Professional Documents
Culture Documents
FZ - 13-14 Zvuk Zracni Zvuk 3
FZ - 13-14 Zvuk Zracni Zvuk 3
ZVUK U ARHITEKTURI
(3. zračni zvuk)
1
Akustika u zgradarstvu
- prostorna akustika
- zvučna zaštita
2
Zaštita od zračne i udarne buke unutar zgrade
Minimalne vrijednosti zvučne izolacije Rw i maksimalne vrijednosti nivoa zvuka udara
Lw propisane su normom HRN U.J6.201/89.
3
HRN U.J6.201 / 1989. Akustika u zgradarstvu
4
HRN U.J6.201 / 1989. Akustika u zgradarstvu
5
Normom HRN U.J6.201/89 propisane minimalne vrijednosti zvučne izolacije Rw i maksimalne
vrijednosti nivoa zvuka udara Lw ovise o namjeni zgrade:
6
Zahtjevi minimalne vrijednosti zvučne izolacije i maksimalne vrijednosti nivoa zvuka udara
(prema normi HRN U.J6.201 - dio*):
Rw,min Lw,max
(dB) (dB)
A/ Stambene i stambeno-poslovne zgrade
zid između dva stana 52 -
zid između stana i zajedničkog hodnika 52 -
zid s vratima između stana i zajedničkog hodnika Dw 52 -
zid između stana i poslovnih prostora 57 -
strop između stanova, i ispod stana prema ulaznim
prostorima, .... 52 68
strop iznad stana prema lođi/terasi drugog stana - 68
strop ispod stana prema prostorima druge namjene
(poslovni prostori, ....) 57 68
pod bučne prostorije prema stanu iznad i pored - 48
7
Zahtjevi za zaštitu zgrada od buke
Projektom se predviđa zaštita zgrada od buke koja može biti
a) minimalna,
b) povećana.
NAPOMENA: Unatoč ispunjenju minimalnih zahtjeva može zbog ponašanja korisnika nastati u
zgradi smetajuća buka koja se širi kao zračni, udarni ili ostali strukturni zvuk u tuđe stanove ili
radne prostorije i tamo se čuje, osobito na lokacijama sa niskom razinom buke okoliša.
Poboljšanju može doprinijeti samo uzajamna obazrivost kroz izbjegavanje neprimjerene
smetajuće buke kao i pridržavanje vremena mirovanja.
8
Izolacijska moć pregrade
U slučaju dviju susjednih prostorija razlikuju se dva puta prenošenja zvuka iz predajne u
prijemnu prostoriju:
TLOCRT PRESJEK
9
Energija zvučnog vala koji udari u pregradu između predajne i prijemne prostorije se:
10
Koeficijent propustljivosti - transmisije () veličina definirana odnosom zvučne energije koja je
prešla u prijemnu prostoriju (W2) i napadne zvučne energije (W1) koja je u predajnoj prostoriji
udarila u pregradu.
= W2 / W1
1 W1
R = 10 log = 10 log (dB)
W2
Kako se prilikom mjerenja zvučnog gušenja mjeri zvučni tlak ispred i iza pregrade, za
izračunavanje je prikladnija formula:
R = 20 log p1 (dB)
p2
11
Prenošenje zračnog zvuka iz prostorije u prostoriju
Zvučni valovi koje emitira izvor zvuka u predajnoj prostoriji prenose se različitim putovima u
prijemnu prostoriju.
12
Prijenos zvuka između dva prostora kroz prostor spuštenog stropa
13
Prijenos zvuka između dva prostora (utjecaj instalacijskih kanala)
14
15
S
R = L1 - L2 + 10 log (dB)
A
Izolacijska moć pregrade određuje se mjerenjem u laboratoriju bez bočnih putova prijenosa
buke (R) ili mjerenjem na građevini (R') u frekvencijskim pojasevima od 1/3 oktave (terce) od
100 - 3150 Hz.
16
Razina zvuka u prostoriji ovisi o ekvivalentnoj apsorpcijskoj površini prostorije. Što je
ekvivalentna apsorpcijska površina prijemne prostorije veća, to će, uz konstantnu vrijednost L1
razina L2 biti niža. Iz toga razloga izmjerenu razliku razina treba korigirati, tako da odgovara
vrijednosti koja bi se dobila kada bi prijemna prostorija imala referentnu apsorpcijsku površinu
Ao, za koju je odabrana vrijednost 10 m2.
Ovako korigirana razlika razina zove se normirana razlika razina i označava se sa Dn.
17
18
Da bi se ocijenila zvučno izolacijska moć
nekog građevinskog elementa rezultati
mjerenja uspoređuju se s normiranim
vrijednostima. Normirane vrijednosti
prikazane grafički zovu se referentne
krivulje.
