i povratnog voda l = 223 m
Pad pritiska Pa
na cevovodu dužine 223m . 100 Pa/m = 22300 Pa (= 60 %)
Ukupni pad pritiska
22300 100 = 37.167
100% =
60
Trokraki mešni ventil kVS = 200, DN 125
1.850
Potrebna potisna visina pumpe za ∆pP 39.017
= 3,9 mWS
Na dvostrukom logaritamskom dijagramu parabole imaju oblik prave linije.
Budući da pumpa može raditi samo duž linije karakteristike, presečna tačka dveju karakteristika odrediće
radnu tačku.
qv = 29 m3.h-1
H = 4,15 mWS = 41,5 kPa
Pel = 710 W
Očitana radna tačka pri stepenu 2:
qv = 25,2 m3.h-1
H = 3,2 mWS = 32 kPa
Stepen 2: Pel = 570 W
strana 44
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Ovakav način izbora pumpe ima sledeće U slučaju da postoji dvoumljenje, uvek je bolje
prednosti: izabrati manju pumpu za posmatrani grejni si-
stem.
1) niži investicioni troškovi i manja potrošnja
električne energije Na slici 2-12 prikazan je dijagram količine pre-
2) niži nivo buke koju izaziva rad pumpe date toplote Φ, potisne visine pumpe H procen-
3) izbegnuta je pojava buke usled protoka tualnog angažovanja motora pumpe
vode kroz ventile koja može nastati prilikom
prvelikog protoka izazvanog radom velike
pumpe, posebno kod termostatskih ventila.
strana 45
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Slika 2-12 dijagram predate količine toplote, potisne visine pumpe i procentualnog angažovanja motora
pumpe.
Primer: Za ostvarenje 50% protoka potrebno je samo 12,5% snage pumpe. Količina predate toplote
pritom iznosi 82,5%..
2.4 Dizajn
Pumpe se pretežno ugrađuju redno tj. ulazni ziji. Kod prvog tipa pumpi svi pokretni delovi
i potisni vod su u istoj liniji. Male pumpe (no- se nalaze u vodi, a zaptivanje se vrši uspešno
minalne dimenzije do 100 mm) su smeštene u pomoću zaptivača. Voda koja se potiskuje pum-
spiralno kućište izrađeno od sivog liva ili viso- pom, ujedno služi kao mazivo rotora.
kokvalitetnog čeličnog lima. Sa motorom je po-
vezana spojnicom. Impeleri su izrađeni od vrlo Ove pumpe karakteriše bešuman rad i gotovo
kvalitetne plastike, legiranih čeličnih limova ili da nije potrebno nikakvo održavanje. Snage
sivog liva. pumpe se kreću od 10W do 2,5kW. Pumpa ovog
tipa se na primer koristi za potisnu visinu 12 m
Proizvode se u različitim veličinama prema pot- uz ostvarivanje protoka do 100 m³/h.
rebama ostvarivanja željene potisne visine. U
zavisnosti od potrebne potisne visine upotreb- Kod suvih pumpi zaptivanje se postiže pr-
ljavaju se aksijalne pumpe za manje, odnosno stenastom zaptivkom (od keramičkih materi-
radijalne pumpe za veće potisne visine. jala visokog kvaliteta, kada je potrebno ostva-
riti duži eksploatacioni vek). Buka koja nastaje
Za pumpe koje se koriste u sistemima za gre- pri radu suvih pumpi je mnogo veća nego kod
janje postoje dva konceptna rešenja: potapajućih pumpi. Suve pumpe obično imaju
snagu 0,75 KW.
Pumpe sa nezaštićenim motorom (potapajuće)
i pumpe sa prirubnicom (suve). Oba rešenja
proizvode se u pojedinačnoj i dvostrukoj ver-
strana 46
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Radno kolo
Kućište pumpe
Cilindar
Radno kolo
Rotor
Namotaj
Vodeni tok
strana 47
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
2.4.1 Ugradnja
Dovodna grana pumpe bi trebalo da ima što je ugradnju pumpe povratni vod.
moguće manje otpora kako bi se ostvarili povolj- Kod potapajućih pumpi od velikog je značaja
ni uslovi za nesmetan protok. mesto instaliranja, jer voda koja se upotrebljava
za grejanje istovremeno služi i kao mazivo i
Potrebno je za ulaznu, kao i za izlaznu granu kao rashladno sredstvo.
pumpe predvideti postavljanje zaustavnih venti-
la za potrebe održavanja. Pumpi se kod horizotalne ugradnje mora
U principu, pumpe mogu biti ugrađene i u po- obezbediti stalan dotok vode. Kod vertikalne
tisni i u povratni vod. Na slici 2-15 prikazane su ugradnje, ponašanje pumpe u radu može
dozvoljene pozicije instaliranja. U zavisnosti postati nestabilno i dovesti do uništavanja
od termičkog opterećenja trebalo bi favorizovati pumpe.
Čvorne tačke su tačke u sistemu u kojima Sa radne linije pritiska moguće je odrediti čvorni
se glavni vod cevovoda grana prema po- diferencijalni pritisak. Na slici 3-1 prikazan je
tisnom i povratnom vodu. raspored pritisaka za klasičnu paralelnu vezu i
paralelnu Tihelmanovu (Tichelmann) vezu (cir-
kulaciju)
Slično važi i za veze grejnih elemenata. Na os-
novu gubitaka pritisaka u granama, u čvornim
tačkama je moguće odrediti diferencijalni pri-
tisak. Moguće je nacrtati dijagram za svaki si-
stem grejanja.
strana 48
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 49
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Slika 3-2 Dijagram pritiska za dvocevni sistem sa Tihelmanovom jednakom raspodelom pritiska
strana 50
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Dodatno, Tihelmanovim sistemom se postiže janja vode kroz grejno telo u slučaju da je pad
ravnoteža kada je pad pritiska u grani veći nego pritiska između A i B preveliki. Grejni element
u grejnom elementu. U tom slučaju se može us- se snabdeva iz povratne grane. Ovo je čisto
postaviti reverzna cirkulacija preko grejnog tela. teorijski slučaj i gotovo se nikada ne pojavljuje
Na slici 3-4- prikazan je slučaj povratnog stru- u praksi.
Primena:
Premda je izvođenjem Tihelmanovog sistema Ovo može biti slučaj kada je u sistem povezano
ostvarenje jednakih pritisaka moguće, ovaj pri- više bojlera ili izmenjivača toplote preko jednog
mer slikovito prikazuje kako je moguće odrediti magistralnog voda, kada su potrošači toplotne
gubitke pritiska u jednostavnom hidrauličkom si- energije povezani u prstenasti sistem ili prilikom
stemu. Tihelmanov sistem daje zadovoljavajuće snabdevanja sistema cevnom mrežom iz solar-
rezultate svuda gde je agregate ili izmenjivače nih kolektora.
toplote potrebno podjednako opteretiti.
strana 51
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 52
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Slika 3-6 linija pritiska sistema za grejanje sa nižom distribucijom (zatvoreni sistem je na desnoj strani:
sa centralnom degasacijom, levo: sa lokalnim odvazdušenjem)
Za dvocevni sistem sa nižom distribucijom na je zabeležen. On mora biti iste veličine kao i na
slici 3-6 prikazan je radni dijagram pritiska. grejnom telu 2.
Na početku je nacrtana pumpa A sa desne strane. Sada za grejno telo 1 diferencijalni pritisak na
Gubici pritiska na deonicama AC, CF, FG, GJ deonici od G do H mora biti izbalansiran upotre-
ri redukcija pritiska. Hidrostatički pritisak nije bom regulacionog ventila (predstavljen na slici u
uzet u obzir. Gubitak pritiska na grejnom telu 3 ogledalu). Zabelezen je pad pritiska na deonica-
ma kao i duž raspona cevi.
strana 53
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 54
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
• sistemi za grejanje sa toplotnom pumpom - nim uslovima bi trebalo da budu jednaki no-
temperatura na ulazu 50 °C minalnom toplotnom opterećenju površina
• sistemi za grejanje sa gasnim bojlerima - Φn.
temperatura u povratnom vodu 35 °C
• ostali sistemi za grejanje temperatura na
ulazu = 75 °C
Φ ≥ Φn
strana 55
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
500 338 623 417 577 747 490 673 866 1.195
600 589 809 406 747 1.027 500 692 896 1.234 588 807 1.039 1.433
700 473 872 583 807 1.046 1.439 686 942 1.212 1.672
800 786 1.079 541 996 1.369 666 922 1.195 1.645 784 1.076 1.386 1.911
900 884 1214 608 1.121 1.540 750 1.038 1.345 1.850 882 1.211 1.559 2.150
1000 982 1.349 676 1.245 1.711 833 1.153 1.494 2.056 980 1.345 1.732 2.389
1100 1.080 1.484 744 1.370 1.882 916 1.268 1.634 2.262 1.078 1.480 1.905 2.628
1200 1.178 1.619 811 1.494 2.053 1.000 1.384 1.793 2.467 1.176 1.614 2.078 2.867
1400 1.375 1.889 946 1.743 2.395 1.166 1.614 2.092 2.878 1.372 1.883 2.425 3.345
1600 1.571 2.158 1.082 1.992 2.738 1.333 1.845 2.390 3.290 1.568 2.152 2.771 3.822
1800 1.768 2.428 1.217 2.241 3.080 1.499 2.075 2.689 3.701 1.764 2.421 3.118 4.300
2000 1.964 2.698 1.352 2.490 3.422 1.666 2.306 2.988 4.112 1.960 2.690 3.464 4.778
2200 2.160 2.968 2.739 3.764 1.833 2.537 3.287 2.156 2.959 3.810
Slika 4-1 Standardne toplotne snage za pločasti radijator pri normalnim uslovima 75/65/20 °C /22/
(Primer proizvod Stelrad)
strana 56
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 57
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
θR °C Povratna
temperatura
Φ W predata količina
toplote preko grejnih
površina
strana 58
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Φ = ΦN . f1 . f2 . f3 . f4 . f5 = ΦN . fg
fg = f1 . f2 . f3 . f4 . f5 Logaritamski temperaturni višak iznosi
∆Tü = ∆Tln
θR − θi
c = ≥ 0,7
θV − θi
strana 59
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 60
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
.
Tab. 4-2 Temperaturni faktor NTF za n = 1,3 pri normalnim uslovima 75/65/20°C, NTF = 1,0
strana 61
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 62
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
f3 Prepreke, niše
kl
Slika 4-7 Postavljanje grejnog tela za
f3= 1,0 u saglasnosti sa ÖNORM M 7513
formansi
strana 63
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 64
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
b) Na drugi način je moguće odrediti preko niskotemperaturnog faktora NTF iz tabele 4-2
NTF = 1,8 odakle sledi Φ = 1300 : 1,8 = 722 W
P rimer: Radijator
80 + 60 48 1,3
a) ∆Tü = − 22 = 48 K, f1 = = 0,948
Temperaturni višak se određuje kao
2 50
sa dijagrama (slika 4-6) pri čemu je ∆T = 48 K a temperaturni korekcioni faktor f1 = 0,93,
NTF = 1,07 iz tabele 4-2)
Pri tome redukovana toplotna snaga iznosi::
Φ = f1 . Φ1N = 0,93. 112 = 104 W.
strana 65
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 66
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Za zagrevanje prostorije je potrebna snaga od 920 W. Grejna tela se nalaze u nišama. Predviđene tem-
perature su 80/60/20°C
Izgled niše je prikazan na slici 4-8 sa 4-% manjenja emisije toplote. f3 = 0,96
Prema tabeli 4-2 NTF-faktor iznosi = 1,01
Iz tabele standardnih toplotnih opterećenja (Slika 4-1) 75/65/20°C za standardno grejno telo nominalna
snaga iznosi
Izabran je model radijatora Kompakt Typ21 1100-500 proizvođača STELRAD, nominalne snage 1.011W
(Sa slike 4-1)..
strana 67
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
jama. Temperaturnom razlikom između sobne Kod ove podne konstrukcije, cevi za grejanje su
temperature i temperature površine podnog ugrađene direktno u košuljicu.
grejanja manjom od 6K, komponenta konvekci- Prenos toplote je veoma dobar kod ovog si-
je je veoma niska; praktično postoji samo kom- stema. Međutim, potrebno je dodati aditive
ponenta zračenja. Ako je Dt veći od 6K, kon- u košuljicu, u skladu sa ONORM B 3732, koji
vektivna komponenta se povećava i prašina se smanjuju udeo vazdušnih uključaka. Dostupan
podiže. je veliki broj sistema polaganja cevi - čelične
mrežaste prostirke, noseće šine, sistemske
- Površinsko grejanje zahteva značajno niže ploče sa vezicama. Kod sistema mokrog polag-
temperature dovoda i povrata u odnosu na si- anja, cevi se ugrađuju direktno u košuljicu. U
steme radijatorskog grejanja, što naglašava slučaju grejanja, mora se obezbediti neophodna
prednost udobnosti i uštede energije nisko- minimalna debljina.
temperaturnog grejanja. Zbog nižih polaznih U slučaju cementnih košuljica, gornja ivica cevi
temperatura od konvencionalnih sistema gre- treba da bude pokrivena sa najmanje 45 mm
janja, sistemi površinskog grejanja su idealni obloge.
za korišćenje sa alternativnim izvorima toplote, Kod anhidritnih košuljica gornja ivica cevi treba
npr. toplotnim pumpama, solarnim kolektorima da bude pokrivena sa najmanje 35 mm.
itd. U slučaju podnih obloga, posebno tepiha, mora
se obezbediti da su i tepih i lepak pogodni za
Površinsko hlađenje se izvodi kao plafonsko podno grejanje
hlađenje u porodičnim kućama, u višespratnim
stambenim zgradama, poslovnim ili industrijs-
kim objektima kao aktivna betonska armatura. Podna obloga
Prilikom izgradnje čvrstih plafona ili čvrstih zi-
dova, postavljaju se cevi i mreže kapilarnih cevi.
Ispuna
strana 68
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Podna konstrukcija u sistemu suvog polaga- Za formiranja ivičnih zona postavljaju se samo
nja (od dna ka vrhu) potisne cevi.
• Sirovi plafon na licu mesta, npr. sirovi beton, U slučaju različitih krugova grejanja, tempera-
ispune peskom ili sličnim materijalom. U slučaju turu polaza određuje grejni krug sa najvećim
nasipanja potrebno je postaviti zaštitni film. toplotnim opterećenjem. Preostali krugovi gre-
• Ako je potrebno, postaviti izolaciju sirovog janja se konfigurišu preko razmaka između cevi
poda, zvučnu izolaciju itd. za grejanje. Rastojanje između cevi je od 50 do
• Polaganje polistirenskih ploča debline 50 mm 300 mm i zavisi od projektog rešenja i sistema
sa aluminijumskim slojem polaganja.
• Cevi za podno grejanje: Ø 14 x 2,0 ili Ø 16 x 2,0
mm
• Sloj za raspodelu opterećenja (suva košuljica)
• Podovi
Vrste ugradnje površinskog grejanja
Mogu se koristiti različite vrste polaganja cevi i
na njih utiču sledeći faktori:
• Prostorni oblik
• Broj krugova grejanja
• košuljica ili dilatacioni spojevi zgrade
• Ivične zone sa povećanom temperaturom
površine Spiralno postavljanje cevi za
• Projektovanje sistema podnog i površinskog površinsko grejanje
grejanja kao potpunog, delimičnog ili kombino-
vanog sistema grejanja
• Ujednačenost površinske temperature Dimenzionisanje i izvođenje
• Voditi računa o minimalnom radijusu savijanja Površinskog grejanja
cevi
Kao i kod bilo kog sistema grejanja, optimalno
Cilj polaganja cevi je da se postigne što ravno- projektno rešenje je ključ za ispravno funkcio-
mernija raspodela temperature po celom podu. nisanje sistema podnog grejanja, koji treba pla-
To se postiže bifilarnim (spiralnim) polaganjem, nirati i izvesti u skladu sa važećim pravilima i
tako da se polazna i povratna cev polažu jedna standardima.
do druge i na taj način naizmenično teku „vruća“
i „ohlađena“ grejna voda. Pravilno projektovanje je jedini način da se po-
stigne ugodna klima u prostoriji i niski operativni
troškovi.
strana 69
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 70
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Granična kriva za
ivične zone 15 K
Toplotno opterećenje u W/m2
strana 71
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Toplotna
Debljina
Pod provodljivost Termalni otpor (m² K/W)
(mm)
(W/mK)
Mozaik parket (hrast) 8 0,21 0,038
Višesljojni parket 11-14 0,09-0,12 0,055-0,076
Lamelni parket (hrast) 16 0,21 0,09
Laminat 9 0,17 0,044
Keramika 13 1,05 0,012
Mermer 12 2,1 0,0057
Prirodni kamen 12 1,2 0,01
Betonske ploče 12 2,1 0,0057
Tepih - 0,07-0,17
Filc 6,5 0,54 0,12
Sintetička obloga 3,0 0,23 0,011
PVC obloga - nalegajuća 2,0 0,20 0,010
strana 72
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
vezna šina
zid
m Maseni protok [kg/h]
PNB Toplotno opterećenje [kW]
PFB Toplotni gubici podnog grejanja [kW]
σ Razlika temperatura [K]
c Spec.topl.kapacitet medijuma, za
vodu = 4,19 [kJ/kgK] 4.8.2 Pribor i sredstva za
3600 umnožak za pretvaranje kg/s u površinsko grejanje
kg/h
Aditivi za košuljice
10) Proračun dužine cevi Dodatak košuljici homogenizuje cementnu
košuljicu i na taj način ostvaruje bolju toplotnu
Ukupna dužina cevi grejnog kruga ne bi trebalo provodljivost i povećanu otpornost na pritisak
da prelazi 100 m (krug grejanja + priključne i savijanje. Potrošnja od 0,25 l/m2 (za deblji-
deonice). nu košuljice od 8 cm). Aditiv za košuljicu je u
tečnom stanju i prodaje se u kanisterima.
strana 73
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Ivične izolacione trake bi trebalo budu izrađene Sve uobičajene tehnike povezivanja kao što su
od materijala koji se može sabiti za najmanje 5 procesi radijalnog presovanja ili primena pres-
mm.. fitinga su praktične. Postupci zavarivanja se ko-
riste za cevi od polipropilena i cevi od polibuti-
lena.
strana 74
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
sti za više od 0,2 bara tokom perioda ispitivanja. Kada je nakon zagrevanja sve spremno za
Sistem mora ostati vodootporan. pokrivanje, temperatura polaza se postepeno
Tokom postavljanja košuljice, pritisak u cevima povećava za 5 K svakog dana i nakon što se
se mora postaviti na maksimalno dozvoljeni rad- postigne 2/3 grejnog opterećenja, košuljica se
ni pritisak. neprestano zagreva u trajanju od 2 nedelje.
Preporučujemo test pritiska na 6 bara u periodu Zatim se zagrevanje značajno smanjuje za 3
od 24 sata. dana kako bi vlaga koja je istisnuta grejanjem
Mora se voditi zapisnik o ispitivanju pritiska.. ponovo mogla da se vrati u jezgro. Zatim se
košuljica ponovo zagreva nedelju dana sa 2/3
Ispitivanje pritiska za zidno grejanje grejnog opterećenja.
