SJEVERNA AMERIKA

kolonizacija

 započinje u 17. st: Englezi, Španjolci, Francuzi, Rusi

 St. Augustin na Floridi 1565. g
 Jamestown – proizvodnja duhana 1607. g.
 Plymouth – 1620. vjerska kolonizacija – puritanci (Mayflower)
 Virginija – prva kolonija u čast Elizabeti
o Sukob s eng. Kraljem zbog Anglikanske crkve i odvajanja od Rimokatolika
o Thanksgivings day – večera Svata i gladnih engleskih pridošlica – starosjedioci ih
naučili loviti ribu
 New Amsterdam – 1624. g
 New York – 1664. g
 Louisiana – najveća kolonija 1682. g
 Quebec – u Kanadi – od francuza
 13 britanskih kolonija na istoku – trgovina krznom
 Južne kolonije – velike plantaže duhana i pamuka, indigo – robovi iz Afrike
 zemlja bogata, ali neistražena – rudnici, nafta
ratovi

 1756. – 1763. sedmogodišnji rat – izgubljen novac, žele napunit državnu blagajnu preko
kolonija
 nezadovoljstvo među kolonistima: merkantilistička politika (Engleska diktira gospodarski
razvoj prema kojem kolonije trebaju biti izvor sirovina i kupovati industrijsku robu iz
Britanija), Engleska vlada gotovo apsolutno, a kolonije nemaju predstavnika u Britanskom
parlamentu, omražen je zakon o biljezima
 no taxation without represebtation
 1773. Bostonska čajanka – prosvjed protiv monopola u trgovini, sipali čaj u luku (čaj u
Americi jeftiniji pa trgovci osjećaju gušenje sa strane Engleske)
o posljedice: Amerikanci ne smiju raditi gotove proizvode, zatvaraju Bostonsku luku
 1774. Prvi kontinentalni kongres – bojkot engleske robe
 1775. Rat za nezavisnost – počinje bitkom kod Lexingtona – prvi oružani sukob
o Drugi kontinentalni kongres – Philadephia
o formiranje kontinentalne vojske
o milicije – udri i bježi – ometaju postrojbe
o crveni kaputi – britanske postrojbe
o lojalisti – 20% st. na strani V.B. – na kraju se sele u Kanadu
 4.7. 1776. – Deklaracija nezavisnosti – Thomas Jefferson
o svi ljudi su jednaki u svojim prirodnim pravima
o život, sloboda, težnja ka sreći te privatno vlasništvo
o suverenitet pripada narodu
 1777. Bitka kod Saratoge – pobjeda Amerikanaca – pomoć Francuske, Nizozemske i
Španjolske
 1781. Yorktown – konačna pobjeda Amerikanaca
 1783. Mir u Parizu – Britanija priznaje neovisnost SAD
 1787. Ustav SAD – James Madison
o 1791. Bill of rights
 o bila konfederacija – sada federacija
o trodioba vlasti – izvršna – predsjednik, zakonodavna – Kongres (zastupnici građana) i
Senat (zastupnici država), sudska – sudovi
o George Washington – prvi izabrani predsjednik
 problem ropstva na jugu
o građanski rat – ustav ne vrijedi za sve jednako – crne, žene i Indijance)
o Indijanci zatvoreni u rezervate
 1812. – 1814. drugi britansko – američki rat, SAD pokušale osvojiti Kanadu

FRANCUSKA REVOLUCIJA
uzroci

 širenje prosvjetiteljskih ideja – obrazovani stanovnici čitaju rasprave

 anciem regime – stari staleški sustav
o 1. stalež – svećenstvo
o 2. stalež – plemstvo
o 3. stalež – građanstvo, radnici, seljaci
 1. i 2. stalež ne plaća poreze, sudjeluju u politici države
 3. plaća poreze, ne sudjeluju u politici
 nije homogeni staleški sustav – ima onih bogatih u 3. staležu koji zahtijevaju reforme, no ima i
onih u 1. i 2. koji također žele promjene
 prepreke za razvoj gospodarstva – unutarnje granice, carine
 glad – slaba žetva 1788. g.
 financijska kriza države – bankrot 1788. godine
o zbog ratovanja za kolonije prazna blagajna
o pokušaj reformi – Anne Robert Turgot – ukidanje carina, ukidanje cehova i feudalnog
poretka, porezne reforme, no izazvali su njegovu ostavku i reforme se nisu realizirale
– da jesu, ne bi došlo do revolucije
o 1789. g. – Skupština državnih staleža
 jedan stalež, jedan glas (to nema smisla jer 3. stalež čini 97%)
 oni žele jedan čovjek, jedan glas – odbijeno
 zato osnivaju NARODNU SKUPŠTINU, pridružuju im se 1. i 2. staleži –
NARODNA USTAVOTVORNA SKUPŠTINA (cilj – donošenje ustava)
početak revolucije

