Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • VP-magazin Za Vojnu Povijest - Posebno Izdanje 2013 (03) 2 Svjetski Rat Crvena Armija

    Uploaded by

    chironxy
    9 views129 pages

    Original Title

    VP-magazin Za Vojnu Povijest - Posebno Izdanje 2013 ( 03) 2 Svjetski Rat Crvena Armija

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    9 views129 pages

    VP-magazin Za Vojnu Povijest - Posebno Izdanje 2013 (03) 2 Svjetski Rat Crvena Armija

    Uploaded by

    chironxy

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    of 129
    OZujak 2013. / broj | // 29,90 KN OPEL reece bo: tba FS mt A\ i ; ae a Eyed me arr Ly Ur a aN Ly Si Ef PPC Ce Te Te Cas LE TILEY impresum \P-MAGAZINZA VOINU POVJEST POSEBNO IZDANJE Creshoueeva 6H. x “a «9851 6300624 GGRAFIEKO OBLIKOVANIE: ePoint ‘Bespat leon ze vetlaty ae00 300909 Beslan tleten 2 tatehe ‘08008585 Syeta Neda vrai DAVAG: vuprava: aro Vigot Radovan la, Sanda Lonkat MARKETING Jasmioka Dako Tal +38516300 756 Fax. #3851630 586 PRODAJAIOGLASAVANJE. Pata ien-Bahute 00588 Mi TW Na ia (vrstoukorijenjena Uvojnoj tradiciji Niezin razvojni put opterecen jekontraverzama, nepoznanicama i mitovima CRVENA ARMIIA 36 Mi) al SSSR nespremanza njematku agresiju Hitlera injemacko vodstvo privlatila su neizmjerna ruska prostranstva (iu! Ui | yy Vojna industrija dugo je zaostajala Zbog toga je Crvena armija imala malo razlititog oruzjau naoruzanju Td» svcroniesvienvena aroua Nova posebna izdanja VP-a. druk¢ija od dosada&njih ostovane Gitateljice 2 i Gitatelji VP-a, evo nnas na jo8 jednom, hoyom projektu na- Seq i vaseg magazina, Nakon tri pposebna broja koja sino dosada {mali (Ohuja", Vokovar, Sinjska alka), pred vama je novo posebiio izdanje magazina koje je druk- je od dosadasnjih. Drukéije je i 1po broju stranica, jr ova je vise kratno debiji, i po novo} koncep- ii posebnih izdanja. ao Sto vidite, pred vama je po- seban broj posveéen nekadas- njoj Crvenoj armij, oruéano) sli Saveza Soyjetskih’ Socijalisti- 4h Republika (SSSR). To je i prvi od Setirju ovogodinih poseb- nih brojeva koji ée biti posve¢eni oruzanim snagama u Drugome svjetskom atu, Crventt armiu imate veé u rukama, a zatim sli- jedi amerika vojska, pa japanska vojska ina kraju njematki Wehr- ‘macht. Posebnost je iu tome &to ‘odsada posebni brojevinisu vise vezani wz kupnju novina, nego se prodaju kao samostalna izdanja Okvaliteti mi necemo sudit to je nna vama koji Gete ovo Eitatiiima- ‘iurukama. Zasto svi ovi posebni brojevi® Po- razavajuéa je Ginjenica da smo ‘ni na hrvatskom jeziku izuzet- no siromasni za mnostvo sadr- 2aja ko) il nikad nije preveden, ilinije nista napisano, ii je napi- sano djelomiéno, povrsno, nedo- voljno... Tako je i kada je u pita- nj vojna povijest. Redovni VP dije godine izlazenja pokazao je koliko imamo bogatu vojnu povi- ‘a koliko je opet 0 njoj malo napisano, ili bolje re’eno gotov nigta. Koju bi knjiguuzeli, koje iz- danje, ako Zelite na jednom mje- stu dobiti sve najvainije, relevan. {ne informacije o Crvenoj arm Wi Amerikancima? O Jepancima ne moram ni pisati. O Werma- chtu je najosnovnije, jako sazeto bilo u nekoliko brojeva redovnog, broja magazina. Ali nemoguce je sve staviti na mali prostor o naj- vveéoj vojnoj sili porijestirato- vanja. Stoga smo se odluili na ova po- sebna izdanja koja Ge svako za sebe funkcionirati kao pravi mali priruénici za sve, za svakoga. U svakome od njih mo¢i éete naci sve najvaznije informacije 0 spo- ‘menutim oruanim snagama, od povijestinjihova osmutka, razvo- ja,majvecih bitaka, zapovgednika, oruzja,tehnike... I to sve na 132 stranice, popraéeno mnostvom fotografija, karata, ilustracija.. Kako je VP donio novu, dodatnu. vrijednost_hrvatskom drustvu, tako na tom tragu nastavijamois covim posebnim izdanjima, POSEBNOIZOANIE