TRANSNACIONALNO I MEĐUNARODNO KAZNENO PRAVO

1. NADLEŽNOST TRIBUNALA ZA JUGOSLAVIJU?

Nadležan je za kažnjavanje 4 skupine međunarodnih zločina i to:

1) za teška kršenja Ženevskih konvencija iz 1949.

2) za kršenja zakona i običaja rata
3) za genocid
4) za zločine protiv čovječnosti

Nadležan je i za kažnjavanje osoba odgovornih za teška kršenja međunarodnog

humanitarnog prava na području bivše Jugoslavije od 1991.

2. GLAVNA PRAVA OPTUŽENIKA PRED TRIBUNALOM ZA JUGOSLAVIJU?

3. PRAVO NA NAKNADU ŠTETE I PRAVIČNO SUĐENJE PREMA

RIM.STATUTU?

Pravo na naknadu štete u slučaju nezakonitog lišenja slobode. Pravo na naknadu

štete se odnosi na potpuno ili djelomično izdržanu kaznu na temelju kasnije
poništene ili izmijenjene sudske presude. U iznimnin situacijama sude može
ustanoviti uvjerljive činjenice po kojima je počinjena teška sudska pogreška te te
dosuditi odštetu osobi koja je konačnom odlukom oslobođena pritvora ili je
prekinut progon protiv nje. To donosi na temelju Pravila o postupku i dokazima.

4. PRESUMPCIJA NEVINOSTI PREMA RIMSKOM STATUTU?

1. Svatko se pretpostavlja nedužnim sve dok mu se pred sudom ne ustanovi

krivnja u skladu sa primjenjivim pravom

2. Teret dokazivanja optuženikove krivnje je na Tužitelju

3. Da bi osudio optuženika, Sud se mora uvjeriti u njegovu krivnju izvan razborne

sumnje
5. PRAVIČNO SUĐENJE - SVE SKUPINE?

1) NULLUM CRIMEN SINE LEGE SCRIPTA - izvor inkriminacije mora biti zakon ili
statut međunarodnog kaznenog sudbenog tijela.

2) NULLUM CRIMEN SINE LEGE CERTA - obilježja kaznenog djela moraju biti
precizno određena normom, to sucu zabranjuje pribjegavanje analogiji.

3) NULLUM CRIMEN SINE LEGE PREVIA - kazneno djelo mora biti zakonom
zabranjeno u vrijeme njegova počinjena. Zabranjena je retroaktvinost.

4) NULLA POENA SINE LEGE - kazna mora biti unaprijed predviđena pisanom
normom.

6. AUT DEDERE, AUT JUDICARE?

Obveza koju može preuzeti država na čijem se području nalazi osoba kojoj se
pripisuje zločin. Država tu osobu može izručiti drugoj državi ili ju može sama kazniti
tj. Prisiliti je na kazneni postupak. Svrha preuzimanja osobe jest ta da odgovorne
osobe za teške zločine ne izbjegnu kaznu.

7. LEX MITIUS?

* AKO ZAKON NAKON POČINJENOG DJELA ODREDI BLAŽU KAZNA,

ODREDIT ĆE SE TAKVA KAZNA*

Međunarodni pakt predviđa ovo pravilo, a Europska konvencija ne. Stoga

oštećena osoba ne može pred Europskim sudom pokrenuti tužbu protiv države
ukoliko njein sud nije primjenio blaži zakon. Rimski statut potrvđuje ovo načelo.
Ako se pravo izmijeni prije konačne presude, primjenjuje se ono pravo koje je
povoljno za osobu protiv koje se vodi istraga, progon ili treba izreči presuda.

8. NAČELO KRIVNJE?

Temeljno načelo kaznenog prava koje tvrdi da svatko treba odgovorati za vlastita
počinjena djela, a ne za tuđa na koja on nije mogao utjecati. Moderno kazneno
pravo isključuje kaznenu odgovornost. AD HOC tribunali su osnovani s ciljem da
se kaznena odgovornost individualizira i otkloni se kolektivna odgovornost naroda
ili država počinjenih u njihovo ime. Za kaznenu odgovornost pojedinca potrebna je
namjera ili nehaj.
9. NAČELO PRAVIČNOG SUĐENJA?

Međunarodni pakt iz 1966. navodi da su svi jednaki pred sudovima. Svatko ima
pravo da zakonom određeni, nadležni i neovisni sud ispita njegov predmet i odluči
o opravdanosti svake kaznene optužbe koja je podignuta protiv njega.

10. NAČELO ZAKONITOSTI?

*NITKO NE MOŽE BITI KAŽNJEN ZA DJELO KOJE, PRIJE NEGO JE

UČINJENO, NIJE BILO UTVRĐENO ZAKONOM ILI MEĐUNARODNIM
PRAVOM*

Rimski statut ovaj članak razrađuje u 3 članka:

1) nitko nije kazneno odgovoran za djelo koje u trenutku počinjenja nije bilo zločin
u nadležnosti ovog suda.