 Parižani osnivaju narodnu gardu – naoružani vojnici koji sprečavaju ustanke

 14. 7. 1789. g. – napad na dvorac Bastillu – govorilo se da su tamo zatočeni ljudi koji su nešto
loše govorili o kralju, također se tamo nalazio i arsenal (kolekcija oružja)
o Bastilla totalno porušena, ispada da nitko nije bio nepravedno zarobljen
 28. 8. 1789. Deklaracija o pravima građana i čovjeka – po uzoru na Deklaraciju neovisnost iz
Amerike – Fraternite, liberte, egalite
o jednakost građana
o suverenitet iz naroda
o vjerska tolerancija
o sekularizacija
o PERSUMPCIJA NEVINOSTI – tako dugo si nevin, dok ne dokažu da nisi
o bila je univerzalna – ne samo za Francusku
 Marš žena na Versailles – ako nemaju kruha, neka jedu kolače
o Luj 16. bježi u Pariz
o oduzima imanja crkvi, ukida crkvene redove, svećenstvo postaje služba pod
kontrolom države i dobivaju plaću od državnog proračuna
 3. 9. 1791. Prvi francuski ustav
o ustavna monarhija
o podijeljena na departmane
o ideje prosvjetiteljstva:
 trodioba vlasti – zakonodavna vlast – zakonodavna skupština, izvršna – vlast,
sudska - sud
 suspenzivni veto – može odgoditi donošenje zakona, no ne može spriječiti,
više nije njegova zadnja
 birački zakon po imovinskom cenzusu – imaju pravo samo muškarci po
imovinskom cenzusu, žene i siromašni ne
 jakobinci – predstavnici sitnog (siromašnog) stanovništva
 žirondinci – predstavnici bogatog stanovništva – buržoazije
ratovi i jakobinski teror

 1792. godine – rat Francuske s Austrijom

o Luj se potajno nada da će se nakon tog rata sve vratiti na staro, da će shvatiti da je
on patriot
o francuzi pobjeđuju u bitci kod Vamlyja – osvajaju područje Belgije
 za vrijeme tog rata jačaju jakobinci
o Maximilien Francois de Roberspierre
o Georges Jacques Danton
o Jean Paul Marat
 osnivaju Nacionalni konvent
 podupiru ih sankiloti – najniži sloj st.
 21. 9. 1792. ukinuta monarhija – proglašena 1. Francuska Republika
 21. 1. 1793. Luj 16. pogubljen zbog veleizdaje
 2. 6. 1793. – zbačena vlast žirondinca – dolaze jakobinci na vlast
o osnivaju Odbor javnog spasa – tijelo koje brani Francusku od unutarnjih i vanjski
neprijatelja i koja spašava francusku revoluciju
o donesen 2. ustav
 opće pravo glasa (za muške)
 ukinut gregorijanski kalendar – mjesec podijeljen na dekade
 progoni crkve – ubijeno 40 000 ljudi – giljotina (dr. Joseph Ignace
Guillotin)
 nova religija – vrhovno biće, razum
 27. 7. 1794. zbačena vlast jakobinca – dolaze termidorci
 rujan 1795. donesen treći ustav
o izvršna vlast – direktorij od 5 članova
o zakonodavna vlast – vijeće od pet stotina i vijeće starijih
o sudska – sudovi
o vlast imaju termidorci
  simboli revolucije: frigijska kapica, francuska trobojnica, Merseljeza (Claude Joseph
Rouget de Lisle)