Uiak 2003, Clie: Zvonimir Grbasié 2. SVIETSK! RAT/CRVENA ARMUA Cvrsto ukorijenjena U vojnoj tradiciji Njezin razvojni put optereten je kontraverzama, nepoznanicama i mitovima. UT Glee MnT veeeuaN (kena ts UcU Cc TAO HLONTATUN) ONE Tekst Dr. sc. MARINKO OGOREC Yana sila, nijedna vojska éiji je razvojnl put toliko optereéen kontroverzijama, ne- poznanicama i mitevima’ kao So je sovjetska Crvena armija. $ ddruge strane, upravo je vrlo tur- bulentan nastanak i povijesni armije od ruske so Oktobarske") revo. 0 iskusenja gradan- skog rata do pobjede u Drugome svjetskom ratu | stvaranja jedne ‘th svjetskih vojnih sila obalnom po- jujuct svom polozaju i drustveno} ulozi us Jedobno najmo¢nijoj socialise oj zemlji svijeta, Crvena armija oduvijek je bila objekt pribvaéa nja ili osporavanja, divljenja ili marginaliziranja, te izvor cijelog niza emocija, od posebnog wva- zavanja i naklonosti do krajnje meénje i otvorena straha - jedi 1no Sto nikada nikoga nije ostav Ijala ravnodugnim, Cak i danas, kada veé odavno nema ni Crve- ne armije ni dréave koju je reba- Ja Stitt, ona postofi kao Ziv i velo znatajan brend w zemijama koje su iz te dréave nastale, a osobito ‘udanainjoj Rusiji Ostalajeusie brojnth narastaja, u na ulica, gradskih éetwrti pa i pojedinih naselja, u pjesmama i brojaim suvenirima koji se pro daju na Kioscima i standovima svih ruskih vetih gradova, a po: sto ukorije 'u-vojnoj tradiciji suvreme- th rusklh oruzanih snaga ' Mal 2 swerski Ral CRVENAARMUA Ber ikakvih dvojbi, Crvena armi- ja nastala je kao nasljednica Cr. vene garde u burnim vemenima Sovjetske socialistike revoluct- je 1917. godine, odnosno Rusko- 4 gradanskog rata 1918, - 1920. oii je usljedio nakon nje, me- dutim njezini zatect povezuju se snaorwanim radnickim odredi- ma tiekom neuspjeéne Ruske re- volucije 1905. - 1907, godine. Ta je revolucija nastala kao rezultat ddubokih ekonomskih i poitickih proturjetnosti u carsko) Rusiji koje suposebnozaostrene pocet- kom XX. stoljeéa katastrofalnim porazom ruske vojske u Rusko- japanskom ratu 1904. - 1905., ime je dodatno pojatano neza dovoljstvo puéanstva prema via- dajuéojstruktur, a imalajeza ci surgavanje carizma, ustojavanje demokratskog. druitva, uvode- nije osmosamog radnog veme- na, agrarnu reformu ieliminacju staleske nerarmopravnostiinaci- onalnog podtinjavanja. Revoluciiajezapocela22.sijenja 1905, u St, Peterburgu za vrijeme generalnog strajka radnika Putie lovskih zavoda, kada jena mirmu povorku od oko 150.000 petro- fradskih radnika, Koja je nosila peticju caru 0 svojim potreba- 1a, otvorena paljba iz vatrenog naoruzanja po carevoj osobno} 2apovijedi. Nekoliko stotina rad- nika ubijeni sui ranjeni, a istoga dana pocelisu prvi oruani suko~ bi, Revoltirani radniciotimali su onutje iz vojnih skladista, napa- dal razorwdavai policace te na taj nacin dotazli do naoruzanja. i x Bb CoE ih Prizor pobune mornara na oklopnjaéi "Potemkin" 27, lipnja 1905. tz Etsensteinovog istaimenog filraa ‘Na Vasilijevskom otoku podignu- tesuprve barikade, asukobisuse poéeli Sirti u Rigi, VarSavi, Lodzu i drugim veeim gradovima care- vine. U pocetku stihijne i spon- tane pobune sve vige je potela koordinirati i usmjeravati najve- a politi¢ka stranka - Ruska soci- jaldemokratska radni¢ka partija (RSDP), medutim kada je treba- lo povesti revoluciju, u tojstranci dolazi do podvajanja i frakcijske podjele na boljfevike i menjse- vike. Podjela je nastala kao po- sljedica bitno razliita pristupa nacinu daljnjeg vodenja i usmje- ravanja revolucije te definiranja njezinih politiekth i socijainih c- Jjeva. BoljSevitki pristup polazio je od iggye hegemoniziranja pro- Tetarijata seljaivau jedinstvenu lasu eksploatiranih koja bi syo- je ciljeve trebala ostvariti u opée- nnarodnome orwanom ustanku, a