2) definicija nekog zločina restriktivno se tumači i ne smije se proširivati

analogijom. U slučaju dvojbe uvijek se tumači u korist osobe protiv koje se vodi
istrga.

3) ovaj članak ne priječi da se neko ponašanje kvalificira zločinom prema

međunarodnom pravu, neovisno o ovom statutu.

11. ČLANAK 21. RIMSKOG STATUTA

Rimski statut je ograničio diskrecijske ovlasti suca zbog opasnosti od zloupotrebe.

Bit tih ograničenja je sadržana u članku 21. koji određuje tzv. Primjenjivo pravo
stalnog međunarodnog kaznenog suda.
Hijerarhija izvora:

1) statut - obilježje kaznenog djela - Pravila o postupku i dokazima

2) Primjenjivi ugovori, načela i pravila međunarodnog prava
3) Opća načela izvedena iz nacionalnog zakona
12. OPĆA NAČELA PRAVA PRIZNATA OD STRANE CIVILIZIRANIH NARODA?

S jedne strane, opća načela prava priznatih od civiliziranih naroda se uzimaju kao
temelj svakoga pravnog odnosa bez kojih niti jedan pravni poredak, unutarnji ili
međunarodni, ne bi mogao funkcionirati. S druge strane, u nedostatku neke
primjenjive ugovorne odredbe ili običajnoga pravila, tj. u slučaju praznina u
pozitivnom pravu, opća načela se uzimaju kao ovlaštenje li poziv sucu da pribjegne
načelima zajedničkima unutarnjem pravu država koje se smatra razvijenijim.
Bez njih, niti jedan pravni poredak ne bi bio moguć i ne bi mogao djelovati.
Opća načela kaz. prava- kazneni ih sudac mora poštivati u svakom postupku.
Njihova svrha je zaštita pojedinca od samovolje države i od samovolje suca kao
državnoga organa.

13. ODNOS NACIONALNIH SUDOVA I TRIBUNALA?

Niti jedna osoba ne može biti suđena za isto kazneno djelo pred domaćim sudom,
ako je već suđena pred Tribunalom. Međutim, osoba koja je već suđena pred
domaćim sudom može biti suđena pred Tribunalom i to ako je djelo za koje je
suđena okvalificirano kao kaneno djelo te ako postupak pred domaćim sudom nije
bio neovisan i nepristran. Time je Tribunal neposredno nadređen međunarodnim
sudovima u pogledu svih skupina zločina. Tribunal može ustupiti neki predmet
Nacionalnom sudu kada smatra da će postupak pred njim biti neovisan i
nepristran. Država je dužan Tribunalu pomoći u istrazi i vođenju kaznenog
postupka, uzimati svjedočenja i pronalaxiti dokaze, pribavljati dokumente, uhititi
osobe i ostalo…

14. IDENTITET NORME?

Radi se o uvjetu za primjenu ugovora o međunarodnoj kaznenopravnoj suradnji

uključujući ekstradikciju. Država koja zahtjeva ekstradikciju neke osobe, dužna je
dokazati da je bjegunac počinio kazneno djelo prema zakonima obe države. Djelo
ne treba u obe države biti jednako kvalificirano. Dovoljno je da u oba zakona
predstavlja kazneno djelo u materijalnom smislu, a nije dovoljno da u jednoj državi
bude kvalificirano kao prekršajno djelo, a u drugoj kao kazneno djelo.

15. NADLEŽNOST STALNOG MEĐUNARODNOG KAZNENOG SUDA?

1) RATIONE MATERIE - nadležnost ograničena na najteža kaznena djela. Budući

da se radi o kaznenom sudu, Rimski statut ograničava njegovu nadležnost na:

a) zločin genocida
b) zločin protiv čovječnosti
c) ratni zločin
d) zločini agresije
2) RATIONE TEMPORIS - nadležnost za međunarodne zločine počinjene nakon
stupanja na snagu novog statuta i to za svaku državu pojedinačno. Svaka država u
roku od 7 godina mora izjaviti od kada statut stupa na snagu.

3) RATIONE LOCI - sud može obavljati svoju dužnost i ovlast na podurčju svake
države stranke te na temelju sporazuma i na području trećih država koje nisu
stranke, ali tu trba razlikovati dvije situacije:

a) kada država-stranka ili tužitelj pokreću postupak Sud nije nadležan za djela koja
su se zbila na području trećih država.

b) kada Vijeće Sigurnosti podnosi tužitelju situaciju u kojoj smatra da su počinjeni 1

ili više zločina Suda primjenjuju se gornje ograde Ratione Loci

4) RATIONE PERSONE - sud je nadležan samo za fizičke osobe. Svatko tko

počini zločin iz nadležnosti suda je kazneno odgovoran i podložan kažnjavanju.
Sud nije nadležan suditi osobama koje su u vrijeme počinjenja bile maloljetne. Sud
nema prvenstvo u odnosu na Međunarodne kaznene sudove.

16. PRINCIP AKTIVNOG PERSONALITETA?

Svaka država ima pravo kažnjavati svoje građane za kaznena djela koja oni počine
u drugim državama. On je odraz personalne suverenosti države.