Cevovodi su pod pritiskom i odvazdušeni. Nivo Pre polaganja gornjeg pokrivača, temperatura
ispitnog pritiska je 1,3 puta veći od maksimal- se shodno tome mora smanjiti.
nog radnog pritiska, ali najmanje 5 bara.
Nepropusnost i probni pritisak se evidentiraju Zidno grejanje - uspostavljanje funkcije
u izveštaju. Radni pritisak se zatim podešava i
održava tokom rada.. U slučaju grejanja zidova sa cementnim malte-
rom ili ispunom, grejanje sme da otpočne najra-
Sušenje košuljice pomoću toplovodnog nije 21 dan nakon postavljanja.
podnog grejanja (spremnost za pokrivanje)
U osnovi, neophodno je pripremiti košuljicu U slučaju gipsanog ili glinenog maltera, zagre-
za pokrivanje (uklanjanje zaostale vlage) pre vanje treba započeti najranije nakon 7 dana.
nanošenja gornje obloge. To je naročito važno Morate se pridržavati informacija proizvođača!
kada se postavljaju drveni podovi.
Funkcionalno grejanje počinje na temperaturi
Preostala vlaga ne sme biti veća od 1,8% za ce- polaza od 25 ° C, i mora se održavati 3 dana.
mentne košuljice i 0,3% za anhidritne košuljice. Zatim se temperatura povećava na maksimum
Površina mora biti čvrsta i suva. Nakon što je i održava 4 dana.
košuljica izlivena i postavljena (oko 3-4 nedel-
je), kao i nakon funkcionalnog zagrevanja, ona U slučaju zidnog grejanja sa zidnom oblogom,
spremna za pokrivanje nakon CM merenja, funkcionalno grejanje se može započeti odmah
što je preduslov za nanošenje podne obloge. nakon ugradnje..
Vremena sušenja košuljice se razlikuju u zavis-
nosti od proizvođača.
Test folije: Na košuljicu postaviti PE foliju veličine
približno 50 x 50 cm i pričvrtiti lepljivom trakom.
Na maksimalnoj temperaturi polaznog voda,
kondenzacija se ne sme formirati ispod filma
u roku od 12 sati, dok prostorija mora biti pro-
vetrena. Ovo odgovara preostaloj vlagi od oko
0,1%..
strana 75
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Košuljica, ____________________________________________________________
Ostalo : ____________________________________________________________________
Ispitivanje sušenja:
................................................................................ ..............................................................................
Mesto / Datum: Potpis rukovodioca gradilišta:
strana 76
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Min: mm Max: mm
Zagrevanje:
Funkcionalno grejanje:
................................................................................ ..............................................................................
Mesto / Datum: Potpis rukovodioca gradilišta:
strana 77
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Proba pritiska:
................................................ . ...............................................
...............................................
Mesto / Datum: Potpis nadzora: Potpis šefa gradilišta:
strana 78
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 79
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 80
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
5.1 Proračun
na južnoj ili severnoj strani, zatim periodično
upotrebljavani delovi sistema prema potrebama
Pri sprovođenju proračuna sistema za distribu-
potrošača,
ciju toplote važno je obratiti pažnju na:
5) Mogućnost simultanog rada,
1) Namenu
6) Temperature i/ili temperaturne razlike
2) Vrstu sistema za grejanje grejnog medijuma,
3) Moguće vrste različitih elemenata za 7) Vrstu grejnog medijuma (voda, mešavina
odavanje toplote unutar sistema. Regulacija bi vode i antifriza)
trebalo da bude izvedena posebno za svaku od
8) Sistem hidraulične cirkulacije (npr. hid-
grupa.
raulični razvodnici, distibutori sa ili bez uticaja
4) Posebne grupe koje funkcionišu pod diferencijalnog pritiska)
specifičnim radnim uslovima npr. deo sistema
strana 81
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Prenos do
ostalih
potrošača
strana 82
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Dalje je potrebno uzeti u obzir sledeće: 10) cirkulacione pumpe bi trebalo da prema ve-
ličini imaju zadovoljavajuće karakteristike, broj
9) na proračun utiče protok: obrta i upravljivost kako bi bilo moguće ostva-
riti podešavanja prema potrebama sistema za
za sistem za snabdevanje do radnih jedi- grejanje.
nica proračun se vrši prema osnovama pro-
11) upravljačke veličine i hidraulična cirkula-
jektovanja sistema za snabdevanje toplotnom cija bi trebalo da budu precizno koordinisane sa
energijom celim sistemom.
u okviru radne jedinice: prema osnovama 12) prilikom povezivanja na sisteme daljins-
projektovanja sistema za odavanje toplote. kog grejanja moraju biti uzete u obzir specifič-
nosti sistema u skladu sa preporukama nadlež-
nih institucija.
strana 83
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
širenju cevi. Problemi koji nastaju usled pro- 11) U sistemu za grejanje bi trebalo da bude
mena dimenzija sa promenom temperature vršeno merenje na način koji obezbeđuje infor-
najčešće se rešavaju ugradnjom kompenzatora maciju da je energija predata na način na koji je
pomeranja (aksijalni, bočni i priključni kompen- to predviđeno (npr. preko grejnih tela)
zatori).Ako kompenzatori moraju biti ugrađeni,
potrebno je pridržavati se proizvođačkih prepo-
ruka i uputstava
Kalorimetar
Kalorimetar
Kalorimetar
strana 84
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
kalorimetar
kalorimetar
kalorimetar
strana 85
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
6.2.2 Rad toplotnog izvora Rad toplotnog izvora delom vrši zagrevan-
je rezervoara sa pijaćom vodom ili zagrevanje
Pri određivanju angažovanja toplotnog izvora, tekuće vode mora u potpunosti odgovarati mini-
mora se razmotriti sledeće: malnoj snazi toplotnog izvora Φmin.
• prekidi u radu
• termodinamičko ponašanje zgrade
• usvojene radne temperature ΦW ≥ Φmin
Na primer, pad temperature ispod nominalne ili
delimično korišćenje delova zgrade moraju biti
uzeti u obzir.
Gde su:
ΦW W
renos toplote pijaćom
P
vodom (gubitak preko
6.2.2.1 Razmatranje snižene temperature izmenjivača toplote)
Φmin W Minimalna snaga toplot-
Smanjenje temperature u sistemu grejanja nog izvora , minimalno
pojavljuje se kod dugog, neprekidnog snižavanja potrebna snaga iz
toplotnog izvora za ispunj
temperature vazduha do +5°C (samo uređaji sa
enje uslova za
zaštitom od smrzavanja) u prostorijama nakon
zagrevanjem pijaće vode
prekidanja grejanja nekog dela objekta. Potrebno
Q2T (prema ÖNORM
je pojačano angažovanje i duže trajanje grejanja H5150-1)
kako bi se kompenzovalo slabije zagrevanje tih
delova.
6.4 Sistemi za ventilaciju
Brzina hlađenja delova objekta zavisi od nekoliko i klimatizaciju
merljivih veličina. Za spoljašnju temperaturu
može biti usvojena srednja vrednost za celu Proračunavanje toplotnog opterećenja ΦL vrši
grejnu sezonu od +4°C ili se može usvojiti se na osnovu najnepovoljnije tačke proračuna,
srednja temperatura u toku najhladnijeg meseca gde se određuje faktor snage fL, u zavisnosti od
u grejnoj sezoni, koja iznosi oko -2°C.
. broja priključenih potrošača toplotne energije..
6.2.2.2 Proračun snage toplotnog izvora
Gde su:
ΦEBH = fH . Φn ΦEBL W Potrošnja toplote u
sistemu za ventilaciju
ΦL W Proračunski gubitak
toplote usled ventilacije
Gde su:
ΦEBH W Snaga toplotnog izvora fL = 1,0, za 1 do 3 potrošača
fL = 0,95 za 4 do 10 potrošača
fH Korekcioni faktor fL = 0,9 za preko 10 potrošača.
Φn W Nominalna toplotna snaga
strana 86
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 87
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 88
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
HERZ distibutivne stanice imaju jedinstven Postoji širok spektar modela u izboru prema
sistem montaže patentiran od strane HERZ-a, posebnim zahtevima praktične primene..
P rimer: HERZ distributivne stanice za radijatorski sistem, podno grejanje i pripremu tople vode
strana 89
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 90
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 91
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 92
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 93
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 94
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Regulacioni krug:
Kratak opis rada sistema:
Formira se od članova sistema koji učestvuju Automatski kontroler (upravljački sistem) TC na
u zatvorenom sistemu regulisanja. Regulacioni osnovu informacije greške (razlika željene vred-
krug se sastoji od upravljačkog sistema, upravl- nosti i vrednosti izlaza) i u zavisnosti od veličine
janog sistema (objekta), mernog sistema i pov- greške formira upravljački signal koji preko ak-
ratne sprege. tuatora (izvršni element upravljačkog sistema)
SA zakreće vreteno ventila (upravljački deo ob-
Veličine u regulacionom krugu: jekta) SG i izaziva promenu proporcije mešanja
tople i hladne vode (vode na ulazu u kotao i
x - regulisana (upravljana) veličina ili vode na izlazu iz kotla).
izlaz
w - željena vrednost upravljane veličine Promena proporcije mešanja dovodi do prome-
yR - izlazna regulaciona veličina (pre ne upravljane veličine, u našem primeru tempe-
ulaska u korekcioni organ) ratura vode na izlazu. Nova vrednost upravljane
y - upravljačka veličina veličine se ponovo prenosi preko senzora do
automatskog kontrolera i novi ciklus opisanog
r - povratna veličina
rada sistema može početi ponovo .
z - poremećaj
Ovakav sistem sa povratnom spregom je sistem
Smisao automatskog kontrolera (regulatora) je
automatskog regulisanja. (Slika 7-2).
da u objektu stvori grešku regulisane veličine
suprotnog znaka od znaka njene greške izazva-
Ulazna veličina upravljanog objekta (cirkulacio-
ne uticajem poremećaja i/ili promenom željene
nog kola) je upravljanje y, a izlaz je upravljana
vrednosti s tim da su apsolutne vrednosti tih
veličina x (u ovom slučaju temperatura vode
grešaka približno jednake. Time regulator teži
da kompenzuje uticaj poremećaja odnosno razvodnog voda)..
promene željene vrednosti. U našem slučaju
regulisana veličina je proporcija mešanja tople Oblast proporcionalnosti regulatora XP:
i hladne vode koja se postiže promenom ugla
zakretanja vretena mešnog ventila. U cilju upravljanja izlaznom veličinom (x) prema
određenoj referentnoj vrednosti neophodno je
korigovati veličinu u domenu vrednosti Y.
SG ... Vantil
SA ... Aktuator
MF ...Senzor temperature
TC ... Regulator temperature
SW ... Senzor spoljašnje temperature
WE ... Toplotni izvor
strana 95
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Povratna sprega
Merni
Upravljačni blok
element
promenom ulazne temperature vazduha θAUL Ukoliko postavimo davač temperature ispred T
(poremećaja), kao što je predstavljeno na funk- račve potisnog voda pumpe u bajpas grani (obi-
cionalnom dijagramu ventila na slici 7-3.. laznom vodu), gledano u smeru toka povratne
vode, dobijamo otvoreni sistem automatskog
U narednom primeru imamo instalaciju za koju upravljanja.
je važno da temperatura ulazne vode u kotao Na slici 7-4 je prikazano prenošenje informaci-
ne predje dozvoljenu vrednost zbog pojave gas- je o minimalnoj temperaturi povratne vode do
nih mehurova, a time i progresivno oštećivanje upravljačkog sistema.
kotla.
strana 96
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
P rimer: Povećanje povratne temperature pomoću bajpas pumpe kotla prema sl. 7-4
u krugu kotla
u bajpasu
strana 97
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
TI ... Termometar
TE ... Temperaturni senzor
TC ... Temperaturni kontroler
WE... Izvor toplote
M ... Mešanje
∆θ = 30 K Za livni kotao
∆θ = 50 K Za čelični kotao
Proporcionalni regulator
Termostatski ventil spada u armature sa uprav- Pri podešenoj željenoj vrednosti temperature
ljanjem proporcionalnog dejstva bez dodat- od 20 °C, ventil će biti u potpunosti zatvoren pri
nih izvora energije. Mora biti posebno pažljivo temperaturi od 23 °C (otvorenost ventila = 0 %),
odabran i ugrađen kako bi se ostvarilo željeno a biće potpuno otvoren pri temperaturi od 17 °C
dinamičko ponašanje sistema. (otvorenost ventila = 100 %). Senzor (1) može
biti napunjen tečnošću, gasom ili specijalnim
Kod proporcionalnog regulatora, zadata voskom.
vrednost je proporcionalna izlazu, tj. svaka pro-
mena u termostatskom ventilu odnosi se na Kada se temperatura poveća dolazi do širenja
promenu ambijentalne temperature (upravljana tečnosti ili voštane mase i/ili porasta pritiska
veličina x) proporcionalnim pomeranjem klipa gasa i klip ventila se pokreće ka zatvorenom
ventila (upravljačka veličina y). Pomeranje klipa položaju. Padom temperature odvija se obrnut
ostvaruje direktnu promenu dotoka vode. Ovo proces..
rezultuje prigušnom regulacijom rada grejnog
tela. Na slici 7-5 prikazana je uprošćena funk-
cionalna šema
strana 98
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Termostat
1. Sensing element
2. Konus ventila
3. Karakteristika (pri 20ºC)
strana 99
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Poremećaji koji utiču na promenu konstantne tribuirati toplu vodu samo u oblasti regulisanja
ambijentalne temperature i stvaraju potrebu za 50% do 0%, kako bi se ostvarilo pozitivno pro-
automatskom regulacijom su: porcionalno odstupanje.
strana 100
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Gde su:
kV m3.h-1 Protok kroz ventil na
pritisku 1 bar
qV m3.h-1 Protok
strana 101
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Regulacija emisije toplote preko grejnih površina (npr. radijatora ili sistema podnog grejanja) zavise od
promenljivih:
Temperatura površine
zavisi od: i
Toplotne provodljivosti vode Temperatura vode
Dodakle se dobija
strana 102
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Grafički prikaz zavisnosti između ulazne temperature i toplotnog opterećenja i/ili spoljašnje tempera-
ture daje se preko takozvane krive grejanja.
Oblik krive grejanja prvenstveno zavisi od eksponenta krive performansi grejnih površina
.
strana 103
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Kriva grejanja prikazana na slici 7-10 odno- povratnog voda umanjena za ambijentalnu tem-
si se na 90/70 i 50/45°C temperature u potis- peraturu daje porast temperature ∆T.
nom/povratnom vodu pri spoljašnoj temperaturi Što je ova razlika izraženija, to je veća emisija
θmin = –20°C toplote..
Srednja temperatura vode između potisnog i Ovo je predstavljeno na karakterističnoj krivoj
grejnog tela (slika 7-10) . Linijskim povezivan-
jem više elemenata (prikazano na slici 7-10) voda može pri spoljašnjoj temperaturi θx°C predati dovolj-
nu količinu toplote Φ100 auf
Za sistem radijatorskog grejanja potrebno je odrediti potrebnu količinu toplotne energije pri spoljašnjoj
temperaturi od 0°C i temperaturu radijatora, ako su planirane vrednosti:
Takođe je pri 0°C potrebna samo polovina toplotnog opterećenja. Za krivu grejanja datu na slici 7-10
očitano je θV = 68°C; θR = 59°C.
Porast temperature ∆T = 43,5 K izračunata je preko srednje temperature 63,5°C
strana 104
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Kriva odavanja toplote sa grejnog elementa po- Predimenzionisani regulacioni ventil moraju
kazuje da se pri smanjenju protoka kroz grejno raditi uvek pri maloj otvorenosti. Zato je neo-
telo za polovinu, predata količina toplote uman- phodno ugrađivati regulacione ventile kojima je
juje za samo 20%. Za polovinu predate količine moguće pretpodesiti prigušenje uz punu otvor-
toplote potrebno je samo 10 do 20% nominal- enost ventila i nominalni protok.
nog protoka.
strana 105
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
U grejnoj tehnici razlikuju se upravljanja u dve Kao što sam naziv sugeriše, upravljanje u dve
tačke, tri tačke i kontinualno upravljanje. Za tačke može imati samo dva stanja - uključeno ili
određenu oblast primene neophodno je izabra- isključeno (ON/OFF)
ti odgovarajući tip upravljanja. Vrste upravljanja
objašnjene su detaljno u nastavku teksta. U kontekstu ventila, ovo označava otvoren ili
zatvoren ventil. Nedostatak ovog načina upravl-
7.2.3.1. Upravljanje u dve tačke janja je da radni vek ventila može biti značajno
skraćen zbog čestog aktiviranja ventila. Razlika
između tačke uključivanja (otvaranja)i tačke iskl-
Upravljanje u dve tačke, kao i upravljanje u tri
jučivanja (zatvaranja) ventila naziva se histere-
tačke su diskretni, odnosno sekvancijalni siste-
zis. Ovaj tip upravljanja koristi se na primer kod
mi upravljanja. Upravljački organ menja izlazni
regulisanja sobne temperature. U ovom slučaju
signal korak po korak i u zavisnosti od broja mo-
kontroler dobija signal za otvaranje ili zatvaranje
gućih tačaka promene režima određuje se tip
ventila preko davača temperature.
upravljanja (u dve, tri ili više tačaka).
Temperatura površine
strana 106
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Y1 Y2
Postoje dve osnovne vrste regulatora - propor- Slika 7-15 Termopogon ventila (Herz. 7990)
cionalni (P-kontroleri) i integralni (I-kontroleri).
Takođe mogu imati kombinovano dejstvo (PI-
kontroleri).
strana 107
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Moguće kombinovanje
Protok preko
Ne Varijabilno Konstantno Konstantno radijatorskog i podnog
prolaznog ventila
grejanja
Uvek temperatura
Protok preko
Da Konstantno Varijabilno Konstantno daljiskog grejanja,
trokrakog ventilal
visoka upravljivost
Razdelnik bez pada pritiska
Uvek temperatura
Mešanje jednostruko Ne Varijabilno Varijabilno Varijabilno daljiskog grejanja,
visoka upravljivos
Moguće kombinovanje
Mešanje dvostruko Ne Konstantno Varijabilno Konstantno radijatorskog i podnog
grejanjah
strana 108
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 109
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Konvencionalne oznake
∆H Diferencijalni pritisak na razdelniku
Prilikom prikaza šema i u primerima proračuna [kPa]
koriste se sledeće oznake: ∆pmv Diferencijalni pritisak na deonici sa
promenljivim protokom [kPa]
∆pL Pad pritiska na potrošaču [kPa] (Ako postoji više istih elemenata vrši se indek-
∆pV Pad pritiska na regulacionom ventilu siranje oznaka)
[kPa]
∆pSRV Pad pritiska na balansnom ventilu Osnove pretpostavke za proračun:
[kPa]
Pri proračunu hidrauličnih krugova uzimaju se
∆pab Pad pritiska na zaustavnom ventilu u obzir samo ugrađeni elementi (regulacioni i
[kPa]
regulacioni ventili), jer su gubici u cevovodima
∆pSchmu Pad pritiska na hvataču nečistoća (zbog kratke dužine deonica) praktično zane-
[kPa] marljivi za razliku od gubitaka na elementima.
qp Maseni protok u primaru [l/h]
qs Maseni protok u sekundaruf [l/h] Prema definiciji autoritet ventila je
tv Povratna temperatura sekundara [°C] ∆pV
a=
tR Povratna temperatura [°C] ∆pmv + ∆pV
tP Povratna temperatura primara [°C]
Regulisana veličina N L1
Gornja granica
Histerezis
Željena vrednost N L L1
Donja granica
Vreme
Q = 70 kW
Parametri: Odrediti - minimalan diferencijalni pritisak
tV = 90 °C - Izbor regulacionog ventila
tR = 50 °C - Izbor balansnog ventila
ΔpL = 10 kPa
ΔH = 30 kPa
strana 110
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Uslov 1: ∆pV ≥ ∆pL diferencijalni pritisak na regulacionom ventilu mora biti veći ili isti u
odnosu na diferencijalni pritisak na deonici potrošača
Uslov 2: ∆H ≥ ∆Hmin diferencijalni pritisak na razdelniku mora biti veći ili isti u odnosu na
minimalno dozvoljeni pad pritiska!
