Hrvatska Na Mucilistu-Rudolf Horvat

I
NA
MUCILISTU
NAPISAO
PROF. DR. BUDOLF IIOR,VAT
'IZDl,r-,O
KULTURNo-HIsToRIJsKo DRUSTVo
>ITRVATSKI RODOLJUB<
ZAGR,EB 1,942.
E
Uredlo AKIF KARABEe()VTC
SVA PRAVA PRIOnZANA
tlSAK; HRVATSKITlSKARsKlZAVOD D, D., zAGREB,FRANKopANsKAUL. tz.

PREDGOVOR
U toi kniizi opisuiempoviiestnetokonitog brqko izmedu Hr-
votskei Srbiie.Ovq tuinq prollosthrvotskognorodo sostoiise iz dvo
'rozdoblio.
Prvorozdobliepodinie'1. prosincq1918., kod ie priievorom
Srbo i moloduiiemnekihHrvotodo5lodo divliegovienionioso Srbi-
iom. Velim >divliego<,ier ovo nesretnovezo niie nikodq postiglo
sonkciiuhrvotskogosoboro.
'Uzolud
su hrvotskirodoliubi pod vodstvomSfiepono Rodi6q
isprviceteiili zo tim, do roskinulonce,koiimoie Hrvotskobilo nepriro-
dno povezqnqso Srbiiom.Uzoludsu Flrvotipotevli od godine 1924.
sudielovoniem u Norodnoiskupltininostoioli,dq unuiorvelikekrolie-
vine Srbo,Hrvoloi Slovenocostvoremokori mqlenuHrvqtsku, u koioi
de vlodqti Hrvqti bez skrbnikoiz Beogrodo.Toj se pokuSoi svrlio 20.
fipnio 1928.puconiemno hrvotskenorodnezostupnikeu Norodnoi
skupltini.Tom netuvenompovredomgostoprimsfvq zovrleno ie pryo
rozdoblieove kniige,ier ie nostqonepremostiv ioz izmeduHrvotske
i Srbiie.
U drugom rozdobliuprikozuiemrozne muke,ito ih ie hrvqtski
norod moroo podniiqliusliiedkrvovediktqtureiz Beogrodo.I tu se
mogu rozobrolidvq diielo. Prvidio ide do 9. listopodqI 934.,kod ie
u MorseliuizgubiosvoiZivotkroli Aleksondor,koii ie 6. siieinio 1929.
uveo opsolutizomi preuzeoodgovornostzo sve, 3to ie se dogoditi
u vriiemediktoture.Hrvqtisu zo tih 6 godino bili stovlieniizvonzoko-
no. Do se zoire hrvotskoime,prozvqoie kroli svoiudriovu >Jugoslo-
viiom<.Nemoiuii zoltite kod kuie, upiroo ie hrvotskinorod svoiepo-
glede u inozemsfvo, odokle ie oiekivoo pomoii.
lzo smrtikr,olioAleksqndropoielo ie beogrodskodiktoturone-
ito popuitoti. Hrvotskise norod privremenookupio oko drq Vlqtko
Moieko, koiemui6 doo .svoiepovierenieprigodomizboro norodnih
zostupniko 5.'svibnio1935.ill. prosinco1938.Moiek ie ielio hrvot-
sko pitonieriielitiunuiorgronicokrolievine
Jugosloviie.'U
to,mie ciliu
26. kolovozo 1939. stvoreno
>Bonovino Hrvqtskq(.
Ali time se viie niie
:*
Predgovor
zodovoliiohrvotskinorod. PouEenigorkim iskusfvom i dugotroinim

mukomq Hrvoti su ielieli sqmostolnu Hrvotsku,koio ne ie imoti
nikqkovihyezs so Srbiiom.Zoto ie svoiunodu pologoo u Poglovniko
drq Antu Poveliio,koii ie u tom provcupoirivovno dielovoood 17.
siieinio 1929.u inozemstv0. Hrvoteniie izdolo niihovonodo u boliu
budu6nosl. Hrvqtskisu Ustqie- pod vodsfvomrodoliubnogpukovniko
Slqvkq Kvoterniko neustroiivopriprovliolinorod kod kuie. lsto-
dobno ie dr. Ante PqvelidtroZiopomoii u ltoliiii Nie'moEkoi.Zofo su
Hrvotispremnodotekoli 6. trovnio1941.,kod ie krolievinoJugoslo-
viio uilo u rot. Kvoternikie no rozvqlinomoJugosloviie I0. trovn[o
1941.u ime Poglovnikqdro Ante PovelidqproglosioN'ezqvisnu driovu
Hrvotsku.