Napoleonski ratovi

 1797. rat s Austrijom – mladi vojskovođa Napoleon Bonaparte u sj. Italiji

o porazio Austriju
o 1797. Mir u Campoformiju – nestaje Mletačka Republika – podjela Francuskoj i
Austriji
 Austrija dobiva jadransku obalu – zapadnu Istru, Dalmaciju, Boku Kotarsku
 Francuska osniva Cisalpinsku republiku – sestrinska republika Francuske –
crpi poreze i puni blagajnu
 Napoleon predlaže direktoriju da ga šalju u Egipat (kolonije V.B.)
o želi kroz Egipat doći do Indije gdje su britanske kolonije
o Britanci razbijaju Francusku mornaricu – Napoleon zatočen u Egiptu
o gubi rat i bježi
o Napoleon s vojskom izvodi državni udar 1799.
 nestaje direktorij, a Napoleon osniva tročlani konzulat
 on je prvi konzul
 1801. konkordat s papom Piom 7. – crkva mora priznati da je izgubila
 1802. Napoleon postaje doživotni konzul plebiscitom
o plebiscit/referendum – građani mogu glasati o nekoj situacij/temi
 1804. Napoleon se proglašava carem – nastaje Francusko carstvo
 1804. Građanski zakonik (Code Civile)
o sekularizacija društva – mogućnost sklapanja brakova van crkve
o sloboda, jednakost i ravnopravnost staleža pred zakonom
o nepovredivost vlasništva
 vojno – plebisticirani cezarizam – potpora vojske i građana (plebiscita)
 1802. – 1803. nema ratova
 1805. Bitka kod Austerlitza (trocarska bitka)
o francuska vs Austrija, Rusija
o Napoleon vs Franjo 1. i Aleksandar 1.
o Francuska poražava neprijatelje
o 1805. Mir u Požunu – Austrija vraća sve posjede koje je dobila mirom u
Campoformiju
o 1806. raspustio Sveto Rimsko Carstvo Njemačkih naroda i na tom teritoriju osnovao
Rajnski savez – njemačke državice osim Austrije i Pruske
 1805. Bitka kod Trafalgara
o admiral Horatio Nelson u potpunosti porazio francusku mornaricu
o 1806. Napoleon uvodi Kontinentalnu blokadu – države Europe ne smiju trgovati s
V.B.
 1806. Bitka kod Jene – poraz Pruske
 1807. Bitka kod Friedlanda – poraz Rusije
 1807. Mir u Tilzitu – nastanak Varšavskog vojvodstva – Prusi su morali dati sve teritorije koje
su dobili u podjelama poljske
 Portugal krši kontinentalnu blokadu
 o francuska reagira i umiješa se u politiku nasljeđivanja u Španjolskoj – postavlja svoga
brata Josepha Bonapartea na vlast
o gerila – mali rat – male seljačke ćete koje ometaju vojnike
 1809. Bitka kod Wagrama – poraz Austrije
o Mir u Schonbrunnu 1809. – Austrija gubi teritorij sjeverno od Save
 1812. pohod na Rusiju
o velika francuska armija – 600 000 vojnika
o u rusiji Mihajl Utuzov – smatra da je najvažnija karakteristika Rusije njena veličina –
uvlači francuze sve dublje i dublje u Rusiju
o sukob kod Borodina – prvi bitka u rujnu, rusija ima gubitke no nije proglašen nikakav
mir
o nastavlja se uvlačenje vojske u unutrašnjost – vojska iznemogla pa žele prenoćiti u
Moskvi
o u Moskvi požar – vjerojatno zato da nemaju gdje prenoćiti
o povlačenje vojske na zimu
 kada su prelazili rijeke, rusi su napadali jer je bilo najrizičnije
 sukob kod Berezine – poraz velike armije (vraća se 60 000 od 600 000
vojnika)
 1813. Bitka naroda kod Leipziga
o austrija, engleska, rusija vs francuska
o Napoleon poražen
o 1814. potpisan Sporazum u Fontainenbleau
 Napoleon abdicirao i progonjen je na Elbu
 u Francusku dolazi Luj 17. Burboun
o Napoleon bježi s Elbe i preuzima vlast u Francuskoj – stodnevna vladavina
 18. 6. 1815. Bitka kod Waterlooa – konačan poraz Napoleona
o progonjen na Sv. Helenu i 1821. umire

posljedice ratova

 rušenje staleškog sustava u Europi

 nacionalni pokreti
 cijela europa prihvaća francuske ideje, ali ne i vlast
BEČKI KONGRES