Izbor kvs vrednosti iz serije ventila. Najpodesniji su ventili serije (Herz 4037) nominalne dimenzije DN 20
(kvs vrednost 6,3) i ventil DN 15 (kvs vrednost 4). .
Napomena: Uobičajen je izbor ventila sa manjom kvs-vrednošću, kako bi se ostvario potreban pad
pritiska.!
za DN 15: kvs = 4,0
strana 111
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Napomena: A
utoritet ventila nalazi se između 0,25 i 0,75, i nikako ne sme biti ispod 0,25 kako bi se
izbegla nestabilnost sistema.
Proračunom je utvrđeno da je odgovarajući regulacioni ventil sa ravnim sedištem tipa (Herz 4217) di-
menzije DN 25 (kvs = 9,22) sa pozicijom prednameštanja 5,1.
Napomena: Dimenzija cevi zavisi od materijala cevi i koeficijenta trenja između cevi i fluida..
Kondenzacioni kotlovi
Radijatorski sistemi
Niskotemperaturni sistemi
Niskotemperaturni sistemi sa
visokotemp. izlazom
Grejači vazduha
Rashlađivanje vazduha
Zonsko upravljanje
strana 112
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 113
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Za ostvarenje regulisanja preko povratnog cirkulacionog voda neophodno je ispuniti dva osnovna
uslova.
Uslov: 1: ∆pV ≥ ∆pL diferencijalni pritisak na regulacionom ventilu mora biti veći ili isti u
odnosu na diferencijalni pritisak na deonici potrošača!
Uslov: 2: ∆H ≥ ∆Hmin diferencijalni pritisak na razdelniku mora biti veći ili isti u odnosu na
minimalno dozvoljeni pad pritiska!
strana 114
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Izbor se vrši na osnovu kvs vrednosti iz serije ventila. Najpodesniji su ventili serije (Herz 4037)
nominalne dimenzije DN 25
(kvs = 10,0) i DN 32 (kvs = 16) .
Napomena: Uobičajen je izbor ventila sa manjom kvs-vrednošću, kako bi se ostvario potreban pad
pritiska.
za DN 32: kvs = 16
Napomena: Autoritet ventila nalazi se između 0,25 i 0,75, i nikako ne sme biti ispod 0,25 kako bi se
izbegla nestabilnost sistema.
Proračunom je utvrđeno da je odgovarajući regulacioni ventil sa ravnim sedištem tipa Herz 4217
dimenzije DN 40 (kvs = 23,3) sa prednameštanjem 6,3.
strana 115
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 116
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Q = 25 kW
Parametri: Odrediti - diferencijalne pritiske
tV = 45 °C - izbor balansnog ventila
tR = 35 °C - izbor regulacionog ventila
ΔH = 25 kPa
tv,primär = 70 °C
Primar:
kJ /kgK
Sekundar:
Uslov: 1: Δpv ≥ ΔH diferencijalni pritisak na razdelniku mora biti veći ili isti u odnosu na
pad pritiska na razdelniku.
Za balansni ventil može se usvojiti Herz Nr. 7760 dimenzije DN 10 (kvs = 1,0) ili DN 10 (kvs = 1,6) .
I
strana 117
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
U ovom slučaju može biti usvojena veća vrednost. Regulacija diferencijalnog pritiska vrši se pomoću
balansnih ventila (2)
Napomena: A
utoritet ventila nalazi se između 0,25 i 0,75, i nikako ne sme biti ispod 0,25 kako bi se
izbegla nestabilnost sistema.
Za balansni ventil može se usvojiti da je minimalni pritisak ∆pSRV1 i kv-vrednost balansnog ventila
iznosi:
Na osnovu prethodnog vrši se izbor ventila tipa Herz 4217 u dimenziji DN 15 (kvs = 6,05) sa
prednameštanjem 2,6.
Vrši se izbor ventila tipa Herz 4217 u dimenziji DN 32 (kvs = 18,83) sa prednameštanjem 5,6.
Napomena: D
imenzija cevi zavisi od materijala cevi i koeficijenta trenja između cevi i fluida
strana 118
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 119
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
kJ /kgK
Sekundar:
Uslov 1: ΔpV > 3 kPa diferencijalni pritisak na regulacionom ventilu mora biti veći ili jednak dife-
rencijalnom pritisku na balansnom ventilu u povratu. ( 3 kPa ).
strana 120
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Napomena: A
utoritet ventila nalazi se između 0,25 i 0,75, i nikako ne sme biti ispod 0,25 kako bi se
izbegla nestabilnost sistema.
Korak 2: Izbor i prednameštanje balansnog ventila u povratnom vodu (1a, Slika 7-21)
Vrši se izbor balansnog ventila Herz 4217 u dimenziji DN 32 (kvs = 18,83) i prednameštanjem 2,7.
Vrši se izbor balansnog ventila Herz 4217 u dimenziji DN 50 (kvs = 35,26) sa podešavanjem 4,6.
Napomena: Dimenzija cevi zavisi od materijala cevi i koeficijenta trenja između cevi i fluida
.
Obilazni vod mora biti projektovan tako da može prihvatiti celokupnu količinu vode..
strana 121
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Prednosti:
Konstantan protok u sekundarnom krugu pruža
široke mogućnosti regulisanja. Autoritet ventila
je približno jednak 1.
Nedostaci:
Temperature u primarnom i sekundarnom krugu
se ne razlikuju mnogo, što znači da ne odgova-
ra sistemima koji rade na višim temperaturama.
strana 122
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Q = 20 kW
Parametar: Odrediti: - Izbor regulacionih ventila
tV = 80 °C - Izbor balansnih ventila
tR = 60 °C - Diferncijalni pritisak
ΔpL = 25 kPa
strana 123
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Na osnovu pada pritiska na zaustavnom ventilu Herz 4115 i hvataču nečistoća Herz 4111 bira se dimen-
zija DN 20. Pad pritiska na trokrakom ventilu mora se kompenzovati radom pumpe.
Vrši se izbor balansnog ventila Herz 4217 dimenzije DN 20 (kvs = 4,98) sa prednameštanjem 4,7.
strana 124
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Q = 40 kW
Parametri: Odrediti: - Izbor balansnog ventila
tV = 45 °C - Izbor regulacionog ventila
tR = 35 °C - diferencijalni pritisak
ΔpL = 25 kPa
tv,primär = 90 °C
Primar:
Sekundar:
strana 125
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Napomena: Uobičajen je izbor ventila sa manjom kvs-vrednošću, kako bi se ostvario potreban pad
pritiska.
Autoritet ventila::
Pad pritiska na zaustavnom ventilu Herz 4115 i hvataču nečistoća Herz 4111 sužava izbor na dimenziju
DN 20. Pad pritiska na trokrakom ventilu mora se kompenzovati radom pumpe.
Na osnovu prethodnog, bira se balansni ventil Herz 4217 dimenzije DN 40 (kvs = 23,29) sa
prednameštanjem 7,5.
strana 126
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 127
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
sekundaru
Gde su:
strana 128
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 129
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Bafer -
rezervoar
strana 130
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 131
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
S S
I I (Aktivan u jutarnjim časovima)
J J (Zbog akumulirane toplote u južnom zidu)
Z Z
Međupoložaj JZ, JI
b) Merenja
7.5 Regulisanje
• Visina prvog sprata niskotemperaturnog
• Zaštititi od dodatnih toplotnih uticaja, npr. grejanja
preko prozora
• Ne postavljati senzore u niše već u uglove Kod niskotemperaturnih grejnih sistema potreb-
prostorija no je zbog male temperaturne razlike održavati
najvišu moguću srednju temperaturu grejnih
tela sa što manjim grejnim elementima.
7.4.3 Pravilno postavljanje merača
protoka Ovo zahteva 2 do 4 puta veći protok kroz
potrošače u odnosu na primarni krug (sa kot-
a) Regulisanje lom), pri čemu je poželjno da obilazni vod bude
sa fiksno podešenim bajpasom. Opseg reguli-
Postaviti na tačkama mešanja (npr. iza mešnog sanja termostatskih ventila se tada povećava.
ventila) Ugao podešavanja od 90 ° dostiže se pri
određenoj temperaturi (npr. 60°C).
b) Merenja
Kod sistema sa monovalentnom toplotnom
• Kod mešanja postaviti iza pumpe, pumpom obilazni vod nije obavezan, sve dok
normalno na osu cevi. je temperaturna razlika sistema toplotne pum-
• Zbog vremenskog kašnjenja nije poželjno pe relativno mala, a kod bivalentnih sistema
sa toplotnom pumpom potrebno je predvideti
postavljati daleko od tačke mešanja.
hidraulični razvodnik.
• Koristiti kratke deonice između sabirnika
i senzore postavljati nasuprot strujanju Kombinacijom regulacije mešanja (centralizova-
fluida. nog) i prigušenja (lokalno, termostatskim ven-
• Senzore postavljati na očišćene i tilima) može se izazvati povećanje diferencijal-
učvršćene cevi. nog pritiska. Ovaj se problem može rešiti na tri
načina:
• prestrujnim ventilom
• regulatorom diferencijalnog pritiska
• upotrebom pumpe sa elektronskom
regulacijom diferencijalnog pritiska
strana 132
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Smanjenjem broja obrta smanjuje se protok i na Emisija toplote kod sistema podnih grejanja se
taj način se vrši ušteda energije. uglavno kontroliše regulacijom temperature pre-
ko regulacionog ventila.
Podno grejanje i toplotne pumpe Emisija toplote pojedinačnih prostorija se može
Za toplotne pumpe monovalentnog dejstva emi- regulisati upotrebom aktuatora na sabirniku ko-
sija toplote preko podnog grejanja može se re- jima se upravlja preko zidnih kontrolera.
gulisati::
Tako se vrlo jednostavno može izbeći pregre-
• manualnom kontrolom, podešavanjem vanje prostorija, na primer duž južne strane ob-
temperature u povratnom vodu toplotne jekta. Kod bivalentnih sistema regulacija podnog
pumpe (pod je u stvari akumulator grejanja mora biti izvedena kao i kod klasičnih
toplote) grejnih tela, pri čemu je svakako poželjno pred-
• automatskim upravljanjem predavanja videti regulaciju mešanja.
toplote preko informacije o temperaturi u
prostoriji.. Kod takvih sistema pod služi ne samo kao emi-
tor toplote, već i kao akumulacioni rezervoar
Zbog inertnosti sistema podnog grejanja, najpri- (vrši balans toplotnog opterećenja) sa regulaci-
kladnija je kontrola u dve tačke, koja po potrebi jom temperature na ulazu grejnog kola..
uključuje i isključuje kompresor. Cirkulaciona
pumpa za grejanje svakako mora ostati i dalje
uključena, kako se kompresor ne bi uključivao
suviše često (maksimalno 6 puta u toku jednog
sata).
Tip izvršnog organa: Trokraki mešni ventil i zaustavni ventil, trokraka ili četvorokraka
slavina, dvostruki zasun
Medijum Vruća voda, rashladno sredstvo, para
Nominalni pritisak PN6/10/16/25/40 bar
Radni pritisak PN 6/10/16/25/40 bar
Nominalni pritisak odgovara radnom pritisku pri 120°C. Pri višim
temperaturama radni pritisci se nalaze ispod PN
Materijal Crveni liv RG 5 (navojni spojevi)
Sivi liv GG 20 (prirubnice GG 38 do PN 16)
Nodularni liv GGG 42 do PN 25
čelični liv GS 45,5 do PN 40
strana 133
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Gde su:
kv m3.h-1 Karakteristika ventila
∆p bar Pad pritiska Izbor ventila:
qv m3.h-1 Zapreminski protok
strana 134
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
željeni pad pritiska ∆pD = 2 kPa = 200 mmWS = 20mbar = 20.10-3 bar
U cevnoj mreži za radijator iz predhodnog primera je potrebno upotrebiti termostatski ventil sa odstu-
panjem 2K koji garantuje da dostignuti pad pritiska na ventilu od 20kPa može da se spusti .
Ako je povratni ventil prednamešten na pritisak ∆p = 200 – 111 = 89 mbar postižu se optimalni rezultati.
Sa dijagrama za HERZ-RL-5 očitava se vrednost pretpodešavanja V = 3,5 ili kv = 0,7.
strana 135
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Postojeći ugaoni ventil TS 7724 sa kvs=1,9 je potpuno otvoren i mora biti opremljen termostatskim regu-
latorom (instaliranje termostatske glave) sa 2K odstupanja
11,1 kPa
Pri pravilnom regulisanju rada pumpe i/ili većem broju obrta neophodno je:
Povećanje pritiska:
Radijator kao u prethodnom primeru ima pritisak termostatskom regulacijom povećan 10 puta. Paralel-
no vezan radijator ima 11 mbar i nema termostatsko regulisanje.
Prema tome, diferencijalni pritisak iznosi KDD = 11,1 – 1,1 = 10 kPa na čvoru grane, u kojoj se vrši
prigušenje, kako bi se postigla željena vrednost.
Povratni ventil mora biti pretpodešen na novu vrednost kv..
strana 136
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
kPa
Linearns karakteristika ventila se postiže pravim U termotehnici, sistemi moraju biti prevashodno
konusnim ili tanjirastim klipovima dimenzije d/4 upravljivi pri laganim radnim uslovima. U skladu
za konstruktivno određeni ugao konusa. Pri sa tim izabrani ventili takođe moraju imati
upotrebi ventila sa ekvivalentnom karakteistikom odgovarajuće jednakoprocentne karakteristike,
podešavanje uvek dovodi do jednake procentualne koje odnosom kv0 / kv 100 odstupaju relativno
promene protoka bez obzira iz kog položaja klipa malo (≈ 0,04)
ventila se počinje podešavanje protoka.
Određene vrednosti karakteristike ventila mogu
biti postignute oblikovanjem klipa ili sedišta ve-
tila.
strana 137
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 138
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Svi hidraulični elementi koji se mogu unapred Kompanija Herz proizvodi ventile sa dve
podesiti i izmeriti u svrhu balansiranja smatraju vrste merenja na ventilu. Prvi tip merenja se
se elementima statičkog balansiranja. Njihova vrši pre i posle ventila (npr 4217). Prednost
kv vrednost mora ostati konstantna u svim mernog priključka sa obe strane ventila je u
radnim uslovima nakon podešavanja. Kada se tome što se može meriti razlika pritiska pri
završi podešavanje, ovi hidraulični elementi u zatvorenom ventilu, što znači da se otklanjanje
hidrauličnom sistemu obezbeđuju odgovarajući kvarova i dijagnostika sistema mogu izvršiti
protok. Statički regulacioni ventili se najčešće u hidrauličnom sistemu pomoću uređaja za
koriste u sistemima sa konstantnim protokom, ili merenje diferencijalnog pritiska, bez ikakvih
gde se koriste pumpe sa regulacijom brzine sa dodatnih pomagala.
ili bez kontrole diferencijalnog pritiska.
Drugi tip merenja vrši se preko integrisane
Ova grupa ventila obuhvata balansne ventile merne blende u telu ventila (npr. Herz 4017) i to
(npr serije Herz 4017 ili 4217), kombinovane preko dva merna mesta sa iste strane. Najvažnija
regulacione i kontrolne ventile (npr. Herz 7217) prednost merne blende sa obe strane je da ona
kao i ventile za termostatsku regulaciju (npr. obezbeđuje konstantnu kv vrednost za svaku
Herz TS-98-V). podešenu vrednost, što ubrazava i olakšava
podešavanje. Preko integrisane merne blende,
8.2.1.1 Balansni ventil diferencijalni pritisak se može meriti veoma
precizno i uz precizno podešavanje.
Uz pomoć ventila za regulaciju usponskih
vodova moguće je preko diferencijalnog
strana 139
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Za ostvarivanje ispravnih merenja, važno je eli- prečnik cevi na ulazu i 5 x prečnik cevi na strani
minisati nestabilnost protoka ispred i iza ventila. izlaza.
Deonica umirenja protoka treba da bude 10 x
Prikaz prednameštanja na
Ergonomski ručnom točku
oblikovani ručni točak
Podešena vrednost
Jednostavno merenje
diferencijalnog pritiska
preko mernih ventila
Kućište od
mesinga
otpornog na
decinkovanje
Blokator
prednameštanja
Slika 8-4 Presek ventila za regulaciju i balansiranje sa mernom blendom (br. Herz 4017)
Slika 8-5 Kosi balansni ventil Slika 8-6 Pravi balansni ventil
strana 140
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Oba tipa HERZ balansnih i regulacionih ventila Dimenzionisanje se vrši pomoću dijagrama
mogu se prednamestiti, a njihova podešavanja (pogledajte prilog) ili putem aplikacije za pred-
se takođe mogu zapisati na markeru podeša- nameštanje kompanije Herz. Prilikom projekto-
vanja. U slučaju servisne intervencije, lako se vanja ventila, potrebno je da prednameštanje
utvrđuje prethodno podešavanje sistema, te se gornjeg regulacionog dela ne bude manje od
repariran ili novi ventil može podesiti. 25% ukupnog hoda.
D
10 x D L 5xD
Ovi ventili (npr. Herz 7217 V) se koriste za regu- prednost je relativno mali gabarit ventila , kao
laciju sistema grejanja i hlađenja i izmenjivača i mogućnost podešavanja i upravljanja u dve
toplote na instalacijama sistema za grejanje i tačke.
hlađenje. Mogu se koristiti i kao zonski ventili.