17. TEŠKA KRŠENJA ŽENEVSKE KONFERENCIJE?

Teške povrede ţenevskih konvencija od 12.08.1949 :

- namjerno ubojstvo
- mučenje i nečovječno postupanje,uključujući biološke pokuse
- namjerno nanošenje velike patnje, teške ozljede zdravlja
- opsežno uništenje i oduzimanje imovine koje nije opravdano vojnim potrebama i
koje je provedeno nezakonito
- prisiljavanje ratnog zarobljenika na službu u neprijateljskoj vojsci
- nezakonito protjerivanje,premještaj ili nezakonito držanje u zatočeništvu
- uzimanje talaca
18. VRSTE MEĐUNARODNIH ZLOČINA?

U međunarodne zločine spadaju:

1) piratstvo na otvorenom moru

2) Ropstvo
3) Trgovina robljem
4) Agresija
5) Genocid
6) Zločin protiv čovječnosti
7) Ratni zločin

19. UVJETI ZA NASTANAK MEĐUNARODNOG ZLOČINA?

1) Mora se raditi o običajnoj općoj normi koja kao pravilo obvezuje sve države i
ostale subjekte tog prava u svijetu

2) takva pravila moraju biti imperativne norme, a ne dispozitivne

3) mora se raditi o povredi takve obveze koja je s 1 strane bitna za interese

međunarodne zajednice u cjelini i da je također čitava zajednica priznala takvu
povredu međunarodnim zločinom

4) zahtjev da je takav međunarodni zločin povjeren u nadležnosti nekog domaćeg

ili međunarodnog suda

20. ZNAČAJKE MEĐUNARODNIH ZLOČINA?

1) DVOSTRUKA PRIRODA - svi povlače kaznenu odgovornost pojedinca njihovih

počinitelja, ali počinitelji nekih od njih povlači međunarodnopravnu odgovornost
države

2) APSOLUTNO ZABRANJENI KAO MJERA REPRESALIJA - država koja je žrtva

tih zločina ne smije uzvraćati istom mjerom

3) NEZASTARIVOST MEĐUNARODNIH ZLOČINA - konvencija o nezastarivosti

pod okriljem UN-a do danas nije ratificirana od strane država iz bivšeg zapadnog
bloka.

4) OPĆE OBVEZNO PRAVO - nameće svim državama obvezu da ne krše temeljne

norme koje zabranjuju međunarodne zločine.
21. RAZLIKA IZMEĐU MEĐUNARODNOG KAZNENOG DJELA I ZLOČINA?

Međunarodna kaznena djela razlikuju se od međunarodnih zločina prije svega po

težini posljedica njihova kršenja. Stoga se razlikuju od manje-više svih
općepriznatih međunarodnih zločina. Većina njih ne povređuje naviše vrijednosti
međunarodne zajednice.

22. TRANSNACIONALNA KAZNENA DJELA?

1) RATIONE PERSONAE - glavna značajka im je da ih vrše organizirane

zločinačke grupe od najmanje 3 osobe, a cilj im je ostvarenje dobiti nezakonitim
sredstvima. INTERPOL je usvojio klasifikaciju tih grupa na : tradicionalne
organizacije, profesionalne i oportunističke organizacije.

2) RATIO MATERIAE - pojam tih kaznenih djela nastao je u uzastopnim

konvencijama o suzbijanju nedopuštene trgovine drogama.

3) RATIONE LOCI - posljedice tih djela pogađaju širok krug država. Cilj je da se
počinitelji doista kazne i to od strane suda bilo koje države koja može ustanovit
nadležnost

4) RATIONE TEMPORIS - svaka treća država može putem INTERPOLA ili na drugi
način surađivati s državama strankama u sprječavanju, istrazi i suzbijanju kaznenih
djela.

23. KONVENCIJE UN-A O DROGAMA?

1) JEDINSTVENA KONVENCIJA - potpisana u NEW YORKU 1961. Ima u vidu

samo droge prirodnog porijekla poput opijuma i hašiša.

2) KONVENCIJA O PSIHOTROPNIM STVARIMA - nadopunjuje Jedinstvenu jer

ima u vidu sinttičke tvari.

3) KONVENCIJA UN O NEDOPUŠTENOJ TRGOVINI DROGAMA I

PSIHOTROPNIM STVARIMA - usvojena u beču 1988. Ima u vidu obje vrste.
Propisane su mnoge uzajamne suradnje među državama članicama. Konvencijom
su tijela i institucije dobile mnoge ovlasti te surađuju sa svim tijelima drugih država
članica, a rezultati njihovih istraga se dostavljaju pravosudnim organima.
24. SUSTAV IZ PALERMA

Rezolucijom Opće skupštine UN-a 2000.godine usvojeni su međunarodni

instrumenti koji su potom potpisani u Palermu:

1) KONVENCIJA UN PROTIV TRANSNACIONALNOG ORGANIZIRANOG

KRIMINALITETA - odnosi se na

a) organizirane zločinačke grupe

b) teške zločine
c) dobitak od zločina
d) imovina
e) glavno kazneno djelo

2) PROTOKOL O SPRJEČAVANJU, SUZBIJANJU I KAŽNJAVANJU TRGOVINE

OSOBAMA, DJECOM I ŽENAMA - svrha protokola je sprječavanje i borba protiv
trgovine osobama, ženama i djecom. Zaštita i pomoć žrtvama takve trgovine,
poštujući njihova ljudska prava te promicanje suradnje između država stranaka
kako bi se ispunili ti ciljevi.

