Pregled nauke o m e đunarodnim odnosima

na Zapadu
Institut za međunarodnu politiku l privredu, Beograd, 1965.

Mr Radovan Vuk ad ino v i ć

P osljedn jih nekoliko godin a i u našoj zemlji je zn atno počeo j ačati interes
za n auku o međunarodn im odnosima te se upra vo u to vr ij eme pojavio i
jedan iako još s kroma n bro j radova posvećen ih ovoj složen oj i din amičnoj
m ateri j i ljudskih odnosa. U vođe n je posebne nastavne discipline » međunarodni
odnosi « n a našim visokim školam a p olitičkih n a uka kao samost alnog n astav-
nog predmeta i n apori u pravcu stvaran ja programa predmeta međunarodnog
javnog prava s osnovima međun a rodnih odnosa na pravnim fakultetima. n a-
ilazili su i još uvijek n a ilaze n a veoma velike teškoće s obzirom n a nedostatak
iskustva i osn ovne odgovarajuće stručne literature.
Tako se ova politološk a disciplina u svom n asta janju k od nas susr ela
s istim poteškoćam a k ao i ostale srodne gra ne ali je ipak izgleda situacija
ovdje čak i složenija. Naime, zbog skoro potpunog zanemarivanja n aučnog
istr a živa nja oblasti međuna rodn i h odnosa n i kod nas, a ni u drugim socija-
li stičk im zemljama n ije stvoren određen sistem ove n a uke, a još m a n je se
ura dilo na obr ađ i va n j u mate r ije s marksisti čki h pozicija. Nekoliko radova do
sada ob javljenih u n ašoj zeml ji predst avljaju tek jeda n p očetak u pravcu
konstituiranja nauke o međunarodnim odnosima . ali su još uvijek dosta da-
leko od toga da obuh vate cjelokupnu problematiku predmeta, te da tako po-
m ognu n aučn om definira n ju i postavljen ju međun arodnih odnosa kao posebne
discipline.
Zbog toga je od posebnog interesa i značaja pionirski r ad suradn ika
Odjeljenja za međunarodne odnose Instituta za međun arodnu politiku i pri-
vredu, koji su s mnogo truda duže vremena r adili na »Pregledu n a uke o me-
đunarodnim odnosima na Zapadu «. Upravo radi izložen e situaci je u kojo; se
na lazimo ovaj rad može da bude od k or ist i kako nastavnicim a predmeta i
svima onima k o.ii se teoretski ili praktičk i b ave i zuč avanj em međ unarodn i h
odnosa, a isto tako m ože da posluži k ao d obro pomagalo i stude ntima.
K ao što u samom predgovoru autori r a d a ističu ova knjiga nema nikakve
p osebne pretenzije i osn ovni j oj je cilj da pruži jedan prikaz n ajvažnijih
elemena ta potrebnih za razum iievanj e značaja i mjesta koje n a Zapadu zau-
zimaju međun a rodni odnosi. K olektiv autora od ko jih je svaki obra dio po jednu
partij u potrudio se d a u četiri najvažn ija poglavlja ukratko, ali ipak precizno
izloži bitne probleme vezane uz međun arod n e odnose kao posebnu m ater iju
proučav a nja.
Ta ko se u prvoj glavi da je kratak pregled h istorijsko~ r azvoja nauke
o međun arodni m od nosima u nekim zapadnim zemljama (Velika Britani ja,
S jedin jene Države Amer ike i Francuska) u k ojima je ta na uka pos tigla naj -
značajnije r ezultate. Na istom m jestu ra zma tra se i veoma složeno pitanje o
kome se do sada vodilo dosta sporova, to jest analizira se p itanje da li nauka
o međun arodnim odnosima može i treba da postoji kao potpuno samostalna
n a učna disciplina. Izn ijevši čitav niz različit ih s tavova a u tor ovog dijela D.
Đokić završava s m išljen jima N. P alm er a i H. P e r kinsa, koja su ina če po tom
pitanj u za nas na jprihvatljivij a i u kojima se ističe da j e na sadašnje m ste-
penu svog r azvoja n auka o međunarodnim odnosima samostalna naučna dis-
ciplina . To naravno u jednom širem kontekstu ne znači da je zbog složenosti
predmeta on a oslobođena veza i po moći ostalih društ ven ih nauka, koj e obra-
đuju iste ili sličn e probleme.
172 P OLITICKA MISAO

