Professional Documents
Culture Documents
Emp 03.3
Emp 03.3
PRETVORBE
Predavanje 3
SINKRONI STROJEVI – PRVI DIO
2
Izmjenični strojevi
• U izmjenične električne strojeve spadaju sinkroni i asinkroni
strojevi.
• Sinkroni strojevi se uglavnom koriste kao generatori
(turbogeneratori, generatori s istaknutim polovima na rotoru,
reverzibilni agregati) te se smatraju tipičnim predstavnicima
električnih strojeva velikih snaga (do 2000 MW). Sinkroni
strojevi male snage mogu biti građeni bez uzbudnog namota a
uzbuđuju se permanentnim magnetima ili to može biti motor
bez ikakve uzbude, tj. reakcijski ili reluktantni motor.
• Asinkroni strojevi se gotovo isključivo koriste kao motori, tj. za
pretvorbu električne energije u mehaničku (iznimka su male
elektrane) te po broju i ukupnoj proizvodnji nadmašuju sve
druge vrste električnih strojeva.
Sinkroni stroj
• Sinkroni stroj je električni rotacijski stroj izmjenične struje
kojemu je mehanička brzina vrtnje u stacionarnom radu
proporcionalna frekvenciji struje u armaturnom namotu, tj.
jednaka je brzini vrtnje okretnog polja u stroju (sinkrona
brzina, ns).
• Sve konvencionalne elektrane koriste sinkrone generatore za
pretvorbu mehaničke energije u električnu. Sinkroni strojevi
imaju bolju korisnost i bolji faktor snage od ekvivalentnih
asinkronih strojeva.
• Brzina vrtnje sinkronog stroja
ne ovisi o opterećenju.
4
Osnovne definicije i svojstva
• Sinkroni stroj može raditi kao generator, motor ili
kompenzator.
• Kada radi kao generator pogonski stroj (turbina) stvara okretni
moment i vrti rotor sinkronom brzinom, okretno polje statora
slijedi okretno polje rotora: stroj pretvara mehaničku energiju
primljenu na osovini u električnu energiju.
• Kada radi kao motor, vanjski napon narinut na armaturu tjera
struju koja uzrokuje okretno polje statora, rotor se uslijed toga
vrti sinkronom brzinom i slijedi okretno polje statora: stroj
električnu energiju pretvara u mehaničku energiju na osovini.
• Kompenzator je sinkroni stroj koji radi u praznom hodu, a služi
samo za proizvodnju jalove snage.
6
Osnovne definicije i svojstva
8
Osnovni princip rada
• U klasičnoj izvedbi sinkronog stroja magnetsko polje u stroju
rotira, a armaturni vodiči u kojima se inducira napon i kroz koje
teče izmjenična struja ugrađeni su na statoru.
• Magnetsko polje stvoreno protjecanjem istosmjerne (uzbudne)
struje u rotorskom namotu dovodi se u vrtnju mehaničkom
rotacijom rotora. Struje koje teku armaturnim (statorskim)
namotom kad je stroj pod opterećenjem stvaraju okretno
polje koje ima jednaku brzinu kao i polje rotora, tj. kao i sam
rotor (sinkrona brzina, ns).
10
Podjela (izvedbe) sinkronih strojeva
• Podjela sinkronih strojeva prema vrsti pogonskog stroja:
– turbogeneratori (TG)
– hidrogeneratori (HG)
– dizelski generatori
– kompenzatori
– motori
11
12
Turbogeneratori
• Parne i plinske turbine rade sa relativno visokim brojem
okretaja (3000 odnosno 1500 o/min). Pri ovakvim brzinama
vrtnje dolazi do veoma velikih mehaničkih naprezanja koja
zahtijevaju okrugli (cilindrični) rotor malog promjera. Takav
rotor nazivamo još i turborotor, a cijeli generator
turbogenerator. Turbogenerator ima redovito dva, a tek
iznimno četiri pola. Položaj osovine je horizontalan. Upravo je
turbogenerator predstavnik stroja najveće snage (najveći TG u
nuklearnoj elektrani: 4-polni 1710 MVA; u projektu ili izgradnji
4-polni do 2220 MVA i 2-polni do 1500 MVA).
13
Turbogeneratori
14
Hidrogeneratori
• Vodne turbine (Francis, Pelton, Kaplan) imaju relativno maleni
broj okretaja koji se kreće od 50 pa do 500 o/min ovisno o
padu i količini vode (protoku). Niži broj okretaja olakšava
konstrukciju rotora. Da bi ostvarili potrebnu frekvenciju od 50
Hz generator mora imati veći broj polova. Takav generator ima
rotor s izraženim (istaknutim) polovima, te ga nazivamo još i
hidrogenerator. Zbog različitog broja okretaja hidrogeneratori
se međusobno veoma razlikuju po konstrukciji. Praktično se za
svaku hidroelektranu gradi posebni sinkroni stroj. Najveća
postignuta snaga hidrogeneratora je oko 800 MW. Položaj
osovine hidrogeneratora obično je vertikalan.
15
Hidrogeneratori
16
Hidrogeneratori
17
Dizelski generatori
• Kod dizelskih generatora za pogonski stroj koristi se dizelski
motor. Grade se za široki raspon brzina, najčešće kao 4-polni
do 8-polni (p = 2 – 4). Snaga dizelskog generatora ograničena je
mogućnošću izrade dizelskog motora. Najveće nazivne snage
su do 60 MVA (sporohodni). Dizelski agregat se sastoji
od dizelskog motora, generatora, postolja te upravljačkih i
pomoćnih uređaja. To je najčešći izvor električne energije na
brodu.
