Referat-osigurači

Osigurač

-sklopni aparat koji služi kao zaštitni organ.

-namjerno oslabljeno mjesto u strujnom krugu na kojem se on prekida u

slučaju strujnog preopterećenja

-elementi instalacije koji štite ostale elemente od kratkih spojeva i preopterećenja.

Prekid struje nakon dovoljno dugog protjecanja struje određene veličine

Najčešće izvedbe osigurača su:

•NH

•D

Simbol osigurača

Osigurači prema području primjene:

 Instalacijski osigurači
 Visokoučinski osigurači
 Osigurači za zaštitu poluvodičkih elemenata

Osnovne izvedbe osigurača:

 Rastalni
 Osigurači s topljivim umetkom
 Elektromagnetni tzv. automatski instalacijski prekidači
Osigurači s topljivim umetkom samostalno prekidaju strujni krug rastaljivanjem
vodljivog dijela uzrokovanog djelovanjem električne struje.

Kroz kvarcni pijesak su provučene olovna nit i nit za zatezanje obojene pločice kroz
koju teče struja.

Pri protjecanju struje jače nego predviđene, tijekom određenog vremena, dolazi do
taljenja topljivih vodiča čime se prekida tok struje. Uslijed topljenja zatezne niti
obojena pločica otpadne što signalizira pregorijevanje umetka.

Najjednostavnija vrsta osigurača je tzv. rastalni osigurač. Trajno prekida strujni krug.
Potrebno ga je zamijeniti za obnovu strujnog kruga. Za male napone i jakosti struje
(uglavnom u elektronici) rastalni osigurači se izvode u obliku tanke metalne niti u
staklenoj cjevčici. Slično tome, osigurači za vozila imaju tanku limenu trakicu razapetu
preko malog keramičkog štapića. Ako struja preraste dopuštenu vrijednost, metalna
nit se rastali i pregori, pa time prekida strujni krug i sprječava oštećenja trošila, izvora
struje ili vodova električne instalacije.
Za kućne instalacije gradskog napona koriste se rastalni osigurači s izmjenjivim
umetcima u keramičkom kućištu. Točno dimenzionirana otporna nit ugrađena je u
keramičku "bočicu" s limenim kapicama na oba kraja, koju zovemo umetak. Na
zadnjem kraju iz umetka strši zadebljani kraj rastalne niti (tzv. zastavica) koji otpada u
slučaju pregaranja osigurača, pa po tome vidimo koji je osigurač pregorio ako ih je
više u grupi. Umetak se umeće u porculansko kućište osigurača s kalibriranim
sjedištem, koje sprječava da se u kućište umetne jači osigurač (debljeg vrha) od
onoga koga je za našu instalaciju predvidio projektant elektroinstalacije.
Razlikujemo brze i trome osigurače. Brzi osigurači pregore čim struja preraste nazivnu
vrijednost osigurača, što bi ponekad moglo onemogućiti normalno korištenje nekih
trošila (elektromotori, hladni grijači i dr. normalno uzrokuju kratkotrajni strujni udar u
električnoj instalaciji prilikom uključenja). Tromi osigurači dopuštaju kratkotrajna
preopterećenja, a pregorjet će samo ako struja iznad dopuštene, potraje više od
sekundu, dvije. Kod rastalnih osigurača to se postiže punjenjem kvarcnog pijeska u
umetak. Okolni pijesak, dok je hladan, hladi metalnu nit osigurača i sprječava njezino
trenutno taljenje, međutim ako suviše jaka struja potraje, osigurač će ipak pregorjeti
kad se zagrije i okolni pijesak.
Kada osigurač pregori, uništeni umetak (patrona) mora se zamijeniti novim.

Strogo je zabranjeno "krpanje" osigurača", tj. ulaganje žice u pregorjeli umetak, jer
takav "popravak" osigurača može izazvati požar zbog pregaranja električnih vodova
instalacije, i to na sasvim drugom mjestu, udaljenom od kutije s osiguračima.
Osiguravateljske kuće ne isplaćuju novčano osiguranje ako u slučaju požara nađu
krpani osigurač, jer polica osiguranja ne važi ako je elektroinstalacija neispravna.
Dopuštene vrijednosti jakosti struje, pa prema tome i nazivne vrijednosti osigurača
normirane su, zbog smanjenja šarolikosti osigurača, dimenzija električnih vodova i dr.
Red vrijednosti osigurača za gradski napon (220 V) definiran je za sljedeće dopuštene
jakosti struje:
2, 4, 6, 10, 16, 20, 25, 36, 50, 63, 80, 100, 125, 160 i 200 A
Nazivna jakost struje uvijek je ispisana na umetku osigurača, kao i na svim drugim
vrstama osigurača. U kućanstvima se najčešće koriste osigurači u rasponu između 16 i
63 A. Pri tome se na početku instalacije (stana, radionice i dr.) ugrađuje jači, glavni
osigurač (obično izveden kao "pancir" odnosno zatvoren i plombiran), a uz sam stan
ili u njemu izvodi se razvodna ploča s brojilom utroška električne energije i nekoliko
osigurača za osiguravanje različitih strujnih krugova instalacije. Instalacija se dijeli na
više strujnih krugova iz praktičnih razloga. Uvijek se primjerice rasvjeta izvodi u
posebnom strujnom krugu, a pojedina jača trošila grupiraju se u nekoliko zasebnih
strujnih krugova. Time se omogućuje da u slučaju pregaranja osigurača zbog
preopterećenja na nekoj zidnoj utičnici ili štednjaku, ipak ostane u funkciji rasvjeta, pa
je lakše popraviti eventualni kvar.
Zabranjeno je izvoditi bilo kakve intervencije na instalaciji pod naponom, tj. Prije bilo
kakvih radova na električnoj instalaciji ili uređajima treba isključiti osigurač dotičnog
strujnog kruga. Suha obuća, suhi parket i gumena prostirka smanjuju opasnost
od strujnog udara. Ako nismo sigurni koji osigurač treba isključiti, najbolje je isključiti
glavni. Ako stan ima limitator, i isključenje limitatora može se koristiti za isključenje
napona (pazimo da ga netko drugi ne uključi dok radimo na instalaciji).

Danas se i u kućanstvima često koriste magnetski (automatski) osigurači koji su

daleko praktičniji od rastalnih. U njima elektromagnet isključuje ugrađenu sklopku
kada struja preraste nazivnu vrijednost osigurača. Nakon „ispadanja“ takvog
osigurača, iza otklanjanja uzroka preopterećenja dovoljno je polugicu sklopke vratiti u
gornji položaj, čime se sklopka osigurača opet uključuje. Magnetski osigurač se koristi
i u ulozi limitatora. U toj ulozi on sprječava istovremeno uključenje većeg broja jakih
trošila u kućanstvu. Time se nastoje smanjiti vršna opterećenja električne mreže u
vrijeme kada svi koriste više struje (priprema ručka i sl.), pa se opterećenje
ravnomjernije raspoređuje tijekom dana i noći. Ako limitator ispada, privremeno treba
isključiti neko jače trošilo (npr. Bojler)

U industriji i energetskim sustavima koriste se i drugačiji osigurači za velike jakosti

struje, visoke napone i dr.

Napravio: Tomislav prgomet 3.A Profesor: Mate Goreta