SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: III
SMJER: SOFTVERSKI INŽINJERING

ADSL TEHNOLOGIJA
SEMINARSKI RAD

Vitez, septembar 2023.

SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK
FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: III
SMJER: SOFTVERSKI INŽINJERING

ADSL TEHNOLOGIJA

DIPLOMSKI RAD

IZJAVA: Ja, Vedin Dedić, student Sveučilišta/Univerziteta ''Vitez'' u Vitezu, Indeks

broj: 230-20/VISI odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da
sam ovaj rad izradio potpuno samostalno uz korištenje citirane literature i pomoć
profesora, odnosno asistenata.

Potpis studenta: _____________________

STUDENT: Vedin Dedić

PREDMET: Računarske mreže
PROFESOR: Tihomir Latinović
SADRŽAJ:

1. UVOD.......................................................................................................................4
1.1. PREDMET I PROBLEM ISTRAŽIVANJA.....................................................4
1.2. CILJEVI ISTRAŽIVANJA................................................................................4
1.3. HIPOTEZA RADA............................................................................................5
1.4. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA...............................................................5
1.5. STRUKTURA RADA.......................................................................................5
2. ADSL TEHNOLOGIJA...........................................................................................5
2.1. OSNOVNE KARAKTERISTIKE I KAKO RADI ADSL................................7
2.2. STRUKTURA ADSL MREŽE..........................................................................8
2.2.1. DSLAM.....................................................................................................10
2.2.2. ADSL modem............................................................................................11
2.3. POTEŠKOĆE U PRIMJENI ADSL TEHNOLOGIJE....................................12
2.5. USLUGE OMOGUĆENE POJAVOM ADSL-a.............................................14
2.5.1. Zabava i glazba..........................................................................................15
2.5.2. Video konferencija....................................................................................15
2.5.3. Brzi prijenos video podataka (Video on demand -VoD)...........................16
2.5.4. Učenje korištenjem ADSL tehnologije.....................................................17
2.5.5. Rad na daljinu (Teleworking)....................................................................17
2.5.6. Telemedicina.............................................................................................17
2.5.7. Digitalna televizija (IPTV)........................................................................18
2.5.8. Kupovina putem interneta (e-trgovina).....................................................18
3. ZADATAK.............................................................................................................19
4. ZAKLJUČAK.........................................................................................................22
LITERATURA...........................................................................................................23
1. UVOD

ADSL (eng. Asymmetric Digital Subscriber Line) je tehnologija za prijenos podataka

putem standardnih telefonskih linija. Ova tehnologija omogućava brz prijenos
podataka preko bakarnih telefonskih linija, koje se inače koriste za obavljanje
telefonskih poziva. Razvoj ADSL-a seže u 1980-te godine, kada su se inženjeri
počeli baviti idejom kako da iskoriste postojeće bakarne telefonske linije za prenos
podataka sa većim brzinama. ADSL je bio vrlo važan u razvoju širokopojasnog
interneta i omogućio je mnogim ljudima širom svijeta da pristupe brzim internet
vezama putem svojih postojećih telefonskih linija. Međutim, s vremenom su se
pojavile brže i efikasnije tehnologije za pristup internetu, pa ADSL više nije
dominantan kao što je bio u prošlosti.

1.1. PREDMET I PROBLEM ISTRAŽIVANJA

Predmet istraživanja u seminarskom radu je prikazati efikasnost primjene

ADSL tehnologije koja se u današnjem, informatičkom dobu konstantno koristi ali i
unaprijeđuje. ADSL je razvijen da iskorištava već postojeću infrastrukturu bakarnih
linija kako bi omogućio prijenos telefonskog i podatkovnog saobraćaja. Da bi se
mogao razumjeti način rada ADSL mreže veoma je važno znati šta je to zapravo
ADSL, koje prednosti pruža korištenje istog te na koji način radi. Problem
istraživanja u seminarskom radu predstavljaju mogućnosti ADSL-a, prednosti
primjene i značaj za korisnike.

1.2. CILJEVI ISTRAŽIVANJA

U seminarskom radu ima više ciljeva. To su:

 Definisati i objasniti bitne pojmove vezane za ADSL tehnologiju.

 Pojasniti način rada i primjenu ADSL tehnologije.
 Prikazati i pojasniti strukturu ADSL tehnologije.
 Navesti prednosti/mogućnosti korištenja ADSL mreže.
1.3. HIPOTEZA RADA

Hipoteza rada je slijedeća:

 Uvođenje ADSL tehnologije predstavljalo je prekretnicu u pristupu internetu

i komunikacijama za mnoge korisnike, omogućavajući im brži i praktičniji
internet pristup. Iako su se tehnologije od tada razvijale i napredovale, ADSL
je ostavio značajan uticaj na širenje širokopojasnog interneta širom svijeta.