18
Sastav sinkronog stroja - stator
• Stator sinkronog stroja ima oblik šupljeg valjka sastavljenog iz
međusobno izoliranih magnetskih limova debljine 0.5 mm. To
je tzv. statorski paket.
• Na unutrašnjoj strani statorskog paketa nalaze se utori u koje
se ulaže obično trofazni namot koji se namot naziva armaturni
namot. Mada armaturni namot može biti smješten na rotoru,
najčešće je armaturni namot na statoru, a uzbudni namot na
rotoru. Statorski paket zajedno s namotom kraće nazivamo
armatura. Armatura je elektromagnetski aktivni dio statora.
• Osim elektromagnetski aktivnih dijelova postoji još čitav niz
konstrukcijskih dijelova (pasivnih dijelova) koji služe za
učvršćenje ili pak pripadaju rashladnom sustavu stroja.
19
20
Sastav sinkronog stroja - stator
• Armaturni namot sinkronog generatora je namot u kojem se
inducira napon i kroz koji teku struje opterećenja. Mora biti
dimenzioniran tako da može trajno podnositi nazivne
vrijednosti napona i struja.
• Osnovni cilj je dobiti tri uravnotežena sinusna napona koji
sadrže vrlo malo viših harmonika (harmonici napona i struje su
štetni za stroj i ostalu opremu). Da bi se ostvario odgovarajući
napon armature, taj se namot slaže od niza vodiča formiranih u
zavoje i svitke. Svi međusobno spojeni svici tvore fazni namot.
Iznos induciranog napona na namotima statora je funkcija
jakosti magnetskog polja, brzine vrtnje rotora i broja namota
na statoru. Vodiči se smještaju u utore kontinuirano po cijelom
obodu statora.
21
22
Sastav sinkronog stroja - stator
23
24
Sastav sinkronog stroja – rotor TG
25
26
Sastav sinkronog stroja – rotor HG
27
28
Sastav sinkronog stroja – rotor HG
• Uz lamelirani pol obavezan je prigušni kavez (namot). Prigušni
kavez je specijalni namot izveden iz neizoliranih bakrenih ili
brončanih šipki smještenih ispod površine polne papuče i sa
čeonih strana rotora međusobno povezanih kratkospojnim
prstenovima.
• U slučaju masivnog pola ili TG ne zahtijeva se prigušni kavez.
29
30
Magnetski polovi u izmjeničnom stroju
• Magnetsko polje u električnom stroju karakterizirano je
magnetskim polovima, područjima jednoliko raspoređenima
po obodu statora na kojima magnetske silnice prelaze sa
statora na rotor ili obratno. Ako broj polova statora nije jednak
broju polova rotora, srednji moment kojeg stroj proizvodi
jednak je nuli. Bilo koji broj faza može proizvesti bilo koji paran
broj polova. Obično se koristi broj pari polova - p.
31
32
Prostorna raspodjela protjecanja
•
33
34
Prostorna raspodjela protjecanja pri AC struji
•
35
36
Prostorna raspodjela protjecanja pri AC struji
37
38
Brzina gibanja okretnog protjecanja
•
•
•
39
•
•
•
40
Trofazno okretno protjecanje
•
41
42
Trofazno okretno protjecanje
43
44
Princip rada sinkronog stroja
• Kada kroz vodič teče struja, oko vodiča se stvara magnetsko
polje. Namatanjem vodiča povećava se iznos mag. polja unutar
zavoja, a pritom se ne povećava iznos struje koja stvara polje.
• Kada rotor magnetiziran istosmjernom strujom miruje, onda se
stvara mirujuće magnetsko polje u odnosu na stator.
Magnetska indukcija u zračnom rasporu ima sinusni oblik.
• Kada se rotor magnetiziran istosmjernom strujom vrti, postoji
okretno magnetsko polje rotora u odnosu na stator. Rotor i
okretno magnetsko polje rotora vrte se istom kutnom brzinom
jer je magnetska os rotora čvrsto vezana za rotor.
• Okretno magnetsko polje rotora u trofaznom simetričnom
armaturnom namotu inducira trofazni simetrični sustav EMS.
45
46
Princip rada sinkronog generatora
47
48
Princip rada sinkronog motora
• Kada stroj radi kao motor, trofazni simetrični armaturni namot
se napaja iz trofazne simetrične mreže. Kroz namot teče
trofazni simetrični sustav struja koje stvaraju okretno polje
statora.
• Okretno polje statora za sobom vuče okretno polje rotora koje
mora vrtiti istom kutnom brzinom kao i okretno polje statora.
U tom slučaju i rotor, koji je magnetiziran istosmjernom
strujom, mora se gibati istom kutnom brzinom kao i okretna
polja.
49
50
Princip rada sinkronog motora
51
52
Inducirani napon namota (općenito)
• •
• •
53
54
Raspodjela indukcije u rasporu
•
55
56
Reakcija armature
• Magnetski tok u zračnom rasporu sinkronog generatora ovisi o
protjecanju svih namota koji su tim tokom ulančeni. U praznom
hodu sinkronog generatora ne teče struja armaturnim
namotom, pa je tok stvoren samo protjecanjem uzbudnog
namota.
• Kada kroz armaturni namot poteče struja, ona svojim
protjecanjem mijenja rezultirajuće protjecanje koje stvara
rezultirajući tok u stroju. Djelovanje armaturnog protjecanja
nazivamo reakcijom armature.
• Polja u generatoru mogu se zbrajati samo kada su odnosi
između polja i protjecanja linearni. U generatorima to nije
slučaj zbog pojave zasićenja u željezu. Zato se najprije mora
izračunati rezultantno protjecanje, a tek onda magnetska
indukcija.
57
Reakcija armature
• Na slikama su prikazane silnice magnetskom polja u praznom
hodu (a) i pod opterećenjem (b).
a)
b)
58