Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 17

Name

Date

Bakterije .kol 2- 1.dio Score

1. Koja je tipična veličina bakte ijske stanice?


A 0,3 – 2 µm

B 0,6 – 8 µm

C 0,8 – 10 µm

2. Ureaplasma urealyticum je veličine :


A 0,2 0,4 µm

B 0,2 – 0,8 µm

C 0,6 – 8 µm

3. Esche ichia coli je veličine 1 x 2 µm


T T ue

F False

4. Bacillus megaterium:
A 1,9 2.5µm

B 1,5 x 4 µm

C 2.6 4.7 µm

5. Zašto su bakte ije sitne ?

6. Što je točno za Epulopiscium ?


A otk ivena 1990-tih

B simbiont u ibama porodice


Acanthuridae

C veličine 80 x 600 µm

D nije ju moguće uzgojiti u laborato iju

E moguće uzgojiti u laborato iju


7. „sumpo ni biser Namibije” naziv je za bakte iju : Thiomargarita namibiensis jer je otk ivena na
dnu oceana kod
obala Namibije i u stanici sad ži z nca sumpora
T T ue

F False

8. Za Thiomargaritu namibiensis je točno:


A otk ivena 1999.,

B stanici sad ži z nca


sumpora
C 100 – 300 µm

D i do 750 µm u promje u

E otk ivena 1886.

9. Gdje je i kada otk ivena vrsta Thiomargarita magnifica ?

10. Kolika je prosječna dužina stanice Thiomargarita magnifica-e?

11. Što je točno za Thiomargarita magnificu ?


A DNA je smještena u jezg i

B Preko pola milijuna kopija genoma u stanici

C DNA je smještena u
odjeljcima odvojenima membranom (pepin/pepins)

12. Koja vrsta bakte ije ima oblik mješine?


A Clostridium cocleatum

B Pyroditium abyssi

C Nocardia opaca

D Caulobacter sp.

13. Vakuole ispunjenje plinom ima :

14. Nocardia opaca posjeća na :


15. Štapići su bili p vi evolucijski oblici, a smatra se da su bobice krajnji
T T ue

F False

16. Koji selektivni p itisci su odgovo ni za oblik bakte ije:


A Uzimanje hranjivih tva i

B Predatorstvo

C Dioba stanica

D P ihvaćanje za podlogu

E Pokretljivost

F promjena godišnjih doba

17. Što je točno o Staphylococcima?


A Kuglaste bakte ije koje u preparatima fo miraju grozdaste
nakupine
B P ipadaju no malnom mikrobiomu kože i sluznice čovjeka

C rastu u parovima ili kraćim i


duljim lancima

D S. pyogenes:

E S. pneumoniae:

18. Zlatni stafilikok ili ( S. aureus ), uzrokuje slabije do težih infekcija, sm tonosne sepse
T T ue

F False

19. MRSA nije otpo na na penicilinske antibiotike, ali uzrokuje v ućicu , gnoj u rani, kožne
promjene, povećava broj k vnih stanica
T T ue