1.4. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

Prilikom izrade seminarskog rada korištena je metoda prikupljanja sekundarnih

podataka, tzv. desk metoda. Prikupljanje podataka iz sekundarnih izvora je
jednostavnije i brže te se primjenjuje prije nego što se odluči o prikupljanju podataka
iz primarnih izvora. Pored navedene, korištene su deskriptivna metoda, metoda
konkretizacije, te metode analize i sinteze.

1.5. STRUKTURA RADA

Rad se sastoji od tri međusobno povezana poglavlja, zaključka i popisa korištene

literature. U prvom, uvodnom poglavlju, ukratko se definiše ADSL tehnologija,
određuju predmet i problem istraživanja, postavlja hipoteza rada te navodi
metodologija istraživanja i struktura rada. Drugo poglavlje detaljno obrađuje ADSL
tehnologiju; definišu se osnovni pojmovi, navode i pojašnjavaju karakteristike,
objašnjava način i primjena, te mogućnosti i prednosti korištenja. U trećem poglavlju
prikazan je zadatak i rješenje istog, a nakon toga iznosi se zaključak i daje popis
korištene literature.
2. ADSL TEHNOLOGIJA

U tehnologiji DSL-a postoji nekoliko podvrsta, međutim, ona koja se najčešće koristi
je tzv. asimetrična digitalna pretplatnička linija – ADSL. Od svih DSL-tehnologija
ADSL je doživio najveću popularnost kod onih rezidencijalnih i SOHO-korisnika
(engl. Small Office Home Office). ADSL je tehnologija koja podržava trajnu
prospojenost (engl. always on ili always connected) krajnjih korisnika, te sukladno
tome, uspostava poziva nije potrebna. ADSL može prenositi i N-ISDN-kanale
umjesto POTS-a, ali pri tome je ukupna raspodjela kanala drugačija.

Razvoj ADSL tehnologije započeo je 1980-te godine. Pioniri u oblasti

telekomunikacija počeli su razmatrati ideju korištenja bakarnih telefonskih linija za
brži prijenos podataka. Prvi koraci u razvoju DSL (Digital Subscriber Line)
tehnologija, uključujući ADSL, bili su napravljeni tokom navedenog perioda. Godine
1988., Bell Communications Research (Bellcore), istraživačka laboratorija koja je
radila za Bell Telephone Companies, patentirala je tehnologiju koja je slična ADSL-
u, ali se razvijala nekoliko godina prije nego što će ADSL postati komercijalno
dostupan. Nakon toga (1990.-1991.) rad na standardizaciji ADSL-a se intenzivirao.
Organizacije kao što su ANSI (American National Standards Institute) i ITU
(International Telecommunication Union) počele su raditi na definisanju standarda za
ADSL tehnologiju. Razvijen je i prvi ADSL modem koji je bio komercijalno
dostupan. Ovaj modul je omogućio brzinu prijenosa podataka od 1,5 Mbps u smjeru
prema korisniku i 16 kbps u smjeru od korisnika.

U kasnim devedesetim godinama 20. vijeka ADSL je postajao sve popularniji širom
svijeta, a telekomunikacione kompanije su počele masovno uvoditi ovu tehnologiju
kao način pristupa internetu širokopojasnog opsega. ADSL je u prvoj deceniji 21.
vijeka postao dominantna tehnologija za širokopojasni internet u mnogim dijelovima
svijeta. U nekim regionima, ADSL je nadograđen na brže verzije kao što su ADSL2 i
ADSL2+. U kasnim 2000-tim godinama razvojem bržih tehnologija pristupa
internetu, kao što su optička vlakna i kablovski internet, ADSL je počeo gubiti na
popularnosti. Međutim, i dalje se koristi u ruralnim ili manje razvijenim područjima
gdje nisu dostupni drugi brzi pristupi. ADSL je još uvijek dostupan u mnogim
dijelovima svijeta, ali je sve više zamijenjen bržim i efikasnijim tehnologijama za
pristup internetu, koje omogućavaju još veće brzine prijenosa podataka.

2.1. OSNOVNE KARAKTERISTIKE I KAKO RADI ADSL

Osnovne karakteristike ADSL tehnologije su slijedeće:

 Asimetrična brzina - ADSL je „asimetrična“ tehnologija, što znači da
omogućava različite brzine prijenosa podataka u smjeru prema korisniku
(downstream) i od korisnika (upstream). Brzina prema korisniku obično je
veća od brzine od korisnika.
 Visoke brzine - ADSL je bio popularan tokom ranijih godina širokopojasnog
interneta i omogućavao brzine od nekoliko megabita po sekundi za prijenos
podataka prema korisniku. Brzina zavisi od različitih faktora, uključujući
udaljenost od telefonske centralne i kvalitet bakarnih linija.
 Korištenje postojećih telefonskih linija - ADSL koristi postojeće telefonske
linije, što znači da korisnici ne moraju instalirati nove kablove kako bi
pristupili širokopojasnom internetu.
 Filtriranje - da bi se koristila ADSL tehnologija za internet, obično je
potrebno koristiti ADSL modem i filtere koji sprečavaju interferenciju
između telefonskih poziva i internet saobraćaja.
 Dopušta istovremenu upotrebu telefona - ADSL omogućava korisnicima da
istovremeno koriste telefon i pristupaju internetu preko iste linije, jer se
koristi različita frekvencija za podatke i glas.
 Ograničen domet - brzina ADSL-a opada sa udaljenostima od telefonske
centrale. Što je korisnik dalje od centrale, to će brzina biti niža.
 Nadogradnje - tokom vremena, ADSL je nadograđivan na brže varijacije kao
što su ADSL2 i ADSL2+. Takođe, moderni pristupi širokopojasnom
internetu, kao što su optički vlakna i kablovski internet, pružaju veće brzine i
postali su popularniji u mnogim dijelovima svijeta.