za krajnje polittke ciljeve po- stavill su potpuno rusenje cariz~ ‘ma, uspostavu privremene revo- POSEBNOIZDANIE O2UIAK2015, | ESKALACIJA SUKOBA U | PROSINCU 1905. BILA JE NAJVISA §) TOCKA REVOLUCIJE, NAKON CEGA POSTUPNO PADA ZANOS SCSEBNO DANE /O2LUAK 2018, lucionarne viade irekonstrukciju cijelog drustva, Menjsevii su za- stupali ideju o liberalnoj bur20a- 2ifi i gradansko} inteligenciji kao vodetim strukturama drustveni ppromijenia koje bi se mogle reali- Zrati na legitiman natin, drus- ‘wenim pritiskom na viadajuce rugove, ime bise carskiapsolu- tizam postupno zamijenio uspo- stavom gradanske demokracje U proljece i ljeto 1905, nastupio Je novi val politickih Strajkova i prosvjeda, a ponegdje i oruza- hog otpora carskoj vojsci, koji su se prosirlina gotovo sva ve¢a in- ustrjska sredista (npr. samo svibanjskim strajkovima, koji su Imali izrazito polititki Karakter, sudjelovalo je oko 220.000 lj. ‘Djekom lipnja politcki Stajk w Lodzu prerastao je u onuzane su- kobe Koji su: nakon trodnevnih ulignih borbi na barikadama za- viseni pogibijom vise od 2.000 revolucionara, Osnovne borbene ostrojbe revolucionara bile sia desetine, objedinjene wu rajonske radnicke odrede kojima su zapo- vijedalt borbeni kolegji, naoru- Zavall su se iskljutivo iz ratnog plijena, a borbena obuka prak- tigno nije ni izvodena (eventual- no neka stihijna kratka obuka 1 rukovanju vatrenim orugjem, na inicjativu pojedinih borbenih kolegija). Istodobno su revoluci- onarna gibanja zahvatila i carsku vojsku, frusriranuiponizenu po- razima u Rusko-japanskom rat. (u povijesti je ostao najpoznatij sluéaj momara s oklopnjace ,Po- temkin*, kasnije ovjekovjecen u slasovitom filmskom emek-je- Ju Sergeja Bisensteina, koji su ra- zoruzali svoje casnike 27. lipnja 1906. jistaknuli na brodu erveni stijeg revolucije, a zatim uplovili 1u Odessi 1 kojoj se odvijao gene- ralli stra) Ustanak je bio uguien jer oruza- ne akeije nisu bile povezane, a nije postojalo ni jedinstveno tie Jo koje bi ga vodilo i imalo jedin- stven plan za njegovu realizaciju. Sukobi su se odviali iskljucivo u gradovima u kojima su vodene uligne borbe, uglavnom oslon- ccem na barikade, Sto je omogu- ilo carskim vojnim i policiskim postrojbama izolaciju pojedinin barikada i slamanje otpora na njima, Eskalacija sukoba w pro- sincu 1905. bila je najviba toeka revolucije, nakon Gega postupno pada revolucionarnizanosiosipa se revolucionarni pokret, a uspo- redno s time raste vojnopolicijski teror i odmazda ezima (kaznene ckspedicije imale su pune ruke posla - na tisuée ud je ubijeno, ‘astotine tisuéa uhiGeno i velikim dijelom deportirano na prisini rad u Sibir, cijele oblasti prsilno surraseljene). Nouzrocirevolucije Dili su toliko duboki iona je wze- Ja takav-zamah da je carskom te. Zima trebalo jo8 pune dvije godi- rne do njezina potpunog gusenja, ‘a naoruzane radnicke postrojbe razoruzane su tek 1907. po od. uci ¥. Rongresa RSDRP-a. Uspr- kos porazu, revolucija je imala velik znataj na daljnjem razvoju revolucionamih gibanja u Rus ji, a stvaranje borbenih skupina radnika kasnije je postuzilo kao Gragocjeno iskustvo u stvaranju. ‘odreda Crvene garde i radni¢ke mil Nova revolucija u carskoj Rus ji mastala je u gotovo identignim ‘okolnostima i velo slignim razlo- zima zbog kojih se razbuktala i njezina neuspjesna prethodnica iz, 1905, godine. Pred izbijanje re- vohucije earska se Rusija nalazi- Ta u vilo teSkom gospodarskom, finanefjskom, politckom i so- cijalnom stanju, prouzrotena u prvom redu njezinim angazma- om u Prvome syjetskom ratu koji je nemilosreino topio sve po- stojece resurse zemlje, izaziva- juél tesku oskudicu iopée neza- dovoljstvo medu puéanstvom te intenzimmo generirao unutaraje proturjetnosti koje su samo rasle ‘od krvavo ugusene Ruske revo: Iucije 