F False

20. Koji su simptomi zaraze stafilokokom?


21. Stafilococcima p ipadaju:
A S. epidermidis

B S. pyogenes

C S. aureus

D MRSA

22. Koje od navedenih Streptococca su β-hemolitičke bakte ije?


A S. pneumoniae

B S. pyogenes

C S. agalactiae

23. Koji su simptomi zaraze s S. agalactiae ?


A meningitis

B neonatalna sepsa

C reumatska groznica

D šarlah

24. S. pyogenes uzrokuje:


A upalu grla

B neonatalnu sepsu

C šarlah

D reumatsku groznicu

E impetigo

25. Simptomi zaraze s S. pneumoniae:


A pneumonija

B meningitis

C reumatska groznica

D endokarditis
26. Diplokoke tvore:
A Micrococcus luteus

B Neisseria meningitidis

C Neisseria
gonorrhoeae

D Streptococcus pneumoniae

E S. pyogenes

27. Tetrade od spomenutih tvo i samo Micrococcus luteus


T T ue

F False

28. Koja bakte ija tvo i kocke od 8 kuglastih bakte ija i p ipada ljudskoj kožnoj flo i?

29. Rodovi Bacillus i Clost idium imaju oblik štapića ili bacila.
T T ue

F False

30. Oblik štapića ili bacila imaju :


A B. subtilis

B B. cereus

C C. tetani

D B. anthracis

E C. botulinum

F H.pylo i

31. B. subtilis i B. cereus se mogu naći posvuda ( voda, zrak,tlo)


T T ue

F False

32. E.coli spada u porodicu: Enterobacteriaceae


T T ue

F False
33. Kako se zove red, čiji je tipični predstavnik E.coli, a velik broj vrsta su p ipadnici no malne
c ijevne mikroflore?

34. U red Enterobacterales spadaju:


A Esche ichia coli

B Salmonella

C H.pylo i

D Shigella

35. Rod Pseudomonas karakte izira:


A svep isutne bakte ije (tlo, vode, biljke, životinje, zrak, koža
ljudi….)

B predstavnik je P. ae uginosa

C uzrokuju proljev

D uzročnik infekcija kod


ljudi

36. Koji su najpoznatiji predstavnici vib iona i spi ila?


A V.cholerae

B Campylobacter jejuni

C Helicobacter pylori

D Borrelia burgdoferi

37. Borrelia burgdoferi uzrokuje Lajmsku bolest.


T T ue

F False

38. Što je uzročnik sifilisa?


39. Što je točno za proka iote?
A nemaju stanične organele – mitohond ije, kloroplaste, Golgijev
kompleks, endoplazmatski retikulum

B nukleoid je
pod učje u stanici gdje se nalazi zamotana molekula DNA (k užna)

C manji broj gena u odnosu na euka iote 468 gena u


Mycoplasma genitalium do 7825 u Streptomyces coelicolor), čovjek oko
20 000 gena

D bakte ije imaju stijenku od peptidoglikana, a arheje NE sad že


peptidoglikan (postoje stijenke različitih sastava)

E jednostanični bez jezgre odvojene zasebnom membranom

40. Što je točno za biofilm?


A to je zajednica bakte ijskih stanica koje su p ičvršćene na k utu podlogu i omotane
višestaničnom tva i Exopolime ic substances) EPS

B EPS je građen od polisaha ida, proteina, ali može sad žavati i d uge makromolekule, lipide,
DNA, organske kiseline

C EPS štiti bakte ije u biofilmu od štetnih vanjskih utjecaja: antibiotika, dezificijensa, kemikalija,
predatorstva, nepovoljnog pH

D komunikacija se odvija "quo um sensingom", kemijskim signalima, razmjenom DNA i plazmida

41. Moć razlučivanja svjetlosnog mikroskopa je 0,2 µm, bakte ije se moraju obojiti kako bi se
vidjele i gleda se na povećanju 1000 puta.
T T ue

F False

42. Fazno-kontrastni mikroskop:


A vrsta je svjetlosnog koji se ko isti svjetlošću koja je pomaknuta u fazi

B promatraju se žive stanice

C preparat ne treba biti obojen

D preparat se oboji

43. Fluorescentni
A svjetlosni

B sposobnost tva i da fluoresceiraju

C posebne boje kad se osvijetle UV fuoresceiraju

D vide se stanice ili dijelovi stanica

E EM
44. EM umjesto svjetlosti ko isti snop elektrona, moguće je postići veću razlučivost, SEM ( 3D , a
TEM /2D
T T ue

F False

45. Konfokalni mikroskop :


A ko isti laserski izvor vrlo usko usmjerene svjetlosti

B kombinira s konfokalnim

C kombinira s fluorescencijskim

D 3D p ikaz i snimak živim i m tvih stanica ko ištenjem boja

46. Peptidoglikan je građen od:


A N-acetilglukozamina i N-acetilmuraminske kiseline koji su naizmjenično raspoređeni i povezani
B 1 4 vezama

B tetrapeptidni lanci koji povezuju NAM/NAG okosnicu

C peptidni koji povezuju tetrapeptide ( u Gram +)

