Kvaliteta jaja pataka indijskih trkačica

STRUČNI RAD

Kvaliteta jaja pataka indijskih trkačica

Marijana Vrbančić, Vedran Nervo

Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Milislava Demerca 1, Križevci, Hrvatska (mvrbancic@vguk.hr)

SAŽETAK
U Hrvatskoj postoji sve veća zainteresiranost za uzgoj patke indijske trkačice, kao jedne od
najplodnije pasmine pataka, a cilj ovoga rada bio je analizirati kvalitetu njenih jaja. Istraživanje je
provedeno na ukupno 30 jaja ove pasmine, uzgajane poluintenzivnim načinom držanja. Analizom
dobivenih podataka, jaja ove pasmine svrstana su u razred L (sitnija jaja) i imala su duguljasti oblik
(71,64%). Debljina ljuske jajeta bila je u prosjeku 0,44 mm, a unutarnji pokazatelji kvalitete pokazali
su da su jaja imala manji udio ljuske (11,48%) od očekivanog. Boja žumanjka je prema La Roche
lepezi iznosila 9,93. Vrijednosti pH bjelanjka i žumanjka bile su 8,86 odnosno 6,07.
Ključne riječi: jaja, vanjska i unutarnja kvaliteta, indijska trkačica

Uvod
U posljednjih nekoliko godina u Republici Hrvatskoj postoji sve veća zainteresiranost za uzgoj patke indij-
ske trkačice. Indijska trkačica (tzv. pingvinska patka) neobična je pasmina pataka za koju se smatra da je
pronađena prije 2000 godina na području Indonezijskog otočja (Lambok, Java i Bali). Ime je dobila po svom
karakterističnom načinu kretanja, odnosno gotovo neprekidnom trčanju, pri čemu se ne ljulja (gega), kao
što to čine ostale pasmine pataka. Sredinom 19. stoljeća iz Indije je prenesena u Europu, točnije u Englesku
i Njemačku. Primjenom odgovarajućeg selekcijskog rada u Engleskoj je od nje stvorena pasmina patke s
ustaljenim i proizvodnim osobinama. Vrlo je otporna i prilagodljiva pasmina te je i to jedan od razloga nje-
ne raširenosti po čitavom svijetu. U posljednje vrijeme sve više se spominje njeno korištenje u ekološkom
uzgoju povrća, u vrtovima i palstenicima kao organske zaštite protiv najezde puževa, glista i sl. Radi se o ra-
nozreloj pasmini koja pronese u dobi od 5 do 6 mjeseci i daje od 150 do 200 jaja godišnje, a pojedine nesilice
mogu i do 300 jaja (Vučemilo, 2008.). S obzirom da je proizvodnja pačjih jaja u Hrvatskoj poprilično mala i
uglavnom se odvija na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, općenito postoji i vrlo malo podataka
o kvaliteti pačjih jaja. Cilj ovoga rada bio je analizirati podatke o kvaliteti jaja patke indijske trkačice, pasmi-
ne koja se odlikuje izvanrednom nesivošću i koja se zbog te osobine danas uzgaja u čitavom svijetu.

Materijal i metode
U cilju analize kvalitete jaja uzorkovano je ukupno 30 jaja patke indijske trkačice. Patke su uzgajane u križe-
vačkom području (peradarski praktikum VGUK - a) poluintenzivnim načinom držanja i bile su na početku
sezone nesenja. Jaja su sakupljana kroz period od 7 dana, a čuvana su u hladnjaku do analize. Starosna dob
pataka u tom periodu bila je 25 tjedana. U cilju analize kvalitete jaja utvrđeni su vanjski i unutarnji pokaza-
telji kvalitete jaja. Od vanjskih pokazatelja kvalitete jaja utvrđeni su sljedeći pokazatelji: masa jaja (g), širina i
dužina jaja (mm), indeks oblika (%), debljina (mm) i masa ljuske (g), a od unutrašnjih pokazatelja: masa bje-
lanjka i žumanjka (g), pH bjelanjka i žumanjka te boja žumanjka. Na temelju mjera dužine i širine, izračunat
je i indeks oblika (%) jaja (Panda, 1996.). Također, izračunati su i udjeli osnovnih dijelova jaja. Pokazatelji
kvalitete jaja određeni su na svježim jajima. Prilikom mjerenja mase jaja i osnovnih dijelova jaja korištena je
precizna vaga KERN ABJ 220 - 4M s odstupanjem ± 0,1 mg. Debljina ljuske mjerena je pomoću digitalnog
pomičnog mjerila s točnošću od 0,001 mm na sredini ljuske. Za utvrđivanje boje žumanjka korištena je La