ADSL je asimetričan u smislu da koristi veći broj kanala kako bi podatke s mreže
prenio krajnjem korisniku, a samo mali broj kanala za primanje podataka od
korisnika. Drugim riječima, koristi se neravnomjerna raspodjela telefonskih linija
između primanja i slanja podataka. Kako je Internet po svojoj prirodi asimetričan
ADSL se uglavnom koristi za pristup Internetu, što nam dalje otvara razne
mogućnosti korištenja i usluga. Bakarna linija može prenijeti mnogo više
komunikacija nego što je sadržano u telefonskoj konverzaciji – odnosno mogu da
rade sa mnogo većim opsegom frekvencija od onog koji se zahtijeva za telefonski
saobraćaj. ADSL koristi višak ovog kapaciteta za prijenos informacija preko žice bez
ometanja telefonskog razgovora koji se odvija paralelno. Čitav mehanizam se
zasniva na tome da se odgovarajuće frekvencije vežu uz određene zadatke.

ADSL tehnologija dijeli raspoloživi frekvencijski obim obične bakarne linije na tri
dijela. Govorna signalizacija zahtijeva ograničen propusni obim, jer ljudsko uho
može registrovati samo zvuke u opsegu od 20 Hz do 20 000 Hz (ili 20 kHz) što
predstavlja samo jedan dio raspoloživog propusnog obima. Osnovni obim koji je
predviđen za telefonski saobraćaj, posebnim filterom, odnosno splitter-om je odvojen
od ostalih obima metodom koji garantuje da će se telefonski razgovor odvijati i u
slučaju da ADSL zakaže. Drugi obim frekvencija prenosi signal podataka koji šalje
informacije od korisnika prema njegovoj osnovnoj stranici na Internetu (upload).
Treći propusni obim je veza velike brzine ka korisniku (download), maksimalne
brzine 8 Mbit/s. Ponekad postoje situacije do kojih dovodi korištenje telefonske
jezgre za dva smjera određene smetnje, ali takvi su slučajevi rijetki i povezani su s
nepravilnim oklopom kabela. Signal dolazi od davatelja i dolazi do krajnjeg
korisnika na posebnoj opremi - modemu. Prevodi dolazni tok podataka u digitalnu
vrijednost.

2.2. STRUKTURA ADSL MREŽE

Postojeća telefonska infrastruktura je stvorena prvenstveno za prijenos glasa, tako da

ova mreža nije u startu prilagođena za prijenos podataka velikom brzinom. Zbog toga
je došlo do prilagodbe i izmjene na postojećoj POTS mreži. Kako bi se ostvarila
mreža za brži prijenos podataka bazirana na DSL uslugama, bilo je potrebno
osigurati različitu mrežnu opremu.
ADSL mreža ima složenu strukturu koja se sastoji od različitih komponenti i uređaja.
Čine je slijedeće komponente:
 Korisnička oprema (modem)
 Telefonska centrala (DSLAM)
 Bakarne telefonske linije - služe kao fizički medijum za prijenos signala
između DSLAM-a u telefonskoj centrali i korisničkog ADSL modema.
Dužina i kvalitet ovih linija mogu uticati na brzinu i stabilnost ADSL veze.
 Internet Service Provider (ISP) - pružatelj internetskih usluga koji upravlja
ADSL mrežom i osigurava pristup internetu korisnicima. ISP takođe upravlja
DSLAM-om i ostalom infrastrukturom potrebnom za pružanje ADSL usluga.
 Internet Backbone Network - mreža čini osnovu internetskog saobraćaja i
povezuje različite ISP-ove širom sveta. Podaci putuju između DSLAM-a i
ISP-ova preko ovog glavnog internetskog omotača.
 Internet Content Servers - serveri koji čuvaju i pružaju internet sadržaj,
uključujući web stranice, e-poštu, video sadržaj i druge usluge. Pristup ovim
serverima omogućava korisnicima da pregledaju internet i pristupaju
različitim online uslugama.
 Telefonski servis - ADSL mreža obično omogućava korisnicima da
istovremeno koriste telefon i internet preko iste telefonske linije, zahvaljujući
filterima koji sprečavaju interferenciju između glasovnih i podatkovnih
signala.
 Infrastruktura za održavanje i podršku - ADSL mreža zahtjeva održavanje,
nadzor i podršku kako bi se osigurala pouzdana i stabilna usluga. To
uključuje praćenje performansi linija, rješavanje problema korisnika i
održavanje DSLAM-a i drugih mrežnih komponenti.
 Slika 1. Struktura širokopojasne DSL mreže

2.2.1. DSLAM

Kada je u pitanju mrežna oprema moramo spomenuti DSLAM. DSLAM (eng.