3) PROTOKOL PROTIV KRIJUMČARENJA MIGRANATA ZEMLJOM, ZRAKOM I

MOREM - svrha protokola je sprječavanje i borba protiv krijumčarenja imigranata.
Migranti neće bitipodložni kaznenom progonu ukoliko su oni sami objekt kaznenog
djela. Ali ukoliko oni sami ilegalno prelaze granicu na valstitu odgovornost tada
spadaju pod pravo teritorijalne države u kojoj su otkriveni. Imaju pravo na
zbrinjavanje dok se nalaze na području te države.

25. ORGANIZIRANA ZLOČINAČKA GRUPA

Struktuirana skupina od 3 ili više osoba koja postoji s ciljem počinjenja 1 ili više
teških kaznenih djela utvrđenih na temelju Konvencije UN-a protiv
transnacionalnog organiziranog kriminaliteta.

26. TEŠKI ZLOČIN

Ponašanje koje predstavlja kazneno djelo kažnjivo maksimalno lišenjem slobode u

trajanju najmanje 4 godine ili težom kaznom

27. DOBITAK OD ZLOČINA

Znači svaku imovinu koja proizlazi ili je pribavljena izravno ili neizravno iz
počinjenog zločina.
28. IMOVINA

Označava imovinu svake vrste bez obzira jel materijalna ili nematerijalna, pokretna
ili nepokretna ili se radi o ispravama koje dokazuju vlasništvo ili neko pravo na
takvom imovinom.

29. GLAVNO KAZNENO DJELO

Kazneno djelo iz kojega proizlazi neki dobitak, a koji je predmet kaznenog djela iz
čl.6 Konvencije (odnosi se na pranje dobitka od zločina)

30. NADZIRANA ISPORUKA

31. ZAMRZAVANJE IMOVINE
32. KONFISKACIJA

33. KOJA SE DJELA INKRIMINIRAJU?

Djela koja se inkriminiraju su:

1) sudjelovanje u organiziranoj zločinačkoj grupi

2) Pranje dobitka od zločina
3) Korupcija
4) Opstrukcija pravosuđa

35. KADA JE DJELO TRANSNACIONALNE NARAVI?

36. TRGOVINA OSOBAMA

Trgovinu osobama je predstavljalo vrbovanje, prijevoz, transfer, pružanje utočišta i

prihvat osobama putem prijetnje ili upotrebe sile, otmicom, prijevarom,
zloupotrebom ovlasti ili bilo koje druge koristi kako bi osoba koja ima kontrolu nad
drugom osobom postigla njezinu privolu u svrhu izrabljivanja.

37. KRIJUMČARENJE MIGRANATA

Znači ostvarivanje nezakonita ulaska osoba u državu članicu koje ona nije
državljanin, niti u njoj ima stalno boravište. U svrhu izravnog ili neizravnog
postizanja financijske ili druge materijalne koristi, na nezakonit način prelazi
granicu bez zadovoljavanja uvjeta nužnim za ulazak u drugu državu.

38. MEĐUNARODNI TERORIZAM

Razlog neuspjeha da se i terorizam povjeri u nadležnost Međunarodnog kaznenog

suda kao zločin jest nedostatak nemoći država koje čine međunarodnu zajednicu
na njegovoj definiciji. Mnoge države bivšeg socijalističkog bloka su zahtijevale da
se borba protiv kolonijalne dominacije , rasističkih režima i strane okupacije ne
smatraju terorizmom. Tek su neke regionalne organizacije usvojile Opće
konvencije o suzbijanju terorizma. Terorizam može imati više različitih oblika, a
djelovanje neke terorističke organizacije može biti raspoređeno na teritorij jedne
države čiji će se primjenjivati kazneni propisi, a može biti i na više te se zbog toga
zove i međunarodni.

39. GENOCID

Pojam genocid stvoren je 1943. a prvo određenje dano mu je u članku II.

Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida 1948. Razlikujemo 5
oblika genocida:

1) ubijanje članova skupine

2) nanošenje teške tjelesne ili duševne patnje
3) podvrgavanje uvjetima života usmjerenim na uništenje skupine
4) nametanje mjera sprječavanja rađanja
5) prisilno premještanje djece iz jedne skupine u drugu

Genocid može biti nacionalni ili etnički te se sastoji od:

1) zapovijedi da se izvrše određene radnje

2) počinjenja određenih radnji

Genocid je moguće počiniti za vrijeme rata, a i za vrijeme mira. Smatra se da se

Genocid odnosi na smrt dvije ili više ljudi, međutim Genocidom se može smatrati i
smrt jedne osobe ukoliko je postojala svijest i volja počinitelja.