 rješavanje problema u Europi

 studeni 1814. – lipanj 1815.
 zemlje koje su kreirale sliku Europe: Rusija, V.B., Austrija i Pruska
 prisutni: Klemens Wenzel von Metternich – austrijski kancelar, Robert Castlereagh – britanski
ministar vanjskih poslova, Charles Maurice de Talleyrand – francuski ministar vanjskih
poslova, Aleksandar 1. i Franjo 1.
 cilj: restauracija europe
o načelo legitimizma – vratiti stanje kakvo je bilo prije – restauracija starih dinastija
(Burboun, Napulj)
 porez plaćaju 3. stalež, vratiti države koje je Napoleon osvojio
o načelo intervencionizma – vojno reagiranje ako bude gdje došlo do revolucije
o Varšavsko vojvodstvo  Poljsko Kraljevstvo (personalna unija s Rusijom)
o Rajnski savez  Njemački savez (38 državica)
o Belgija i Nizozemska  Ujedinjeno Kraljevstvo Nizozemske
  V.B. vodi politiku ravnoteže – nijedna zemlja neće proturječiti V.B.
o dobiva Maltu, Kapland i Šri Lanku

SVETA ALIJANSKA

 vojno – politički savez nastao na temelju politike intervencionizma – vojska intervenira u

slučaju revolucije
 osnivači: Rusija, Austrija i Pruska
 V.B, Papinska država i OC nikada nisu ušle
 pojava tajnih društva: Karbonari u Italiji
o liberalne ideje – suverenost naroda
o organizirali ustanke, atentate
o borili se za slobodu pojedinaca i naroda

hrvatska u doba napoleonski ratova

 Mir u Campoformiju 1797. – Austrija dobila Dalmaciju, zapadnu Istru i Boku Kotarsku
o hrvatsko plemstvo traži ujedinjenje dijelova s banskom Hrvatskom
o Maksimilijan Vrhovac – zagovornik ujedinjenja, no Beč odbija
 proglašena slobodna plovidba Jadranom
 Mir u Požunu 1805. – Austriji oduzeti teritoriji koje je dobila Mirom u Campoformiju – pod
francuskom vlašću
 31.1. 1808. ukinuta Dubrovačka Republika – došla pod vlast francuza
o vlast podijeljena na vojnu i civilnu
o vojna – Auguste Marmont
o civilna – Vincenzo Dandolo
 utjecaji Napoleona:
o modernizacija – jednakost svih građana pred zakonom – ukidaju se staleške razlike i
feudalni odnosi
o otvaraju se nove škole
o izdaju se dvojezične novine na talijanskom i hrvatskom
 kraljski Dalmatin – prve novine na hrv. jeziku
o gradnja cesta – Lujzijana – cesta Karlovac – Rijeka 1811. g.
 cilj: razviti Dalmaciju u skladu s Francuskim intervencijama
 vojni i gospodarski razlozi
Ilirske pokrajine

 teritoriji u Hrvatskoj i Sloveniji pod francuskom vlašću

 sjedište u Ljubljani
 Mir u Schonbrunnu – teritorij južno od Save
 Koruška, Kranjska, Hrvatska južno od Save, Istra, Dalmacija, Boka Kotarska i bivša
Dubrovačka republika
 namjesnik postaje Auguste Marmont
 vojna Hrvatska – dio Vojne krajine
o od tud crpi vojnike
 nezadovoljstvo domaćeg stanovništva:
o visoki porez
o novačenje hrvatskih vojnika
o ukidanje Dubrovačke republike
o razljutili gradsku aristokraciju – izgubili povlastice
 o svećenstvo se osjeća ugroženo – sekularizacija društva, pretvara samostane u vojarne
 7.7. 1814. potpuno zbačena vlast francuza – dolaze Habsburgovci na vlast
LIBERALIZAM I KONZERVATIZAM

 konzervativci .
o boje se promjena u kojima se sve staro ruši, naglih promjena
o dolazi od lat. con servare = očuvati
o temeljne vrijednosti: obitelj, religija, autoritet draave

o 1. tradicionalna obitelj
o 2. državni ustav protekao iz vjere
o 3. državni sustav koji će zaštititi vrijednosti – spremni dati državi više ovlasti ako će
štititi to
o pripadnici 1. i 2. staleža – oni imaju nešto za izgubiti
 liberali
o temeljne vrijednosti: slobodna pojedinca, suverenost naroda, sloboda govora, tiska i
skupljanja, vjerska snošljivost
o treba im sustav koji garantira slobodu
o žele parlamentarno – reprezentativni sustav i traže konstitutivnost (ustav)
o ne smije bit slojeva
o vlast uvijek mora biti onakva kakvu građani žele
o pripadnici 3. sloja – građanstvo

