Hestija 1

Hestija
Hestija (grč. Ἑστία, Hestía) u grčkoj mitologiji božica je ognjišta i doma;
Kronova i Rejina kći. Hestijin je pandan u rimskoj mitologiji Vesta, zaštitnica
grada Rima.

Etimologija
Hestijino grčko ime znači "ognjište".

Karakteristike
Hestija je obično prikazivana kao skromna žena zaogrnuta velom. Katkad drži
procvjetalu granu, a atribut joj je često bio i kotao.

Kult
Prva se žrtva grčkih javnih žrtvovanja prinosila Hestiji. Njezina bjelina,
povezana s omphalos, "pupak" simbolom iz Delfa možda[1] je predstavljao
bijele hrpice pomiješanog pepela i ugljena, čime se čuvala vatra bez dima.
Poslije je to u likovnoj umjetnosti izjednačeno s vapnom ispod kojeg je bila
skrivena žetvena lutka koju se otklanjalo proljetnim klijanjem, a također i s
morskim školjkama, kvarcom ili bijelim mramorom ispod kojih su pokapani
pokojni kraljevi.

Hestija, Meyersov leksikon

Mitologija
Hestija je Zeusova, Posejdonova, Hadova, Demetrina i Herina sestra,
najstarija od tri Rejine i Kronove kćeri. Izvorno je bila jedna od
dvanaest olimpskih bogova, ali svoje je mjesto dala u korist Dionizu
koji će čuvati svetu olimpsku vatru.
Odmah nakon rođenja, Kron je progutao svoju djecu zbog
proročanstva svojih roditelja da će ga njegovo dijete svrgnuti. Kron
nije uspio progutati Zeusa kojeg je skrila njegova majka. On je na
posljetku natjerao Krona da povrati svu djecu te ga je svrgnuo. Hestiju
je Reja prva rodila, a Kron ju je posljednju povratio, stoga se za nju
Hestija, egipatska tapiserija, 6. stoljeće
kaže da je prva i posljednja, najvažnija i najbeznačajnija, najstarija i
najmlađa.

Posejdon i Apolon htjeli su je za ženu, ali ona se pred Zeusom zaklela da će ostati djevicom te je ostala živjeti u
Zeusovu srcu. U homerskoj himni navodi se da je živjela u Delfima, srcu i središtu svih Helena.
Hestija 2

Literatura
[1] Graves: 2003: 8.

• Homerske himne
• Burkert, Walter: Greek Religion, Harvard University Press, Cambridge, 1985.
• Kerényi, Károly: The Gods of the Greeks, Thames & Hudson, New York/London, 1951.

Vanjske poveznice
• Hestija u klasičnoj literaturi i umjetnosti (http://www.theoi.com/Ouranios/Hestia.html) (engl.)
• Hestiaj u grčkoj mitologiji (http://www.maicar.com/GML/Hestia.html) (engl.)
• Homerska himna Hestiji (http://sunsite.berkeley.edu/OMACL/Hesiod/hymns.html) (engl.)
Izvori rabljeni u članku i suradnici 3

Izvori rabljeni u članku i suradnici

Hestija Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4008256 Doprinositelji: Abyssus, Divna Jaksic, Lord Valensus, Mario Žamić, Pavone, Sombrero, Tjmoel, 5 anonimne izmjene

Izvori, licencije i suautori slika

Datoteka:Hestia-meyers.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Hestia-meyers.png Licencija: Public Domain Doprinositelji: Editor at Large, G.dallorto, Hoo man,
Ixfd64, Olliminatore, 7 anonimne izmjene
Datoteka:Hestia_tapestry.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Hestia_tapestry.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Alexandrin, AndreasPraefcke, Bohème,
Cirt, Cynwolfe, Estoymuybueno, JMCC1, Johnbod, Maxim, 3 anonimne izmjene

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/