40. RAZLIKA IZMEĐU GENOCIDA I ZLOČINA PROTIV ČOVJEČNOSTI?

41. AGRESIVNI RAT I AGRESIJA?

Objekt zaštite ovog kaznenog djela je mir među državama. Djelo je dovršeno onda
kada su poduzeti u zakonskom opisu navedeni stvarni akti koji znače
uspostavljanje vlasti nad stranom državom.

42. ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI?

1) ubojstvo
2) istrebljenje
3) zarobljavanje
3) protjerivanje
4) zatečenje
5) silovanje
6) proganjanje
Djelo počinjeno u sklopu šiorokog ili sustavnog napada usmjerenog protiv nekog
civilnog stanovništva uz njanje otom napadu. Razlikuje dvije kategorije :

1) radnja izdavanja naredbe

2) radnja počinjenja

Oblik krivnje je izravna namjera počiva svijest o naravi i ciljevima napada te

sadržaja radnje.

43. RATNI ZLOČINI?

1) protiv civilnog pučanstva

2) protiv ranjenika i bolesnika
3) protiv ratnih zarobljenika

44. POSTUPANJA SUPROTNA PRAVILIMA O ORUŽANOM SUDU

1) PROTUPRAVNO UBIJANJE I RANJAVANJE NEPRIJATELJA

Smisao je zaštiti neprijatelja koji je postao nesposoban za borbu jer je odložio

oružje, bezuvjetno se predao ili nema sredstava za obranu kao i osigurati zaštitu
od načina postupanja bez preživjelih u ratu. Za radnje počinjenja zahtjeva se da su
uslijedile za vrijeme rata ili oružanog sukoba.

2) PROTUPRAVNO ODUZIMANJE STVARI OD UBIJENIH ILI RANJENIH NA

BOJIŠTU

Radnja može imati 2 oblika : naredbu ili samo fizičko odustajanje

Kod počinitelja mora postojati namjera.

3) NEDOZVOLJENA SREDSTVA BORBA

Inkriminacija je usmjerena zaštiti od različitih radnji priprave raznih vrstas oružja

zabranjenih prema međunarodnom pravu: usavršavanja, proizvodnje, nabave,
skladištenja… prodaja, kupnja, posjedovanje…

4) PROVEDBA PREGOVARAČA

5) GRUBO POSTUPANJE S RANJENICIMA, BOLESNICIMA I RATNIM

ZAROBLJENICIMA

6) NEOPRAVDANA ODGODA POVRATKA RATNIH ZAROBLJENIKA

7) UNIŠTAVANJE KULTURNIH DOBARA I OBJEKATA U KOJIMA SE NALAZE

DOBRA
8) ZAPOVJEDNA ODGOVORNOST IMA 3 OBLIKA

1) ako zna ili mora znati da njemu podređene snage čine ili su spremne počiniti
takvo kazneno djelo, a nisu poduzeli mjere da ih sprječe

2) zbog propušanja dužnog nadzora nisu poduzele sve razborite mjere kojima bi se
sprječilo počinjenje tih kaznenih djela

3) ako se ne proslijedi predmet nadležnim vlastima u cilju provođenja istrage i

kaznenog progona

9) NOVAČENJE PLAĆENIKA

10) ZLOUPORABA MEĐUNARODNIH ZNAKOVA

45. TERORISTIČKA KAZNENA DJELA

1) međunarodni terorizam
2) ugrožavanje sigurnosti osoba pod međunarodnom zaštitom
3) uzimanje talaca
4) otmica zrakoplova ili broda
5) ugrožavanje sigurnosti međunarodnog zračnog prometa i plovidbe

46. OBLICI MEĐUANRODNE KAZNENE SURADNJE

1) mala međunarodna kanenopravna pomoć

2) Prijenos kaznenog postupka
3) priznanje i izvršenje strane presude
4) Prijenos nadzora nad uvjetno osuđenim i otpuštenim osobama
5) zaštita žrtava
6) ekstradikcija
7) međunarodna policijska suradnja
47. MALA MEĐUNARODNA KAZNENOPRAVNA POMOĆ

U UŽEM SMISLU: uređen oblik MKS u poduzimanju radnji kaznenog postupka na

temelju molbe inozemnog tijela prije i tijekom kaznenog postupka do njegovog
okončanja

U ŠIREM SMISLU: uključuje se i nadzor nad uvjetno osuđenim i otpuštenim

IZVORI SU :

1) EU konvencija o uzajamnoj sudskoj pomoći u kaznenim stvarima

2) KONVENCIJA o pranju, trgovini, privremenom oduzimanju i oduzimanju
predmeta nastalih kaznenim djelom
3) EU konvencija o nadzoru uvjetno osuđenih ili otpuštenih osoba

LOCUS REGIT ACTUM - zamoljena stranka udovoljava na način uređen njenim

pravom

ZAKON O MKP - okrivljenik može imati branitelja, a 3.osobe kojih se tiču mjere i
radnje međunarodne pravne pomoći te mogu imati i opunomoćenike.