1905. --1907. godine. Kra- jem 1916. godine politicku situ- u Rusji karakterizirala je revolucionarna napetost medu gotovo svim drustvenim staledi ma i otvorena netrpeljvost pre- ‘ma carskoj vladi i dinastiji Ro- ‘manovih; medutim, cljeviraznih druitvenih snaga bili su razligt- 1 = boljgeviei su trazill radikalni fobragun s earizmom i zavréetak rata s Centralnim silama, dok su gradanske stranke i krupna bur- Zoazija hijeli produzetak rata do pobjede, a njihova opozicija ca- iam proistjecala je iz straha da vor (u te2nji oGuvanja svoje uz- ddrmane pozicije) ne zakljuti se- paratni mir s Njematkom. Kako Di preduhitriirevoluciju, gra- danske stranke i burkoazija od- uti su_zbaciti cara Nikolaja I Romanova i dovestina prijestalie nnjegova brata Mihaila, pri éemu su imali punu potporu ostalih sila Antante, medulim dogadaji su dobili drugi smjer, Masovni Strajkovl Koji su u st jeénju I veljaéi 1917. zahvatili St. Ml 2. SVIETSKIRAT CRVENA ARMUA Peterburg, Moskvu i druge veli- ke gradove prevvarall su se po- stupno u opée politi¢ke prosyje~ de protiv rata i carizma ina kraj su prerasli uw masovni ustanak. Vojnici koje je carska vlad hnje- lauporabiti protiv strajkaiai pro- svjednika bratimili su se s rad cimai masovno prelazili uredove ustantka (krajem veljate u Petro- gradu je na strani ustanika bilo Yet 65.000 vojnika). Naoruzav- ise iz zauzetih vojnih skladista radnici su uhitili mnoge ministre carske viade, vide sluzbenike i ge- nerale, a ustanak se Sirio velikom. brzinom po cijeloj zemlji, tako da su veé 28. veljace St. Peterburg i Moskva bili u rukama ustanika. 'Na osnovi iskustava iz prethodne revolucije, radnitvo u tvornica- ‘ma St. Peterburga i Moskve orga niziralo je odrede milicije koji su se naoruzavali napadima na po- licljske postaje, vojame, skladista cima su masovno prelazile i go- tovo cijele postrojbe carske vo} ske s komplemim naorwzanjem. Carska vast w Rusiji definitiv no je pala 2, ozujka abdikacijom. vladajuée dinastije Romanova, a usporedo sa svrgavanjem car ske vlasti, revolucionari su stva zall sovjete radnikih | vojnickin deputata kao tijela svoje viast U lavrsnom komitetu Petrograd- skog i Moskovskog soyjeta vecinu ‘su dobili predstaynici esera i me- njseyika, koji su smatrali revolu ‘ijuzavréenom nakon svrgavanja carske vlasti i uspostavom parla- mentarizma. Revolucija u veljaéi 1917. zbacila je carizam I uspostavila svojevr- stan oblik parlamentarne demo- kracij, ali nije rijesila najvazni- je probleme u zemiji - Rusija nije istupila iz rata i nisu provedene rnuzno potrebne socijalne refor- ne. U pogledu osnovnog pita- ja revolueije - viasti, uspostav- Jjen je odredeni oblik dvovlaséa izmedu Privremene viade u ko- joj su previadavali predstavnici stednjega gradanskog sloja i Iie Derall(menjSevit i eseri i sovje- ta radnickih i vojnigkih deputata uu kojima su veéinu imali bol viet. Takvo dvovlasée nije moglo unéinkovito funkcioniratl za duze vrijeme, tim vige to su koi ‘unutamjih. proturjetnosti i da- {je ostali velo aktualni, pa se bolj- Sevici nisu imali namjere odre- i vojne sile kojom su upravijali preko sovjeta vojniékih deputa- ta. Kada je nova vlast uredbom ministra unutarnjih postova od prvi natelnik Vigeg ratnog savjeta Crvene sdoblia 20, odujka 1917, pokuSala razo- rudati radnicke odrede | uldjuci- sh u svoju mieiju, boljSevici su ozvali radnike da ne napustaju svoje odrede i ne predaju oruzj Krajem travnja 1917. Moskovski komitet boljSevika donio je od- Iuku 0 zajednitkom nazivu Crve- nna garda (Kpachan reapamn) za te naoruzane radnitke odrede, isto vrijeme Zbor predstavnika radnigkih druzina u St. Peter gu stvorio je komisiju za formira- nije odreda Crvene garde i propi- sao njezina prva pravila. Sovjetska socijalistitka revolucija Od ozujkadollistopada 1917. niau