Kod izrodbeove poviiestiposluZilesu mi nebroienemoie bilie-
3ke.Upotriiebiosqm sve itomponei litogrofironebrolure, po novine
i nebroieneletke,koiimose hrvolskinorod u svoioiborbi moroo po-
sluiiti, kod ie krutq cenzuropritisnuloitompu. Nostoioo som istinu
doznotii soviesnoiu nopisoti.Ako sqm ipok - omoimlien liubovliu
premo drogom hrvotskomnorodu- gdiegod moido promolioisti-
nu, nosloioliu to poprovitidrugomprilikom.
Pripodomspominiem, dq som iz roznihobziro morqo desetok
tlonoko posvemoispustiti,o neke tlqnke dielomiceskrotiti. Tolo
molimiitotelie, neko mi oprosle,oko u toi kniizi ne nodu sve,lto su
odekivoli.
MoZdoiu kqdo modidoniietii one odlomke,koiesomsqdq
moroo izostqviti
A sodq putuiu hrvqlskinorod drogo kniigo,telko moio brigo!
Ti ie5 posluiiti kqo dokoz, kolike muke mogu Hrvoti podniiefi,
o do ipok ne ugcrsneniihovoliubov zo Nezovisnudriovu Hrvqtsku.
U Zogrebu,dne 17. svibnio1942.
Dr. RUDOLF HORVAT,
profesor.
umirovlieni
SADRTAJ
Strana
3 - Predgovor
11 - Jugoslovenski odbor
13 .-.- Narodno vije6e Slovenaca' Hrvata i Srba
15 - Inicijativa Stranke prava
16 - R?spadanje Austro-ugarske monarkije
19 - Hrvatski sabor 29. listopada 1918. I
22 - Vlada >Narodnog vijeda Slovenaca, Hrvata i Srba<
24 - Inicijativa Ivana pei5i6a i Kerubina Segvida
25 - Obnova Stranke _prava
28 - Konferencija t Zenevi
30 - Dva proglasa iz Zeneve
33 - Prvi progoni Hrvata
36 - Nesloga u >Narod"nom vije6u SHS<
38 - Prijedlozi za stvaranje nove dri'ave
39 - Rasprava o ujedinjen'iu s kraljevinom Srbijom
42 - Postanak kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca
45 - Adresa >>Narodnogviie6a SHS<
46 --- Odgovor regenta Aleksandra
, 4 9 - Proglas Stranke prava
5L - Sukob na Jeladidevom trgu 5. prosinca 1918.
52 - Kako odevidci opisuju sukob na Jeladi6evom trgu
57 - Rasprava na vojnom sudu radi sukoba na Jeladi6evom trgu
59 - Prvo ministarstvo kraljevine SHS
62 - Nezadovoljstvo se u Hrvatskoj pojadalo godine 1919.
64 - Skup5tina Hrv. pudke seljadke stranke 3. veljade 1919.
68 - Novi program Hrvatske stranke prava
69 - Privremeno narodno predstavni5tvo
7I - Prosvjed Stranke prava od 27. veljade 1919.
77 - Osnutak Hrvatske zajednice 77. srpnja 1919.
79 - O5te6ivanje krunske novdanice
81 - Vojnidka nasilja u Hrvatskoj
83 - Veliki pokret Hrvatske seljadke stranke
84 - Stranadki odno3aji u Narodnom predstavni5tvu
87 - Drugo ministarstvo kraljevine SHS
89 - Prvi mirovni ugovori
90 - Vlada parlamentarne zajednice
92 - Koncentracijono ministarstvo
93 - Buna rudi i,igosanja stoke
94 - Plebiscit u Koru5koj 13. listopada 1920.
96 - Mir u Rapallu 72. studenoga 1920.
98 - Izbori za konstituantu 28. studenoga 1920.
101 - Rezultati izboia u Dalmaciji, Bosni, I{ercdgovini i u Badkoj
SadrZaj
Strano
I04 -- Tzborni rezultati u Hrvatskoj i Slavoniji
106 - Progon komunistidke stranke
L07 - Stvaranje Vidovdanskog ustava
109 - Drugi nacrt ustava
110 - Trumbidev govor protiv ustava
L\2-Promjene:udrLavi
774 - Prvi >>Hrvatski blok<
115 - Dioba drLave na 33 oblasti
L1r7- Spomenica >>Hrvatskogbloka<
72I - Poku5aji biv5eg kralja Karla Habsbur3koga
722 - Akcija Stojana Proti6a
L24 - Politidka parnica protiv dra Sufl a'ta i drugova
130 - Predstavka >Hrvatskoga bloka< Nikoli PaSi6u
133 - Memorandum >>Hrvatskogabloka<<Medunarodnoj konferen-
ciji u Genovi
137 - Prosvjed >Hrvatskog bloka< protiv rada beogradske vlade
140 - Obnova Hrvatskog sokolstva
L42 - Nasilja Pribi6evi6evih ljudi
744 - >Kongres iavnih radnika>Hrvatskoga bloka< '
t4g - Radi6eva poruka Srbijancima
150 - Novi pnogoni u Hrvatskoj i Slavoniji
754 - Radidevi pregovori s Davjdovi6evim demokratima
156 - PaSi6 kida koaliciju s demokratima
L57 - Izbori za Narodnu skup5tinu 18. o?ujka 1923.