Digital Subscriber Line Access Multiplexer) je uređaj na strani davatelja usluge čija
je uloga da više DSL korisničkih linija povezuje na mrežu ISP-a preko jako brzih
veza (100 Mbit/s, 1000 Mbit/s, itd.). Ta veza na mrežu treba biti većeg kapaciteta
nego što je ukupni zbroj download-a, odnosno uplaod brzina svih korisnika na
DSLAM-u zbog eliminacije problema zagušenja i padova brzine u periodima kada se
Internet najviše koristi.

Slika 2.: Prikaz spajanja i funkcije DSLAM-a

DSLAM je smješten je u objektu davatelja usluge i predstavlja kamen temeljac DSL

izvedbe. Njegova uloga je da vrši koncentraciju podatkovnog saobraćaja generisanog
od strane korisnika, a pristiglog sa velikog broja DSL linija i da ih preko backbone
linka spoji sa ostatkom mreže. DSLAM omogućava usluge za paketske, ćelijske i/ili
kanalne aplikacije pomoću koncentracije saobraćaja sa DSL linija na 10Base-T,
100Base-T, T1/E1, T3/E3 ili ATM izlazima. Noviji DSLAM-ovi su otporniji na
temperature i okolne uticaje. Ta pogodnost omogućava i instalaciju DSLAM-ova u
udaljenim terminalima (Remote Terminals) umjesto samo u centralama. Mogućnost
pomicanja DSLAM-ova na udaljene lokacije može uvelike poboljšati kvalitetu
pružanja usluga, te omogućiti pružanje usluge i korisniku koji bi inače bio izvan
dometa DSL mreže. DSLAM podržava više vrsta DSL izvedbi kao i više vrsta
protokola i modulacija u istoj DSL izvedbi. Takođe, može obavljati i dodatne
funkcije kao što su usmjeravanje i dinamičko pridruživanje IP adresa za korisnike.

2.2.2. ADSL modem

ADSL modem se nalazi kod korisnika i služi za povezivanje računara ili drugih
uređaja sa ADSL mrežom. Modem prima digitalne podatke sa računara i pretvara ih
u analogni signal za prenos preko bakarnih telefonskih linija. Uglavnom dolaze u
dvije varijante: oni koji se spajaju na računar preko USB ulaza i oni koji se spajaju
na računar preko mrežne kartice. Postoje dva tipa ADSL modema, interni i eksterni.
Interni se daju u obliku kartica koje se instaliraju u računar u PCI slot. Eksterni
uređaji se mogu povezati na korisnički računar putem USB, 10/100 BaseT ili drugih
mrežnih interface-a.

Slika 3. ADSL modemi

Takođe, postoje žičani i bežični ADSL modemi. Žičani kao što im i naziv kaže su
telefonskim instalacijskim kablom spojeni na DSL mrežu i praktični su kada je mala
udaljenost od računara do TF utičnice, no ukoliko je udaljenost veća namotaji kabla
po stanu mogu postati noćna mora. Žičani modemi su rađeni u dvije varijante
jednoportni i višeportni (4-portni modemi). Bežični modemi su modemi koji nisu
vezani kablovima i najćešće dolaze u izvedbi sa više portova te, se na iste može bez
ometanja priključiti i do četiri računala u mrežu jer imaju više izlaznih portova. Isto
tako, bez obzira koristili žičani ili bežični modem korisnici mogu dodatno na svoju
DSL mrežu spojiti i ostale uređaje u bežičnu mrežu te se istovremeno mogu koristiti
mobilnim uređajem preko Wi-Fi postavki, PC-em ili prijenosnim računarom, a kroz
svo to vrijeme mogu i neometano vršiti razgovore putem telefonske linije.

2.3. POTEŠKOĆE U PRIMJENI ADSL TEHNOLOGIJE

Poteškoće do kojih može doći u primjeni ADSL tehnologije su slabljenje signala i

preslušavanje. Slabljenje ili rasipanje snage prijenosnog signala javlja se prilikom
putovanja duž bakrene linije. Pristupna mreža se sastoji od lokalnih petlji i opreme
koja povezuje komutacijski sistem, odnosno centralu s korisničkom opremom. Mreža
se tipično sastoji od višežičnih kablova koji nose stotine i hiljade korisničkih linija do
FDI-a (eng. Feeder Distribution Interface), odakle se linija produžuje do svakog
pojedinačnog korisnika. Neki korisnici su udaljeni od centrale tako da to zahtjeva
dugačku lokalnu petlju. Tada dolazi do slabljenja, odnosno prigušenja i izobličenja
analognog signala.