47. Glukozamin ne nastaje zamjenom hidroksilne skupine amino skupinom


T T ue

F False

48. N-acetilglukozamin nastaje spajanjem octene kiseline i glukozamina.


T T ue

F False

49. Hitin je polimer N-acetilglukozamina, a celuloza je polimer B ( 1 4 povezanih glukoza.


T T ue

F False

50. Za N-acetilglukozamin v ijedi:


A de ivat glukoze

B monosaha id

C polisaha id

D hitin je građen od njegovih monomera


51. Glikan nastaje spajanjem NAM i NAG
T T ue

F False

52. N-acetilmuraminska kiselina je


A Eter NAG-a i mliječne kiseline

B Ester NAG-a i mliječne kiseline

C na mliječnu kiselinu se veže tetrapeptidni lanac

53. Aminokiselina koja nije p isutna nigdje u p irodi, osim u bakte ija

54. D-aminokiseline su p isutne i u bakte ija i u d ugih organizama (p ije smatralo da su samo u
bakte ija)
T T ue

F False

55. Kakav oblik ima glikanski lanac NAM/NAG ?

56. Izdvoji Gram pozitivne bakte ije:


A Staphylococcus

B E. coli

C Streptococcus

D Pseudomonas

E Bacillus

57. Gram negativne su E.coli, Pseudomonas i Enterobacteriaceae


T T ue

F False

58. Za Gram pozitivne v ijedi :


A 30 40 slojeva (debeli) peptidoglikan

B manje osjetljive na penicilin

C osjetljive na penicilin

D sad ži teihonske kiseline koje su okomite na peptidoglikan


59. Gram negativne bakte ije:
A tanki sloj peptidoglikana, dodatna vanjska membrana

B u pe iplazmatskom prosto u se nalazi peptidoglikan

C LPS-lipopolisaha id od kojeg je građena vanjska membrana

D LPS sad ži po ine (transp proteini)

E osjetljive na penicilin

F manje osjetljive na penicilin

G LPS je endotoksin

60. Koje su molekule sastavni dio LPS u gram negativnih bakte ija i izazivaju imunološku reakciju
te su te mostabilne?

61. Koja je funkcija i što v ijedi za Lipida A?


A usid uje molekulu u lipidni dvosloj

B bez obzira na vrstu molekule uvijek je isti imunološki odgovor

C uzrokuje različit imunološki odgovor

62. Što predstavlja i što v ijedi za O-antigen?


A na vanjskoj strani bakte ije, meta za protutijela imunološkog sustava

B ponavljajući slijedovi oligosaha ida

C u rodu Sallmonela je poznato više od 1000 O-antigena

D Lanac šećer čiji je sastav različit od vrste do vrste, ali i u različitih sojeva iste vrste

63. Soj (serotip) E.coli koji uzrokuje teško trovanje hranom je E.coli O157 H7
T T ue

F False

64. Što v ijedi za navedeni ( E.coli O157 H7 soj?


A zove se i enterohemoragična E.coli

B proizvodi Shiga toksine koji mogu uzrokovati k vavi proljev

C HUS (hemo itičko -uremički sindrom)


65. Shiga toksini djeluju na način da se vežu na animalne stanice i sp ječavaju sintezu proteina što
dovodi do uništenja stanice.
T T ue

F False

66. Što je HUS?


A hemo itičko-uremički sindrom

B stanje kad se Shiga toksini preferencijalno vežu na bubrege te dođe do zatajenja bubrega

C dođe do zatajenja srca

67. Koji su p imje i egzotoksina?


A tetanospazmin

B botulin

C B-toksin

D alfa-toksin

68. Alfa toksin proizvode:


A C.tetani

B C. botulinum

C C.pe f ingens

D Pseudomonas

E S.aureus

69. Za egzotoksine je točno:


A izlučuju van bakte ijske stanice

B karakte istika Gram +

C te mostabilni

D te molabilni (iznad 60 stupnjeva)

70. S.aureus je p imjer bakte ije koja se može bojiti Gram + i Gram -. Neće se bojiti Gram +, ako je
kultura sta ija od 24 48h.
T T ue

F False
71. Iznimke od bojenja po Gramu su:
A L-oblici

B vib ioni, spi ili

C spirohete

D mikoplazme

E acidorezistentne (Mycobacterium)