Samozaptivajući integrisani merni ventili nala- Prednameštanje je ostvareno pomoću prigušnice
ze se ispred sedišta ventila. Integrisana merna smeštene iza sedišta ventila, oko zaptivke
blenda pruža iste prednosti kao i kod balansnih sedišta ventila, sa kontinualnim podešavanjem
ventila (npr. Herz 4017). kojim se prenosi prednameštano pomeranje na
hod radnog vretena ventila. Prednamešteni nivo
Kombinovani regulacioni ventil ima ugrađen ter- je obezbeđen od neovlašćene promene vredno-
mostatski ventil, na koji se nakon podešavanja sti.
može ugraditi termoelektrični pogon i može
se povezati i na sistem upravljanja. Još jedna .
strana 141
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 142
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
8.2.2.2.1 Opšte
4002) i oba rade bez dodatnog pogona.
Regulator diferencijalnog pritiska koristi se Regulator diferencijalnog pritiska sastoji se od
u sistemima sa promenljivim diferencijalnim aktuatora i ventila. Željeni diferencijalni pritisak
pritiskom; može se koristiti u starim ili novim se kontinuirano podešava preko opruge. Model
sistemima za decentralizovanu ili centralnu regulatora 4002 dostupan je sa opsegom regu-
kontrolu diferencijalnog pritiska. Primenjuje se lacije od 50-300 mbar, 250-600 mbar ili 450-800
za hidrauličko balansiranje sistema grejanja mbar i podešava se pomoću posebnog alata.
ili hlađenja. Regulator diferencijalnog pritiska Regulatori 4007 i F 4007 (model sa prirubni-
ima osnovnu namenu održavanje podešenog com) imaju opseg regulisanja od 50-300 mbar i
diferencijalnog pritiska u celom sistemu. Ovo podešavaju okretanjem ručnog točka.
ne samo da poboljšava autoriteta ventila, već Regulator diferencijalnog pritiska je uvek po-
i pruža bolje hidrauličko balansiranje sistema vezan sa balansnim ventilom (naziva se partner-
grejanja. ski ili upareni ventil) koji se nalazi na istom kru-
gu. Regulator diferencijalnog pritiska i balansni
Postoje dve vrste regulatora: proporcionalni ventil povezani su međusobno preko kapilarne
(npr. HERZ 4007) i linearni regulator (HERZ
strana 143
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 144
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Preporučuje se ugradnja zaustavnog ventila pre ΔpSTRV = 100 mbar (Pad pritiska na balansnom
i posle regulatora diferencijalnog pritiska. ventilu polaza)
Takođe se preporučuje upotreba kuglastog ΔpVerschr = 13 mbar (Pad pritiska na povratnom
ventila u kapilarnoj deonici kako bi se sprečili ventilu radijatora)
skokovi pritiska na membrani pri punjenju
sistema. Preporučuje se ugradnja sakupljača ΔpSonstige = 0 (bez ostalih komponenti)
nečistoća ispred regulatora diferencijalnog
pritiska. Odrediti:
Durchfluss [l/h]
strana 145
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
7760 7760
4218 GF
∆H
4017 4017
4007 F
Upotreba kombinovanih ventila (npr. Herz 4006 pritisak prema podešenoj vrednosti neposredno
Smart) u velikoj meri pojednostavljuje projek- pre i posle regulatora.
tovanje tehničkih sistema zgrade. Regulacioni Podešavanje prethodno dimenzionisanog proto-
ventil, balansni ventil, regulator diferencijalnog ka na ventilu se vrši u procentima i kontinualno
pritiska i zaustavni ventil su kombinovani u jedan je podesivo.
ventil - jednostavno dizajniran i funkcionalan au-
tomatski regulacioni i balansni ventil nezavisan Ukoliko je podešavanje protoka u toku rada si-
od pritiska. Pošto je ventil nezavisan od pritis- stema, ono se vrši sa jedne strane preko integri-
ka, on automatski reguliše protok, uz održavanje sanog regulacionog ventila pogonom ventila, a
minimalnog diferencijalnog pritiska, pri čemu su sa druge strane autoritet ventila se konstantno
sile pogona minimalne, a karakteristika upravl- održava preko integrisanog regulatora diferenci-
janja najvišeg kvaliteta. jalnog pritiska.
Regulator automatski ograničava protok na Promene pritiska koje se javljaju u sistemu kom-
određenoj deonici sistema na jednokratno penzuje se preko membrane. Kombi-ventil je
podešenu vrednost merenjem i regulacijom svih takođe pogodan za kontinualno ili ON/OFF in-
poremećaja pritiska. To znači da nisu potrebna dividualna regulisanja temperature u prostorija-
dodatna merenja i kontrola je efikasna u svim ma u okviru sistema za grejanje i klimatizaciju
uslovima rada. Kombi-ventil reguliše protok na prostora.
osnovu prednameštanja ventila na konstantnu Međutim, ovde se uvek preporučuje kontinualno
vrednost, a membrana reguliše diferencijalni upravljanje. Razlog za to je što kod sistema sa
strana 146
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
brzim odzivom, kao što su sistemi za hlađenje ophodno kontrolno merenje. Treba napomenuti
ili grejači vazduha, neophodna stalna kontrola da se mora ostvariti minimalni diferencijalni pri-
zbog energetske efikasnosti. Maksimalne uštede tisak na ventilu prema tehničkom listu za njegov
energije mogu se postići samo modulacionim ispravan rad.
ventilima. Uz stalnu kontrolu, protok se kontinu-
alno upravlja za najmanje odstupanje između
minimalne i maksimalne željene sobne tempe- 8.2.3 Prednameštanje termostata
rature. Ovo takođe štiti sve ostale komponente u ventila sa termostatskim glavama
sistemu, kao i pumpu. Drugi tip kontrole, kontrola
u 2 tačke, preporučuje se za spore, inertne siste- Termostatski radijatorski ventil ima važnu ulo-
me kao što je na primer podno grejanje. gu u sistemu grejanja. Termostatski radijatorski
ventil ima sledeće funkcije:
Posebno je važno da je zabranjeno serijsko (red- - reaguje na promenu sobne temperature
no) povezivanje ventila i kombinovanog ventila u - upoređuje sa podešenom vrednošću
- i kompenzuje svako odstupanje promenom
položaja ventila tako da željena sobna tempera-
tura ostane konstantna.
Slika 8-18 Termostatska glava (Herz 7260) Slika 8-19 Termostatski ventil (Herz TS 98 V)
strana 147
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Rešenje:
1. Za toplotno opterećenje od 1 kW dimenzija DN 15 je prevelika i za ispravan rad bi trebalo upotrebiti
DN 10, što se u praksi ne čini jer radijatori imaju standardne priključke DN15.
2. Termostatski ventil sa sedmostrukim padom pritiska u odnosu na potpuno otvoreni ventil sa xp od 2 K
3. Povratni ventil je podesiv od 51 do 2840 Pa.
4. TS - ventil i navijak imaju opseg radnog pritiska 100 do 2900 Pa.
8.2.4.2 Sanacija postojećih sistema grejanja U cilju dobijanja ispravnog rada automatskog
uvođenjem termostatskih ventila regulatora neophodno je postaviti relativno vi-
soke otpore.
Upotrebom termostatskog regulisanja, ugrad-
njom termostatskih glava postojećim ventilima Ventil sa karakteristikom xp = 2 K može se ugra-
vrši se ako opseg promene ambijantalne tem- diti u sistem grejanja tako da korekcija otpora
perature nije veća od 2 K. strujanju termostatskom glavom ventila nije
neophodna. Ako se ova mogućnost ne razmotri,
Na primer pri temperaturi od 18 °C ventil je pot- oblast proporcionalnosti se povećava, tako da
puno otvoren, a potpuno je zatvoren na 22 °C. se ni najkvalitetnijim ventilima ne može postići
Hod klipa je 2 mm i ostvaruje se preko ekspan- zadovoljavajuća funkcija upravljanja. Ugrad-
zivnog tela sa alkoholnim punjenjem. njom samo termostatskih ventila, ne može se
ostvariti hidraulična i termodinamička ravnoteža
Pri sobnoj temperaturi od 20 °C ventil je poluot- grejnog sistema
voren i pritom propušta nominalni protok vode.
strana 148
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 149
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Ispitivanja su pokazala da je u cilju dovoljne cirkulacije vazduha prilikom ugradnje termostata, potrebno
uzeti u obzir brojne faktore
Slika 8 - 21 postavljanje senzora odnosno termostatskih glava
strana 150
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Sigurnost od mržnjenja:
Ograničenje buke:
Gornja granica buke izazvane radom termo-
U opsegu regulisanja termostatskih radija-
statskih ventila iznosi 30 dB(A) i ne sme biti
torskih ventila nalazi se pozicija za zaštitu od
prekoračena. Kada se ventili u grejnom kolu
smrzavanja vode u instalaciji (otvaranje između
zatvore, dolazi do porasta diferencijalnog pritis-
+4°C i +8°C).
ka na ventilima. Ako razlika pritisaka na ventilu
pređe 2 mVS , javljaju se problemi sa bukom.
Preciznost (osetljivost) senzora: Preciznost
senzora zavisi od izbora proizvoda, dimenzija i
načina ugradnje (pozicioniranje i ugradnja sen-
zora)
strana 151
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Odrediti potrebnu nominalnu veličinu cevi za protok od 20 m3/h sa dozvoljenom brzinom strujanja od 1,1
m/s (vidi sliku 9-1)
strana 152
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Protok [m3/h]
strana 153
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
i
kov
š
tro
up ni
Uk
Troškovi
Inve
sticio
i rada ni trošk
Troškov ovi
Otpor
Prečnik cevi
strana 154
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Tab. 12-1
do DN 80 ∆pR = 100 Pa.m-1 w = 0,25 do 1,02) m.s-1
DN 100 do DN 200 ∆pR = 70 Pa.m-1 w = 0,90 do 1,52) m.s-1
DN 250 do DN 500 ∆pR = 50 Pa.m-1 w = 1,20 do 2,02) m.s-1
strana 155
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 156
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
9.6 Postupak
dimenzionisanja cevne
mreže sa cirkulacionom
pumpom
Svaki od planiranih koraka mora biti sproveden
prema navedenoj proceduri. Izvorni dijagrami
vrednosti H date su u prilogu.
strana 157
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Kod sledeće deonice diferencijalni pritisak u čvoru jednak je već izračunatom padu pritiska na deonici
1) i dalje se računa prethodno prikazanim postupkom. Na slici 9-4 prikazano je grafičko određivanje
pritiska.
Višak pritiska =
prednameštanje
strana 158
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Slika 9-5, Šematski prikaz postupka dimenzionisanja sistema za grejanje toplom vodom
strana 159
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Slika 9-5 Šematski prikaz postupka proračuna mreže grejnog sistema sa paralelnim deonicama
strana 160
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 161
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
proporcionalno efektu koji ima na Na slici 9-7 prikazane su različite varijante vezi-
promenu pritiska vanja grejnih tela upotrebom HERZ armatura.
• Regulacioni element mora imati vidljiv
deo za pretpodešavanje otpora sa Priključvanje na dvocevni sistem prikazano je
odgovarajućom skalom. Podešavanje se na slici 9-8
mora vršiti lako, brzo i jednostavno.
Slika 9-8 Priključivanje grejnih tela sa ugrađenim armaturama na dvocevni sistem grejanja
strana 162
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Razdelni sistem
Kod razvodnih podsistema u okviru dvocevnih
grejnih sistema svako grejno telo je direktno
priključeno na razdelnik.
strana 163
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Potisni i povratni vod grejnog elementa kod U svakoj od navedenih metoda mora biti ispun-
jednocevnih sistema je povezan u grejno kolo jen uslov ravnoteže otpora na paralelnim deo-
preko iste cevi. U zatvorenim sistemima protok nicama.
se grana na armaturi grejnog tela. Pri maksimal-
nom protoku od 100% sva voda u sistemu cir- Ravnoteža se može lako uočiti na slici 10-1. Dis-
kuliše preko grejnih tela, npr. konvektori, podno tribucija vode je određena kao 50/50 %.
ili zidno grejanje. Pri temperaturi u grejnom telu
mnogo je povoljnije razdvojiti protok. Na prikazanom dijagramu po Helmker-u, pad
pritiska na deonici zatvorenog kola BK i preko
Proračun ovih sistema zahteva superpoziciju grejnih tela sa ventilima BK i preko grejnih tela
znanja iz hidraulike i termodinamike (zagrevanje sa ventilima BHK postavljeni su tako da svako
površine grejnog tela u funkciji protoka i prome- kolo prima 50 % protoka. Na osnovu toga se do-
ne temperature) bija presečna tačka Btat. na liniji karakteristike
mreže (parabola).
10.1 Jednocevni zatvoreni Ona se nalazi na protoku od 18% kroz grejno
telo. U slučaju da je dobijena vrednost premala,
sistemi grejanja mora se upotrebiti dodatni otpor BHK - BK u
zatvorenom kolu. Na taj način se dostiže raspo-
dela 50/50 %.
Jednocevni sistem - izvođenje Na osnovu jednačine ravnoteže moguće je
odrediti razliku protoka ∆qv.
Upotreba cirkulacionih jednocevnih sistema i
priključenim grejnim telima preporučuje se za
ugradnju prilikom renoviranja starijih objekata i
kod novih objekata sa etažnim grejanjem. Pored
toga preporučljiv je za različite grejne zone (sli-
ka 10-1)
Prednosti:
Nedostaci:
Dimenzionisanje sistema koji rade pod nor- Slika 10-1 Hidraulična ravnoteža
malnim uslovima vrši se preko tri metode::
1. Aproksimativna metoda „Rajhov postupak“
(Reichow)
strana 164
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Gubici pritiska su u jednocevnim sistemima 2-4 Na bazi ventila raspoloživih na tržištu, pri tem-
puta veći nego u konvencionalnim grejnim si- peraturnoj razlici od 15 K, najveće moguće je
stemima. Potrebno je usvojiti početno toplotno opterećenje po deonici može biti 6-8 kW. Kod
opterećenje od 10 do 15 kW podeljeno u dve ili većih toplotnih opterećenja, neophodno je
više grejnih zona. Ovde padovi pritiska moraju grejno kolo podeliti na dve ili više manjih deoni-
biti jednaki u svakoj od grejnih zona. ca (slika 10-3). Regulacija pritiska na deonica-
ma vrši se preko regulacionih ventila.
strana 165
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 166
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
za
strana 167
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Protok se dobija kao zbir svih pojedinačnih (∆pv ≅ 500 do 1000 Pa)
protoka u kolima.
Otpor u cevovodu se određuje prema najne- Obično se ne ugrađuje više od 7 grejnih tela po
povoljnjoj deonici. Povećanje otpora na ventili- grejnom krugu. Cev dimenzije 18 x 1 može biti
ma mora biti razmotreno prilikom izbora pumpe. obložena izolacionom odlogom, kako bi se um-
anjilo odavanje toplote preko cevi.
strana 168
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 169
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 170
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
11 Hidrauličko balansiranje
Kako će se na sistem odraziti odstupanja od
11.1 Prednameštanje srednje temperature θm u pojedinim grejnim te-
radijatorskih regulacionih lima ?
ventila
1. Preko ulazne temperature (θV ili θE )
Da li protok raste naglo ili je na početku otvaranja 2. Preko protoka vode, prolaza kroz grejna
mali, a zatim intenzivno raste daljim otvaranjem tela, sve će manje zavisiti od pritiska pumpe,
ventila? odn. otpora u grejnim telima ili ventilima.
strana 171
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Bez regulisanja
strana 172
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Iz prethodnog sledi:
Emisija toplote
U praksi se promenom dimenzija cevi ne postiže 11.2 Regulisanje
efekat, pa se ovi veštački otpori moraju ostvariti
predregulacijom radijatorskih ventila.
11.2.1 Regulisanje radnog kruga
Postoje različiti načini predregulisanja, a
najefektnija je mikropredregulacija preko Svi ventili su konstruisani tako da ostvaruju pre-
dvostrukog vretena. Smanjenje poprečnog dregulisanje u određenom opsegu (za radijator-
preseka otvora ventila vrši se pomeranjem ske ventile ∆p = 8...10 kPa) Regulacioni ventili
konusnog klipa prema sedištu ventila. Na i radijatorski ventili sa termostatom moraju biti
taj način vrši se brzo, tačno i pouzdano zatvoreni. Sa padom temperature ventili se ot-
pretpodešavanje. varaju. Ovom metodom u svakom kolu najudal-
jeniji ugrađeni ventil služi kao referentni ventil.
strana 173
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Hidraulično balansiranje
Termin „hidraulično balansiranje“ se prvenst-
veno koristi u oblasti sistema za grejanje tople
vode, ali se takođe odnosi i na sisteme hlađenja
i distribucije vode za piće. On označava po-
stupak kojim se svaki radijator ili krug grejanja
sistema površinskog grejanja snabdeva tačno
potrebnom količinom toplote za postizanje sob-
ne temperature u prostorijama pri određenoj po-
laznoj temperaturi sistema grejanja.
strana 174
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
U tom slučaju se često pretpostavlja da je tem- Ipak, sve ove promene ne zaobilaze hidrauličko
peratura polaza preniska i iz predostrožnosti je balansiranje toplotne mreže. Povećane tempe-
jednom povećana, ako to ipak ne dovede do rature polaza ili povećan pritisak pumpe izazi-
željenog rezultata, u mnogim slučajevima se vaju buku na ventilima ili u mreži cevovoda, a
povećava i pritisak pumpe. Konačno se posled- osim toga nastaju nepotrebno visoki operativni
nji radijator zagreva, tako da se svi ostali radija- troškovi.
tori očigledno prenapajaju.
strana 175
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 176
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Primer
1 2 3 4
Slika 11-12
Svi ventili moraju biti postavljeni u potpuno otvoren položaj. Tada merenje može započeti.
Merenjem su dobijeni sledeći rezultati:
strana 177
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Uočljivo je da je svaki pojedinačni faktor (količnik) Nastavite na isti način sa deonicom 1, postavite
veći od 1. U slučaju da je srednja vrednost fak- npr. R1 = R4 = 1,15.
tora manja od 1, protok pumpe bi morao da se U ovom trenutku, R1 = R2 = R3 = R4 = 1,15.
poveća na najmanje 1 stepen. Sada je još samo potrebno podesiti protok pum-
pe tako da faktor protoka bude oko 1.
Podešavanje kada su na raspolaganju dva
merna uređaja Primer regulisanja pojedinačnih deonica
• prvi uređaj se postavlja na deonicu 4, sa
Ako su dva uređaja pri ruci, prvi uređaj (tzv. najmanjim protokom
referentni uređaj) se povezuje na deonicu sa • drugi merni uređaj sa deonicom 2, sa
najmanjim faktorom protoka (deonica 4 u ovom najvećim protokom
primeru), ali podešavanje ventila 4 ostaje nepro-
menjeno. • Protok na deonic 2 se podešava do R2 =
R4 (u primeru 1.32)
1 2 3 4
Slika 11-13
R1 = 1,22 R2 = 1,57 R3 = 1,35 R4 = 1,08
strana 178
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
1 2 3 4
Slika 11-14
1 2 3 4
Slika 11-15
R1=1,22 R2=1,33 R3=1,33 R4=1,33
1 2 3 4
Slika 11-16
strana 179
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Ako je dostupan samo jedan merni uređaj Proces je isti kao u prvom prolazu. Merni uređaj
se povezuje sa deonicom 2 meri se R2. Pri tome
Ako je dostupan samo jedan merni uređaj, je, međutim, gotovo izvesno da faktor protoka
podešavanje se mora izvršiti u nekoliko prolaza. više nema vrednost 1,15, pošto je promena
Nakon što su izmerene i određene inicijalne protoka na ostalim deonicama delimično
vrednosti faktora R, bira se deonica sa najvećim preneta na ovu deonicu. Zbog toga je potrebno
faktorom protoka (pretpostavka deonica 2) i nekoliko prolaza.
merni uređaj se povezuje na nju.