Rješenja koja su se primjenjivala u okviru POTS mreža (analogna telefonija) su se

zasnivala na ugradnji induktivnih zavojnica na svakih 1800 m. Ali kako zavojnice
nisu kompatibilne sa osobinama DSL transmisije koja radi na znatno višim
frekvencijama, zavojnice moraju biti uklonjene prije primjene DSL-a. Zato je domet
DSL-a nekada iznosio do 5,5 km.

Preklapanje signala susjednih linija u snopu, odnosno smetnje između dvije linije
koje su u istom snopu nazivamo preslušavanjem. U telefonskoj mreži, višestruko
izolirane bakrene linije su spojene zajedno u kabl koji se zove kablovski snop.
Električna energija, koja se prenosi linijom u obliku moduliranog signala, zrači
elektromagnetnu energiju na susjedne žice, odnosno linije koje su u istom snopu.
Susjedne linije u snopu koje odašilju ili primaju informacije u istom obimu
frekvencija mogu uzrokovati značajne smetnje i izobličenja signala. To se događa
zbog toga što se signal induciran preslušavanjem miješa sa originalnim signalom koji
je namijenjen za prijenos. Rezultat je drugačiji valni oblik signala od originalnog.

Slika 4. Grafički prikaz preslušavanja

Postoje dvije kategorije preslušavanja. Preslušavanje na bližem kraju i preslušavanje

na udaljenom kraju. NEXT je utjecajniji, jer signal sa susjedne linije može
prouzrokovati značajnu deformaciju primarnog signala. FEXT je manje značajan, jer
interferirajući signal koji je na drugom kraju linije oslabi dok putuje preko nje.

2.4. PRIMJENA ADSL-a

Asimetrična digitalna pretplatnička linija se najviše koristio kako bi se krajnjim

korisnicima omogućio širokopojasni pristup Internetu i drugim uslugama. Zbog svoje
asimetričnosti ADSL je posebno atraktivan kućnim korisnicima, koji u pravilu za
povezivanje s javnom komutiaanom telefonskom mrežom koriste jednu upredenu
paricu. Nadalje, ADSL je jako zanimljiv i operatorima, i to upravo zbog dobre
standardiziranosti, što je važno i zbog postizanja međusobnog funkcionisanja opreme
istih ili različitih proizvođača. Sama primjena ADSL tehnologije je
multifunkcionalna kao i usluge koje su se pojavile sve učestalijom primjenom
navedene tehnologije na obostrano zadovoljstvo kako velikih kompanija, tako i
kućanstava. ADSL je bio odraz standarda društva, te je bilo nezamislivo koristiti se
Dial-up opcijom za pristup Internetu. ADSL je postao vrlo pristupačan i svojim
cijenama, koje su u početku primjene 1995./1996. godine bile prilično visoke, no sa
razvojem mreže i cijene su postajale prihvatljivije i dostupnije građanima.
Upotreba ADSL-a danas značajno opada u mnogim dijelovima svijeta zbog razvoja
bržih i efikasnijih tehnologija za pristup internetu, kao što su optička vlakna,
kablovski internet i bežični pristup. Međutim, i dalje postoje situacije i regioni gdje
se ADSL koristi iz različitih razloga. U ruralnim i udaljenim područjima gdje druge
brze tehnologije nisu ekonomski isplative ili praktične, ADSL može ostati glavni ili
jedini način za pristup internetu. Telekomunikacione kompanije mogu koristiti
postojeće bakarne telefonske linije da pruže osnovnu internet uslugu stanovnicima
ovih područja. Isto tako, ADSL se može koristiti kao rezervna veza u slučaju
problema sa glavnom internet vezom. Npr., preduzeća koja koriste brze optičke ili
kablovske internet veze mogu imati ADSL kao rezervnu opciju kako bi osigurali
kontinuitet poslovanja u slučaju ispada glavne veze. Iako mnoge firme prelaze na
brže internet tehnologije, neka mala i srednja preduzeća i dalje koriste ADSL zbog
nižih troškova i zadovoljavajuće brzine za svoje potrebe.

Takođe, ADSL se često koristi za pružanje tradicionalnih telefonskih usluga. Iako su

mnogi ljudi prešli na VoIP (Voice over Internet Protocol) za glasovne pozive, postoje
i dalje korisnici koji preferiraju klasične telefonske usluge putem bakarnih linija. U
nekim slučajevima, ADSL se i dalje koristi zbog kompatibilnosti sa starijim
uređajima i sistemima koji nisu kompatibilni sa novijim tehnologijama. Škole i
obrazovne institucije koje se nalaze u područjima gdje su dostupne ADSL linije
koriste ih za pružanje internet pristupa studentima i nastavnicima. U nekim
industrijskim postrojenjima, ADSL se koristi za daljinsko upravljanje i nadzor
sistema i uređaja. Važno je napomenuti da se ADSL koristi tamo gdje je praktičan i
ekonomski isplativ izbor. Međutim, u većini urbaniziranih područja, gdje su
dostupne brže tehnologije, ADSL je izgubio na popularnosti zbog ograničenja u
brzinama prijenosa podataka koje može ponuditi u poređenju sa modernim
alternativama.