159 - Izborni rezultati god. 7923. u Hrvatskoj i Slavoniji
161 - Rezultati izbora u Dalmaciji, Bosni, I{ercegovini i u Badkoj
764 - Politidki razvoj poslije izbora g. L923.
L67 - >IVlarkov protokol<
1-7t - Sjednica narodnih zastupnika HRSS
173 - Borongajska skup3tina HRSS 15. travnja 1923.
181 - Tza Boronga.jske skup5tine
185 - Voinidke prilike i sluZbe
186 - DrZarmi monopoli
187t- DrLavna hipotekarna banka
188 - Narodni zastupnici HRSS dolaze u Beograd
189 -- Prva vlada PP (Pa5i6-Pribi6evi6)
191 - Proglas Hrvatske republ. seljadke stranke
195 - Pad prve vlade PP (Pa5i6-Pribi6evi6)
199 - Vlada Ljube Davidovi6a god. 1924.
202 - Radi6 i seljadka >>Zelenainternacijonala<
204 - Pad Davidovi6eve vlade
211 - Druga vlada PP (Pa5i6-Pribi6evi6)
215 - >>Obznana<<, protiv Hrvatske republ. seljadke stranke
218 - Rezolucija parlamentarne ve6ine
220 - Carine u' driavi SHS
6
SadrZaj
'Strana
22L - Nasilna provedba >Obznane< protiv HRSS

224 - Senzacijonalno uhiienje Sliepana Radi6a
227 - Opozicijoni blok o raspustu HRSS
230 - Rezultati izbora od 8. veljade 1925. u Hrvatskoj i Slavoniji
232 - fzborni rezultati u Bosni, Hercegovini, Dalmaciii, Badkoj i
Sloveniji
235 - Manifestacije i demonstracije poslije izbora
236 - Kako je vlada PP provodila -od izbore
240 - Proglas Opozicijonog bloka 13. veljade 7925.
243 - Progon >>HrvatskogaListaBloka narodnoga sporazuma i seljadke demo-
kracije<<
252 - Davidovideva opomena radikalima
255 - Tudnjava u Narodnoj skup5tini
256 - Govori L. Poli6a i S. Uroi6a protiv >Obznane<(
259 - Radikalski savjet Hrvatskoj seljadkoj stranci
26t - Izjava Pavla Radida od 27. oZujka 1925.
269 - Poni5teno 6, a ovjerovljen 21 mandat Hrv. seljadke stranke
e.7L- Ispitivanje anketnog odbora Narodne skup5tine
274 - Sporazum Radikalne i Hrvatske seljadke stranke
276 - Prvi ministri Hrvatske seljadke stranke
280 - Izjave Stjepana Radi6a
287 - Izvje3taj hrvatske opozicije o politidkom' preokretu HRSS
299 - Stjepan Radi6, ulazi u beogradsku vladu
302 - Radifieva skupBUna u Subotici
303 - Radi6 u Sarajevu i Dubrovniku
306 - Radikali prigovaraju Stjepanu Radiiu
309 ---' Afera Rade PaSida
311 - Odlazak Nikole Pa5ida s vlasti
313 - Stjepan Radi6 ispao iz vlade
315 - Sukob Ljube Jovanovida s Pa3i6em
316 - Borba protiv korupcije
318 :- Dvije skupBtine u Somboru
320'- Raskol u Hrvatskoj seljadkbj stranci
321 - Nesloga medu radikalima
3;23- Politidke trzavice pod jesen g. L926.
326 - Smrt Nikole Pa5i6a 9. pnosinca 1926.
329 - Oblasni izbori 23. sijedn.'ia 1927.
331 - Hrvatska seljadka stranka istupa iz vlade
334 - Podetak rada Oblasnih skup3tina
336 - OptuZba ministra BoLe Maksimovida
340 - Stjepan Radi'6 protiv Zagrepd,ana
342 - Nenadani pad Uzunovi6eve vlade
z
$edrZ4j
Strqna
344 - Nezadovoljstvo radi sastava Vuki6evi6eve vlade

347 - Izborne agitacije godine 1927.
351 - Izbar gradskoga iastupstva u Zagrebu 4. rujna L927.
352 - Tzbori za Narodnu skup5tinu 11. rujna 7927.