Protok na deonici 2 podešava se tako da merni
Prvi prolaz uređaj prikaže R2 = 1,2.
Nastavite na isti način sa ostalim deonicama,
Izabrati ciljnu vrednost faktora R koju je potrebno od najvećeg protoka ka najmanjem.
postići u prvom prolazu, na prajmer R = 1,15.
Smanjite protok u deonici 2 (ako se koriste
konvencionalne metode, ne zaboravite da
• Deonica 3 do R3 = 1,2
unesete položaj ventila u uređaju nakon svake • Deonica 1 do R1 = 1,2
promene). Smanjivati protok dok se na mernom • Deonica 4 do R4 = 1,2
uređaju ne pokaže R2 = 1,15.
Nastavite na isti način za ostale deonice, od Treće kolo – finalizacija
najvećeg protoka ka najmanjem.
Generalno, dva prolaza bi bila dovoljna da
• Deonica 3 do R3 = 1,15 se postigne balansiranje deonica. Međutim,
ukoliko je potrebno, može se lako izvesti i treći
• Deonica 1 do R1 = 1,15
prolaz u kome se primenjuju isti principi kao u
• Deonica 4 do R4 = 1,15 prolazima 1 i 2. Važno je da sve deonice budu
ujednačene i da imaju istu vrednost za R, tako
Drugi prolaz
da je R1 = R2 = R3 = R4 = 1,2 (kao u primeru)
Ciljna vrednost je postavljena za R, koju je
potrebno postići u drugom prolazu, npr.
R = 1.2.
strana 180
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
12 Osiguranje kvaliteta
da sistem funcioniše kao jedinstvena celina, na
primer, ako temperatura prostorije pada, sva
Kvalitet prema standardu ISO 9002 potpuno grejna koja učestvuju u zagrevanju prostori-
je ispunjen tako da proizvodi i usluge tačno je moraju dobiti adekvatno povećane količine
odgovaraju zahtevima kupaca. vode.
kacije.
REGULACIONI PROTOKOL
strana 181
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 182
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Prilog
NAPOMENA
Sadržaj priloga dat je u originalnoj formi
strana 183
strana
184 184
temperatura Faktor korekcije toplotno stvarne vrednosti
grejnog opterećenje
toplotno tela toplotno dužina
opterećenje opterećenje grejnog
Pn PN tela
PN
Lista podešavanja sistema grejanja
Zbroj
Br. .....................................Str.
Odobrio
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Odobrio: ............................................
TS Σζ
brzine strujanja
Razdvajanje
Razdvajanje
zbog proširenja
Dvostruki luk
Priključak
priključak
insbesondere auf Vervielfältigung vorbehalten
odvod
odvajanje
Smanjenje
Račvanje
Deonica
T-komad
Prečnik
Deonica
Slavina
Zbir ζζ
Koleno
dionice
Urheberrechtlich geschützt, alle Rechte,
Ventil
Suma
Luk
Luk
T kut
e
Dipl. Ing. Rudolf JAUSCHOWETZ.
Zivilingenieur für Maschinenbau.
2,5 57 3
/8" DN 10
2,5 0,5 0,5 0,3 1,5 1,0 0,5 0,5 0,5 3,0 2,0 1,0 −−− 10 −−− −−−−−−−−−−−−
6,7 154 1
/2" DN 15
3,1 3
/4" DN 20
1,5 0,5 −−− 7,0 376 −−−−−−−−−−−−
2,7 1” DN 25
2,5 11/4" DN 32
1,0 0,3 −−− 5,0 – −−−−−−−−−−−−
2,5 11/2" DN 40
DN < 40
strana185
185
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
a b c d e f g h i k l m n o p q
insbesondere auf Vervielfältigung vorbehalten
Urheberrechtlich geschützt, alle Rechte,
Dipl. Ing. Rudolf JAUSCHOWETZ.
Zivilingenieur für Maschinenbau.
*) siehe H 106
Vertrieb: Fa. Desch-Drexler, 7423 Pinkafeld
Nr. H 105
strana
186 186
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
ges
ges
H 111
strana187
187
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
gladak
Ugaoni ventil
Ugao
Luk
hrapav Zasun
Slavina
Koleno
pod uglom ᵝ
Nepovratni
Koleno pod uglom ᵝ =90º 69º 45º ventil
Proširenje,
postepeno Nepovratni
ventil
ugao ᵝ
strana
188 188
R.Jauschowetz:
DN10 15 HERZ 20
- Sistemi25grejanje toplom vodom
32 - HIDRAULIKA
40 50
Toplotni učinak
6 1) P 27 53 122 229 381 488 623 737 1274 1759
2) m 6.0E-3 ,013 ,029 ,055 ,091 ,116 ,149 ,176 ,304 ,419
3) w ,05 ,06 ,08 ,1 ,11 ,12 ,13 ,13 ,15 ,16
32 63 144 269 448 573 732 864 1494 2061
8 8.0E-3 ,015 ,034 ,064 ,107 ,136 ,174 ,206 ,356 ,491
t=80°C
,06 ,08 ,1 ,11 ,13 ,14 ,15 ,15 ,18 ,19
36 106 240 449 745 951 1213 1431 2466 3395
w
10 9.0E-3 ,025 ,057 ,107 ,178 ,227 ,289 ,341 ,588 ,809
kg.s-1
,07 ,13 ,16 ,19 ,22 ,23 ,25 ,26 ,29 ,32
m.s-1
54 106 240 449 745 951 1213 1431 2466 3395
20 ,013 ,025 ,057 ,107 ,178 ,227 ,289 ,341 ,588 ,809
,11 ,13 ,16 ,19 ,22 ,23 ,25 ,26 ,29 ,32
68 133 301 562 930 1186 1512 1784 3070 4224
tv-tr= 1K
30 ,016 ,032 ,072 ,134 ,222 ,283 ,36 ,425 ,732 1,007
,14 ,16 ,2 ,24 ,27 ,29 ,31 ,32 ,37 ,4
80 156 353 658 1088 1386 1767 2084 3583 4928
40 ,019 ,037 ,084 ,157 ,259 ,33 ,421 ,497 ,854 1,174
,16 ,19 ,24 ,28 ,32 ,34 ,36 ,37 ,43 ,46
90 177 399 743 1228 1564 1993 2350 4037 5550
50 ,022 ,042 ,095 ,177 ,293 ,373 ,475 ,56 ,962 1,323
,18 ,22 ,27 ,31 ,36 ,38 ,4 ,42 ,48 ,52
100 196 441 820 1355 1725 2197 2591 4449 6114
60 ,024 ,047 ,105 ,195 ,323 ,411 ,524 ,617 1,06 1,457
,2 ,24 ,29 ,35 ,39 ,42 ,44 ,46 ,53 ,57
109 213 479 891 1472 1874 2386 2813 4829 6635
70 ,026 ,051 ,114 ,212 ,351 ,447 ,569 ,67 1,151 1,581
,22 ,26 ,32 ,38 ,43 ,45 ,48 ,5 ,58 ,62
117 229 515 958 1581 2013 2562 3020 5183 7120
80 ,028 ,055 ,423 ,228 ,377 ,48 ,611 ,72 1,235 1,697
,23 ,28 ,34 ,4 ,46 ,49 ,52 ,54 ,62 ,67
125 244 549 1020 1684 2143 2728 3216 5516 7576
90 ,03 ,058 ,131 ,243 ,401 ,511 ,65 ,766 1,314 1,805
,25 ,3 ,37 ,43 ,49 ,52 ,55 ,57 ,66 ,71
133 259 581 1079 1781 2267 2885 3400 5831 8008
100 ,032 ,062 ,139 ,257 ,424 ,54 ,688 ,81 1,39 1,908
,27 ,32 ,39 ,46 ,52 ,55 ,58 ,61 ,69 ,75
140 273 612 1136 1874 2385 3035 3576 6132 8419
110 ,033 ,065 ,146 ,271 ,447 ,568 ,723 ,852 1,461 2,006
,28 ,33 ,41 ,48 ,54 ,58 ,61 ,64 ,73 ,79
147 286 642 1190 1963 2497 3178 3745 6419 8813
120 ,035 ,068 ,153 ,284 ,468 ,595 ,757 ,892 1,53 2,1
,29 ,35 ,43 ,5 ,57 ,6 ,64 ,67 ,76 ,83
153 299 670 1242 2048 2605 3315 3906 6695 9190
130 ,037 ,071 ,16 ,296 ,488 ,621 ,79 ,931 1,595 2,19
,31 ,36 ,45 ,52 ,59 ,63 ,67 ,7 ,8 ,86
160 311 697 1292 2130 2710 3448 4062 6960 9554
140 ,036 ,074 ,166 ,308 ,508 ,646 ,822 ,968 1,659 2,277
,32 ,38 ,47 ,55 ,62 ,66 ,7 ,73 ,83 ,9
166 323 723 1340 2209 2810 3575 4212 7217 9905
150 ,039 ,077 ,172 ,319 ,526 ,67 ,852 1,004 1,72 2,36
,33 ,39 ,48 ,57 ,64 ,68 ,72 ,75 ,86 ,93
172 334 749 1387 2286 2908 3699 4358 7465 10245
160 ,041 ,08 ,178 ,331 ,545 ,693 ,881 1,038 1,779 2,441
,34 ,41 ,5 ,59 ,66 ,7 ,75 ,78 ,89 ,96
177 345 773 1433 2361 3002 3819 4499 7706 10574
170 ,042 ,082 ,184 ,341 ,563 ,715 ,91 1,072 1,836 2,52
,35 ,42 ,52 ,6 ,69 ,73 ,77 ,8 ,92 ,99
183 356 797 1477 2433 3094 3935 4636 7939 10894
i be avne cevi
180 ,044 ,085 ,19 ,352 ,58 ,737 ,938 1,105 1,892 2,596
,37 ,43 ,53 ,62 ,71 ,75 ,8 ,83 ,95 1,02
188 367 820 1520 2503 3183 4049 4769 8167 10245
190 ,045 ,087 ,196 ,362 ,597 ,759 ,965 1,137 1,946 2,441
,38 ,45 ,55 ,64 ,73 ,77 ,82 ,85 ,97 1,05
194 377 543 1561 2572 3270 4159 4899 8388 11509
200 ,046 ,09 ,201 ,372 ,613 ,779 ,991 1,168 1,999 2,743
,39 ,46 ,56 ,66 ,75 ,79 ,84 ,88 1 1,08
204 397 887 1642 2704 3438 4372 5150 8816 12094
220 ,049 ,095 ,211 ,391 ,644 ,819 1,042 1,227 2,101 2,882
,41 ,48 ,59 ,69 ,78 ,83 ,88 ,92 1,05 1,13
214 415 929 1719 2831 3599 4576 5390 9224 12653
240 ,051 ,099 ,221 ,41 ,675 ,858 1,091 1,284 2,198 3,015
,43 ,51 ,62 ,73 ,82 ,87 ,93 ,96 1,1 1,19
223 434 969 1794 2952 3753 4772 5620 9616 13190
260 ,053 ,103 ,231 ,427 ,703 ,894 1,137 1,339 2,292 3,143
,45 ,53 ,65 ,76 ,86 ,91 ,96 1 1,15 1,24
232 451 1008 1865 3069 3901 4960 5841 9994 13706
280 ,055 ,108 ,24 ,444 ,731 ,93 1,182 1,392 2,382 3,266
,46 ,55 ,67 ,79 ,89 ,95 1 1,04 1,19 1,29
241 468 1046 1934 3182 4045 5142 6055 10358 14205
300 ,057 ,112 ,249 ,461 ,758 ,964 1,225 1,443 2,468 30385
,48 ,57 ,7 ,82 ,92 ,98 1,04 1,08 1,23 1,33
281 545 1217 2249 3698 4699 5972 7032 12022 16482
400 ,067 ,13 ,29 ,536 ,881 1,12 1,423 1,676 2,865 3,928
,56 ,67 ,81 ,95 1,07 1,14 1,21 1,26 1,43 1,55
317 614 1368 2527 4153 5276 6705 7893 13490 18490
500 ,075 ,146 ,326 ,602 ,99 1,257 1,598 1,881 3,215 4,406
,63 ,75 ,92 1,07 1,21 1,28 1,36 1,41 1,61 1,73
349 676 1505 2778 4565 5799 7368 8673 14818 20307
600 ,083 ,161 ,359 ,662 1,088 1,382 1,756 2,067 3,531 4,839
,7 ,82 1,01 1,17 1,32 1,4 1,49 1,55 1,76 1,9
378 733 1631 3010 4944 6280 7978 9390 16040 21979
700 ,09 ,175 ,389 ,717 1,178 1,496 1,901 2,238 3,822 5,237 strana 189
,76 ,89 1,09 1,27 1,43 1,52 1,61 1,68 1,91 2,06
DN 65 R.Jauschowetz:
80 HERZ
(R 3)- Sistemi
100 grejanje
(R 4) toplom vodom (R
125 - HIDRAULIKA
5) 150 (175)
Stahlrohr
t= 1 K 70x2,9 76,1x2,9 82,5x3,2 88,9x3,2 108x3,6 114,3x3,6 133x4 139,7x4 159x4,5 191x5,4
R(Pa.m. ) 1
D= 64,2mm 70,3 76,1 82,5 100,8 107,1 125 131,7 150 180,2
6 1) P 2344 2991 3700 4594 7849 9228 13933 16011 22629 36823
2) m ,559 ,713 ,882 1,095 1,871 2,199 3,32 3,815 5,393 8,775
3) w ,18 ,19 ,2 ,21 ,24 ,25 ,28 ,29 ,31 ,35
2745 3501 4330 5374 9174 10783 16271 18094 26409 42945
8 ,654 ,834 1,032 1,281 2,186 2,57 3,877 4,455 6,293 10,234
,21 ,22 ,23 ,25 ,28 ,29 ,33 ,34 ,37 ,41
3101 3954 4888 6066 10349 12162 18343 21071 29756 48364
10 ,739 ,942 1,165 1,445 2,466 2,898 4,371 5,021 7,091 11,525
,23 ,25 ,26 ,28 ,32 ,33 ,37 ,38 ,41 ,47
Brzina vode w u m.s-1
4516 5753 7107 8811 15005 17624 26545 30479 42995 69782
20 1,076 1,371 1,694 2,1 3,576 4,2 6,326 7,263 10,246 16,629
Toplotni učinak
200 3,637 4,621 5,697 7,048 11,944 14,008 21,025 24,114 33,924 54,859
1,16 1,23 1,29 1,36 1,54 1,6 1,76 1,82 1,98 2,21
16035 20376 25114 31070 52644 61741 92659 106268 149487 241714
220 3,821 4,855 5,985 7,404 12,345 14,713 22,08 25,323 35,623 57,6
1,21 1,29 1,35 1,43 1,62 1,68 1,85 1,91 2,07 2,32
16775 21315 26270 32498 55056 64567 96891 111119 156300 252706
240 3,997 5,079 6,26 7,744 13,12 15,386 23,089 26,479 37,246 60,219
1,27 1,35 1,42 1,49 1,69 1,76 1,94 2 2,17 2,43
17485 22215 27379 33868 57370 67279 100952 115773 162835 263250
260 4,167 5,294 6,524 8,071 13,671 16,032 24,057 27,588 38,803 62,732
1,32 1,4 1,48 1,55 1,76 1,83 2,02 2,08 2,26 2,53
18168 23083 28446 35187 59598 59889 104860 120251 169125 273397
280 4,329 5,501 6,779 8,385 14,202 16,654 24,988 28,656 40,302 65,15
1,38 1,46 1,53 1,61 1,83 1,9 2,1 2,16 2,35 2,63
18828 23920 29476 36459 61747 72407 108632 124574 175194 283189
300 4,487 5,7 7,024 8,688 14,714 17,255 25,887 29,686 41,749 67,484
1,43 1,51 1,59 1,67 1,9 1,97 2,17 2,24 2,43 2,72
21841 27741 34180 42270 71560 83904 125846 144302 202897 327879
400 5,205 6,611 8,145 10,073 17,053 19,994 29,989 34,387 48,35 78,133
1,43 1,75 1,84 1,94 2,2 2,28 2,51 2,6 2,82 3,15
24497 31111 38327 47393 80210 94039 141020 161691 227314 367266
500 5,838 7,414 9,133 11,294 19,114 22,409 33,605 38,531 54,169 37,519
1,86 1,97 2,07 2,17 2,46 2,56 2,82 2,91 3,15 3,53
26901 34159 42078 52027 88034 103206 154743 177418 249395 402883
600 6,41 8,14 10,027 12,398 20,978 24,594 36,875 42,278 59,43 96,006
2,04 2,06 2,27 2,39 2,71 2,81 3,09 3,19 3,46 3,87
29112 36964 45529 56289 95321 111638 167366 191883 269705 435642
strana 190 700 6,937 8,808 10,849 13,414 22,693 26,603 39,883 45,725 64,27 103,813
2,21 2,34 2,45 2,58 2,93 3,04 3,34 3,45 3,74 4,19
Tehnička dokumentacija HERZ Armaturen - 2012
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
HERZ-TS-98-V
Termostatski ventil
sa kontinualnim očitljivim prednameštanjem
Tehnički list za TS-98-V, izdanje 0711
HERZ-TS-98-V
Gornji deo termostatskog ventila
7623 V
7624 V
7628 V
7623 V + 6249
7658 V 7659 V
Specijani modeli
R = R 1/2
G = G 3/4
1 7648 67
10 3/8 12 75 27 – 1 7623 66
20 3/4 18 98 27 – 1 7623 69
10 3/8 12 49 27 20 1 7624 66
20 3/4 18 63 23 23 1 7724 92
10 3/8 12 49 35 27 1 7628 65
7628 V Ugaoni specijal
15 1/2 15 55 35 29 1 7628 67
10 3/8 12 85 27 – 1 7623 66
7623 VD Serija „D“ - ventil prav
15 1/2 15 95 27 – 1 7623 68
10 3/8 12 52 27 22 1 7624 66
7624 VD Serija „D“ - ventil ugaoni
15 1/2 15 58 23 26 1 7624 68
10 3/8 12 40 27 94
7623 VD Ventil i koleno
+ EN 215 D prav ventil sa kolenom 15 1/2 15 54 27 107 naručuju se
6249 posebno
20 3/4 122 60 37 122
Izvedbe
Svi modeli su niklovani, sa narandžastom kapom.
Univerzalni modeli sa specijalnim Un za cev sa navojem ili priključni set.