U dru~ojglavi koju je priredila B. Ta d ić razmatra se pr edmet nauke o

međ unarodnim odnosima odnosno područje i pokretačke snage č ije d jelovanje
predstavlja centralnu temu ove grane društvenih na uka. Osvijetlivši zaista
široko i svestrano m išljenja koja na Zapadu d anas postoje o međunarodnoj
zajednici. autorica, držeći se striktno zapa dne literature. prelazi na obrazla-
ganje pojma međunarodne zaiednice kao sred ine u kojoj se odvijaju procesi
međunarodnih kretanja i na definiranja subjekata, to jest snaga koje te od-
nose u velikoi mieri kreiraju. bilo da se radi o snagama koje samostalno
d jeluju {dr žave) ili d a se radi o subjektima drukčijeg ka r aktera (međunarodne
organizacije, politi č ki pokreti i sl.).
U veoma d obrom i solidno dokumentira nom prikazu zasnovanom na naj-
poVlatijim zapadnim radovim a iz ove oblasti d aje se pregled faktora koji
utieču na međunarodne odnose. I o tome postoje u svijetu veoma različita
mišljenia pa je jedan ovakav sumaran pregled svakako koristan, jer pruža
bar letimičnu ilustraciju širine čitavog problema.
Treća glava posvećena je razrad i metode međun a rodnih odnosa i u njoj
se posebno prikazuiu poj edini od načina pristupa nja izučavan ju međunarodnih
odnosa počev od historij skog, pra vno~. sociološkog, psihološkog pa sve do
geopolitičkog tretman a. Međutim. autor ica ovog d jela J. Kralj ić, nakon kra tkog
prikaza, kon statira d a se na Zapadu danas sve veći broj specijalista izja-
šnjava za poseban pristup i metod izu čavanja međunarodnih odnosa, što po-
novno ne 7nači da treba negirati iskustva i tehniku koja već postoji u drugim
granama druš tvenih n auka.
P osljednja četvrta glava ,. pregleda« (pripremila ju je D. Todorović) daje
prikaz naim ačaj n ijih škola i pravaca o međunarodnim odnosima od kojih
svaki okuplja eminen tne predstavnike ove nauke. S obzirom n a specifičnost
materije i nepotpunu definiranost predmeta. koii se još uvi jek r azvija, nije
ni čudo što su se javila sasvim oprečna mišljenja o teoriji među n arodnih od-
nosa. Predstavn ici pojedin ih š kola promatr aju ovu n auku sa suprotnih sta-
novišta i zah tijev aj u od teorij e predme ta sasvim različite stvari. Od ponekad
čisto filozofskih k oncepcija o čovjeku. njegovoj prirodi i vanjskim snagama
koje djeluju u društvu ; o apsolutno j dobroti i racionalnosti čovjeka dolazi se
u prikazu d o pos tavke predstavnika iracionalističke škole, koja u či d a je
upravo pojedinac onaj instrument koj im se stvara vanjska politika jedne
države. Međuti m . danas je još uvi jek prilično teško precizno definirati sve
ove škole i povući neke čvršće granice između n jihovih učenja jer se n i nji-
hovi autor i nisu u već ini slučajeva definitivno opredijelili za jedan oristup
već često k ombiniraju nekoliko načina od kojih svak i pripada drugoj školi.
Takva situ acij a samo još više otežava i ina če teške pokušaje d a se uvede
neki r ed u ovoj gran i n auke i d a se stvori neka solidnija teoretska platforma.
Drugi dio »Pregleda nauke o međun arodnim odn osima na Zapadu« d aje
prikaz velikog broja knjiga zapadnih autora. te u stvari predstavlja svoje-
vrstan zbir recenzija svih novijih značajnijih djela o međunarodnim odno-
sima. Dok su u prvom dijelu Pregleda skoro svi ovi autori korišteni prilikom
obrade pojedinih aspekata i problema nauke o međunarodnim odnosima i gdje
su mišljenja tih autora poslužila za stv;~ra nje jedne sistematizirane cjeline,
u drueom dijelu daje se šira analiza ovih d anas vodećih r a dova s tog pod-
ručja. Tako se tu razmatraju djela dvadesetak autora počev od H. M orgenthaua.
O. Wrighta, G. Liske, G. Schwarzenbergera, T. Mathisena, N. P almera, H. P er-
kinsa i drugih.
Neki od ovih prik aza pisani su prilično opši rno pa mogu ponekad i da
prošire d io problema obrađen ili samo signalizirao u prvom dijelu Pregleda,
dok je jedan drugi dio manje zn ačajnih r adova obrađen na informativan n a-
čin u kome su izložene sasvim kratko osnovne autor ove koncepcije o pojedi-
nim pitan jima.
Na kraju treba još j ednom istaknuti da će ovaj rad biti sigurno od zna-
čaja za proučavanje međun arodnih odnosa kod nas i da će sva ova sistema-
tizirana i prilično kompletna zapadna mišljenja o međunarodnim odnosima
pomoći u pokušajima da se r iješe naši problemi oko određiva nj a sadr žaja 1
opsega ove grane nau ke. Iako su osnovna pitanja n auke o međunarodnim
odnosima izložen a na jed a n sumaran n ači n uz pomo ć nizanja odr eđ enih mi-
šlje"nj a, stavova i fakata ovaj rad prelazi ok v ire jed nog čisto faktografskog
osvrta, osobito u odnosu na n ašu trenutnu situaciju .. · ·
Stoga možda treba i požaliti što kolektiv a utora ni je našao malo · više
<mage i da uz nizanje zapadnih koncepcija bar makar pokuša iiati neke osnov-
ne vlastite kritičke primjedbe ili stavove što bi svakako bilo od velike koristi.
VUKADINOVIĆ, NAUKE O MEĐUNARODNIM ODNOSIMA 173
Među tim, bez obzir a na taj propust, • Pregled e je zauzeo značajno mjesto
u našoj skromnoj literaturi iz oblasti nauke o međunarodnim odnosima i pred-
stavlja nesumnjivo nov 1 poletan pokušaj n aučnog pristupa ovoj materiji što
bi i dal je trebalo r azvijati. Upravo zbog svega toga može se s pravom oče ­
kivati od k olektiva Odjeljenja za međunarodne odnose I n stituta za međuna­
rodnu politiku i p rivred u da će n astaviti s radom na ovom specifičnom i do
sada nedovoljno istraženom naučn om polju, koje iz dan a u d a n p ostaje sve
važnije i a k tuelnije.