7 Stočarstvo
52. HRVATSKI i 12. MEĐUNARODNI SIMPOZIJ AGRONOMA ǀ 12.-17. veljače 2017. ǀ Dubrovnik, Hrvatska 585
Marijana Vrbančić, Vedran Nervo

Roche lepeza (skala od 15 nijansi), dok su vrijednosti pH bjelanjka i žumanjka, izmjerene pomoću pH metra
Lab 860 (Schott Instruments). Svi dobiveni podaci statistički su obrađeni pomoću MS Excela, a dobiveni
rezultati stavljeni u poredbeni odnos sa dostupnim rezultatima analize vanjske i unutarnje kvalitete pačjih
jaja drugih genotipova.

Rezultati i rasprava
Na tablici 1. prikazani su unutarnji i vanjski pokazatelji kvalitete jaja indijske trkačice. Masa jaja kretala se u
rasponu od 61,26 g do 82,33 g, odnosno u prosjeku bila je 75,04 g. OnbaŞilar i sur. (2011.) razvrstavaju pačja
jaja proizvedena u prvom ciklusu, prema njihovoj masi, u tri razreda: L, M i H razred. Razred L (sitnija jaja)
obuhvaća jaja mase između 75 i 80 g, razred M (srednje teška jaja) obuhvaća jaja mase između 81 i 85 g, te
razred H (teška jaja) koji obuhvaća jaja mase između 86 i 90 g. Uspoređujući raspodjelu jaja prema masi,
pačja jaja iz ovog istraživanja mogli bi svrstati u razred L (sitnija jaja). U usporedbi s masom jaja orpington
pasmine pataka, na čiji je nastanak ova pasmina u značajnoj mjeri ostavila utisak, Okruszek i sur. (2006.)
u svom su radu naveli kako je masa jaja orpington pasmine u prosjeku (u istoj dobi nesivosti) bila 73,48 g.
Kralik i sur. (2015.) navode da je prosječna masa jaja pekinške patke u starosnoj dobi od 27 tjedana 77,57 g.
Iz navedenog je vidljivo da jaja svih genotipova mogu biti svrstana u razred L (sitnija jaja). Na masu pačjih
jaja znatan utjecaj ima period nesenja (početak, vrh ili kraj proizvodnje jaja), te prema tome, sitnija jaja
patke nesu na početku perioda nesenja u odnosu na ostali period proizvodnje (Kokoszyński i sur., 2007.,
Ljuboja, 2016.).

Tablica 1. Vanjski i unutarnji pokazatelji kvalitete jaja indijske trkačice

Pokazatelji (g) x±s min max
Masa jaja 75,04 ± 4,23 61,26 82,33
Masa bjelanjka 44,85 ± 3,66 35,34 53,99
Masa žumanjka 21,73 ± 1,81 17,71 23,99
Masa ljuske 8,46 ± 0,65 7,34 9,57
Dužina jaja (mm) 63,75 ± 3,20 54,67 69,52
Širina jaja (mm) 45,63 ± 2,38 38,34 47,32
Indeks oblika (%) 71,64 ± 3,27 62,93 78,01
Debljina ljuske (mm) 0,44 ± 0,4 0,38 0,55
Boja žumanjka (La Roche lepeza) 9,93 ± 0,69 9,00 11,00
pH bjelanjak 8,86 ± 0,12 8,77 9,02
pH žumanjak 6,07 ± 0,10 5,98 6,28
x - aritmetička sredina; s – standardna devijacija; min – minimalna vrijednost;
max – maksimalna vrijednost