HERZ-TS-98-V 7723 V 3/8 – 3/4 Prav ventil serije F
7724 V 3/8 – 3/4 Ugaoni ventil serije F
7728 V 3/8 – 3/4 Ugaoni special
HERZ-3-D-V 7758 V 1/2 3-osni ventil „AB“, grejno telo desno od ventila
7759 V 1/2 3-osni ventil „CD“, grejno telo levo od ventila
strana 192
Strana 2
Tehnička dokumentacija HERZ Armaturen - 2012
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Radni uslovi
Maks. radna temperatura 120 °C
Maks. radni pritisak 10 bar
Kvalitet vode prema ÖNORM H 5195 odn. VDI 2035.
Oblast primene
Sistemi za grejanje toplom vodom, kada hidrauličko uravnoteženje nije moguće preko povratnog ventila ili nije
poželjno.
strana 193
Strana 3
Tehnička dokumentacija HERZ Armaturen 2012
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Cev Ø D mm 12 10 12 14 15 16 18
Priklj. set Art.br. 1 6292 00 1 6284 00 1 6284 01 1 6284 03 1 6292 01 1 6284 05 1 6289 01
Prilikom montaže cevi od mekog čelika ili bakarne cevi priključnim setom preporučujemo upotrebu zaštitne čaure.
Za lakšu montažu steznog seta potrebno je navoj steznog prstena, odnosno navrtku, kao i sam stezni prsten,
nauljiti silikonskim uljem. Preporučujemo pridržavanje uputstvu za rukovanje i ugradnju.
Funkcija prednameštanja
Prednameštanje je omogućeno spolja preko navojnog vretena za podešavanje povezanim sa sedištem ventila
koje je obuhvaćeno zaptivkom sedišta i ne smanjuje radni hod vretena ventila. Prednameštanje je zaštićeno od
neovlašćenog rukovanja.
Prednameštanje gornjeg dela vrši se pomoću HERZ-ključa za podešavanje (1 6809 67).
Zamena gornjeg dela ventila može se izvršiti dok je instalacija pod pritiskom uz pomoć HERZ-
Changefix alata za zamenu gornjeg dela ventila, pri čemu je neophodno pridržavati se uputstva za rad
sa alatom
Broj artikla za HERZ-TS-98-V-gornji deo ventila je: 1 6367 98
strana 194
Strana 4
Tehnička dokumentacija HERZ Armaturen - 2012
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Ugradnja
Termostatski ventil ugrađen je na polaz grejnog tela sa protokom u smeru strelice na ventilu. Termostatska glava
bi trebalo da se nalazi u horizontalnom položaju koliko god je to moguće, kako bi se postiglo optimalno
regulisanje temperature prostorije i kod najmanjih poremećaja.
Uputstvo za ugradnju
HERZ-termostatska glava ni u kom slučaju ne bi trebalo da bude izložena suncu ili izvorima koji zrače toplotu –
npr. televizor. Ako je grejno telo pokriveno (zavesama) stvara se topla zona u kojoj termostat ne registruje realnu
temperaturu prostora, pa je ne može ni ispravno regulisati. U tom slučaju primenjuje se HERZ-termostat sa
daljinskim senzorom, odnosno HERZ-termostat sa daljinskim podešavanjem.
Detaljnije informacije o HERZ-termostatima sa daljinskim senzorima date su njihovim tehničkim listovima.
Letnje nameštanje
Nakon završetka sezone grejanja ventil skroz otvoriti okretanjem u smeru suprotno od kazaljke na satu
kako bi se izbeglo taloženje prljavštine na sedištu ventila.
Pribor
1 6680 00 HERZ- Montažni ključ za priključni set
1 6819 98 HERZ-TS-98-V Montažni ključ
1 7780 00 HERZ- Changefix, alat za zamenu gornjeg dela ventila
Rezervni delovi
1 6367 98 HERZ-TS-98-V gornji deo termostatskog ventila
strana 195
Strana 5
Tehnička dokumentacija HERZ Armaturen 2012
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
n
ore
otv
x.
1 = 0,14
ma
2 = 0,3
3 = 0,42
4 = 0,5
5 = 0,53
Pad pritiska ∆p
6 = 0,56
Pozicija 6 odgovara oznaci 0
gornjeg dela ventila
Maseni protok qm
strana 196
Strana 6
R.Jauschowetz:
R.Jauschowetz: HeHERZ - Sistemi grijanje
rz toplovodno grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
- hidraulika
HERZ-ov RL 5
Prigušni ventil prema DIN 3842 s 5 funkcija
otvoriti – zatvoriti – prednamestiti – puniti – prazniti
Tehnički list 3923/3924
Posebne izvedbe
R= R1/2
G= G3/4
3923
3924
Izvedba
Svi modeli se isporučuju u niklovanoj izvedbi. To su univerzalni modeli sa posebnim priključkom za navojnu cev i stezni spoj.
strana197
197
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje
rz toplom vodom
toplovodno - HIDRAULIKA
grijanje - hidraulika
Konstruktivne karakteristike
Zatvaranje i otvaranje se vrši vretenom ventila pomoću višenamenskog ključa 1 6625 00. Otvaranje ležišta ventila može se
ograničiti unutrašnjim vretenom. To omogućava precizno prigušivanje. Ovo prigušenje koje je precizno postavljeno prema
tehničkom dijagramu, ostaje nepromenjeno tokom otvaranja i zatvaranja ležišta ventila.
Prednameštanje
6625 višenamenski ključ
1. Odvrnuti poklopac ventila
2. Zatvoriti ventil višenamenskim ključem (u smeru kazaljke na satu, okrenuti moment maks. 6 Nm)
3. Okrenuti šraf za prednameštanje HERZ-ovim ključem 1 6639 01 ili odvijačem (3mm) udesno do kraja.
Polazeći od ovog položaja okrećući u levo, postaviti potrebnu prednameštenost prema tehničkom dijagramu.
Pri tome jedna rotacija predstavlja prednameštanje
4. Višenamenskim ključem otvoriti ventil do kraja (okrenuti u levo)
5. Zavrnuti poklopac ventila sa zaptivkom (okretni moment ili moment pritezanja 5-10 Nm)
Pažnja: HERZ-ov RL 5 ventil isporučuje se fabrički tako da su ventil i prednameštanje potpuno otvoreni.
Vreteno za prednameštanje u ovom položaju, više se ne sme okretati u levo. Glava šrafa se ne sme da
viri iz glavnog vretena.
Pražnjenje
Adapter za priključak creva 1 0256 01
Nakon skidanja poklopca ventila, zatvaranja HERZ-ovog RL 5 ventila (obrtni moment 5-8 Nm) pomoću
višenamenskog ključa i zatvaranja termostatkog ventila na polazu (položaj termostatke glave ''0'').
Radijator se može isprazniti dok je sistem pod pritiskom:
1. Adapter za priključak creva 1 0256 01 treba zavrnuti na HERZ-ov RL 5 ventil.
2. Spojiti crevo R=1/2. Kraj creva mora biti ispod nivoa radijatora. Deo adaptera za priključak creva
može se okretati nakon otpuštanja četvrtaste matice. Ponovo je treba zategnuti nakon okretanje (5-10 Nm).
3. Staviti višenamenski ključ na kvadratni nastavak. Utisnuti vreteno pritiskom na gornji deo u smetu HERZ-ovog RL 5 ventila.
Okretanjem na levo do kraja, prigušni ventil se otvara prema spolja i započinje pražnjenje. Tokom pražnjenja na radijatoru treba
biti odzračni ventil.
4. Nakon pražnjenja zatvoriti gornji deo (8-10 Nm) i demontirati priključni adapter creva. Zavrnuti poklopac ventila (5-10 Nm).
5. Radijator se sada može demontirati.
Punjenje
Punjenje radijatora se vrši obrnutim redosledom. Treba paziti da se ne prekorači najviši dozvoljeni radni pritisak u instalaciji.
Radijator se može napuniti preko sistema grejanja otvaranjem vretena ventila.
Zaptivanje vretena
Ventil i vreteno za prednameštanje zaptiveni su O-prstenima. To osigurava lagan i dugotrajan
rad bez održavanja, za zadate radne temperature.
Zaptivanje sedišta
.
Zaptivanje sedišta je metalno i zato je otporno na habanje
strana 198
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grijanje
rz toplovodno grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
- hidraulika
Zaštita
Zaštita od neovlaštenog pristupa je navojnom metalnom kapom sa zaptivkom.
Pribor
0256 adapter za priključak creva
6206 priključak creva
6625 višenamenski ključ
6639 ključ za prednameštanje
6680 ključ za montažu
Rezervni deo
6304 Zamenski gornji deo sa zaptivkom vretena
Radne karakteristike
HERZ-ov stezni set
Maks. radna temperatura 120°C
Maks. radni pritisak 10 bara
Kvalitet vode prema ONORM H 5195 ili smernicama VDI- 2035
Kada se koristi HERZ-ov stezni set za bakarne i čelične cevi, moraju se poštovati dozvoljenje
temperature i pritisci u skladu sa EN 1254-2: 1998 prema tablici 5. Za spojeve plastičnih cevi maks.
radna temperatura 80°C i maks. radni pritisak 4 bara, ukoliko ga je odobrio proizvođač cevi.
Područje upotrebe
Sistem toplovodnog grejanja
Povrat iz radijatora se može zatvoriti ugradnjom priguđnog ventila. Ako se istovremeno zatvori ventil na
polazu (termostatski ventil u položaju ''0''), radijator se može demontirati kada je sistem pod pritiskom. servisni
radovi ili radovi na zidu iza radijatora (postavljanje tapeta ili pločica) mogu se izvoditi bez isključivanja ostatka sistema.
Pomoću HERZ-ovog RL 5 ventila, količina vode koja prolazi kroz radijator može se precizno regulisati prema potrebnom
učinku. To se posebno preporučuje pri ugradnji termostatkih ventila, jer je ograničavanjem količine vode u noćnom periodu u
potpunosti efektivno. Održava se hidraulička ravnoteža sistema. Radijator ili sistem se mogu napuniti ili isprazniti pomoću
HERZ-ovog RL 5 ventila.
6218
6235
6249 zaptivanje.
6274 Stezni set za bakarne i tankozidne čelične cevi, za spoljne promere cevi
6098
Cevni priključak za plastične cijevi PE-X-, PB- i plastične višeslojne cevi, primenljivo sa
6098 adapterom 1 6266 01 (R 1/2 x G 3/4)
strana
V kv ξ kv ξ kv ξ
200 200
0,25 0,05 14 817 0,05 40 489 0,05 134 168
0,5 0,12 2 572 0,12 7 029 0,12 23 293
0,75 0,17 1 282 0,17 3 503 0,17 11 606
1 0,23 700 0,23 1 914 0,23 6 341
2 0,44 191 0,44 523 0,44 1 733
3 0,55 123 0,6 281 0,6 932
4 0,72 72 0,8 158 0,8 524
5 0,95 41 1,0 101 1,0 335
6 1,12 30 1,16 75 1,3 199
7 1,19 26 1,26 65 1,34 187
8 1,21 25 1,32 58 1,47 155
9 1,27 23 1,38 53 1,55 140
10 1,4 19 1,5 45 1,65 123
Ventil 3924 - 3/8 EARE DN 10 3924 - 1/2 EARE DN 15 3924 - 3/4 EARE DN 20
V kv ξ kv ξ kv ξ
0,25 0,05 14 817 0,05 40 489 0,05 134 168
0,5 0,12 2 572 0,12 7 029 0,12 23 293
R.Jauschowetz: HERZ -R.Jauschowetz:
i
k
l
r
a
u
y
d
H
t
a
e
ii
-
d
n
u
Sistemi grejanje
9
,
s k
v
R.Jauschowetz:
R.Jauschowetz: HeHERZ - Sistemi grijanje
rz toplovodno grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
- hidraulika
m
U
h
u
n
g
1
e
r
3/8,1/2,3/
Kvs=1,9
4
Položaj prednameštanja 1 =
m
q
1 okret
3924* 3/8, 1/2, 3/4
1
Kv
m
M
o
a
s
s
e
r
t
=
k
5
v
ks
,
pad pritiska ∆p
Kvs=1,65
Položaj prednameštanja 1 =
1 okret
m
3923* 3/4
q
Kv
m
M
o
a
s
s
e
r
t
v
pad pritiska ∆p
strana201
201
=
1
sk 5
v
,
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje
R.Jauschowetz: He rz toplom vodom
toplovodno - HIDRAULIKA
grijanje - hidraulika
m
U
h
u
n
g
e
r
mbar
3923•
1/2
Kvs= 1,5
m
3923* 1/2
q
m
M
o
a
s
s
e
r
t
Kv
=
1
k4
, v
s
-k
kPa
Pad pritiska ∆p
m
U
h
u
n
g
e
r
3923•
3/8
Kvs= 1,4
o
a
s
s
e
r
t
Kv
Pad pritiska ∆p
strana
202 202
Tehnička dokumentacija HERZ Armaturen 2012
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
H1
H2
L1
L2
M
řD
Konstrukcione karakteristike
Smer protoka
Prilikom ugradnje voditi računa da smer strujanja odgovara strelici na kućištu ventila
Oblast primene
Za sve sisteme KGH i sanitarne vode u okviru propisanihradnih uslova
Prednameštanje
Položaj prigušnog vretena ventila jasno je prikazan na brojčaniku ručnog točka. Željena pozicija prednameštanja
može se lako podesiti i fiksirati preko vretena za prednameštanje, koje je smešteno unutar glavnog vretena ventila
i skriveno je. Prednamešteni regulacioni ventil uvek može da se zatvori ili postavi u bilo koju poziciju između
pozicije 0,0 i prednameštene vrednosti, ne više. Vreteno prednameštanja pokriveno je sigurnosnim zavrtnjem
ručnog točka i tako zaštićeno od neovlašćenog pomeranja.
0,0 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 4,5 5,0 5,5 6,0 6,5
Pozicija prednameštanja
Tačnost merenja ± 3%
Pribor
Pokazivač prednameštanja
Pokazivač prednameštanja (1 6517 05) postavlja se na ventil ili cevovod. Prednameštena vrednost ventila
označava se kidanjem ili odsecanjem brojki za pune i delimične okretaje. Zahvaljujući tome pri servisiranju
i kontroli nije potrebna dokumentacija o prethodno izvršenom podešavanju.
Podešavanje i fiksiranje
Postupak prednameštanja
1. Željenu poziciju prednameštanja odrediti i namestiti prema proračunu (digitalni brojčanik na ručnom točku).
2. Skinuti uvijak ručnog točka, ali ne skidati ručni točak sa ventila.
3. Sada dostupno vreteno prednameštanjem uvrnuti do kraja.
4. Ponovo zavrnuti učvrsni vijak ručnog točka.
5. Nameštenu poziciju označiti na pokazivaču prednameštanja i pričvrstiti ga za ventil.
Korak 5. nije neophodan za funkcionisanje, ali se preporučuje.
Dimenzionisanje
Neophodno je voditi računa da prednameštanje ne bude manje od 1/4 ukupnog hoda gornjeg dela ventila, tj.
da ventil bude više od 25% otvoren.
strana 204
Strana 2
Tehnička
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom dokumentacija HERZ Armaturen 2012
- HIDRAULIKA
Prečnik cevi mm 8 10 12 14 15 16 18
Ventil DN 15
Adapter 1 6266 01 1 6266 01 1 6266 01 1 6266 01 1 6266 01 1 6266 01 1 6266 01
Priključni set 1 6274 18 1 6274 00 1 6274 01 1 6274 02 1 6274 03 1 6274 04 –
Priključni set – – 1 6276 12 1 6276 14 1 6276 15 1 6276 16 1 6276 18
Prečnik cevi mm 8 10 12 14 15 16 18 22
Ventil DN 20
Adapter 1 6266 20 1 6266 20 1 6266 20 1 6266 20 1 6266 20 1 6266 20 1 6266 20 1 6266 13
Priključni set 1 6274 18 1 6274 00 1 6274 01 1 6274 02 1 6274 03 1 6274 04 – 1 6273 01
Priključni set – – 1 6276 12 1 6276 14 1 6276 15 1 6276 16 1 6276 18 –
Prečnik cevi mm 22
Ventil DN 25
Adapter 1 6266 03
Priključni set 1 6273 01
Za spajanje mekih čeličnih ili bakarnih cevi priključnim setovima, preporučujemo upotrebu zaštitnih čaura.
Navoj spojnice, navrtku i sam prsten spojnice potrebno je nauljiti silikonskim uljem, radi lakše, besprekorne
montaže. Skrećemo pažnju na pridržavanje uputstvu o ugradnji.
strana 205
Strana 3
Tehnička dokumentacija HERZ Armaturen 2012
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Upozorenje
U zavisnosti od oblasti primene, armature pažljivo ugrađivati.
Treba sprečiti unošenje nečistoća u armaturu. Pri montaži ventila stezni alat bi trebalo da bude direktno na
navojnom priključku. U protivnom može doći do zaokretanja kućišta ventila.
Obučeni instalateri bi trebalo da navojne priključke ventila povezuju uz korišćenje sredstava za podmazivanje
prilikom zavrtanja na konusni navoj cevi. Ukoliko nema dovoljno mesta, gornji deo ventila može se demontirati za
vreme ugradnje.
Prilikom izmene gornjeg dela ventila ne bi trebalo koristiti sredstvo za zaptivanje, jer postoji O zaptivka.
Izbragavati prekomerno stezanje gornjeg dela ventila.
Merni ventili
Dva merna ventila 1 0284 i marker podešavanja 1 6517 05 isporučuju se uz ventil. Merni ventili su postavljeni
ispred i iza merne blende, čime je omogućeno olakšano priključivanje mernih istrumenata u bilo kojoj konfiguraciji
istalacije.
Srodni proizvodi
4117 M DN 15 - 80 STRÖMAX-M kosi navojni regulacioni ventil sa mernim ventilima
4117 R DN 15 - 80 STRÖMAX-R kosi navojni regulacioni ventil bez mernih ventila
4117 U DN 15 - 50 STRÖMAX-U kosi navojni regulacioni ventil
4117 MW DN 15 - 50 STRÖMAX-MW kosi navojni regulacioni ventil za sanitarnu vodu
sa mernim ventilima
4117 RW DN 15 - 50 STRÖMAX-RW kosi navojni regulacioni ventil za sanitarnu vodu
4217 GM DN 15 - 80 STRÖMAX-GM prav navojni regulacioni ventil sa mernim ventilima
4217 GR DN 15 - 80 STRÖMAX-GR prav navojni regulacioni ventil bez mernih ventila
4217 GMW DN
D 15
N1 5-580
0 STRÖMAX-GMW prav navojni regulacioni ventil sa mernim ventilima
4216 M DN 15 - 20 STRÖMAX-MS prav navojni ručno podesivi reguliacioni ventil
za sisteme plafonskog hlađenja
4000 DN 15 - 50 HERZ navojna merna blenda sa dva ventila
4218 GMF DN 25 - 80 STRÖMAX-GMF prirubnički pravi regulacioni ventil sa mernim ventilima
4218 GF DN 50 - 300 STRÖMAX-GF prirubnički pravi regulacioni ventil sa mernim ventilima
4219 DN 50 - 300 HERZ-zaporna i regulaciona klapna, prirubnička
4000 + 4117-R HERZ-merna blenda + STRÖMAX-R- regulacioni ventil
4000 + 4217-GR HERZ-merna blenda + STRÖMAX-GR- regulacioni ventil
4000 F + 4218 GMF HERZ-merna blenda za prirubnicu + STRÖMAX-GMF
prirubnički regulacioni ventil
4000 F + 4218 GF HERZ-merna blenda za prirubnicu + STRÖMAX-GF
prirubnički regulacioni ventil
4000 F DN 65 - 300 HERZ-merna blenda za prirubnicu sa dva merna ventila
4017 R DN 15 - 50 STRÖMAX-R kosi navojni regulacioni ventil sa blendom, bez mernih ventila
strana 206
Strana 4
Tehnička dokumentacija HERZ Armaturen 2012
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Ugradnja Može se montirati u bilo kom položaju. Smer protoka mora biti saglasan
smeru strelice na kućištu. Preporučuje se ostavljanje prave deonice ispred
ventila u dužini 10 x prečik cevi (10D), a na izlazu iz ventila deonice dužine
5 x prečnik cevi (5D).