48. ODBIJANJE ZAMOLBE

1) ako se odnosi na polovična kaznena djela

2) ako je fiskalno kazneno djelo
3) ako bi udovoljavanje narušilo suverenitet države
4) ako se može pretpostaviti da bi bila progonjena zbog vjere, rase i državljanstva
5) ako je djelo beznačajno

Svjedoci su zaštićeni i neće biti kažnjeni, progonjeni niti će joj se omogućiti

slobode. Na zamolbu stranog tijela, osoba kojoj je oduzeta sloboda može biti
predana radi saslušanja u svojstvu svjedoka.

49. PRIJENOS KAZNENOG POSTUPKA

Poseban oblik međunarodne kaznenopravne suradnje kojim država za kazneno

djelo počinjeno u njenom području prenosi kazneni postupak na drugu državu

2 SITUACIJE:

1) kada originar ima osnovu postupanja

2) kada nema izvornu osnovu postupanja i sama nebi mogla pokrenuti postupak

PRIJENOS SE PROVODI U SITUACIJAMA KADA NISU POSTOJALI UVJETI ZA

IZRUČENJE, MALA MKP NIJE STVARALA PRIKLADNU PRAVNU OSNOVU.
50. PRAVA OPTUŽENIKA

Prava optuženika:

1) pravo na sud koji udovoljava uvjetima zakonom ustanovljenog, nepristranog i

neovisnog tijela, koji predmet rjeđava pravično, javno i u razumnom roku.

2) Koji osigurava postupovna prava osobe protiv koje se vodi postupak:

a) nedužna dok se ne dokaže krivnja

b) obaviještena o optužbi na razuman način
c) ima vrijeme za pripremu obrane
d) da se brana sama ili uz branitelja
e) da ravnopravno sudjeluje u dokazivanju
f) da ima pravo na besplatnog tumača

3) AD HOC tribunali inzistiraju na prisutnosti optuženika tijekom čitavog postupka

51. PRIZNANJE STRANE PRESUDE

GLAVNE PRETPOSTAVKE :

1) identitet norma
2) pravomoćnost presude

Neki sustavi donose formalnu odluku priznanja u kojem odluka strane države
postaje osnova izvršenja.

NEGATIVNE SMETNJE :

1) Zastara
2) Amnestija
3) Pomilovanje
4) Vrsta mjere i kazne
5) Državljanstvo osuđenika
6) Sadržaj odluke
7) Posebno svojstvo osuđenika
52. IZVRŠENJE STRANE KAZNENE PRESUDE

Prijenos izvršenja obuhvaća mjere kojim država izvršenja sporazumno sa državom

izricanja odluke preuzima izvršenje kazne ili druge mjere izrečene odlukom države
izricanja.

To je obil sekundarne suradnje post judicum, nakon okončanja postupka proces

realizacije zahtjeva.

53. IZRUČENJE ( EKSTRADIKCIJA )

Predaja stranca ili osobe bez državljanstva stranoj državi da bi im se tamo sudilo
za kazneno djelo ili da bi tamo izdržali kaznu. Predaju se određeni predmeti kojima
je kazneno djelo počinjeno ili na kojima je počinjeno.

PRIMARNI OBLIK - izručenje radi suđenja

SEKUNDARNI OBLIK - izručenje radi izvršenja presude

Izdavanje može biti privremeno ili konačno.

AKCESORNA EKSTRADIKCIJA - kada zamoljena država prihvaćanjem naknadne

molbe prihvati da se protiv izručene osobe vodi postupak.

REEKSTRADIKCIJA - izručenje osobe od strane prvobitne države moliteljice, a uz

pristanak prvobitne zamojene 3.državi radi suđenja ili izvršenja kazne

Zahtjev za izručenje koji podnosi ministar je upravni postupak, a ako strana država
traži izručenje to je sudski postupak jer barem u nekoj mjeri odlučuje sud.

NAČELA :

1) identitet norme
2) Načelo reciprociteta
3) Načelo specijalnosti
4) Načelo ekstradibilnosti
54. ISKLJUČENJE?

1) djelo političko ili vezano sa političkim djelom

2) Ako je zahtjev izdan da bi se osoba progonila radi vjere, rase, jezika…
3) Državljanstvo osobe kada ne želi predati vl. Državljane
4) Identitet normi
5) Djelo počinjeno na teritoriju zamoljene države u cjelosti ili djelomično
6) Ne može se suditi ponovo
7) Ako postoji smrtna kazna u tim državama, treba jamstvo da je neće izvršiti

55. MEĐUNARODNA POLICIJSKA SURADNJA

Ostvaruje se u dva različita područja:

1) u području kaznenog postupka

2) U područjima širim kaznenog prava ( granični nadzor, kretanje stranaca, nadzor
nad oružjem…)

Uređena suradnja policijskih tijela , raznih država i međunardnoh organizacija.