Dužina jaja kretala se između 54,67 i 69,52 mm, odnosno u prosjeku od 63,75 mm, a širina između 38,34 i
47,32 mm, odnosno u prosjeku od 45,63 mm. Na temelju dužine i širine jaja izračunat je indeks oblika jaja
kao važan parametar prilikom ocjenjivanja kvalitete jaja. Oštećenja ljuske jaja biti će svedena na minimum
ukoliko su jaja pravilnijeg oblika.
Indeks oblika iznosio je u prosjeku 71,64 %. Na indeks oblika pačjih jaja utjecaj ima period nesenja. Jaja
indijske trkačice u ovome stadiju nesivosti, imala su duguljasti oblik. Okruszek i sur. (2006.) navode kako je
indeks oblika jaja kod orpington pasmine pataka bio oko 72,22%, dok je kod pekinške patke 73,75 % (Kralik
i sur., 2015.). Prema ovim rezultatima, indeks oblika pekinške patke najbliži je optimalnom obliku. Jedan od
parametara kvalitete ljuske je debljina ljuske jajeta, koja je u ovom iztraživanju u prosjeku iznosila 0,44 mm.
U istraživanju Okruszeka i sur. (2006.) orpington pasmina imala je debljinu ljuske 0,68 mm, dok je prema
Kokoszynski i sur. (2007.) debljina ljuske za pekinšku patku iznosila između 0,38 i 0,39 mm, što je značajna
razlika u odnosu na debljinu ljuske indijske trkačice.

7 Animal Husbandry
586 52nd CROATIAN AND 12th INTERNATIONAL SYMPOSIUM ON AGRICULTURE ǀ February 12-17, 2017 ǀ Dubrovnik, Croatia
rezultatima, indeks oblika pekinške patke najbliži je optimalnom obliku. Jedan od
parametara kvalitete ljuske je debljina ljuske jajeta, koja je u ovom iztraživanju u prosjeku
iznosila 0,44 mm. U istraživanju Okruszeka i sur. (2006.) orpington pasmina imala je
debljinu ljuske 0,68 mm, dok je prema Kokoszynski i sur. (2007.) debljina ljuske za
pekinšku patku iznosila između 0,38 i 0,39 mm, što je značajna razlika u odnosu
Kvaliteta na indijskih trkačica
jaja pataka
debljinu ljuske indijske trkačice.

Osnovni dijelovi jaja

11,48
Ljuska

29,31
Žumanjak
59,21

Bjelanjak

0 10 20 30 40 50 60
%

Bjelanjak Žumanjak Ljuska

Grafikon
Grafikon1.1.Udio
Udioosnovnih
osnovnihdijelova
dijelovajaja
jajapatke
patkeindijske
indijsketrkačice
trkačice

Masabjelanjka
Masa bjelanjkau prosjeku
u prosjeku je iznosila
je iznosila 43,66
43,66 g, žumanjka
g, žumanjka 21,61 21,61 g i8,46
g i ljuske ljuske 8,46
g. Na g. Na 1. prikazani su
grafikonu
grafikonu
udjeli 1. prikazani
osnovnih su ove
dijelova jaja udjeli osnovnih
pasmine dijelova
pataka. jaja ove
Prikazane pasmineudjela
vrijednosti pataka. Prikazane
osnovnih dijelova u pačjim
vrijednosti udjela osnovnih dijelova u pačjim jajima nisu sukladne navodima OnbaŞilar i
jajima nisu sukladne navodima OnbaŞilar i sur. (2011.). Navedeni autori za razred L navode veći udio sur.
(2011.).
ljuske Navedenia autori
(14,30%), manjizaudio
razred L navode
bjelanjka veći udio
(55,60%) ljuske (14,30%),
u odnosu na naše arezultate,
manji udio
dokbjelanjka
je udio žumanjka bio
(55,60%) u odnosu
sličan (29,8%). na naše rezultate, dok je udio žumanjka bio sličan (29,8%).

Slika 1. Mjerenje mase bjelanjka Slika 2. Određivanje boje žumanjka

Slika 1.Mjerenje mase bjelanjka Slika 2. Određivanje boje žumanjka
(vlastiti izvor, 2016.). (vlastiti izvor, 2016.).

Boja žumanjka je prema La Roche lepezi varirala između 9 i 11, odnosno u prosjeku oko 9,93. Mazanowski
i sur. (2005.) navode da boja žumanjka ovisi i o dobi pri nesenju (početak odnosno kraj nesivosti). Također
boja žumanjka ovisi i o načinu uzgoja pataka (intenzivno ili „free rang“ odnosno hranidbi). U tablici 1. pri-
kazani su i pokazatelji kojima se prati svježina pačjih jaja. Vrijednosti pH bjelanjka varirale su između 8,77
i 9,02, dok su vrijednosti pH žumanjka varirale između 5,98 i 6,28. Usporedbom naših rezultata s rezulta-
tima OnbaŞilar i sur., (2011.) može se istaći da su pH vrijednosti žumanjaka (pH 6,0-6,1), sukladne dok su
vrijednosti koje navode spomenuti autori za pH bjelanjaka (pH 8,2-8,5) značajno niže od naših (Ljuboja,
2016.). Što se tiče rezultata Okruszeka i sur. (2006.), pH bjelanjka kod orpington pasmine iznosi 9,03, dok je
u našem slučaju nešto niži (8,86), a kod pH žumanjka situacija je obrnuta.