2.5. USLUGE OMOGUĆENE POJAVOM ADSL-a

Pojava ADSL-a omogućila je pružanje širokog spektra mogućnosti i usluga.

Cjelodnevni pristup Internetu nudi veliki izbor sadržaja i mogućnosti, a njegova
upotreba obuhvata kako zabavne sadržaje, tako isto i edukativne, informativne
sadržaje kao i mogućnosti samozaposlenja ili poslovne komunikacije. Navedeni
sadržaji ovise i o samom korisniku te spektru njegovih interesa.

2.5.1. Zabava i glazba

Pod zabavnim sadržajem koji je omogućio pristup širokopojasnoj ADSL tehnologiji

misli se na on-line društvene igre koje su vrlo zastupljene među djecom i mlađom
populacijom ali tu ne isključujemo niti zrelu populaciju. Primjenom ADSL
tehnologije postale su dostupne mnoge video i društvene igre različitih sadržaja
kojima korisnici mogu pristupati iz bilo kojeg dijela svijeta, neovisno o vremenskoj
zoni, udaljenosti ili dobi. Neke od igara su besplatne dok se neke plaćaju uglavnom
putem on-line bankarstva koje takođe omogućuje širokopojasni pristup Internetu.

Kada je u pitanju zabava, ADSL je otvorio vrata svijeta glazbe i filma. Postoje
mnoge stranice putem kojih korisnici mogu slušati glazbu ovisno o žanru koji ih
zanima, a isto tako mogu pratiti i video-glazbene uratke upotrebom najraširenije
društvene stranice www.youtube.com. Postoje takođe i mnoge stranice koje nude
široki izbor filmova koji se mogu gledati direktno on-line ili se putem određenih
potprograma mogu pohraniti na vlastiti računar odakle se kasnije mogu gledati po
želji i po potrebi korisnika.

Najkorištenija zabava za korisnike danas su svakako društvene mreže. Društvenih

mreža ima mnogo, a najpoznatije među njima danas su: Facebook, Instagram,
TikTok, Twitter, Snapchat... te mnoge druge manje poznate mreže.

2.5.2. Video konferencija

Jedna od multi-opcija širokopojasnog pristupa je svakako i video konferencija. Video

konferencije mogu unaprijediti korisničko iskustvo, radnu efikasnost, te na taj način
uštediti na vremenu potrošenom za putovanje i ostalim troškovima. Potrebu za video
konferencijom imaju mnoge firme i preduzetnici, a pogotovo velike multinacionalne
kompanije koje svoje poslovnice imaju diljem svijeta. Mnogo lakše, jefitinije i brže
je video-linkom održati sastanak, prezentaciju ili edukaciju djelatnika u poslovnici na
drugom kraju svijeta nego fizički prijeći put od nekoliko hiljada kilometara izloživši
se troškovima puta, boravka itd. Pogotovo što ADSL prijenos nudi mogućnost slanja
slike, videa, glasa te ostalih multimedijalnih materijala koji su dostupni u veoma
kratkom vremenu i pošiljatelju i primatelju.

Slika 5. Grafički prikaz video konferencije

Glavni faktor upotrebe video-konferencija je smanjenje mnogobrojnih, bespotrebnih

troškova, te ušteda kompaniji koja koristi ovu prednost korištenja ADSL tehnologija.

2.5.3. Brzi prijenos video podataka (Video on demand -VoD)

Video na zahtjev postao je realan i ostvariv upravo uz pomoć ADSL tehnologije. Tu

tehnologiju su među prvima koristile televizijske kuće poput CNN-a, RTL, HRT,
NOVA TV i mnoge druge. Video zapis se nalazi u digitalnom formatu koristeći
Motion Picture Experts Group (skr. MPEG) encoder, koji se nalazi na računaru te
konvertuje sadržaj u visoko kvalitetni video program. Korisnici VoD-a imali su
mogućnost gledati ili skidati sadržaj u momentu i na mjestu koje odgovara njihovim
potrebama. Korisnici VoD-a takođe trebaju tačne, korisne informacije s naglaskom
na ključne čimbenike koji ih najviše zanimaju, tj. glumce ili voditelje, godinu izdanja
(ako je riječ o filmu), događaj uživo (za vijesti, sport ili koncerte), kao i lako čitljiv,
obogaćen opis progama/emisije/filma/sportskog događaja.
2.5.4. Učenje korištenjem ADSL tehnologije

U današnjem društvu mnogi imaju priliku učiti na daljinu korištenjem e-Learning

sistema. Mnoge škole i univerziteti su omogućili svojim učenicima/studentima
udaljeni pristup predavanjima, pa čak i polaganje ispita. Mnogi učenici zbog
različitih situacija nisu u mogućnosti pratiti predavanja za vrijeme njihovog trajanja u
školama, te im se izašlo u susret i omogućeno im je praćenje nastave od kuće ili s
poslovnog puta ukoliko imaju Internet pristup. Upotreba ADSL tehnologije im
omogućava stalni pristup internetu te time uveliko olakšava njihovo praćenje rada.