se krize (travanjska, lipanjska i stpanjska kriza), nastale kao po- sliedica sve izrazenijin drustv nih proturjecnosti i ekonomske nestabilnosti (u svibnju je u St Peterburgu prosvjedovalo vise od 100,000 judi, nakon &to je abjev- Ijena spremnost vide za vodenje rata do pobjede, a sit prose diizbilsuiudrugim gradovima. Vlada Kerenskog nemilosrdno se obracunala s_ prosyjednicima uputis na nj postrojbe kade ta vojnih Skola i éasnika koji su iaveli pravo krvoproliée, pa su boliSevici potelitaine pripreme 2a nasilno preuzimanjem vias u Cemu su imali veliku podrsk vojske koja je zahtijevala mir po svakucijenu. U sKlopu th prip ‘ma, Il. bolfevicka konferenc urujnu 1917. bila je gotovo uc jelosti posvecena jacanju Crve ne garde. Po njezinim odlukama LU St. Peterburgu je 5 studenoge iste godine ustrojen Glavni stab Crvene garde umjesto dotada’ njeg Centralnog zapovjednista, 2 po gradskim rajonima formire ni surajonskt stoder. Crvena gar dda popunjavana je dragovola ‘kim sastavom i organizirana na teritorijaInom principu, od Hud izistegradske Cet, dijela gre dais. Koji su se medusobno do: bro poznaval i imali povjreni jedat u druge. Najnibe postojbe bile su desetine obiéno brojnost 13 Judi) od kojih su stvarani vo- dovt i Kompanije. Bojne su imal (ko 600 Ij ulazile su usastave rajonskih odreda kao najvish for macija. Zapovjedni sastav iran jeod strane sovjeta vojah depu- tata. Crvena garda bila je nosila Sovjetske socjalistitke revoluc je, a pred njezino ibljane, u St. Peterburgu imala je oko 20.000 judi, uw Moskvi 12.000, Harkown 3,500 Saratov 2.600 boraca. Revolucija je zapotela24.listopa 4a 1917. (po starom kalendaruil 6. studenoga po novor), aod Eujuge borbe 2a pobjedu ustanka {revolucifeu St Peterbungu vod Je suse svega dva dana. Uodi 24 listopada vlada Kerenskog izdala je zapoviled 0 zauzimanju dobro branjenoga boljsevithog. stove au dvoreu Smoljni i zatvaranja ‘mostova na Nevi kako bi se se iste grada odsjeho od radnitkih ‘etvrt. Prema Zimskom dvoreu pristizali su kadeti vojnih weil Sta iz Petethofa i Oranienbau- ma { 2a borbu prot revolucio nara formirane su tev. ,udame bojne". Kadet su zaposiel tka 1 -jqud" (u ko) se tiskao bo fevihi list -Radnit put, all su nakon enegicne reakeije Vojn- revolucionarnog komiteta ode: daCrvene garde izbateni iztiska re. sRadnitki put" pozvao je na dizanje revolucie i uspostave so- vetske vlasti, akon Sega su po- POSEANO IZDAME/ O2UIAK 2013 lhenute sve revolucioname sna- fp ugradu (oko 200.000 ljudi). U omoé su im pristigl i ratni bro- tov Balicke flote, a na Nevi se ve nalzila krstarica Aurora" u porpunosti pod nadzarom bolj- Sevka, koja je svoje topove upe- tia u Zimski dvorac. Revolucio- tame snage zauzele su mostove a Nevi, Centralni telegraf i Pe trogadsku telegrafsku agenciju, antorutan! odredi kretali su se iz predgrada ka Zimskom dvoreu, Jevnom uporistu kontrarevolu: fionarnih snaga. U no¢i 24./25, lstopada Lenjin jestigao u Smol} ni preuzeo neposredno vodenfe revolucj. Do jutra je zauzeta Be ljemitka postaja, elektriéna cen- Tala, dréavna banka i drugi van bjelti pa je (s iguzetkom Zim- skog dvorca, zgrade Ministarstva wwiske Marinskog dvorea) sav St Peterburg bio u rukama revolu- tionara. Ustanak se razvijao iu zzino brzo, a predsjednik Privre mene viade Kerenski pobjegao je ustozer Sjevernog fronta u Psko: ‘1. Ostalo je samo jo§ jedino upo- rite procivnika revolucije - Zim- sii dvorac, koji je do 18 sati 25. Itopada blo porpuno opkoljen POSEBNO DANE /OPUIAK 201 odredima Crvene garde, vo} ka i momara, Kada su istekli ultimatumi, krstarica. ,Aurora* otvorilaje paljbu iz svjih topova na Zimski dvorac, nakon ega uslijedio juris revolucionara ke su tjekom noéi sviadai otpor i hit @lanove privremene viade Za dva dana borbi poginulo je samo Sest sudionika, dok