354 - fzborni rezultati u Hrvatskoj i Slavoniji
357 - Rezultati izbora u Dalmaciji, Bosni i Hercegovini
360 - Obnovljena vlada Velje Vut<i6evi6a
361:-osnutak>Seljadko.demokratskekoalicije<<
363 - Politidke borbe koncem god. 7927.
368 - Nesloga medu hrvatskim politidarima
370 - Govor dra Ante Pavelii,a o kontribuciji
371 - Rezolucija Seljadko-demokratske koalicije
374 - Ponuda Radi6u. da ude u vladu
975 - Kriza beogradske vlade god. 7928.
378 - Borbe u Narodnoj skup5tini
382 - Svade medu radikalima
384 - Djelatnost Stjepana Radi6a
387 - Srbiianci prijete Hrvatima
388 - IJmorstvo hrvatskih narodnih zastupnika
391 - Sprovod Pavla Radi6a i dra Basarideka
392 - Hrvati napu3taju Narodnu skup5tinu
394 - Hrvatska dru5tva prekidaju svaku vezu, s Beogradom
396 - Kriza beogradske vlade
399 - Sudbeni p?rka zlolina od 20. lipnja 7928.
404 - Sudbonosni zakljudci od 1. kolovoza L928.
407 - Sloga hrvatskih politidara
409 - Izjava dra Ante Paveli6a
471 - Srnrt Stiepana Radi6a
4I3 - Poslije Radi6eve smrti
4I5 - Prijetnje s amputacijom Hrvatske
4L7 - Savjeti kralju Aleksandru i beogradskoj vladi
420 - Odludnost hrvatskog naroda
425 - Manifest kral.ja Aleksandra od 6. si.jednja'lg2g.
427 - Kako ie kraliev manifest nrimlien t Zagrebu
428 - Novi zakon o kralievskoj vlasti
430 - Novi zakon o za5titi drLave
432 - Dr. Ante Pavelid osniva Usta5ki pokret
434 - Prvi dani beogradske diktature
436 - Novi zakon o op6inama
437 - Vrhovni zakonodarmi Savjet
438 - Na prolie6e godine 1929.
440 - Presuda Puni5e Radi6a i
44L - Krali se goC. 7929. spremao U Zagreb
443 - Politidka parnica protiv dra Zani6,a
445 - Dr. A"nte Paveli6 osuden na smrt
447 - Apel dra A. Paveli6a na Savez naroda
45! - Dioba dr1ave na g banovina
-8
SadrZaj
Strana
425 - Opseg pojedinih banovina

454 - Banovi i njihov djelokrug
456 - fmenovanje prvih banova
458'- Novi progoni Hrvata y
460 - Mudeni5tvo Stipe Javora
462 - Nasilno dokinu6e >Hrvatskih Sokola<
464 - Memorandum Ing. A. Ko5utida i dra J. Krnjevi6a na Savez
naroda god. 1930.
466 - Prva politidka parnica protiv dra Madeka
47L - Predstavka Hrvata iz JuZne Amerike na Savez ndroda
372 - Memorandum Hrvata iz Njemadke na Savez naroi.a
476 - Narodna banka u Beogradu g. 1930.
478 - Beogradski >>posrednici<<
479 - DrLavna hipotekarna banka g. 1930.
480 - Prete3ki porezni tereti
482 - Rad protiv hrvatskih dru5tava
483 - Novdana kriza godine 1931.
484 - Beogradska >ear5ija<
486 - Parnica protiv Javora, Soldina i Hranilovi6a
492 - Parnica protiv Ivana Rosida i drugova
496 - Pokret protiv pasivnosti hrvatskog naroda
498 - Promjena granica nekih banovina
499 - Novi ustav kraljevine Jugoslavije
-3.
500 - Manifest kralja-Aleksandra od rujna 1931.
501 - Novi izborni zakoni
505 - fzbori narodnih zastupnika 8. studenoga 1931.
506 - Hrvatski mudenici godine 1931.
508 - Politidka parnica protiv Hasana Miljkovi6a
510 - Nepravde diktatorske vlasti prema Hrvatima
1LZ - PokuSaj umorstva dra Mile Budaka
513 - Promjene u beogradskim vladarna
574 - Hrvatski mudenici u godini 1932.
5L7 - Zagrebadke >Punktacije<<od 7. studenoga L932.
518 - Druga politidka parnica protiv dra Madeka
520 -- Uprava monopola u Jugoslaviji g. 1933.
52L - Nadela Hrvatskog usta5kog pokreta
523 - Politidka parnica protiv dra I. Pernara g. 1933.
524 - IJmorstvo hrvatskog usta5e fvana Gabaja .
525 - Jugoslavenske po5te i brzojavi
526 -'Hrvatski mudenici u godini 1933.