2.5.5. Rad na daljinu (Teleworking)

Rad od kuće je termin koji je „patentirao“ Jack Niles davne 1973. godine za vrstu
posla u kojem zaposlenici uživaju veću fleksibilnost u svezi mjesta i vremena
obavljanja svog posla, te kako bi smanjio troškove prijevoza. Drugim riječima,
svakidašnji put na posao i s posla je zamijenjen telekomunikacijskim pogodnostima
kao što su intranet, LAN, WLAN VPN, videokonferencija, VoIP itd. koje su u
svijetu širokopojasnih veza na Internet postale upotrebljive i uobičajene. Drugim
riječima, tele-radnici ne putuju ni na kakvo mjesto obavljanja svog posla, bilo ono
neko opuštajuće mjesto ili ne, već svoj posao obavljaju gdje i kad se sjete, poštujući
rokove. Rad na daljinu posljednjih godina postaje sve značajniji, naročito u
poslovima gdje predstavlja prirodnu posljedicu razvoja samih djelatnosti
(informatički sektor, novinarstvo i slično), a razvoj tehnološke infrastrukture (prije
svega Interneta) dozvoljava sve većem broju ljudi da, umjesto u uredu, rade u toplini
svoga doma. Imajući u vidu sve pozitivne strane koje ovakav oblik poslovanja donosi
i njegov pozitivan utjecaj na okoliš, valjalo bi preispitati radne navike i, možda,
prijeći na efikasniji i čovjeku prirodniji način rada.

2.5.6. Telemedicina

Telemedicina je sistem koji podupire proces zdravstvene zaštite osiguravajući

sredstva i načine za učinkovitiju razmjenu informacija što omogućuje mnoštvo
aktivnosti vezanih uz zdravstvenu zaštitu, uključuje korisnika zdravstvene zaštite i
zdravstveno osoblje, uključuje edukaciju, administraciju i liječenje. Uvođenje
telekomunikacijskih tehnologija omogućuje slanje podataka o bolesniku (umjesto
slanja bolesnika) na velike, praktički neograničene udaljenosti. Podaci se šalju
ekspertima koji mogu pomoći u rješavanju zdravstvenog problema bolesnika u
daleko kraćem vremenu nego što bi to bilo moguće kada bi se umjesto podataka
prenosio bolesnik. Pokazalo se da je telemedicina važan čimbenik tehnološke,
stručne, financijske i organizacijske ujednačenosti razvoja zdravstvenog sistema, a za
sve je zaslužna upravo ADSL tehnologija.

2.5.7. Digitalna televizija (IPTV)

Širokopojasne ADSL tehnologije su nam omogućile da putem istih gledamo i

televizijske kanale u digitalnom formatu, sa visokom rezolucijom i kvalitetom
signala. Postiže se veća rezolucija slike od analogne TV (525/625 linija analogna -
1080 linija naviše HDTV). Osim toga, ovo omogućuje i mnoge napredne usluge.
Kvaliteta slike i zvuka je općenito bolja od analogne. Međutim, digitalna televizija
po svojoj definiciji ima vrlo lijepu sliku i ton do oštre granice, kada signal postaje
previše distortiran. IPTV usluga predstavlja isporuku audiovizualnih medijskih
usluga i medijskih usluga radija unutar linearnog kanala, putem internet protokola, a
temeljem šrokopojasnog pristupa javnoj telekomunikacijskoj mreži, korištenjem
IPTV terminalne opreme. IPTV je namjenjen svim korisnicima ADSL paketa.
Najbitnije je da se zadovolje tehnički preduslovi za korištenje u smislu da parica
mora biti kvalitetna, te da sama udaljenost od razdjelnika ne smije biti veća od 5 km,
kako bi krajnji korisnik bio ispoštovan od strane davatelja usluge. Važno je istaknuti
da se korisnik istovremeno može služiti i internetom i televizijom.