je oko 50 bilo ranjeno. Sijedeceg dana Kerenski je uz. pomoé generala XKrasnova poveo na Petrograd Ko- zake iz sastava Sjevernog fronta, koji su 28.129. listopada zauze- Ji Gattinu i Carsko Selo te nepo- sredno ugrozili Petrograd. Me- utim, narednog dana kozacki odzedi razbijeni su na Pulkov- skim visovima i odbateni prema Gatéini sto ih je potpuno demo- riliziralo. Po Lenjinovoj zapov jedi prema Moskvi su upuceni dedi petrogradske Crvene gar dei mornara Baltcke flote, all su odlutujuée borbe zavrSene po bjedom ustanika, prije nego sto sute postrojbe stgle. U borbama za Moskvu poginulo je ukupno ‘oko 1.000 fjudi na obje strane, Revolucija se brz0 srila po cije- Ioj zemji, a njezina strategijska ‘osnovica bila je sredinji dio eu- ropske Rusije s najsnaznijim in- dustrijskim { poltickim sredisti- ‘ma, 0d 7. do 18. studenoga 1917. sovjetska viast uevestila se u 16 gubernijskih sredigta, a do kraja studenoga u gotovo svim veeim gradovima. Tamo gdje su boljie- Vii bili politicki aki imaliveeinu usoyjetima (npr. Lugansk, Volgo- grad, Samara i s1), vlast je preu- zeta brzo i bez. tetko¢a, dok se u fstalim slucajevima preuzima- Ja oruzanim putem, nakon ege se nastojalo Sto brZe uspostaviti turedno funkcioniranje novih ti- jela vlasti. Jake borbe vodene su narotito s protivnicima revoluci- jena Donu, koje je predvodio ko- zatki ataman Kaledin povezan s Kozacima Kubana, Tereka, Astra- hhana i drugih, On je u studeno- ‘me 1917, zauzeo Rostov na Donu i Taganrog te najavio pohod na Mosivu. Iz Moskve, Petrograda i Donbassa protiv njega su upuce- nl odredi Crvene garde i revolu- cionarne pukoynije pa je uskoro potucen, Nakon pobjede revolucije bol Sevicka partija radila je intenziv- no na organizaciji nave drdave i stvarala socijalistigki oblik gos- podarstva. U-potpunosti je bio liminiran start aparat vias raspustena Ustavotvorna. skup- Stina te je uveden sustav koji st marksisti¢ki teoretiarinazva Ii yciktaturom proletariat, So vetska je vlast u prosinen 1917 povelaseparaine pregovore ‘Njemackom i njezinim savezni ‘ima, nakon ega je u ofa na redne godine sklopljen vrlo ne povoljan mir u Brest-Litovsku fiako su uvjeti toga mira bili vio Ueki, nova je vast dobila na ve ment za uévrs¢enje sovjtske last, organizaciju gospodarstva { stvaranje nove strukture oruza- nih saga) Jedan od glavnih 22 dataka nove visti bila porpuna reorganizacijavojske paje vee2 prosinca 1917. donesen Dekret 0 demokratizaciji vojske, kojim su sve zapoxjedne i upravneovlat uu oruanim snagama prenese na vojnigke komitete i sovjete. U vojsci je uvedena izbornost é- snickog sastava za sve duznostia ukinutt su Ginov,ttule i odliko- vanja iz razdoblja carske vojske (stupnjevi Easnistva i hierar sko mjesto u vojnoj organiza jiodredivani su duznos¢u koje je pojedini éasnik obnasao). Blitni dio orvfanih snaga énile su ure vvoluciji provjerene postrojbe Cr. vene garde (poéetkom 1918, go dine oko 150,000 judi. Ubrzo se pokazalo kako na taj natin ustrojene oruéane snage nisu ut stanju odgovoritisvojim temeljnim zadacima pa se za ppotelo s procesom ,reforme re ormi*, ie je shodiste bilo u pr vyome ‘sluabenome zakonskom aktu 0 ustroju vojske ~ ,Dekla- raciji prava radnog i eksploatira nog naroda" donesenoga na Il sveruskom kongresu Sovjeta 25. sijeénja 1918. godine, Tri dana rnakon donosenja te deklaracje Lenjin je potpisao dekret soviet ske viade 0 ustroju radnitko-se Ijagke Crvene arnije (Kpacian pun) kojim se prvi puta wo- di taj naziv za sovjetske oruzane snage. Nove oruzane snage vio su brzo stavijene pred orbino iskusenje, jeje u vljati 1918. za poéela njemacka ofenziva kojom je bio neposredino ugrozen i St. Peterburg (tada jos nije bio pot- pisan mir u Brest-Litovsku), So Vetska viada donijela je dekret »Socijalistitka domovina u opa Snosti* na