531 - Parnica protiv Juce Rukavine i drugova
534 - Zapostavljanje hrvatskih zemalja
536 - Parnica protiv F ranje Zrinskoga i drugova
537 - Parnica protiv Begovida, Oreba i Podgorelca
538 - Kritika diktatorskog reLima 21. oiujka 1934.
540 - Procvat Beograda .na radun cijele drilave
540 - Hrvatski mudenici godine 1934.
543 - Djelovanje hrvatskih ustaFa godine 1934.
9
SadrZaj
Strana
545 - Tzbori za Narodnu skup3tinu 5. svibnja 1935.
548 - Zagreba1ki nbdbiskup ustaje protiv progona' hrvatskog
naroda
554 - Proglas l{rvatskoga narodnoga zastupstva'
DDO - Dr. Vlatko Madek u Beogradu
557 - Podetak vladanja dra M. Stojadinovida
559 - Preveliki porezi u Hrvatskoj god.. 1936.
562 - Krvoproli6e u Kerestincu 16. travnja 1936.
563 - DrZavne Sume i rudnici
565 - Politidke prilike godine 1936.
568 - Zeljeznilka politika u Jugoslaviji
569 - Hrvatski mudenici u godini 1936
572 - Drilavna hipotekarna banka g. 1936.
574 - Privilegirana agratna banka
D{O - Dr. Milan Stojadinovi6 o hrvatskom pitanju
577 - Po5tanska Stedionica godine 1937.
578 - Krvoproli6e u Senju 9. svibnja 193?.
579 - Dizanie Beograda na Stetu Primorja i Dalmacije
581 - Politika Narodne banke god. 1937.
583 - Prijedlog za nacrt novog ustava
584 - Razvoj politidkih dogadaja g. 193?.
587 - Zapostavljanje hrvatskih dinovnika
588 - Zavr1ni raduni Jugoslavije g. 1937.
589 - Sporazum izmedu Hrvat. seljadke stranke i Srpske udru-
Zene opozicije
590 - Politika dra Milana Stojadinoviia g. 1938.
592 - Hrvati trpe nepravde i u vojsci
594 - Dogadaji u Hrvatskoj godine 1938.
596 - Usla5ki manifestaciji ia hrvatskom sveudili5tu
597 - Izhori za Narodnu skupBtinu 11. prosinca 1938.
601 - Nepravedna dioba mandata poslije tzbora
603 - Promjena vlade u Beogradu 4. veljade 1939.
604 - Deklaracija o Bosni i Hercegovini 22. travnja 1939. r
607 - Osnutak >>BanovineHrvatske<< 26. kolovoza 1939.
613 - Ostali dogadaji u Hrvatskoj g. 1939.
614 : Banovina Hrvatska u godini 7940.
615 - Hrvatski radnidki pokret S. 1940.
616 - Progoni hrvatskih sveudili5taraca g. 1940. d
618 - Jugoslaviia je ludo izazvala rat
619 - Proglas dra Ante Pavelil,a hwatskomu narodu
620 - Poglavnikov proglas hrvatskim vojnicima
622 - Propast kraljevine Jugoslavije
623 - Zadnii proglas dra Ante Pavelil,a iz tudine
624 - Progla5enie Nezavisne DrLave Hrvatske
626 - Krali'i vlada bjeZe iz Jugoslavije
627 - Dolazak Poglavnika dra Ante Paveli6a u grad Zagreb
629 - Sastav prve hrvatske drZarme vlade
10
JUGOSLOVENSKI ODBOR.
Podetkom svjetskoSa rata ostavi5e Hrvatsku: dr. Ante
Trumbii, Frano Supilo, dr. Hinko Hinkovii, Ivan Mestrovii, dr.
Dinko Trinajstii, Milan Marjanovii, dr. Franjo Potodnjak, dr.
Josip Jedlowski, dr. Ivan Gmajner, Rudolf Giunio, dr. Milivoj
Jambri5ak i jo5 neki Hrvati. Ove naS=eemigrante podupirahu
moralno i materijalno oni Hrvati, koji se vei prije rata nastani5e
u Americi, osobito pak dr. Ante Biankini, don Niko Gr5kovii,
Pa5ko Baburica i Vjekoslav Mitrovii. Hrvatima se pridruZi5eslo-
venski emigranti: dr. Gustav Gregorin, dr. Bogumil Vo5njak i
dr. Niko Zupani(,,te srpski bjegunci iz Austro-Ugarske: dr. Ni-
kola Stojanovii, Jovo Banjanin, dr. Milan Sr5kii i Du5an Vasilje-
vii. Tako se naskoro od Hrvata, Srba i Slovena.carr tudini sa-
s t a v i o, J u g o s l o v e n s k i o d b o r ( , k o m u p o s t a d ep r e d s j e -
n i k o md r . A n t e T r u m b i i .
d- -----
,rj"gorfovenski odbor.., koji je svoje sjedi5te imao u Lon-
donu, bija5e od prvoga dasa neprijateljski raspoloZen prema
Austro-Ugarskoj, te. je protiv nje vodio agitaciju u zapadnoj
Evropi i u Americi. Njegova bija5e namjera, da od Austro-
Ugarske otrgne one zemlje, u kojima stanuju Hrvati, Srbi-i Slo-
venci, pa da ih sjedini s kraljevinama Srbijom i Crnom Gorom.