2.5.8. Kupovina putem interneta (e-trgovina)

Primjenom ADSL-a omogućena je i kupovina od kuće ili s posla. Mnogi trgovački

lanci su uspješno prepoznali potrebe svojih kupaca te su im u ubrzanom životnom
ritmu omogućili on-line pristup kupovini putem svojih interaktivnih stranica. Za on-
line kupnju potrebno se registrirati na on-line stranicu ostavljajući svoje osnovne
podatke kao što su: spol, dob, adresa stanovanja, kontakt telefon, te vrijeme dostave.
Stranice su koncipirane tako da kupac može dobiti potebne informacije za pojedini
artikal, njegovu sliku, cijenu te pri tome odlučiti koji artikl mu je potreban i koji ću
ubaciti u svoju košaru. Plaćanje potrebnih artikala se najčešće plaća po isporuci
potrebnih artikala, a može se izvršiti i on-line plaćanje ovisno o trgovačkoj kući i
njezinom načinu poslovanja.
3. ZADATAK

Na novi projekat stavljamo 3 generic pc, jedan generic switch i jedan generic router.
Povezujemo ih na način da izberemo fast connection ikonu, te povezujemo sve
uređaje kao na slici. Pošto imamo 4 uređaja koja se spajaju moramo subnetirati
mrežu. Krajnji subnet će biti 255.255.255.248 jer je n=3 tako da dobijemo 2³=8,
nakon što ostavimo mrežnu adresu i broadcast adresu preostaje nam 6 adresa što je
sasvim dovoljno za naše potrebe.

Slika 6.

Subnet dobijemo tako što je 32-n ili 32-3=29 i to nam indicira da imamo 29 nula u
subnet adresi i nakon što to pretvorimo u decimalni oblik dobijemo subnet koji smo
prethodno spomenuli. Nakon što smo dobili subnet možemo preći na popunjavanje
configa na uređajima. Kliknemo „uređaj“ te idemo na config i konfigurišemo
fastethernet0/0 gdje unosimo IP adresu sa papira i našu subnet masku; to radimo za
svaki uređaj.
 Slika 7.

Nakon toga možemo ući na bilo koji uređaj koji ima IP adresu, ući na terminal te
kucati ping (adresa uređaja), te bi trebali 4 pinga odraditi i dobiti 4 odgovora.

Slika 8.
4. ZAKLJUČAK

Napredak i standarizacija pristupne mreže temeljene na ADSL-u svrstavaju ADSL u

vrh pristupnih platformi za uvođenje novih širokopojasnih usluga. Glavna tržišna
predost ADSL-a je veliki broj postojećih bakarnih linija POTS mreže što omogućava
lakši razvoj širokopojasnih mreža. Utjecaj povećanja brzine prijenosa podataka na
razvitak usluga je u velikoj ekspanziji. Svakodnevno nam se otvaraju nove
mogućnosti korištenjem ADSL tehnologija. U početku je to bio odlazak na internet, a
danas gotovo ne možemo zamisliti kućanstvo bez ADSL-a tj. bez stalnog pristupa
internet mreži.

Na početcima razvoja telekomunikacija pristup uslugama zasnivao se prvenstveno na

govornim uslugama, a nadogradnjom postojeće telekomunikacijske mreže i pojavom
novih širokopojasnih pristupnih tehnologija omogućeno je korištenje nekoliko usluga
istovremeno kao što je npr. pristup Internetu, pristup govornoj komunikaciji, pristup
podacima, video uslugama itd. Uz ADSL smo počeli učiti više, otkrivati nove
dimenzije medicine, informatike, telekomunikacija, ... i mnogih drugih znanosti,
svijet nam je došao na dohvat ruke. Konstantno se upoznajemo sa novim uslugama i
nastojimo biti u koraku s vremenom. Koristimo se blagodatima kao što je e-learning,
e-banking, e-trgovina, e-poslovanje, teleworking, zabavljamo se putem društvenih
mreža, gledamo digitalnu televiziju, u mogućnosti smo mnoge poslove i obaveze
riješiti od kuće, a sve nam to omogućava ADSL tehnologija.

Budućnost ADSL tehnologije je ograničena s obzirom na nove i naprednije

tehnologije koje su se razvile za pružanje bržeg i stabilnijeg internet pristupa. ADSL
ima nekoliko inherentnih ograničenja koja ga čine manje konkurentnim u svijetu
brzog interneta.
LITERATURA

1. Bažant, A. i drugi: Osnovne arhitekture mreža, Zagreb, 2003.

2. Bažant, A.: Uvod u xDSL i ADSL, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet
elektrotehnike i računarstva, Zagreb
3. Bažant, A., Ježić, G.: Regulatorni aspekti mreža i usluga, Širokopojasni
pristup, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb,
2016., dostupno na: https://www.fer.unizg.hr/ (15.09.2023.)
4. Čejvan, M.: Širokopojasni pristu Internetu u R Hrvatskoj, Završni rad,
Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, 2018., dostupno na:
https://repozitorij.fpz.unizg.hr (15.09.2023.)
5. Fabeta, T.: Evolucija širokopojasnih pristupnih mreža, Časopis Revija,
Ericsson Nikola Tesla, Broj 2, 2007., str. 3-19., Dostupno na:
http://arhiva.ericsson.hr/ (15.09.2023.)
6. Novosel, I.: Širokopojasne pristupne tehnologije, Završni rad, Sveučilište u
Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2018. dostupno na:
https://www.fer.unizg.hr/ (15.09.2023.)