19
Izvještaj o ispitivanju
59
(IGH, br. 2929-006/07)
Rw = 59 dB
20
mjerenje u
laboratoriju
(bez bočnih putova
Rw prijenosa buke)
mjerenje na građevini
(s bočnim putevima
R'w prijenosa buke)
R'w < Rw
21
Jednostruke pregrade
1. površinska masa,
2. elastičnost,
3. bočni građevinski elementi,
4. propusnost građevinske pregrade na zrak.
22
1) Utjecaj površinske mase
Zvučno gušenje ovisi o težini zida po jedinici površine. Što je zid teži, zvučno gušenje je veće.
Za svako podvostručenje mase izolacijska moć poraste teorijski za 6 dB.
Za određeni građevinski element i dani kut upada zvučnih valova, izolacijska moć raste s
porastom frekvencije zvuka i to teorijski za 6 dB po oktavi.
23
Procijenjena zvučno izolacijska moć
jednoslojnih krutih pregrada
(DIN 4109/89)
24
25
2) Utjecaj elastičnosti
Na pregradu udaraju zvučni valovi različitih frekvencija pod različitim kutovima i uzrokuju prisilno
kretanje pregrade. Ovo prisilno kretanje, iz razloga elastičnosti pregrade, uzrokovati će širenje
slobodnih valova savijanja duž čitave pregrade. Slobodni valovi savijanja superponiraju se
prisilnim valovima i mogu ih pojačati ili oslabiti. Može se dogoditi da dužina valova savijanja
pregrade bude na određenoj frekvenciji upravo jednaka emitiranoj valnoj dužini u zraku. Na toj
frekvenciji (frekvenciji koincidencije) zid će emitirati više zvučne energije nego na ostalim
frekvencijama, odnosno smanjiti će se zvučno gušenje.
26
27
Najniža frekvencija zvuka kod koje dolazi do pojave koincidencije zove se kritična frekvencija (fk).
Opći izgled krivulje, koja prikazuje promjenu izolacijske moći neke pregrade (R) u funkciji
frekvencije ima oblik prikazan krivuljom:
Kod projektiranja građevinskih pregrada treba nastojati da im kritična frekvencija bude dovoljno
niska (<80 Hz) ili dovoljno visoka (>4000 Hz), kako u području frekvencija 100 - 3150 Hz ne bi
došlo do velikog smanjenja izolacijske moći.
28
29
3) Utjecaj bočnih građevinskih pregrada
30
4) Utjecaj propustljivosti pregrade na zrak
U slučaju da zrak lako prolazi kroz neku pregradu, njena izolacijska moć biti će znatno manja u
odnosu na pregradu jednake mase i krutosti, ali koja je dovoljno nepropusna za zrak. Kod
pregrada izvedenih od poroznih materijala, nakon kvalitetnog žbukanja, poboljšava se
vrijednost izolacijske moći.
31
U = 1.55 W/m2K U = 0.70 W/m2K
32
U = 1.55 W/m2K U = 0.70 W/m2K
33
Dvostruke pregrade
Za postizanje velike izolacijske moći jednostrukom pregradom treba toj pregradi povećati
površinsku masu. Često je to povećanje neekonomično i neracionalno. U tim slučajevima
koriste se dvostruke ili višestruke pregrade koje, uz određene uvjete, relativno malom
površinskom masom postižu veliko zvučno gušenje.
Dvostruke pregrade sastoje se od dva dijela međusobno odvojena slojem zraka ili nekim
mekanim (apsorbirajućim) materijalom. Ponašanje dvostruke pregrade može se usporediti s
ponašanjem mehaničkog sustava od dvije mase m1 i m2 međusobno povezane oprugom
određene krutosti.
34
U području nižih frekvencija
izolacijska moć dvostrukih
pregrada približno je jednaka
onoj izolacijskoj moći koju bi
imala jednostruka pregrada iste
površinske težine kao obje
pregrade zajedno (m1 + m2).
Ovo pravilo vrijedi do rezonantne
frekvencije (fo) pri kojoj nastaje
znatni pad izolacijske moći
pregrade. Na višim frekvencijama
zvuka od frekvencije rezonancije
izolacijska moć dvostruke
pregrade je veća nego
jednostruke pregrade iste mase.
To poboljšanje izolacije je to
veće što je viša frekvencija
zvuka. Teoretski porast
izolacijske moći u ovom području
iznosi 12 dB po oktavi. Iz toga
razloga potrebno je postići da
rezonantna frekvencija pregrade
bude <80 Hz.
35
Umetanjem u zračni sloj nekog apsorpcijskog materijala (npr. mineralne vune) ovi negativni
efekti mogu se gotovo u potpunosti spriječiti.