Kao prvi korak k tomu cilju sluZio je ugovor, Sto ga ie dr. Ante
Trumbii, kao predsjednik >>Jugoslovenskog odbora.. 20. srpnja
1917.na K r f u sklopio s Nikolom Pa5ii,em,kao predsjednikorq
ministarskoga savjeta kraljevine Srbije. Po tom ,k r f s k o m
p a k t u<<imala se stvoriti >>kraljevinaSrba, Hrvata i Slovenaca<<,
kojoj ie se vladar iz dinastije Karadordevii zvati >kralj Srba,
Hwata i Slovenaca<<. U toj drL,avibit ie posveravnopr.avna
sva tri narodna imena:. Srbi, Hrvati i Slovenci, sve tri narodne
zastave: srpska, hrvatska i slovenska, obje azbuke: iirilica i lati-
nica, te sve 3 glavne vjeroispovijesti: pravoslavna,rimokatolidka
i muslimanska.Drtava ie imati samo jednu krunu, jednu drZavnu
zastavui jedan driavni grb, a kalerfdar treba Sto skoriie iziedna-
diti. {Jstav, - koji ie >dati narodu moguinost, da u s a m o u-
pravnim jedinicama raz:tiieposebnesvoje energije", - ima
l1
Narodno vijede Slovenaca, Hntata i Srba
s e > > b r oj n o k v a l i f i k o v a n o m veiinom primiti u Usta-

votvornoj skup5tini< (konstituanti).
Paralelno s akcijom ,rJugoslovenskog odborao tekao je rad
hrvatskih i slovenskih narodnih zastupirika u Austro-U g.ay
sko j. Tako je u Bedu 35 hrvatskih i slovenskih zastupnika,
'dinili
koji su >Jugoslovenski klub", 30. svibnja 19L7. u carevin-
s k o m v i j e i u d a l o i z j a v u ,d a n n a t e m e l j u n a r o d n o g a n a d e l a
i h r v ats k o ga dr 2'avn o g a p r av a zahtijevaju ujedinjenje
svih zemalja u monarki j i, u kojima Live Slovenci, Hrvati i
Srbi, u jedno samostalno - od svakoga gospodstva tudih naro-
'da
slobodno i na demokratskoj podlozi osnovano drlavno
tijelo pod i,ezlom habsburSko-lorenske dinastije.,. lJz ove hrvat-
s k e i s l o v e n s k ez a s t u p n i k e u B e d u p r i s t a d e , r S t a r d e v i i e v a
stranka p r a v o ( < , k o j a j e t o i z j a v i l a 5 . l i p n j a 1 9 1 7 .n a h r v a t -
s k o m s a b o r u u Z a g t e b u . . I s t o j e 2 5 . s i j e d n j a 1 9 1 8 .u d i n i l o 1 5
zastupnika istarskoga sabora, a 14. travnja 1918. takoder svi
hrvatski i srpski zastupnici iz Dalmacije. Hrvati i Slovenci na-
stojahu dakle, da unutar habsburSke monarkije
stvore posebnu drL,avu, u kojoj bi se na5li svi Hrvati, Srbi i
Slovenci
NARODNO VIJEEE SLOVENACA,

HRVATA I SRBA.
S v e s e j a d e . p o d e l oi s t i c a t i > ) n a r o d n o s a m o o d r e d e -
j
r €.., po kojemu svaki narod ima pravo, da sam odredi svoju
sudbinu. Na ovo se nadelo osloni5e brojni hrvatski, srpski i slo-
venski politidari iz Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Istre, Medi-
murja, Slovenije, Bosne i Hercegovine, koji 3. o?ujka 1918.u Za-
grebu zatraLiie nezavisnu >>drZ,avu Slovenaca", Hr-
v ata i S rb a... Da se to lak5e poludi, udru7,ese 24. rujna 1918.
ts Zagrebu: Stardeviieva stranka prava, Hrvatska pudka seljadka
stranka, Narodna organizacija u Dalmaciji, Srpska narodna radi-
kalna stranka,, Socijalno-demokratska stranka, te 6 slovenskih
stranaka, koje su jo$ 17. kolovoza 1918. u Ljubljani sastavile
'Narodni svet za" Sloveniju i Istru<. Korak dalje udinjen je 5.
