Nika 1

Nika
Nika (grč. Νίκη, Níkē) u grčkoj mitologiji božica je trijumfa i pobjede.
Kći je Titana Palanta i personificirane božice Stiks. Njezin je pandan u
rimskoj mitologiji Viktorija.

Etimologija
Nikino grčko ime znači "pobjeda". Njezino se ime i danas koristi kao
žensko ime, a po njoj je nazvana i tvrtka Nike.

Nika s krilima, atička amfora, 5. stoljeće pr. Kr.,

Louvre

Karakteristike
Kao boginja ratne pobjede, prikazivana je uz Zeusa, Atenu i Aresa, a kao
božica pobjede u natjecanju, prikazana je kako ovjenčava pobjednika
glazbenog ili atletskog natjecanja. Bila je na Zeusovoj strani u
Titanomahiji, zajedno sa svojim ocem Palantom i djedom Okeanom, a
također je podržavala Zeusa kad je svrgnuo svoga oca Krona.
Može vrlo brzo trčati i letjeti, zato je portretirana s krilima. Prikazivana je
kao prekrasna djevojka, a glavu bi joj je često ukrašavao pobjednički
Nikin efeški reljef
vijenac ili palmino lišće.
Spartanci su je prikazivali u lancima tako da ih ne bi nikad, kao personifikacija pobjede, napustila.
Budući da prati Aresa, u homerskoj je himni navedena kao jedna od njegovih kćeri, te je kao takva vjerojatno kćer
Afrodite.
Nika 2

Kult
Nika je obično štovana uz božicu Atenu s kojom je povezivana nakon
grčke pobjede nad Perzijancima u Maratonskoj bitki. Katkad je i Atena
prikazivana s Nikinim atributima. Prema Pauzaniju, kip božice Atene
Nike koji prikazuje Niku bez krila (Nika Apteros) bio je takav da
božica nikad ne napusti grad Atenu. Poznat je i kip božice koja
popravlja sandalu (Nika Slancio).

Nika sa Samotrake
Ranom helenizmu pripada i figura Nike sa Samotrake koja se čuva u
Louvreu. Iako joj nedostaju ruke i glava, figura je zadržala svoj
očaravajuć doživljaj. Otkrivena je 1863. godine, a autor nije poznat.
Možda je bio učenik Praksitelove ili Lizipove škole, moguće da je to
bio Eutihid. Povjesničari umjetnosti smatraju da je u kipu ostvarena
snaga izraza, ljepota oblika i čistoća ideje odražavajući vrhunac antičke
umjetnosti i utjelovljenje estetike. Nika sa Samotrake

Literatura
• Pauzanije: Opis Grčke
• Burkert, Walter: Greek Religion, Harvard University Press, Cambridge, 1985.
• Graves, Robert: Grčki mitovi, CID, Zagreb, 2003.
• Kerényi, Károly: The Gods of the Greeks, Thames & Hudson, New York/London, 1951.

Vanjske poveznice
• Nika u klasičnoj literaturi i umjetnosti [1] (engl.)
• Nika u grčkoj mitologiji [2] (engl.)

Izvori
[1] http:/ / www. theoi. com/ Daimon/ Nike. html
[2] http:/ / www. maicar. com/ GML/ Nike. html
Izvori rabljeni u članku i suradnici 3

Izvori rabljeni u članku i suradnici

Nika Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4032317 Doprinositelji: Abyssus, Argo Navis, Bonč, Divna Jaksic, Sombrero, Ygraine, 6 anonimne izmjene

Izvori, licencije i suautori slika

Datoteka:Nike Louvre G137.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Nike_Louvre_G137.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: User:Jastrow
Datoteka:Niké Éphèse.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Niké_Éphèse.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Alno, Bibi Saint-Pol, Shakko
Datoteka:Winged Victory of Samothrace side.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Winged_Victory_of_Samothrace_side.jpg Licencija: Creative Commons
Attribution-ShareAlike 3.0 Unported Doprinositelji: Shawn Lipowski (Shawnlipowski)

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/