Mešavina voda-glikol ima drugačiju vrednost viskoziteta u odnosu na vodu, koja zavisi od temperature. Zbog
toga se vrednosti prilikom merenja razlikuju, te je potrebno izvršiti korekcije putem korekcionih faktora.
(B)
4007 F
4218 GF 4017 4017 4017 4017
(4)
VL RL
strana 207
Strana 5
Tehnička dokumentacija HERZ Armaturen 2012
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
100000,00
100
50.000
50
DN 50
10000,00
DN 40
DN 32
10
5.000
5
DN 25
1000,00
DN 20
1
DN 15
DN 15-MF
500
0,5
DN 15-LF
100,00
0,1
0,05
50
10,00
0,01
Maseni protok qm
kv-vred.
0,001
1,00
0,1
1
0,01
0,05
10 0
0,5
10
50
Pad pritiska ∆p
strana 208
Strana 6
Tehnička dokumentacija HERZ Armaturen 2012
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
kv-vred.
0,001 0,005 0,01 0,05 0,1 0,5 1
1000
50 500
100
0,5 2,5
1 3 50
1,5 3,5
2 4
0,5
Pad pritiska ∆p
strana 209
Strana 7
Tehnička dokumentacija HERZ Armaturen 2012
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
kv-vred.
0,001 0,005 0,01 0,05 0,1 0,5 1
1000
50 500
100
0,5 2,5
1 3 50
1,5 4
0,5
Pad pritiska ∆p
strana 210
Strana 8
Tehnička dokumentacija HERZ Armaturen 2012
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
kv-vred.
Pad pritiska ∆p
Maseni protok qm
strana 211
Strana 9
Tehnička dokumentacija HERZ Armaturen 2012
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
kv-vred.
0,05 0,5
1000
50 500
100
0,5
50
1
1,5
2
2,5
3
4
0,5
0,05 0,5
Pad pritiska ∆p
strana 212
Strana 10
Tehnička dokumentacija HERZ Armaturen 2012
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
kv-vred.
0,05 0,5
1000
50 500
100
50
0,5
1
1,5
2
2,5
3
4
0,5
0,05 0,5
Pad pritiska ∆p
strana 213
Strana 11
Tehnička dokumentacija HERZ Armaturen 2012
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
kv-vred.
0,05 0,5
1000
50 500
100
0,5
1
2,5 50
1,5 3
2 3,5
4
4,5
5
6
0,5
0,05 0,5
Pad pritiska ∆p
strana 214
Strana 11
Tehnička dokumentacija HERZ Armaturen 2012
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
kv-vred.
0,05 0,5 50
1000
50 500
100
0,5
50
1
1,5
2
2,5
3
4
5
6
0,5
0,05 0,5
Pad pritiska ∆p
Maseni protok qm
strana 215
Strana 12
Tehnička dokumentacija HERZ Armaturen 2012
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
kv-vred.
0,5 50 100
1000
50 500
0,5
1 100
1,5
2
2,5
3 50
3,5
4
5
6
7
8
0,5
0,05 0,5
Pad pritiska ∆p
Maseni protok qm
strana 216
Strana 13
Tehnička dokumentacija HERZ Armaturen 2012
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana 217
Strana 14
Tehnička dokumentacija HERZ Armaturen 2012
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
DN 15 15-LF 15-MF 20 25 32 40 50
kvs 2 0,46 0,88 3,6 6,5 13,3 18,5 33
kv-vrednost blende 1,95 0,48 0,97 3,95 7,9 15,75 21,5 46,7
Pozicija kv kv kv kv kv kv kv kv
4,2 9,07 13,60 18,70
4,3 9,18 13,90 19,05
4,3 9,29 14,20 19,40
4,4 9,40 14,50 19,75
4,5 9,90 14,70 20,20
4,6 10,15 14,95 20,55
4,7 10,40 15,20 20,90
4,8 10,65 15,45 21,25
4,8 10,90 15,70 21,60
4,9 11,15 15,95 21,95
5,0 11,40 16,25 22,50
5,1 11,60 16,40 22,90
5,2 11,80 16,55 23,30
5,3 12,00 16,70 23,70
5,3 12,20 16,85 24,10
5,4 12,40 17,00 24,50
5,5 12,50 17,40 25,00
5,6 12,63 17,60 25,30
5,7 12,76 17,80 25,60
5,8 12,89 18,00 25,90
5,8 13,02 18,20 26,20
5,9 13,15 18,40 26,50
6,0 13,30 18,50 26,70
6,1 26,98
6,2 27,26
6,3 27,54
6,3 27,82
6,4 28,10
6,5 28,60
6,6 28,93
6,7 29,26
6,8 29,59
6,8 29,92
6,9 30,25
7,0 30,30
7,1 30,55
7,2 30,80
7,3 31,05
7,3 31,30
7,4 31,55
7,5 31,90
7,6 32,10
7,7 32,30
7,8 32,50
7,8 32,70
7,9 32,90
8,0 33,00
strana 218
Strana 16
Tehnička dokumentacija HERZ Armaturen 2012
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Dimenzije u mm
B1 B2
Broj artikla DN G L H1 H2 B B1 B2
1 4002 41
15 3/4 G 66 133 28 95 26 29
1 4002 61
1 4002 42
20 1G 76 134 29 95 28 30
1 4002 62
1 4002 43
25 5/4 ravna zaptivka 76 134 29 95 28 30
1 4002 63
1 4002 44
32 1½ ravna zaptivka 114 150 47 95 – –
1 4002 64
1 4002 45
40 1¾ ravna zaptivka 132 160 55 95 – –
1 4002 65
1 4002 46
50 2¾8 ravna zaptivka 140 160 55 94 – –
1 4002 66
Radni uslovi
Radni pritisak maks. 16 bar
Ispitni pritisak
Maks. diferencijali pritisak u kućištu 2 bar
Min. radna temperatura 2 °C (čista voda)
Min. radna temperatura - 20 °C (sa antifrizom)
Maks. dozvoljena radna temperatura 120 °C
strana 219
Strana 1
Tehnička dokumentacija HERZ Armaturen 2012
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Materijali
Kućište ventila: mesing postojan na odvajanje cinka
Membrana i O-prsten: EPDM
Kvalitet vode prema ÖNORM H 5195 i VDI 2035
Etilenglikol i propilenglikol koristiti u rastvoru koncentracije15 - 45 %.
Rastvor koji sadrži amonijak štetan je po mesigano kućište ventila, EPDM zaptivke se razaraju upotrebom
mineralnog ulja i vremenom dolazi do uništavanja EPDM zaptivke. Za zaštitu od smrzavanja i korozije
koristiti sredstva na bazi etilen-glikola saglasno uputstvima za upotrebu koja se dostavljaju od strane
proizvođača.
Uputstvo za ugradnju
Ugrađuje se u povratni vod, a sam položaj nije bitan. Smer protoka označen je strelicom na kućištu.
Preporučuje se ugradnja zaustavnih ventila ispred i iza regulatora diferencijalnog pritiska.
kvs- vrednosti
DN 15 DN 20 DN 25 DN 32 DN 40 DN 50
4002 2,66 4,36 5,38 9,48 14,95 14,95
strana 220
Strana 2
Tehnička dokumentacija HERZ Armaturen 2012
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Navojni priključci
1 6220 .. Priključak za crne cevi, sastoji se od holendera, zaptivke i cevnog priključka za lemljenje sa Sn
1 6236 .. Priključak za bakar sastoji se od holendera, zaptivke i cevnog priključka za lemljenje
1 6240 .. Priključak za zavarivanje sastoji se od holendera, zaptivke i cevnog priključka za zavarivanje
1 6210 .. Priključak za crne cevi, sastoji se od holendera, zaptivke i cevnog priključka sa Sn
1 6235 .. Priključak za bakar sastoji se od holendera, zaptivke i spojnica za lemljenje
Upozorenje
Već sama namena armature zahteva preciznu ugradnju. Prodor prljavštine u armaturu može se sprečiti
ugradnjom HERZ-hvatača nečistoće (4111).
Merni ventili
Dva merna ventila su fabrički ugrađena.
Takav raspored omogućava za sve položaje ugradnje najbolju dostupnost i optimalni položaj priključka za
merni kompjuter.
Prednameštanje
Svaka pozicija pokazivača nameštanja je jasno čitljiva. Željeno podešavanje regulatora diferencijalnog pritiska
uvek je moguće lako namestiti u bilo koju poziciju.
Primer primene
Napomena: Sve prikazane šeme predstavljaju simbolički prikaz i mogu biti nepotpune za primenu.
strana 221
Strana 3
Tehnička dokumentacija HERZ Armaturen 2012
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
HERZ-Navojni priključci
R
L L
6210/6211 6235
R
R
R
L L L
B A
strana 222
Strana 4
Tehnička dokumentacija HERZ Armaturen 2012
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Prednameštanje
Primer: Željeni diferencijalni pritisak 400 mbar, protok 1000 l/h
Protok [l/h]
dp [mbar]
strana 223
Strana 5
Tehnička dokumentacija HERZ Armaturen 2012
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
2000
1900
1800
6,0
5,0
1700
4,0
1600
1500
3,0
7,5
7,0
1400
1300
1 4002 41 - Skala podešavanja 1,0-7,5
2,0
1200
1100
Protok [l/h]
1000
1,0
900
800
700
600
500
400
300
200
100
0
400
350
300
250
200
150
100
50
dp [mbar]
strana 224
Strana 6
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Ugradbene dimenzije u mm
Ø33
Ø8
Hub 8
35
c
H
G
a
G
* sa korištenjem 1 7712 50
Narudžbeni broj Dimenzije G a c L H ∆p maks* kvs [m 3/h]
1 4037 15 1/2 G1B 50 32 100 117 6 4
1 4037 20 3/4 G1¼B 50 33 100 118 5 6,3
1 4037 25 1 G1½B 55 36 110 126 4 10
1 4037 32 1¼ G2B 60 38 120 133 3,7 16
1 4037 40 1½ G2¼B 70 48 130 153 2,7 25
1 4037 50 2 G2¾B 75 54 150 164 1,8 40
Izvedba
4037 trokraki ventil s cilindričnim spoljnim navojem prema ISO 228/1, klasa B, ravno zaptivanje, cevni spojevi
posebno se naručuju. Vreteno od nerđajućeg čelika, mesingana kugla ventila s teflonskim zaptivnim
prstenom ojačanim staklenim vlaknima. Mesingana zaptivna čaura s EPDM O-prstenom, kućište od mesinga
cc 754 S.
Korištenje mešnog ventila 4037 ima prednost u odnosu na uobičajene ugrađene mešače u
tome što nema zaptivnih ivica. Zbog toga skoro nema habanja ni propuštanja. Čak i nakon
višegodišnjeg korišćenja propuštanje vode je vrlo malo.
Podaci za upotrebu
maks. radna temperatura -15 ... + 130 °C
maks. radni pritisak 16 bar / 130 °C do DN 32
16 bar / 110 °C DN 40, DN 50
Pri temperaturama <0 ° C preporučujemo upotrebu zaptivke za zaptivnu čauru, pri temperaturama> 100 ° C
upotrebu temperaturnog adaptera.
Karakteristika ventila: linearna
Razdvajanje
Propuštanje < 0,02% od kvs vrednosti.
(tip.) mešanje 1% od kvs vrednosti
Dopuštena je upotrebu etilen i propilen glikola u odnosu mešanja od 15 – 45 vol.%.
Moraju se poštovati podaci koje je dao odgovarajući proizvođač.
Kvaliteta vode prema ÖNORM H 5195 i VDI 2035.
strana 225
225
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje
rz toplom vodom - HIDRAULIKA
Područje upotrebe
kontinualnu i
Ugradnja
cevne sisteme zaptivanjem
Uputstvo za ugradnju
Upotreba kao mešni ventil Upotreba kao razdelni ventil
Pogon
Diferencijalni pritisak maks. [bar]
500 N Ručni pogon
1 7712 11
Narudžbeni broj
1 7712 50 1 9102 40
1 7712 51
Mešni ventil
1 4037 15 6 15
1 4037 20 5 10
1 4037 25 4 9
1 4037 32 3,7 7
1 4037 40 2,7 4,4
1 4037 50 1,8 3
Karakteristika
Karakteristika u kombinaciji s pogonom 1 7712 11
(graf. prikazuje linearnu i kvadratnu karakteristiku)
Linearna karakteristika ventila
1 7712 11
-prekidačem
- linearna karakteristika
- procentualna karakteristika
Hod
strana
226 226
R.Jauschowetz: HERZ
rz - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Pribor
1 7712 1 1 HERZ-ov pogon ventila s regulatorom položaja 24 V, upravljački signal 0–10 V 1
7712 5 0 HERZ-ov pogon ventila za 3-krake ventile 230 V, sila upravljanja 500 N
1 7712 51 HERZ-ov pogon ventila za 3-krake ventile 24 V, sila upravljanja 500 N
1 7796 03 HERZ-ov sigurnosni transformator 230 V/24 V, 50 Hz, 50 VA
1 7793 2 3 HERZ-ov elektronski kontroler temperture s PI regulacijom, 110–230 V
1 7793 2 4 HERZ-ov elektronski kontroler temperture s PI regulacijom, 24 V
1 7793 01 HERZ-ov vanjski temperaturni osjetnik za regulator grijanja
1 7793 0 0 HERZ-ov nalegajući temperaturni senzor za regulaciju temperature
1 9102 4 0 HERZ-o v ručni pogon za 4037
Kada se koristi kao razdelni ventil, preporučujemo pogon sa silom upravljanja 800 N.
Ostali proizvodi
Primer ugradnje:
strana227
227
R.Jauschowetz: HERZ -R.Jauschowetz:
Sistemi grejanje
Herz toplom vodom
toplovodno - HIDRAULIKA
grijanje - hidraulika
Primer projektovanja:
primar sekundar
(d)
V
T
s
e
k
s
e
k
/
Tpri / Vpri
Postupak:
1) ∆p teor = 3 kPa
∆V
pri
2) kv teo =
100√∆p teo
strana
228 228
R.Jauschowetz: HERZ
R.Jauschowetz: Herz - Sistemi
toplovodno grejanje
grijanje toplom vodom - HIDRAULIKA
- hidraulika
R
D
Ø
L L L
B A
strana229
229
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Opšte informacije
Proizvod je namenjen samo primeni koju je odredio proizvođač. Tu se takođe podrazumijevaju svi
pripadajući propisi za proizvod. Nisu dopuštene promene ili dogradnje.
Pozicioniranje
Prilikom pozicioniranja treba se pridržavati svih opštih i lokalnih važećih propisa.
Napomena
Sve sheme su simbolične i ne predstavljaju celovito rešenje.
Materijal
Prema članku 33. uredbe REACH (EZ br. 1907/2006) dužni smo istaknuti da je olovo kao element na listi
SVHC i da sve mesingane komponente koje se koriste u našim proizvodima ne sadrže više od 0,1% (m / m)
olova (CAS: 7439-92-1 / EINECS: 231-100-4). Budući da je olovo čvrsto vezano kao komponenta u leguri,
ne očekuje dodati se njegov uticaj te zbog toga dodatne sigurnosne informacije nisu potrebne.
Napomena: sve sheme su simbolične i ne predstavljaju celovito rešenje. Svi podaci u ovom dokumentu odgovaraju stanju tehnike u vreme štampanja ovog dokumenta.
Služe samo kao informacija. Zadržavamo pravo izmena u smislu tehničkih unapređenja. Prikazi su simbolički i zbog toga se vizuelno mogu razlikovati od stvarnih proizvoda.
Moguća su odstupanja boja zbog tehnike štampe. U različitim zemljama moguća su odstupanja proizvoda. Zadržavamo pravo izmjna tehničkih i funkcionalnih karakteristika.
Za dodatna pitanja molimo obratite se najbližoj HERZ-ovoj kancelariji.
strana
230 230
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Beleške
strana231
231
HERZ
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom Kombiventil
- HIDRAULIKA
Tehnički list 4006 1x, 2x, 4x, 6x; 4206 1x, 2x, 4x, 6x
Dimenzije u mm
1 4006 XX M 1 4206 XX M
H1
H2
4
Hub
4
M
B2
H
B1
L1 L2
Dimenzije u mm
strana
232 232
HERZ Kombiventil
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
strana233
233
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
pritisak
pritisak
Kvalitet vode
3
Materijali
Mesing
Mesing
3 Klin
ring
Pritisne opruge
Kapilarna cev
8 Iglica Nerđajući čelik 14301
Pritisna opruga Čelik za opruge
Poklopac
8
Dozvoljena je upotreba etilen i propilen glikola u koncentraciji od 25-50 vol % Amonijak u konoplji oštećuje mesing
kućište ventila. EPDM zaptivke bubre u kontaktu sa mineralnim uljima i mazivima na bazi mineralnih ulja.
To može dovesti do ispadanja EPDM zaptivki. Treba koristiti antifriz i sredstva za zaštitu od korozije
prema uputstvima proizvođača.
Prema članku 33. uredbe REACH (EZ br. 1907/2006) dužni smo istaknuti da je olovo kao tvar na popisu SVHC i
da sve mjedene komponente koje se koriste u našim proizvodima ne sadrže više od 0,1% (m / m) olova (CAS:
7439-92-1 / EINECS: 231-100-4). Budući da je olovo čvrsto vezano kao komponenta u leguri, ne očekuje njegov
utjecaj te zbog toga dodatne sigurnosne informacije nisu potrebne.