72. Mikoplazme:
A pleomo fnog oblika

B otpo ne na antibiotike koji ciljaju staničnu stijenku

C u membrani imaju sterol

D imaju peptidoglikan

73. L-oblici su dobili ime prema "Lister institutu" gdje su otk ivene i iako im je umjetno otklonjena
stanična stijenka mogu rasti i dijeliti se.
T T ue

F False

74. Acidorezistentne (Mycobacterium)


A stanična stijenka od peptidoglikana i voska

B vosak-stanice jako hidrofobne i otpo ne na kemikalije i boje

C boje se posebnim bojama Ziehl-Neelsen metoda

D nisu otpo ne na boje

75. Zašto spirohete ne svrstavamo ni u Gram negativne ni u Gram pozitivne?


A stanična stijenka poput Gram negativnih

B tanke da se bojenjem po Gramu ne mogu vidjeti

C gledaju na mikroskopu s tamnim poljem

D Giemsa obojenje ili sreb no

E konfokalni mikroskop

76. Veća raznolikost u građi stanične stijenke kod arheja nego kod bakte ija, a na to utječu uvjeti
u kojima obitavaju.
T T ue

F False
77. Obilježja arheja:
A nemaju peptidoglikan, a neke sad že sličnu molekulu-pseudopeptidoglikan

B većina ima S layer- stijenku od proteina Su face protins)

C neke bakte ije isto imaju S layer

D bakte ije obavezno nemaju S layer

78. Vanjski sluzavi omotač koji služi kao zaštita i za p ihvaćanje na podlogu građen od
polisaha ida

79. Streptococcus mutans stvara glikokaliks, lijepi se za zube, stavra plak ,k varenje desni.
Glikokaliks je od dekstrana, a stvara se kad je dostupno puno saharoze.
T T ue

F False

80. Kapsula je glikokaliks koji je čvrsto p ionuo uz bakte ijsku stanicu.


T T ue

F False

81. Bakte ija koja od navednih NEMA glikokaliks je:


A Haemophilus influenzae ( meningitis)

B Azotobacter chrococcum (fiksator N

C Klebsiella pneumoniae (pneumonija)

D S. aureus

E Clost idium pe f ingens (plinska gangrena)

82. Flagella (bič) može biti:


A Monot ihni Desulfovib io)

B Amfit ihni( Spi illum volutans)

C Lofot ihni ( H.pylo i)

D Pe it ihni E.coli)
83. Za spirohete je karakte istično:
A aksijalni filament ( endoflagella)

B omotan oko stanice između vanjske i unutranje membrane

C bič okreće cijelu stanicu koja se rotira poput vijka

D bič i stanica se rotiraju u istom smje u

84. Načini pokretanja bakte ija u obliku biofilma po čvrstoj podlozi:


A Swa ming

B Twitching

C Gliding

D Su fing

E Sliding

F Running

85. O pilima je NETOČNO


A manji i tanji od biča, slično njemu

B fimb iji (fimb iae) su pili koji služe za p ihvaćanje za podlogu

C Poseban protein koji se veže na posebne molekule imaju spolni pili

D adhezin je protein imaju sojevi E.coli koji se vežu na stanice c ijevnog epitela

E u E.coli stanica donor plazmida: F i sad ži fe tility plazmid

F stanica receptor je označena kao F , ne sad ži F plazmid

G p ijenos ide od F ka F

H putem F pilusa se prenosi plazmid ili dod genetski mate ijal

86. O plazmidima je točno:


A dvost uka k užna DNA koja se nalazi u jezg i

B dvost uka k užna DNA koja se nalazi u citoplazmi

C u stanici može biti više plazmida istovremeno, na njemu nisu geni nužni za no malan
metabolizam stanice , do nekoliko 100 gena

D
nose gene za rezistenciju na antibiotik R plasmids) te gene za neobične metaboličke funkcije

E d ugi organizmi (biljke,alge, gljive, protozoa) isto imaju plazmide


87. O Ti (tumor inducing) plazmidu je točno:
A imaju ga bakte ije Rhizobium radiobacter ( p ijašnje ime: Agrobacterium tumefaciens)

B p ijenos DNA iz bakte ije u biljku ( ugradi trajno u genom biljke)