temelju kojeg je 2a- poteo 23. veljage 1918, masovni upis dragovoljaca w Crvenu ar: miju i ustrojavanje brojnih po: Ne sversioravenvena arma BLU OVE] PT a aes Jedan oe na ih sovjetskih promidsbeni a iz razdoblja Se pe Crvenogardist jurisaju na Zim: dvorac uz topnicku potpori s krstarice ‘Aurora strojbi (taj je datum kasnije obi- Ijetavan kao Dan oruzanth snaga S85R-a sve do njegova raspada. Serija teSkih poraza iz sukoba $ njemackim snagama do potpisi ‘vanja Brest-Litovskog mira poka- zala je kako se kvalitetan Zasni¢ki ‘sastav ne moze stvoritipartjskim direktivama i izborom politiékih podobnika pa je veliko poman)- anje profesionalnih i obrazo- vanth éasnika prsillo sovjetsku ‘last na primanje éasnika i doéa- snika bivse carske vojske u redo- Predah nakon potpisivanja Brest- Litovskog mira sovjetska vlast iskoristila je za daljnje jacanje BR ‘organizacije Crvene armije pa je za njthovo operativno vodenje 4, o2ujka 1918, osnovan Vii rat- ni savjet dij je prvi nacelnik bio Mihail Dimitrjevié Boné ~ Bru- jevie. Bond ~ Brujevic je bio pro- fesionalni vojnik u carskoj Rusijt {jedan od prvih carstickin gene- rala kojije pre8ao u Crvenu armi- ju, uglavnom po nagovoru svoga brata Viadimira, koji je od samih potetaka revolucionamog_ po- ‘eta bio jedan od istaknutijih re- ‘volucionara (bez obzira to je po- ‘ijeklom bio intelektualac iz vise stednje Klase) i osoba od puno- ga Lenjinovog povjerenja. Mihail Dimitrijevie zavrsio je Konstanti- novsko geodetsko vojno uéiiste ‘pjeSacku vojnu 3kolu i Akaderi- jul Glavnog Staba (najvisu vojnu. ‘kolu carske Rusije — op) i ra- zvijao se kao operativni casnikna raznim zapoyjednim duznosti- ‘ma. Revolucionamo previranje zatekKlo ga je na duznosti zapo- vyjednika garnizona grada Psko- vya1u kojem se tada nalazilo i za- ovjednistvo Sjevernog bojigta. Predsjednik Privremene vlade Kerenski imenovao ga je na du2- nost zapovjednika Sjevernog bo- jigta na kojoj je ugusio pobunu Komilova, a odmah po izbijanju Sovjetske socijalisti¢ke revoluci- je ukljucio se w Crvenu gard. Na preporuku jednoga od glavnih rganizatora Crvene armije, Lava ‘Trockog, a uz pomot neupitnoga revolucionamnog autoriteta bra- ta, Mihail Bont Brujevic imeno- van je nagelnikom Vigega ratnog sayjeta, medutim bez obzira na njegovu visoku profesionalnost 1 éinjenicu kako nikada nije dao povoda za sumnju u lojalnost i Iskrenost svojih polittkdh stavo- va, prema njemu je od potetka viadalo krajnje nepovjerenje po- litickih truktura, Zbog toga sena duénostt natelnika zadréa0 velo kratko vrijeme (do 27. kolovoza iste godine), nakon Sega potinje raditi ao docent na Geodetskom fakultetu. Bon’ ~ Brujevit je bio ‘samo jedan od brojnih éasnika koji su iz carske vojske presi u (Crvenu armiju, ali prema kojima je od samog pocetka viadalo pot- ‘puno nepovjerenje nove viasti pa je 8. travnja 1918. radi kontrole njthova rada uvedena nova struk- ‘ura, do tadanepoznata wruskim oruzanim snagama, politiéki ko- ‘mesari. Time podinje novo raz~ doblie u profiliranju Crvene ar- mie koje ée posebno do izrazaja doéitiekom gradanskog rata U meduvremenu, osim Vilega ratnog savjeta ustrojavaju se i gu: ‘bemijski, sreski i okruni kome- sarijati a vojna pitanja, a umje- sto raznorodnih postrojbi, uvode se pukornije, brigade i divizije jedinstvenog sastava i namjene. Krajem travnja 1918, donosi se ‘odluka o jedinstvenoj vojnoj obu- if ukidanju izbornosti Casnié- og sastava, Koji se nastoji pot- puno profesionalizirati. Umjesto ‘Sveruskog kolegija za organizaci ju formiranje Crvene armie, 8 svibnja ustrojen je Sveruski glav- ni Stab (Boepocrnasusra6) s te- ‘meljnim zadatkom rukovodenja corganizacijom + obukom u voj- sci, Nakon donosenja Zakona 0 opéoj vojnoj obvezi 23. svibnia, brojnost Crvene armije intenziv no raste (potetkom