OBILJEŽJA SU :

1) radnje povodom vjerojatnosti da je počinjeno kazneno djelo

2) Da je sadržaj radnje uređen policijskim propisima
3) Da se radnja poduzima na zahtjev policijskog tijela

INTERPOL - međunarodna organizacija kriminalne policije. Bavi se ilegalnom

trgovinom drogama, krivotvorenjem i raspačaanjem krivotvorenog novca,
vrijednosnih papira, umjetničkih slika…

SECI - regionalna policijska suradnja

56. MEĐUNARODNI KAZNENI TRIBUNAL ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU?

1993. rezolucijom je Vijeće sigurnosti ustanovilo sudbeno tijelo.

Sastoji se od vijeća po 3 člana koja presuđuju u 1.stupnju te od prizivnog vijeća od
5 sudaca.

NADLEŽNOST TRIBUNALA :

1) RATIONE MATERIE - za kažnjavanje osoba odgovornih za teška kršenja

međunarodnog humanitarnog prava. Nadležan je za kažnjavanje 4 skupine zločina:

a) teška kršenja ženevskih konvencija

b) kršenja zakona i običaja rata
c) kažnjavanje genocida
d) zločin protiv čovječnosti

2) RATIONE LOCI - za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava

počinjena na području bivše Jugoslavije uključujući njenzino kopno, zračni prostor
i teritorijane vode.

3) RATIONE TEMPORIS - za gornja djela počinjena od 1991.godine

4) RATIONE PERSONAE - sudi se samo fizičkim osobama

57. POSTUPAK PRED SUDOM

Nakon što tužitelj pribavi dovoljno dokaza da je neki osumnjičenik počinio zločin
sastavlja optužnicu koju provjerava posebno nadređen sudac. Kada prouči
priložene dokumente taj sudac će saslušati tužitelja, on može prihvatiti ili odbaciti
svaku točku optužnice, međutim može je i djelomice prihvatiti. Država kojoj je
uhidbeni prijedlog naslovljen, dužna je optuženik uhititi i ugovoriti njegov transport,
tj.predaju i to se ne smatra ekstradikcijom. U slučaju neuspjeha izvršenja
uhidbenog naloga optužnica se podnosi prvostupanjskom vijeću koji provodi
postupak ali bez prisutnosti počinitelja. Nakon saslušanja svjedoka i izvedbe
dokaza o tome da je zaista počinitelj počinio kazneno djelo Vijeće izdaje
međunarodni uhidbeni nalog koji se prosljeđuje svim državama. U slučaju
nesuradnje neke države oko uhićenja ili predaje optuženika, Predsjednik Tribunala
o tome obavještava Vijeće sigurnosti UN-a.

58. ŽALBA?

Protiv izrečene prvostupanjske presude, svaka strana može najaviti žalbu u roku
od 30 dana od njezinog donođenja. U pisanom postupku podnosioc obrazlaže
svoju žalbu. Pred Vijećem se zakazuje rasprava , a presuda je konačna i stupa na
snagu odmah. O pomilovanju odlučuje Predsjednik Tribunala u suradnji sa sucima.

59. REVIZIJA?

Nakon izricanja presude moguće je zatražiti reviziju ukoliko se otkriju nova

činjenična stanja. Zahtjev za reviziju razmatra sudbeno vijeće koje je donijelo
konačnu presudu. Ako većina sudaca tako odluči predmet se vrača na prvobitno
stanje.
60. STALNI MEĐUNARODNI KAZNENI SUD?

1998. potpisan je Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda u Haagu. Stupio je

na snagu 2002.godine nakon ratifikacije 60 država. Sastoji se od 18 sudaca i
Tužitelja.

TIJELA SUDA SU:

Čini po 1 zastupnik svake države članice, a države koje nisu ratificirale statut mogu
sudjelovati kao promatrači. Skupština bira sve suce, tužitelja i nejgove zamjenike
te odlučuje o povećanju broja sudaca. Odlučuje 2/3 većinom. Sud danas broji 18
sudaca, svaka država članica može predložiti po 1 kandidata. Izbor sudaca se
temelji na priznatoj stručnosti, iskustvu kao sucu, priznate stručnosti na
relevantnim područjima međunarodnog prava. Suci se biraju na 9 godina i ne
mogu na istu dužnosti biti ponovo odabrani. Predsjednik suda se bira između
sudaca na rok od 3 godine i mandat je jednom obnovljiv.
Poznaje 6 službenih jezika.

61. HIJERARHIJA KAZNENE ODGOVORNOSTI ?

Vojni zapovjednik je kazneno dogovoran za djela iz nadležnosti suda koje su

počinile snage pod njegovim zapovjedništvom:

1) ako zna ili mora znati da te snage čine ili su spremne počiniti kazneno djelo
2) Ako propusti poduzeti sve nužne i razumne mjere u njegovoj moći da spriječi
počinjenje
3) Ako ne proslijedi predmet nadležnim vlastima u cilju provođenja istrage i
kaznenog progona

62. POČINJENJE KAZNENOG DJELA?

Svatko je odgovoran i podložan kažnjavanju za djelo iz nadležnosti suda ako takvo

djelo počini sam ili zajedno s drugom osobom ili putem druge osobe bez obzira jel
ta osoba kazneno odgovorna.

