POVJEST

EGIPAT
Donji Egipat
 7.tis.pr.Kr. – lov, ribolov i skupljanje plodova
 6.tis. i prva pol. 5. tis.pr.Kr. – obrada zemlje, uzgoj stoke i
izrađivanje lončarskih proizvoda
 4.tis.pr.Kr. – razmjena obrtničkih i poljoprivrednih proizvoda,
obrađivanje bakra
→Uspostavljene trgovinske veze s Mezopotamijom i Gornjim
Egiptom
 druga pol.4.tis.pr.Kr. – prva kraljevstva; područja Delte
Gornji Egipat
 mlađe kameno doba – obrada zemlje, uzgoj ovaca, koza i goveda
te izrada obrtničkih i lončarskih proizvoda
 krajem 5.tis.pr.Kr. – razvoj trgovine s prostorom Crvenog mora i
Donjeg Egipta
 prva pol.4.tis.pr.Kr. – prve političke zajednice sa središtem u
Naqadi, Abidu i Hierakonpolu (temelji triju kraljevstva)
 druga pol.4.tis.pr.Kr. – tri kraljevstva se ujedinila u jedinstveno
kraljevstvo sa faraonom na čelu
 oko 3000.g.pr.Kr. – ujedinjenje Gornjeg i Donjeg Egipta u
jedinstveno egipatsko kraljevstvo
 o.3000. - o.2700.g.pr.Kr. – ranodinastijsko razdoblje
staroegipatske povijesti
→vrijeme 1. i 2. dinastije
→osvajački i trgovački pohodi u Palestinu
→Memfis središte kraljevstva(kraljevske palače, upravne zgrade,
→razne obrtničke radionice i trgovine)
→temelji vladarskog sustava(faraon, vrhovna kraljica i najviši
dužnosnik(vezir) na čelu)
 →vjerski razvoj i temelji vjerovanja u život poslije smrti(razvoj
pogrebnih običaja i obreda sljedećih tri i pol tis.god.)

 o.2700. - o.2160.g.pr.Kr. – razdoblje Starog kraljevstva – nakon

prvog kriznog razdoblja i razjedinjenja zemlje tijekom 2.
dinastije, dolaskom na vlast 3.
→prvi veliki uspon staroegipatske države i širenje na Nubiju i
Sinaj
→uspješne trgovačke veze s gradovima na istočnoj obali
Sredozemlja i trgovački pohodi na obalu istočne Afrike(drvo,
tamjan, začina, bakar i drago kamenje)
→tijekom vladavine faraona Đosera(3.dinastija) počela je
izgradnja piramidnih građevina u Sakari
→Snofru, Kneops(Kufu), Kefren(Kafra) i Mikerin(Menkaura) dali
su podići velike piramidalne grobnice u blizini Memfisa
→tijekom 4.dinastije-dobre trgovačke veze s prostorom Crvenog
mora, Sirije i današnjeg Libanona i pohodi u Libiju i Nubiju
→5. i 6. dinastija-otpadala unutrašnja moć vladara i jačala su
mjesna središta->kriza središnje vlasti i slom faraonove moći
 o.2160. - o.2055.g.pr.Kr. – Prvo međurazdoblje(razdoblje prve
velike krize)
→društvena i gospodarska, kriza prirodne katastrofe glad upadi
stranih naroda, slom kraljevske vlasti, raspad jedinstvene uprave
i borba za vlast raznih manjih središta moći
 sredina 22. st.pr.Kr. – ojačala moć mjesnih vladara 11.dinastije
sa središtem u Tebi koji su širili svoju vlast na sjever i jug
 druga pol.21.st.pr.Kr.
 razdoblje Srednjeg kraljevstva-trajalo idućih četiri stotine godina
→ izgrađena središnja uprava s novim središtem u Tebi
→ vladari 11. dinastije podigli su unutrašnje bogatstvo zemlje te
su obnovili stare trgovačke veze i uspostavili nove s Kretom i
Ciprom
 → faraoni 11 i 12 dinastije ponovno su podizali piramidalne
građevine i u blizini jezera Fajum sustav navodnjavanja
→ 19.st.pr.Kr. – vrhunac razdoblja; osvajački pohodi u Palestinu i
Nubiju-> znatno osnažen egipatski utjecaj na istočnom
Sredozemlju
→ moć države oslabjela vladavinom 13. i 14. dinastije->novo
razdoblje krize
 o.1650. - 1550.g.pr.Kr – Drugo međurazdoblje(četiri dinastije)
→Donji Egipat - 15.dinastija stranog naroda Hiksa
→Gornji Egipat - 16. i 17. dinastija iz Abida sa sjedištem u Tebi
→u Nubiji je nestalo samostalno kraljevstvo Kuš
→Hiksi(pridošli semitski ratnici konjanici) su krajem 14.dinastije
prodrli s istoka u deltu Nila; središte u Avarisu; preuzeli
staroegipatske tekovine vlasti i mjesni upravni sustav ali nisu
uspjeli dugotrajno zavladati cijelom zemljom
→početkom 16.st.pr.Kr. – osamostalili su se južni krajevi sa
središtem u Abidu i Tebi
→oko 1550.g.pr.Kr. – tebanski vladari 17.dinastije započeli
oslobodilačke ratove koji su u vrijeme faraona Amozisa I.
postavili temelje 18.dinastiji i početku najveće moći egipatske
države