travnja 1918. Crvena armija imala je 150.000 pripadinika, a krajem svibnja dva puta vise). Dali razvoj oruéa- nih snaga prekinuo je gradenski rat, preusmjerivsi ga u nove obli- keisadrzaje. Ruski gradanski rat 1918. -1920. godine Nastao kao neposredni_ produ- Zetak socijalisti¢ke revolucije iz 1917. godine te posredno kao produkt nove syjetske podjele uzrokovane Prvim syjetskim ra- tom, gradanski rat u Rusijt vo- den je izmedu revolucionarnih boljSevigidh snaga { ruskih mo- nathista (,bjelogardijei") potpo- mognutih’ intervencionistitkim snagama europskih sila kojima nikako nije odgovarao razvoj ru- skoga postrevolucionamog so- jalizma, Vodece drave Antan- te (Francuska, Velika Britanija SAD | Japan), odluéne srusitl so- ‘cijalistigku vast u Rusij, sklopi- Je su navelni dogovor 0 interven- ‘ij { podjeliinteresnth sfera jos uu prosincu 1917., medutim nisu ‘mogle odmah intervenirati na ci jelom teritoriju Rusije jer su za- ppadni I juéni dijelovi zemlje bili pod kontrolom Centralnih sila Zato su svoju intervenciju zapo- ele u perifernim, sjevernim i da- lekoistognim oblastima u kojima se j08 nije dovoljno uevrstila last boljgevika. Za neposredni povod ‘oruZanoj intervenciji,iskoristeno je_poipisivanje Brest-Litovskog ‘mira koji su zemlje Antante pro glasle nevazecim, s obzirom da je ugrozavao njihove vtalne in- terese zbog toga sto su jos uvijek bile u ratu s Centralnim silame, ais obzirom da ga nisu potpisa- Ii predstavnici priznate nuske dr- ame visti (odnosno opunomo- ¢eni predstavmic ruskog car). Kombinirani_ britansko-francu- sko-ameri¢kidesantniodredisks- can je vee 6, oBujka 1918. u Mur- ‘mansk, a Japanci su 5, tavaja zauzeli Vladivostok pa se sovet- ska diéava na8la izmedu dvaju neprijatelja -na zapadu Centra- nih sla, a ma istoku zemalja An- tante. U kasno proljee irano lje- to uspostavijene su bojfnice na sjeveru, kada su se dotadasnjim snagama intervencionista_pri- drwile ruske monarhisticke po sirojbe koje su se iskcale u Ar hhangelsku, na jugu izmedu rijeka Don i Volga i na istoka u Sibiru Omsk je ubrzo posta srediste Djelogardista. Uz velike napore Gamedu ostaloga i mobilizac. jom vise od 800.000 vojnika) Cr- vena armija uspjlaje stabiliirati bojignice, aosim toga napravie ne sui radikalne promjene u su- stavu vodenja 1 zapovijedanja Umjesto Videga ratnog savjeta ustrojen je Revolucionarni ratni savjet kao najvige tjelo zapovije- Prove napa tanta ‘Tea Tukestansta armla Diba vobrot Donvaborsa ania Kowa. Kavita aria + Ua toga ota pote astipara Wola. o243k 91. na state np, 24. ana, += nasttvag bits Koa sna 98. == Unda beta sredinom nxopda 918. SVEDSKA FINSKA A ete ona NiomongesS° ps BUGARSKA POSEBNOIZDANE /O2UIAK 2013. ” TS os sverskirsvenvena ana sxpnja 1920. u smjeru Vllnusa, a ve6 11, srpnja zauzela je Minsk i produtla na zapad u. smjeru Varkave. Sredinom srpnja. 1920 Crvena armija zauzela je goto- vo cijelu Ukrajina i Bjlorusiju, a borbe su se ve¢odvijale ina pol skom tertorju pa su do sredine kolovoza 1820. postrojbe Crvene armije doste na udaljenost 23 km od Varsave, gdje je sovetski pro- dor zaustavjen. Unatot brojno} nadmoéi polska vojska vise nije bila sposobna za ozbiliije akei- jeyaisto tako, o2bijai problemi u soyjetskim postrofbama doves: do soyjetskog prihvaCanja prego- vore o primirju koje su ponudil Poljaci. Primije je potpisano 12. listopada 1920,, a Sest dana ka~ snije zaustavjene su sve vojne operacie Utjecaj gradanskog rata na daljnji razvoj Crvene armije ‘URuskome gradanskom ratu po- ‘stojali su svi suvremeni rodovi vojske, ukijudujuéi i ratno zrako- plovstvo, no ono je bilo razmijer- ‘no malobrojno, a zrakoplovi re- lativno ograni¢enih tehni¢kih i Dorbeniit moguénosti da bi mo- gli imati veci utjecaj na razvoj borbenih djelovanja, pa su ro-

    You might also like