l i s t o p a d a 1 9 1 8 . ,k a d j e u Z a g r e b u o s n o v a n o > ' N a r o d n o vi je-
i e Slovena ca, Hrva ta i Srb &(, u koje udu i predstavnici
nekih malih politidkih grupa, a 8, listopada takoder ,rhrvatsko-
srpska koalicija<.
l2
Naiodno'vijede Slovenada, Enrata i Srba
Predsjednikom >rNarodnog vijeia< posfade dr. Antun K o-

r o S e c , p o d p r e d s j e d n i c i m az; u b a r d r . A . P a v e l i i i S v e t .P r i -
biievii, a t a j n i c i m a :d r . M a t e D r i n k o v i i , dr. Ivan Lor-
kovii i dr. SrdanBudisavl j e v i i . > N a r o d n o . v i i e i e <i m a l o
je konadno 28 delegata iz Hrvatske, Slavonije i Rijeke, 18 iz
Bosne i He.rcegovine, 14 iz Slovenije, l0 iz Badke, Banata i Bara-
nje,7 iz Dalmacije, a 3 iz Istre. Tako je udinjeno po nadelu, da
svaki dlan >rNarodnog vijeia<< zastupa 100.00Ai,itelja.
'
elanovima oNarodnog vijeia< postadoSe od Hrvatsko-
srpske k o a I i c i j e narodni zastupnici: dr, Ivan Paledek, dr. Zivko
Bertii, dr. Eduard Lukinii, Veieslav Wilder, dr. Bogdan Meda-
kovii, dr. Du5an Popovii, Svetozar Pribiievii, dr. Milutin MaZu-
ranii, dr. Ivan Ribar, dr. DuSan Pele5, dr. Makso Ro5ii i dr.
Stevan Simeonovii-eokii.
U ime Stardeviieve s t r a n k ep r a v a s t u p i 5 eu r r N a r o d n o
vijeie< narodni zastupnici: dr. Ante Pavelii (zubar), dr. Zivko
Petridii i Cezar Akadii, te.pristaSe: dr. Nikola Winterhalter, dr.
Svetozar Rittig i dr. Grga Andelinovii.
Od Hrvatske pudke seljadke stranke stupi5e u rrNaro-
dno vijeie<<:narodni zastupnik Stjepan Radii i prista5a Dragutin
Kovaievii; od Srpske narodno-radikalne stranke: dr. Zatko
Miladinovii i prof. Milan Nedeljkovii; od Soci jalno-demo-
kratske stranke: Vitomir Korad i Vilim Buk5ek; od skupine
oko dnevnika ,rGlasa Slovenaca, Hrvata i Srba.. narodni zastup-
nik dr. Srdan Budisavljevii; od skupine 6lqo >Novina<<:dr. Janko
Simrak, a. od skupine >Malih Novina<< narodni zastupnik dr.
lvan Lorkovii.
Dalmaci j u s u u r r N a r o d n o m v i i e i u < z a s t u p a l i :d r . M a t e
Drinkovii, dr. Gajo Bulat, dr..Ivo Krstelj,' dr. Prvislav Grisogo-
no, don Stanko Banii, dr. UroS Desnica i Milan Maru3ii; I s t r u:
dr. Duro eervar, Josip Gra5ii i dr. Sime Kurelii, a M e d i m u r j e:
dr. Ivan Nepomuk Novak.
IzBosne i Hercegovine s t u p i $ eu r r N a r o d n ov i j e i e < < :
dr. J'ozo Sunarii, Kosta KujundZii, Gligorije Jeftanovii, Vojislav
Sola, fra Ljubomir Galie, Stjepan Grdii, dr. Luka eabrajii, dr.
Sava Ljubibratii, Vjekoslav Jelavii, dr. Milan Jojkii, dr. Tugo-
mir Alaupovii, dr. Vlado Corovii, fra Didak Buntii, Hamid
Svrzo, Maksim Durkovii, dr. Me[med Spaho, protb DuSan Kec-
manovii, dr. Vojislav Besarovii, Pero Stokanovii, Danilo Di-
movii, dr. Halil beg Hrasnica, Simo Erakovii i Duro D7,amonja.
13
Narodno vijede Slovenaca, Hnrata t Srlba
Sveslovenskupudku stranku zastupahuu ,rNarodnom

vijeiu<: dr. Antun Korosec, dr. Lovro Pogadnik,dr. Ivan Ben-
kovii, Bogumil Remec, dr. lzidor Cankar, dr. Josip Jerii, Fran
S m o d e j i d r . A n t u n K o b a l ; ' J u g o s l a v e n s kdue m o k r a t s k u
stranku: dr. Vjekoslav Kukovec, fvan Hribar, dr. Vladimir Rav-
nikar i dr. Albert Kramer, a politidko dru5tvo >Edinost<< u Trstu:
dr. Ivan eok i njegov zamjenik dr. Josip Wilfan. U sredisnji
odboruNarodnog vijeia<<kooptirani su dlanovi: dr. Fran Barac,
dr. BoZo Vukotii, dr. Matko Laginja i dr. Josip Smodlaka.