NACIONALNI POKRET U ITALIJI

 risorgimento – početak 19. st. nacionalni pokret – zagovara jedinstvo talijanske države i
istjerivanja stranih dinastija
 risorgimento = preporod
 tajna organizacija – Mlada Italija – ima jasne ciljeve
o ciljevi se poklapaju s risorgimentom – stvoriti jedinstvenu Italiju reformama i
ustancima
o nastala 1831.

NACIONALNI POKRETI U NJEMAČKOJ

 1817. niz njemačkih studentskih udruženja se ujedinjuje s ciljem stvaranja ujedinjene

Njemačke države
 puno ozbiljniji korak – Carinski savez 1834.
o ukidanje carina – ujedinjavanje državica

ŠPANJOLSKA, FRANCUSKA I BELGIJA

 liberalni dio: žele promjene koje francuzi donose, no ne i francusku vlast

 konzervativni dio: ne žele ni jedno ni drugo
 Ferdinand 7. proganja liberale i ukida ustav koji su u Španjolskoj donijeli 1812.
 1820. pobuna – zatvorili Ferdinanda
o intervencija 1823. svete Alijanse – oslobođen
 1814. francuska postaje ustavna monarhija – 1830. Karlo 10. ukida ustav i želi provesti
apsolutizam – zbog toga buknula Srpanjska revolucija 1830.
o Karlo 10. abdicirao i na vlas došao Luj Filip Le Roi Buurgois (kralj građanin)
  u potpunosti prihvatio realnost tog vremena, njegova vlast ne proizlazi od
boga, počiva od ustava, odbacuje božansko pravo kraljeva
 između Belgijanaca i Nizozemaca ne funkcionira gospodarski i vjerski
o 1830. ustanak protiv nizozemske vlasti u Briselu
o Francuska pomaže Belgijancima – krši svetu Alijansu
o proglašena neovisnost Belgijanaca
 Leopold 1. – kralj Belgije
 1831. donesen liberalni ustav
 ovo je primjer da Sv. Alijansa ne funkcionira

RUSIJA

 apsolutistička i čvrsta vlast cara pa je najmanje osjetila promjene revolucije

 nema legalne opozicije, ali postoji – studenti i mlađi vojni časnici koji su u doticaju sa
zapadnom Europom
o traži ustav i ukidanje apsolutizma
 1825. Dekabristički ustanak (prosinac = Dekabr)
o ugušen, ustanici uhićeni
 državni udar protiv cara Nikole 1. u Sankt Peterburgu
POLJSKA

 stvoreno Varšavsko vojvodstvo – na Bečkom kongresu Poljsko Kraljevstvo s Rusijom, no

poljaci ipak imaju visok stupanj autonomije
 1830. ustanak Poljaka – za slobodu od ruske vlasti
o ugušen, nakon toga Rusija ukida poljski ustav i zatvara sveučilišta (jer su ustanci
kretali od studenta) – vlast čvrste ruke
 poljska elita bježi u emigraciju – nastala zajednica u Parizu – Hotel Lambert
o Frederik Chopen

GRČKI USTANAK
položaj grka prije ustanka

 pod vlašću osmanlija od 15. stoljeća, ali imaju povlašteni položaj u odnosu na ostale
nemuslimane jer se trgovina vodi preko nje
 Fanarioti – grčka zajednica pravoslavne crkve u Carigradu
o biraju patrijaha