1) posredno počinjenje putem druge osobe - počinitelj je kazneno odgovoran

ukoliko izvršitelj kao njegov instrument nije odgovoran. Primjerice maloljetna
osoba, duševno bolesna osoba, pravna zabluda… Posredni počinitelj je odgovoran
kada odgovornost izvršitelja nije isključena tj. Kada ovaj bez pogovora izvršava sve
njegove zapovijedi.

2) počinitelj - pojedinac

3) supočinitelj
63. POTICANJE?

Da bi se radilo o odgovornosti poticatelja glavno djelo mora biti počinjeno ili barem
pokušano. Izuzetak je poticanje na genocid. Poticatelj mora vlastitom namjerom i
saznanjem ostvariti svoj utjefaj. Nije odgovoran za zločin koji ide protiv njegove
namjere.

64. NAREĐIVANJE?

Odnosi se na položaj nadređenog i podređenog. Veća je krivnja nadređenog ako

zloupotrebljava vlast i ne sprječava izvršenje kaznenog djela.

65. POMAGANJE?

Svatko je odgovoran ako u cilju počinjenja kanenog djela POMAŽE ili DOPRINOSI
uključujući stavljanje na raspolaganje počinitelju sredstva za počinjenje djela.

66. SUUČESNIŠTVO U GRUPNOM ZLOČINU?

Svatko je odgovoran i podložan kažnjavanju za kazneno djelo iz nadležnosti suda

ako na bilo koji način DOPRINOSI POČINJENU ili POKUŠAJU kaznenog djela od
strane skupine osoba koje djeluju sa zajedničkom namjerom.

67. POKUŠAJ I ODUSTAJANJE OD KAZNENOG DJELA?

Pokušaj se razlikuje od pripremanja i planiranja, ali i dovršenja kaznenog djela i to u

3 elementa:

1) počinitelj mora imati namjeru da počini zločin

2) Počeo s izvršenjem nekog bitnog djela ili radnje
3) Ali zločin ostao nedovršen uslijed okolnosti neovisnih od njegove namjere.
Ukoliko on to djelo ne dovrši sa vlastitom namjerom, može se raditi o
odustajanju

DVIJE MOGUĆNOSTI ODUSTAJANJA:

1) počinitelj sam odustane

2) počinitelj na drugi način spriječi dovršenje tog zločina
68. OSNOVE ZA ISKLJUČENJE KAZNENE ODGOVORNOSTI?

1) DUŠEVNA BOLEST - nitko neće niti kazneno odgovoran ako je u vrijeme svog
ponašanja bolovao od duševne bolesti uslijed koje nije bio sposoban rasuđivati
o nezahvalnosti ili naravi svog ponašanja sukladno zakonu

2) PRIVREMENA DUŠEVNA SMETNJA - ako je počinitelj bio u stanju privremene

duševne poremećonesti izazvane opijenošću uslijed koje nije bio sposoban
rasuđivati o nezahvalnosti ili naravi svog ponašanja sukladno zakonu.

3) SAMOOBRANA ( NUŽNA OBRANA ) - ako počinitelj razborito postupa kako bi

sebe ili drugu osobu, a u slučaju ratnih zločina i imovinu obranio od neposredne i
nezakonite sile na način koji je srazmjeran stupnju opasnosti za drugu osobu ili
imovinu.

69. OBLICI KRIVNJE?

1) IZRAVNA NAMJERA PRVOG STUPNJA - počinitelj poznaje sva bitna obilježja

kaznenog djela u pitanju i želi postići zabranjeni rezultat

2) IZRAVNA NAMJERA DRUGOG STUPNJA - počinitelju nije stalo da ostvari

materijalna obilježja kaznenog djela , ali je svjestan da se ona neće moći izbjeći.

3). NEIZRAVNA NAMJERA - spoznajni element ovdje je prisutan u svijesti o

mogužnosti počinjenja kaznenog djela- voljni element se sastoji u počiniteljevu
pristajanju na zločin iako ga on možda osobno ne odobrava

4) SVJESNI NEHAJ - počinitelj zna da može počiniti zločin , ali vjeruje da se neće
dogoditi ili da će ga moći spriječiti

5). NESVJESNI NEHAJ - nedostaje namjera - spoznajni element nije prisutan, ali
je hipotetičan, morao bi znati ili je bio dužan da zna

70. STVARNA I PRAVNA ZABLUDA?

STVARNA ZABLUDA - osnova za isključenje kaznene odgovornosti samo ako

isključuje krivnju

PRAVNA ZABLUDA - osnova za isključenje kanene odgovornosti ako isključuje

krivnju ili opravdava ponašanje po zapovijedi nadređenoga