36
Zvučno gušenje kontinuirano raste sa povećanjem razmaka između dijelova dvostruke
pregrade, i to sve do vrijednosti koja je jednaka zbroju zvučnih gušenja pojedinog dijela. Ovo
vrijedi za slučaj ako između zidova nema mehaničke veze, i ako je prostor između dovoljno
prigušen.
Između stijenki dvostruke pregrade ne bi smjelo biti zvučnih "mostova", odnosno neminovni
"mostovi" trebali bi biti zvučno što manje provodni (upotreba elastičnih materijala: pluto, guma,
...). Bočni prijenos zvuka isto je od velike važnosti. Za vezu laganih pregrada na bočne
pregrade treba koristiti elastične priključke.
Pri difuznom zvučnom polju dolazi i do pojave koincidencije s posljedicom smanjenja izolacijske
moći pregrade na kritičnoj frekvenciji. Ako svaki dio dvostruke pregrade ima različitu kritičnu
frekvenciju, smanjenje izolacijske moći dvostruke pregrade neće biti tako izraženo kao u
slučaju jednostrukog elementa.
U slučaju da oba dijela dvostruke pregrade imaju istu kritičnu frekvenciju, smanjenje izolacijske
moći na toj frekvenciji biti će izrazito naglašeno, Da bi to izbjegli treba nastojati da je svaki dio
dvostruke pregrade po mogućnosti različite mase i različite krutosti kako bi im se kritične
frekvencije razlikovale.
37
fk1 fk2
38
39
Utjecaj apsorpcijskog materijala ugrađenog u šupljinu dvostruke lagane pregrade
40
41
Izvedba laganih dvostrukih pregrada
42
43
44
45
46
47
48
49
50
Lagane predstjenke za poboljšanje zvučne izolacije masivnih pregrada
Kako bi povećali izolacijsku moć jednostrukih pregrada često koristimo lagane pregrade -
lagane predstijenke. Između predstijenke i masivne jednostruke pregrade potrebno je staviti
elastičan međusloj.
51
52
POVRŠINSKA PROCJENJENA PROCIJENJENA POVEĆANJE
MASA MASIVNE ZVUČNO ZVUČNO ZVUČNO
PREGRADE IZOLACIJSKA IZOLACIJSKA IZOLACIJSKE
MOĆ MOĆ MOĆI
JEDNOSLOJNE JEDNOSLOJNIH JEDNOSLOJNE
KRUTE KRUTIH KRUTE
PREGRADE PREGRADA S PREGRADE S
(kg/m2) LAGANOM LAGANOM
PREDSTJENKO PREDSTJENKO
(dB) M M
(dB) (dB)
100 37 49 +12
150 41 49 +8
200 44 50 +6
250 47 52 +5
275 48 53 +5
300 49 54 +5
350 51 55 +4
400 52 56 +4
450 54 57 +3
500 55 58 +3 (DIN 4109/89)
1) Važi za uvjet da su bočne pregrade srednje površinske mase cca 300 kg/m2
53
54
55
56
Oblaganje masivnih zidova za poboljšanje zvučne izolacije
57
Oblaganje masivnih zidova za poboljšanje zvučne izolacije
58
PREGRADE SASTAVLJENE OD VIŠE DIJELOVA RAZLIČITE
IZOLACIJSKE MOĆI
Mnoge pregrade nemaju isti sastav u cijeloj svojoj površini već se sastoje od više
dijelova - elemenata najčešće različite izolacijske moći. To je česti slučaj sa
vanjskim pregradama sa prozorima ili unutarnjim pregradama sa vratima. U tome
slučaju potrebno je izračunati rezultirajuću izolacijsku moć pregrade složene od
više dijelova. Rezultirajuća vrijednost izolacijske moći tako složenih pregrada
uvijek je bliža vrijednosti izolacijske moći dijela sa manjom izolacijskom moći.
1 n Rw , i
R'w,rez = -10 log S i 10 10 (dB)
S uk i 1
59
Primjer:
Pojednostavljena formula:
S R w ,1 R w , 2
R'w,rez = R'w,1 -10 log 1 2
10 10
1 = 35,0 dB
S
uk
S2
S1
60
zid
R'w,z = 50 dB
1/2 prozor
R'w,rez = 23 dB
prozor R'w,p = 20 dB
61
Primjer proračuna:
Vanjski zid: R'w > 49 dB S1 = 5.50 m2
Ugrađeni prozor IZO staklo: Rw,min 32 dB S2 = 2.34 m2
Rw,z+o = 37.1 dB
Rw,z+o,potrebno28.6 dB - dan
Rw,z+o,potrebno 30.6 dB - noć
< Rw,z+o = 37.1 dB