C p irodno genetičko inženjerstvo

D biljni ho mon odgovoran za stvaranje tumora je auksin

E opini -organske molekule odgovo ne za proizvodnju giberelina

F opini -organske molekule koje bakte ija ko isti za proizvodnju dušika i kao izvor energije

88. NETOČNO za citoplazmatsku membranu:


A stanična membrana arheja je po sastavu slična bakte ijskoj

B služi za p ijenos elektrona i oksidativnu fosfo ilaciju

C služi za fotosintezu

D u cijanobakte ija, nabo i citoplazmatske membrane-tilakoidi , mjesta gdje se nalazi fotosinetski


mehanizam

89. Ljubičaste i zelene sumpo ne bakte ije sad že bakte ioklorofile koji hvataju sunčevu svjetlost i
ne stvaraju kisik jer ne ko iste vodu kao donora elektrona.
T T ue

F False

90. O bakte ijskim ibosomima je točno:


A bakte ijski su 70S, dok su euka iotski 80S

B bakte ijski su 80S, dok su euka iotski 70S

C dio 30 S podjedinice je 16 S rRNA za koju se smatra da se evolucijski sporo mijenja i služi za


filogenetsku analizu proka iota

D filogenetskom analizom se utvrđuje srodnost bakte ijskih vrsta

91. Što od navedenog su stanične uklopine (inkluzije)?


A PHB – poli-β-hidroksibutirat

B MAGNETOSOMI

C GLIKOGEN

D sumpo na z nca

E plinski spremnici (gas vesicles)

F volutinska z nca ( polifosfati)


92. Za PHB – poli-β-hidroksibutirat, je točno:
A bakte ije pohranjuju p ičuvnu hranu u obliku netopljivih granula koje su omeđene lipidnom
membranom

B B.megaterium stvara PHB

C B.megate ium stvara PHB u uvjetima nedostatka nut ijenata ( od ugljikohidrata ga stvaraju)

D topljiva granula

93. Uloga glikogena ( polimera glukoze) je zaliha C u stanici.


T T ue

F False

94. Za inkluzije Thiomargarite namibiensis je točno:


A za stvaranje energije ko isti H2S koji prelazi u sumpor i zatim se skladišti u obliku sumpo nih
z naca
B za stvaranje energije ko isti tiosulfat koji prelazi u sumpor i zatim se skladišti u obliku sumpo nih
z naca
C u velikoj vakuoli skladišti nitrate

D nitrati su potrebni za stvaranje energije putem njihove redukcije

95. Plinski spremnici ( gas vesicles):


A imaju ih cijanobakte ije i bakte ije koje obitavaju u vodama

B imaju ih arheje

C građene od proteina i u obliku cilindra ( spindle)

D omogućavaju plutanje na najpovoljnijem dijelu stupca

96. Volutinska z nca ( polifosfati):


A netopljive granule u kojima su bakte ije skladištile svoje polifosfate (poli-P

B izvor energije i zaliha fosfata

C samo zaliha fofata

D veza između o tofosfata je bogata energijom poput veze u ATP-u

97. Pod unutarstanične st ukture smatramo endospore i magnetosome.


T T ue

F False
98. Magnetosomi su:
A unutarstanične k istalne čestice magnetita ( Fe3O4

B izvanstanične k istalne čestice magnetita

C imaju ih bakte ije roda Magnetospirillum

D omogućuju svojstvo magnetotaksije: kao kompas pa se stanica okreće u odnosu na zemljino


magnetsko polje

99. Najpoznatije bakte ije koje produciraju endospore su rodovi Bacillus i Clostridium.
T T ue

F False

100. O endosporama je točno:


A nekim bate ijama služe za prevladavanje nepovoljnih uvjeta

B otpo ne gotovo na sve nepovoljne uvjete, mogu opstati i više 100 godina

C proces spo ulacije: DNA se udvost uči i podijeli u 2 dijela stanice nejednake veličine

D veća ( mother cell) ok uži manji dio (forespore) i stvara oko spore otporan proteinski omotač

E manja ok uži veći dio

F mother cell se raspadne,a ostaje samo endospora (na kraju)

You might also like