Područje primene
Kombiventil se koristi u svim sistemima grejanja i hlađenja sa pumpom. U izabranom delu sistema regulatora
automatski
strana
234 234
HERZ KombiventilHERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
R.Jauschowetz:
HERZ-Kombiventil 4006
ograničava protok zapremine na jednu zadatu vrednost. Meri i reguliše sve fluktuacije pritiska. Dakle, nisu
Einsatzbereich
potrebna merenja, a kontrola je efikasna u svim uslovima rada. Kombiventil održava konstantni zapreminski
Das Kombiventil wird in allen pumpenbetriebenen Heiz- und Kühlanlagen eingesetzt. Der Regler begrenzt automa-
protok prema svom prethodnom podešavanju. Dijafragma reaguje na pritisak ispred i iza kontrolnog ventila
tisch den Volumenstrom im gewählten Anlagenteil auf den einmal eingestellten Wert indem alle Druckschwankun-
(preko unutrašnjeg
gen gemessen undkapilarne linije).
ausgeregelt Predpodešavanje
werden. Somit sind ventila deluje direktno
keine Messungen na maseni
erforderlich, protok.
und die Regelung ist bei allen
Maksimalni protok se može podesiti direktno prema dijagramu toka iz tehničkog lista. Ovo olakšava
balansiranje npr. krugova grejanja, hlađenje, plafonski paneli, rashladni plafoni i grejači vazduha, bez brige
Das Kombiventil regelt den Volumenstrom der ventileigenen Voreinstellung auf einen konstanten Wert; die Membra-
one
raspodela pritiska u sistemu.
regelt aufgrund des DruckesUglavnom se koristi
unmittelbar kao kontrolni
nach dem ventilsowie
Regeleinsatz, potrošača.
des Druckes davor.
Ispiranje sistema
der Montage direkt nach Diagramm eingestellt werden. Somit sind z.B.
Heizungsstränge,
Ako sistem treba daKühlwasserkreisläufe, Deckenstrahlplatten,
se ispira u smeru suprotnom od smera rada Kühldecken und
ventila, važno Lufterhitzerse
je pridržavati ohne Rücksicht
informacija o auf die
Druckverteilung in der Anlage ohne weiteres abgleichbar.
maksimalno dozvoljeni diferencijalni pritisak na ventilu za protivispiranje (300 kPa).
(4115 A), oder wenn Kontrollmessungen des Volumenstromes vorgesehen sind, STRÖMAX-M-Ventile (4017 M,
4117 M, 4217 GM) einzubauen.
Ugradnja
Gehäuse: Messing
Membrane und O-Ringe: EPDM
Ugrađuje se u povratni vod, položaj instalacije nije važan. Smjer protoka je u smjeru strelice na kućištu.
Preporučuje se ugradnja zapornog ventila prije i nakon kombiventila. Kombiventil se zatvara ključem za
podešavanje HERZvon
Die Verwendung (1 4006 02). Željeni
Ethylen- protok postavlja
und Propylenglykol seMischungsverhältnis
ist im u % od maksimalnog15protoka.
- 45 Vol.Zatvara se
[%] zulässig.
okretanjem udesno do graničnika (položaj <0% crvenog područja).
Einbauhinweise
Der Einbau erfolgt in Rücklauf, die Einbaulage spielt hierbei keine Rolle. Die Strömungsrichtung ist in Pfeilrichtung
am Gehäuse angegeben.
Es wird der Einbau je eines Absperrventiles vor und nach dem Kombiventil empfohlen.
Das Kombiventil wird mit dem HERZ- Einstellwerkzeug (1 4006 02) gesperrt. Für die gewünschte Voreinstellung wird
mit dem Werkzeug, rechts (im Uhrzeigersinn) bis zum Anschlag gedreht. Der Anzeigewert beträgt dann < „0%“.
kvs-Werte
Seite 2
strana235
235
Регу
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Primer izbora
pritisak
Страница 36
HERZ Combi-Valve 4006 radi sa 2-položajnim ili kontinualnim pogonom. Kontinuirano se uvek preporučuje
regulacija. To je zato što su važni u sistemima koji brzo rade, kao što su sistemi za hlađenje ili grejači vazduha
stalna kontrola i ušteda energije. Maksimalne uštede energije mogu se postići samo sa modularnim ventilima
regulacija.
6 – регулятор непрерывного действия; 7 – датчик Зав
ный фланцевый ШТРЕМАКС-AGF, арт. 4218 AGF;
1 – комби-клапан ГЕРЦ фланцевый арт. F 4006 ...; сн
Uz kontinualnu regulaciju, zapreminski protok se reguliše kontinualno, uz najmanju fluktuaciju između а)
и воздушного существующая
minimalnog i сис
maksimalni protok. Zahvaljujući kontinualnom upravljanju, sve ostale komponente specifične za
Рис. 2.15. Схема системы теплоснабже вогоgrejanje.
sistem, uključujući pumpu. Kontrola u dve pozicije se preporučuje za inertne sisteme kao što je podno ввода с гидравличе
го теплового ввода с гид
HERZ 4006 kombinovani
В. В. Покотилов: ventili imaju nekoliko prednosti u odnosu na konvencionalne priključke
тепло-сza serijski regulator
и гидравлическим
Регулирующие клапаны автоматизированных систем холодоснабжения
protoka i regulatora diferencijalnog pritiska, pošto regulator zapremine protoka ograničava protok u zavisnosti od
разде
diferencijalni pritisak sistema, dok je diferencijalni pritisak promenljiv. Ako se količina vode smanji pri–dostizanju
комби-клапан ГЕРЦ ар
sobne temperature, diferencijalni pritisak se povećava. Kao rezultat toga, radna tačka je potpuno drugačija od kod
Комби-клапан В. В.ToПокотилов:
имеет Регулирующие клапаны
два противоположно автоматизированных
систем. На основании
– вентиль
систем тепло-
вышеприведенного
запор
и холодосна
hidrauličnog balansiranja. znači da će se ventili, ako su redno povezani, međusobno ometati.
расположенных затвора: затвор регулятора – кран д
расчёта (см. рис. 2.13) мы дали обоснование
HERZ combi-ventil ima idealnu "autoritet" karakteristiku ventila "1". Ventili ispod 0,3 imaju funkciju ON / OFF – регулятор непр
расхода и затвор регулирующего клапана. применения комби-клапана для регулиро-
regulacija. Da bi se obezbedila efikasnost sistema i pravilan rad, treba koristiti modularnu kontrolu sa karakteristikom
Принцип работы Комби-клапан
следующий. имеет
При два противоположно
пол- вания мощности систем.
турыНаse
теплообменника.основании
наружногоПокажемвышепри
воздуха;
većom od 0,5. Pošto HERZ ventil 4006 kompenzuje različite diferencijalne pritiske, protok do potrošača održava
ностью открытом
konstantnim. расположенных
To znači da затворе затвора:
je isključenoрегулирующего затвор регулятора
также pojedinih
prekomerno ili nedovoljno snabdevanje некоторые расчёта (см. рис. 2.13)
примеры оптимального
potrošača мы дали обо
расхода
клапана регулятор и затвор
расхода регулирующего клапана.
автоматически применения комби-клапана
использования комби-клапанов в систе- для
Hidraulično balansiranje je uvek relevantna tema u građevinskoj tehnologiji. Kombinovani ventili 4006, 4006 SMART
iподдерживает
4206, 4206 SMARTзаданныйПринцип
omogućava
работы допу-
максимально следующий. При
izradu tehničkog sistema zgrade uzме
пол-
теплоснабжения
smanjenje
вания Благодаря
мощности
фэнкойлов,
rada na projektovanju.
примене
втеплообменника
системе
стимый расход Gностью
. При открытом затворе
этом расчётное теплоснабжения также
со- регулирующего некоторые
(рис. примеры
2.17,в 2.18)
калориферов, былаопт
системе
U sistemima sa velikim brojem kombinovanih
max
клапана регулятор ventila preporučuje
расхода se upotreba regulatora diferencijalnog
автоматически pritiska комби-клапанов
4002, kako bi se izbegli problemi sa (при
противление комби-клапана полном
bukom, его udarom
hidrauličnim
холодоснабженияиспользования
воздухоохладителей
i nestabilnim radom sistema. универсальная схема р
кон-
открытии) определяется поддерживает
суммойзаданный
потерь дав- максимальнодиционеров,
допу- ме теплоснабжения
а также при зависимой схеме фэнкойлов,
стимый
На обратной подводке каждого калорифера
расход
ления на затворе регулирующего клапана G max
. При и этом расчётное со- вого
теплоснабженияузла,
присоединения системы отопления к тепло- приспособ
калориферов,
присоединяемой
холодоснабжения к тепл
воздухоохладит
тепловых завес и воздушного отопления.
минимально требуемой противление
потерей комби-клапана
давления на (при полном вымегосетям.
диционеров, а также при зависи
теплоснабжения калориферов воздушно-
открытии) определяется
регуляторе расхода 0,2 бар (20 кПа), обеспе- суммой потерь дав- отопления с естественн
присоединения системыте-отоплени
На рис. 2.15 показан фрагмент системы
ления на затворе Действие
чивающей его работоспособность. регулирующего клапана Наи рис. 2.14 показана ветка системы
минимальнонаправлено
требуемой потерей давления на
плоснабжения
куляциейфэнкойлов.
вым сетям.
четырёхтрубных
теплоносител
электронного контроллера на
уменьшение расхода регуляторе расхода 0,2мак-
ниже заданного На обратной подводкесамой
бар (20 кПа), обеспе- каждогосистемы
из фэнкойлов отоплен
симального значения
арт. 1 4006 ... SMART;
чивающей
путём его
5 – термопривод арт. 7790;
работоспособность.
воздействия на Действие На
устанавливается комби-клапанрис. 2.14
чаях (рис. показана
арт. 2.17б иветка
1 4006 ... си
2.18б)
электронного клапана.
1, 2 – вентиль запорный ШТРЕМАКС-А арт. 1 411
контроллера направлено SMART плоснабжения
на(поз. 4), исполняющий четырёхтрубных
функции регу- ф
привод затвора регулирующего
Primer primene
уменьшение расхода ниже заданного мак- На
в качестве
обратной
гидравличес
подводке каждого из
Применение комби-клапанов востребо- лирующего клапана и балансового устрой-
Рис. 2.14. Схема системы теплоснабж
Kombinovani ventili koriste se u sistemima za snabdevanje toplotom sa ventilokonvektorima.
вано ventil jeсимального
для многих
Kombinovani типов значения
svakogпутём
ugrađenавтоматизированных
u povratak воздействия
fan coil-a. ства.kao
Funkcioniše
ществующие
на kontrolni i устанавливается твёрдотоп
комби-клапан арт
balansni ventil. привод затвора регулирующего клапана. SMARTнившие своё функцио
(поз. 4), исполняющий функ
Применение комби-клапанов востребо- лирующего
источникаклапана и балансово
теплоты, при
вано для многих типов автоматизированных ства.
в качестве приоритетно
Šema sistema za dovod toplote sa 4-cevnim ventilokonvektorima
относительно тепловых
2.7. Регулируемый у
Гидравлическая раз
вает в виде водоснабж
в виде циркуляционно
ствующими принципиа
вано для многих типов автоматизированных
Рис. 2.14. Схема системы теплоснабжения четырёхтрубных фэнкойловгидравлическом
(фрагмент)
Применение комби-клапанов востребо-
привод затвора регулирующего клапана. расчёт
1, 2 – вентиль запорный ШТРЕМАКС-А арт. 1 4115; 3 – фильтр сетчатый арт. 1 4111; 4 – комби-клапан
strana 236
236арт. 1 4006 ... SMART;
симального значения путём воздействия на мами. действия.
5 – термопривод арт. 7790; 6 – регулятор электронный непрерывного В данной книге
уменьшение расхода ниже заданного мак- Рис. 2.14. Схема системы теплоснабжения четырёхтрубных тепло- и холодоснабжен
фэнкойлов (фрагмент)
1, 2 – вентиль запорный ШТРЕМАКС-А арт. 1 4115; ся сетчатый
3 – фильтр к циркуляционным
арт. 1 4111; 4 –с
электронного контроллера направлено на
арт. 1 4006 ... SMART; 5 – термопривод арт. 7790; 6 – регулятор электронный непрерывного дейс
чивающей его работоспособность. Действие
яинежбансодолох и -олпет метсис хыннаворизитамотва ынапалк еищюури
улирующие клапаны автоматизированных систем тепло- и холодоснабжения
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Art. Nr.
HERZ-Normdiagramm
zavisno
ению комби-клапанов
а. Покажем имеет
,1.зоп напалк-ибмок а1н4001
prednameštanja возможность
яу21вт,с1й4006 эксплуатировать
ед11зов ,9.зоп котёл
-олпет огомеурилуг
тимального
создана компактная в привычном режиме, при этом регулятор
истемы
,ч/гк 05…03 модохсар мишьлобен с ялетисон -ус ялетиледзар ого
) былите-использованы
0.083/ 300 ивается на
-ос ялд мынчотатсод ьтыб онжлод еор оток постоянное протекание тепло-
-архос ,15ылток еынви
фэнкойлов.
ского разделителя су- носителя
difrencijalniсpritisak
-оп в ырутарепмет йонняотсоп яиненархнебольшим расходом 30…50 кг/ч,
еинечанзан еоньла
difrencijalni pritisak
фэнкойлов
пливные
т. 1 4006 ... котлы, сохра- которое должно быть достаточным для со-
0.055/ 200 тот в итес йоволпет едоворпобур т мещюад ,еачулс10моннад в мё
DN 15
ональное
кции регу- назначение хранения постоянной
ястидохан 1.зоп напалк-ибмок адгок ,доиреп температуры в ыпо-
толпет акинчотси о
ого устрой-
ичём в данном случае, дающем .итрубопроводе тепловой сети в тот
иняотсос мотырказ в ьлетавозьлоП .йетес
ого источника 0.027/теплоты
100 период, когда комби-клапан поз.1 находится 5
участок циркуляционного
,воктсачу хкольца
0 10 20
ыннёнидеосPrednameštanje
оньлетав[%]
30
оделсоп
40 50 60 70 80
-ыб ьтес яаннёлвте
90 100
7990
7990
7708
7708
7708
7708
7708
7708
strana
238 238
HERZ KombiventilHERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
R.Jauschowetz:
Pribor
strana239
239
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Prednameštanje
4006
Upozorenje
Merni ventili
fabrički su zaptivena.
strana
240 240
Seite 6
HERZ
1 4001 21 , 1 4006 11
R.Jauschowetz:
kv vrednost
0,09 0,4 0,64 0,83 1,01
0.138/ 500 25
1 4006 11 / 1 4206 11
1 4006 41 / 1 4206 41
- ov nomogram
0.111/ 400 20
0.083/ 300 15
diferencijalni pritisak
0.055/ 200 10
DNDN
0 0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
HERZ -ov kombiventil
Prednameštanje [%]
strana 241
241
strana
242 242
1 400 6 20 , 1 40 06 60
kv vrednost
kv-VALUE
0,01 0,05 0,11 0,17 0,22
19
0,038/ 140
DP
18
0,033/ 120
0,027/ 100 17
Protok LOW
0,022/ 80
16
0,016/ 60
15
0,011/ 40
14
0,005/ 20
0 13
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Prednameštanje (%)
pritisak na isprekidanoj
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
1 400 6 29 , 1 40 06 69
kv vrednost
kv-VALUE
0 ,01 0,07 0,17 0,25 0,36
0,069/ 250 22
HERZ -ov nomogram
20
0,055/ 200
DP
18
0,041/ 150
1 4206 29 / 1 4006 39, 1 4206 69
16
Protok
0,027/ 100
14
12
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
0 10
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
PR ESETT ING [%]
Prednameštanje [%]
strana243
243
strana
244 244
kv vrednost
24
700
23
600 22
Protok
21
500
DP [kPa]
DP
20
400
19
Protok[l/h]
300 18
17
200
16
100 15
20 30 40 50 60 70 80 90 100
Prednameštanje [%]
pritisak
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
kv vrednost
1100 24
HERZ -ov nomogram
1 4206 81 / 1 4006 81
1 4206 71 / 1 4006 71
1000 23
900 22
Protok
800 21
DP [kPa]
DP
700 20
600 19
Protok [l/h]
500 18
DN 15 HF
400 17
300 16
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
200 15
20 30 40 50 60 70 80 90 100
Prednameštanje [%]
HERZ - ov kombiventil SMART
strana245
245
strana
246 246
kv vrednost
0,60 0,80 1,07 1,34 1,61 1,88 2,15 2,36 2,62
1200 40
1100
1000
30
900
Protok
800
DP [kPa]
DP
700 20
600
Protok[l/h]
500
10
400
300
200 0
20 30 40 50 60 70 80 90 100
Prednameštanje [%]
pritisak
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
kv vrednost
1,21 1,81 2,07 2,36 2,75 3,13 3,27 3,40 3,54
2000 35
1800
HERZ - ov nomogram
30
1 4206 82 / 1 4006 82
1 4206 72 / 1 4006 72
1600
1400
25
Protok
DP [kPa]
1200
20
Protok [l/h]
1000
DP
800
15
DN 20 HF
600
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
400 10
20 30 40 50 60 70 80 90 100
Prednameštanje [%]
strana247
247
strana
248 248
Art. Nr.
1 4001 22 , 1 4006 12
kv-Wert
0,13 0,78 1,25 1,72 2
HERZ-Kombiventil 4006
0,277/ 1000 50
1 4001 22, 1 4006 12
0,222/ 800 40
HERZ-Normdiagramm
0,166/ 600 30
Protok
0,111/ 400 20
DN 20
0 0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Prednamještanje (%)
Seite 7
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Seite 8
1 4001 23, 1 40 06 13 1 4006
kv vrijednost
0,32 1,23 2 2,9 3,26
0,555/2000 40
HERZ - ov nomogram
43 / 1 4206 43
1 4006 13 / 1 4206 13
Art. Nr. 1 4001 23, 1 4006 13
HERZ-Normdiagramm
0,416/1500 30
0,277/1000 20
Diferenc. pritisak
DN
DN
0,138/500 10
Protok
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
0 0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
HERZ -ov kombiventil
Prednamještanje [%]
strana249
249
strana
250 250
Art. Nr.
1 400124, 1 4006 14
kv vrednost
0,49 1,79 2,94 4,54 5,59
HERZ-Kombiventil 4006
0,694/ 2500 25
1 4001 24, 1 4006 14
HERZ-Normdiagramm
0,555/ 2000 20
Diferenc. pritisak
0,416/ 1500 15
0 0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Prednamještanje [%]
pritisak
Seite 9
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Seite 10
HERZ
1 4006
1 4001 25, 1 4006 15
kv vrednost
1,2 3,75 7,22 8,16 9,49
1,388/5000 50
-ov nomogram
1 4006 45 / 1 4206 45
15 / 1 4206 15
Art. Nr. 1 4001 25, 1 4006 15
HERZ-Normdiagramm
1,111/4000 40
0,833/3000 30
Protok
DN
0,555/2000 20
DN
0,277/1000 10
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
0 0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
HERZ - ov kombiventil
Prednameštanje [%]
strana251
251
strana
252 252
Art. Nr.
1 4001 26, 1 4006 16
kv vrednost
0,98 3,3 5,72 7,25 9,17
HERZ-Kombiventil 4006
1,388/5000 50
1 4001 26, 1 4006 16
HERZ-Normdiagramm
1,111/4000 40
0,833/3000 30
Protok
0,555/2000 20
Diferenc. pritisak
DN 50
0 0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Prednameštanje [%]
pritisak
Seite 11
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Beleške
strana253
253
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Beleške
strana
254 254
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Beleške
strana253
255
R.Jauschowetz: HERZ - Sistemi grejanje toplom vodom - HIDRAULIKA
Beleške
strana
254 256