7 Stočarstvo
52. HRVATSKI i 12. MEĐUNARODNI SIMPOZIJ AGRONOMA ǀ 12.-17. veljače 2017. ǀ Dubrovnik, Hrvatska 587
Marijana Vrbančić, Vedran Nervo

Zaključak
Analizom dobivenih podataka vanjske kvalitete jaja indijske trkačice, može se zaključiti da jaja ove pasmine
pataka mogu biti svrstana u razred L (sitnija jaja), što je zapravo bilo i očekivano zbog perioda nesivosti u
kojem su patke u tom trenutku bile. U ovome periodu nesivosti, jaja indijske trkačice imaju duguljasti oblik
(71,64%). Istraživanje je pokazalo da je debljina ljuske jaja bila u prosjeku 0,44 mm, što je suprotno od oče-
kivanoga, jer neka istraživanja na drugim pasminama pataka pokazuju da sitnija i srednje velika jaja imaju
deblju ljusku nego krupnija jaja. Iz navedenog možemo zaključiti da su potrebna daljnja istraživanja na temu
kvalitete jaja indijske trkačice, te da je potrebno analizirati kvalitetu jaja u svim ciklusima nesivosti.

Literatura
Kokoszyński D., Bernacki Z., Korytkowska H. (2007.): Eggshell And Egg Content Traits In Peking Duck Eggs From The
P44 Reserve Flock Raised In Poland. Journal of Central European Agriculture. 8(1): 9-16.
Kralik Z., Grčević M., Radišić Ž., Mahmutović H. (2015.): Kvaliteta jaja različitih pasmina pataka. // Proceedings of
50 Croatian and 10 International Symposium on Agriculture / Pospišil, Milan (ur.). Zagreb: Agronomski fakultet
Zagreb, 443-446 (poster, međunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni).
Ljuboja B. (2016.): Kvaliteta jaja različitih vrsta peradi, završni rad. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,
Poljoprivredni fakultet u Osijeku.
Mazanowski A., Bernacki Z., Kisiel Z. (2005.): Comparing the structure and chemical composition of duck eggs. Ann.
Anim. Sci. 1: 53-66.
Okruszek A., Książkiewicz J., Wołoszyn J., Kisiel T., Orkusz A., Biernat, J. (2006): Effect of laying period and duck
origin on egg characteristics. Arch. Tierz., Dummerstorf 49, 4: 400-410.
OnbaŞılar E.E., Erdem E., Poyraz O., Yalcın S. (2011.): Effects of hen production cycle and egg weight on egg qual-
ity and composition, hatchability, duckling quality, and first-week body weight in Pekin ducks, Poultry Science 90:
2642 – 2647. Availabe from: http://ps.oxfordjournals.org/content/90/11/2642.full.pdf
Panda P.C. (1996.): Shape and Texture. In Textbook on Egg and Poultry Technology. First Edition, New Delhi, India.
Vučemilo M. (2008): Higijena i bioekologija u peradarstvu.Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 198.

THE EGG QUALITY OF INDIAN RUNNER DUCK

Abstract
In Croatia, there is an increasing interest for breeding indian runner duck, as one of the most
fertil breed of duck, and the aim of this study was to analyze the quality of its eggs. The study was
conducted on a total of 30 eggs of this breed, grown in semi intensive farming system. The analysis
of data, eggs were classified in Class L (smaller eggs) and had an elongated shape (71.64%). Egg shell
thickness was 0.44 mm on average, and the internal quality indicators show that the eggs had a lower
proportion of the shell (11,48%) of the expected. The color of egg yolk, according to La Roche range
was 9.93. The pH egg white and yolk were 8.86 and 6.07.
Key words: eggs, exterior and interior quality, indian runner

7 Animal Husbandry
588 52nd CROATIAN AND 12th INTERNATIONAL SYMPOSIUM ON AGRICULTURE ǀ February 12-17, 2017 ǀ Dubrovnik, Croatia