SHIZOFRENIJA

- shizofrenija je psihotični poremećaj obilježen velikim poremećajima mišljenja, emocija i

ponašanja
- često se pogrešno tumači kao disocijativni poremećaj identiteta
- ne postoji esencijalni tj. glavni simptom shizofrenije koji bi morao biti nazočan!!
- tri vrste simptoma: pozitivni, negativni i ostali

POZITIVNI SIMPTOMI

1. deluzije tj. sumanutosti (lažna uvjerenja)

a) somatska pasivnost → tjelesne osjete pacijentu nameće netko drugi
b) nametnute (usađene) misli → misli koje je pacijentu “ubacio” netko drugi
c) emitiranje misli → bolesnikove misli se prenose radiovalovima pa ih svi znaju
d) oduzimanje (isisavanje) misli → bolesniku neka sila “krade” misli
e) nametnuti osjećaji → bolesnik osjeća da osjećaji nisu njegovi
f) nametnuti voljne akcije → osjećaj bolesnika da ono što radi nema veze s njime
g) nametnuti porivi → impulzivne radnje bez voljne kontrole
→ treba znati nabrojati barem 4 vrste deluzija i objasniti jednu po izboru

2. halucinacije
a) čujne misli (glasovi ponavljaju što osoba govori ili ju navode na suprotne misli od njenih)
b) glasovi raspravljaju (više glasova u glavi raspravlja - najčešće o samom pacijentu)
c) glasovi komentiraju (glas komentira sve što pacijent radi)
3. smeteni govor → često skreću s teme, teško je razumjeti što žele reći

NEGATIVNI SIMPTOMI

- avolicija → gubitak energije i nedostatak zanimanja za uobičajene rutinske aktivnosti

- alogija → uključuje siromaštvo govora, bilo količinski, bilo sadržajno
- anhedonija – nesposobnost doživljavanja zadovoljstva → nedostatak zanimanja za rekreaciju,
spolne odnose i bliskost s drugim ljudima
- osjećajna otupjelost → praktički nikakav podražaj ne može izazvati emocionalnu reakciju

OSTALI SIMPTOMI

- katatonička nepokretnost → bolesnik zauzme neobični položaj tijela i u tom položaju ostaje
vrlo dugo
- voštana povitljivost → pacijent namjesti udove u neobične položaje u kojima onda ostane
dugo vremena
- neprimjereni afekt → emocionalne reakcije neprimjerene su situaciji, npr. osoba prasne u
smijeh kad čuje tužnu vijest
TIPOVI SHIZOFRENIJE
1. RASTROJENA SHIZOFRENIJA
- obilno su zastupljene halucinacije i sumanutosti
- bolesnik može biti podložan bizarnim idejama, koje često uključuju deterioraciju tijela (želi si
odrezati noge jer su beskorisne, namjerno i svjesno nanosi posjekotine kako bi izvadio kukce
koji mu hodaju pod kožom)
- bolesnik često izmišlja nove riječi ili povezuje riječi koje slično zvuče
- bolesnik često zanemaruje osobni izgled i higijenu, mokri posvuda i bilo kada
- bolesnik može biti osjećajno otupio, ili može stalno bez vanjskog povoda mjenjati raspoloženja

2. KATATONA SHIZOFRENIJA
- relativno rijedak oblik shizofrenije
- najočigledniji simptom su motorički poremećaji (katatona nepokretnost ili divlja uzbuđenost)
- često poput jeke ponavljaju govor drugih osoba
- obično prije početka poremećaja osoba pokazuje apatiju
- iako je za vrijeme katatonoičnog stanja bolesnik nepokretan, kasnije zna što se oko njega
događalo

3. PARANOIDNA SHIZOFRENIJA
- izrazite sumanute ideje
- najčešće ideje proganjanja, a ponekad i ideje veličine, ideje referencije (sve što vide na vijestima,
novinama, čuju od drugih se odnosi na njih) i sumanuta ljubomora
- skloni raspravljanju, bijesni, a katkad i nasilni
- njihovi misaoni procesi su sumanuti, no nisu fragmentirani (misli su pune neobičnih, paranoidnih ideja
ali nisu isprekidane)

4. DODATNI TIPOVI
a) Nediferencirana shizofrenija → dijagnosticira se u slučajevima kad pacijent ima simptome
shizofrenije, no ne nekog određenog tipa

b) Rezidualna shizofrenija → dijagnosticira se kada bolesnik više ne udovoljava svim

dijagnostičkim kriterijima za shizofreniju, no još uvijek pokazuje znakove bolesti (kada je osoba
već primljena na terapiju i oporavlja se)

TERAPIJA SHIZOFRENIJE

1. TERAPIJA LIJEKOVIMA
- antipsihotici → bolje djeluju na pozitivne nego na negativne simptome
2. PSIHOTERAPIJA
- Psihodinamska terapija → pretpostavka da je shizofrenija povratak na djetinje oblike
komunikacije → terapija zahtjeva učenje zrelih načina
- Obiteljska terapija → uključuje rad s obitelji na način da joj se objasni bolest, npr. važnost
redovitog uzimanja lijeka, simptomi bolesti, način nošenja s njima → obitelj se također uči
izražavati emocije na konstruktivan način
- Bihevioralna terapija → uključuje trening socijalnih vještina (empatija, prikladne
emocionalne reakcije, prikladno reagiranje na problem)

DISOCIJATIVNI POREMEĆAJ IDENTITETA

- tzv. podvojena ličnost
- osoba ima barem dva odvojena ego stanja (alter ego) koji djeluju potpuno neovisno jedan od
drugom
- pojavljuju se i upravljaju sviješću u različito vrijeme
- ličnosti su često potpune suprotnosti (jedna je glasna i pričljiva a druga povučena, jedna piše
lijevom rukom a druga desnom, alergične su na različite stvari i sl.)
- česte rupe u sjećanju (razdoblja u kojima je aktivno drugo ego stanje)
- u određenoj mjeri su svjesni da postoji „onaj drugi”