 1814. osnivaju heteriju – tajno udruženje

o cilj: borba za oslobođenje i samostalnost grka
o na čelu heterije Alexandros Ipsiplantis
o odessa – tamo su se okupljali
 1821. pokušava podići ustanak u Moldaviji i Vlaškoj – nje uspio
 shvatio je da treba podići više ustanaka kako bi OC imalo pune ruke posla
 izbio ustanak na otoku Peloponezu – uspješan, oslobođen dio Grčke i neki otoci
sukobi među grcima
  1824. – 1825. građanski rat među grčkim ustanicima jer se nisu mogli dogovoriti za vlast –
ugrožena borba za samostalnost
o osmanlije počinju s potiskivanjem
 pokolj na Hiosu
 pad tvrđave Missolungi
o Europske države interveniraju u korist grka
 V.B. , Francuska i Rusija sa svojim plotama 1827.
 1827. Bitka kod Navarina – poražena egipatsko – osmanlijska mornarica –
spašen grčki ustanak
 dobivaju autonomiju mirom u Jedrenu
 1832. Mir u Carigradu
 Grčka postaje neovisna kraljevina . kralj Otto Wittelsbach
o opet primjer nefunkcionalnosti Sv. Alijanse
 umjetnici: George Gordon Byron, Eugene Delacroix
SRPSKA BORBA ZA SAMOSTALNOST

 elita srpskog društva – pravoslavni svećenici i trgovci – od njih potječu ideje

 1804. sječa knezova
o održali sastanak preventivno da ne bi bilo ustanaka, svi knezovi koji su se pojavili su
bili ubijeni
 1804. buknuo prvi srpski ustanak
o vodi ga trgovac i knez Dorđe Petrović Karađorđe – Karađorđevići
o izostala pomoć rusije jer se borila s Napoleonom – ustanak ugušen
o Karađorđe bježi u Austriju
 1815. drugi srpski ustanak
o vodi ga Miloš Obrenović
 dao ubiti Karađorđa jer se te dvije obitelji konst. sukobljavaju
 1830. Hatišerif Mahmuda 2.
o carski pismo
o Srbija dobila autonomiju i status vazalne kneževine OC
o Miloš pokušao vladati apsolutno, no 1838. donesen je ustav
o 1842. svrgnut s vlasti, na vlast dolazi sin Karađorđa – Aleksandar Karađorđević
 Ilija Garašin – Načertanije 1844.
o politički plan za širenje Srbije – Velika Srbija

ISTOČNO PITANJE

 politički pojam krize osmanskog carstva i interesi velikih sila na teritoriju Osmanskog carstva
 „Bolesnik na Bosporu“ – Nikola 1. – ruski car koji je Britanskoj carici Viktoriji predložio
podjelu
 problemi osmanskog carstva:
o zastarjeli gospodarstvo – timarsko-spahijski sustav – u zapadu već strojna obrada
o veliki uvoz manufakturnih proizvoda
o zastarjeli školski sustav
 nema modernih stručnjaka
o zastarjeli vojni sustav
 janjičari i spahije
 janjičari nekoć bili oličenje discipline, no napustili su ju
 nemiri u provincijama: Srbija, Grčka, Vlaška, Moldavska, Egipat – pobune npr. za Rumunjsku
 pritisak velikih sila: Rusija, V.B., Francuska i Austrija
o V.B. želi zadržati dominaciju na Sredozemnom moru
o Francuska – Sirija, Mezopotamija
o Austrija – BiH
 reforme:
o Selim 3. (1789. – 1807.)
 uveo novo uređenje
 administrativne i financijske reforme
 reforme vojske – odupiranje janjičara i ulema (uleme – vjerski vođa)
o 1807. ustanak protiv Selima – srušen s vlasti
 dolazi Mustafa 4.
 1808. Selim ubijen u zatvoru

o Mahmud 2. (1808. – 1839.)

 ukida timarsko spahijski sustav
 cilj: europeizacija OC
 1826. ukida janjičare – dao ih poubijati, prije stvorio nove postrojbe
o Abdul Medžid (1839. – 1861.)
 Hatišerif od Gilhane 1839. – proglašava ustav kojim potvrđuje tatine reforme
 ukidanje harača
 tanzimat – razdoblje velikih državnih reformi sljedećih pola stoljeća

KRIMSKI RAT

 1852. Rusija objavljuje rat Osmanskom Carstvu jer želi izlaz na Sredozemno more
 povod: svađe oko svetih mjesta u Palestini – tko će vladati
o sultan daje prednost katolicima, rusija pravoslavnoj crkvi
 Francuska i V.B. staju uz sultana, pridružuje im se Kraljevina Pijemont Sardinija
 ruska okupacija vlaške i Moldavija
 borbe se premjestile na poluotok Krim
o 1856. g. mora pristati na mirovne pregovore koji joj onemogućuju
stacioniranje ratne flote u Crnome moru
 Florence Nightingale
o higijenska pravila – spriječila sepsu