Opienito se opalalo, da je u ,rNarodnom viieiu<, bilo p r e-
m a I o izr azitih H rv ata. Neki su naime dlanovi ,Nat'o-
dnog vijeia< dodu5ebili porijeklom Hrvati, ali osjeiajem >Jugo-
'se
slavehi... Tako zbilo zato, Sto u ,rNarodno vijeie<<nij'e bio
n i t k o p o z v a no d n H r v a t s k e strank.e prav4(,'kojoj je
u Hrvatskom saboru pripadalo ovih 12 narodnih zastupnika: dr.
Vladimir Prebeg (izabran u izbornom kotaru Slavonski Brod),
dr. Josip Pazman (Nova Gradi6ka), dr. Aleksandar Horvat (Novi
Marof), dr. Ivo Frank (KriZ), dr. Vuk pl. KiS (Pregrada), Fran
Novak (KriZevci), Stjepan Pavunii (Sv. Ivan Zabno),Matija Polii
(Slunj), Ivan Zatluka (Vilie-selo), Josip Milkovii (Bi5kupec),
Stipe Vudetii (Peru5ii) i Stjepan Zagorac (Koprivnica), koji je
bio izabran kao Stardevie,anac.
Bolje od prava((pro5la je
"Hrvatske stranke "stardeviieva
stranka prava<<, kojoj je pripadalo ovih l0 narodnih zastupnika:
Ivan PerSii (izabran u izbornom kotaru Velika Gorica), Marko
Do5en (Karlobag), dr., Zivko Petridii (Otodac), zubar dr. Ante
Pavelii (Samobor),Dragutin pl. Hrvoj (Klanjec),Vojislav Kempf
(Jastrebarsko),Franjo pl. Kufrin (Pisarovina),Ivica Kovadevii
(Sv. Ivan Zelina), Cezar Akadii'(Ivanec) i dr. Petar Majer (Klo-
Star). Pripadom valja spomenuti,da. su godine 1917.u saborski
klub >tStardeviievestranke prava( stupila dva srpska narodna
zastupnika: Valerijan Pribiievid i dr. Srdan Budisavljevii. Oni
su Stetno djelovali na hrvatski osjeiaj nekih.Stardeviianaca, po-
imencena dra Paveliia, dra Petridiia i dra Majera,
- >rHrvatskoj pudkoj seljadkoj stranci< pripadahu u hrvat-
skom saboru 3 narodna zastupnika,i to: Stjepan Radii (izabran
u izbornorn kotaru Ludbreg), Vinko Lovrekovi(, (eazma) i Tomo
Jaliabetit, (Novigrad Podravski). Oni se prikljudi5e saborskom
klubu >>Hrvatskestranke prava...
l4
Inicijativa Stranke praya
INICIJATIVA STRANKE PRAVA.

'
Prema zakljudku Stranke prava predao je nar. zastupnik dr.
Vladimir Prebeg u ime svoje i svojih zastupnidkih drugova, lz
vlastorudne potpise, predsjedniStvu sabora kraljevine Hrvatske,
Slavonije i Dalmacije u Zagrebu jo$ prije prevrata, t. j. dne 14.
listopada 1918.,slijedeii zahtjev:
>Visoko predsjedni5tvo!
Pred 1300godina utemeljio je hrvatski narod svoju dr?avu
i s njom_svoje pravo suverenogasamoodredenja. Tim svojim
pravom do$ao je hrvatski narod ka5nje i u sklop habsburske
monarkije.
U mirovnoj ponudi, upravljenoj na predsjednika Wilsona,
stavila se habsbur5kamonarkija sluZbenona stanovi5te slobode
i ravnopravnosti svojih naroda, te im pfiznala pravo samoodre-
denja. Tim je dasom pfiznato, da prestaje gospodstvo jednih na-
roda nad drugim, te je hrvatskomu narodu opet otvoren put, da
sam odludi o svojoj sudbini.
Buduii da ugarsko-hrvatskanagoda od 1868. znadi gospod-
stvo tudeg, madZarskogndroda nad hrvatskim; buduii da j e ta
nagodba zaprekaujedinjenju svih hrvatskih zemalja u slobodnu
i samosvojnu hrvatsku drL'avu,to potpisani zastupnici Stranke
prava, koja se uvijek borila za odstranjenje ove nagode,ne pri-
znajudi joj zakonitost, smatraju nuZnim, da sabor kraljevine
Hrvatske, Slavonije i Dalmacije izrelq da tu nagodu ne priznaje
i ne smatra.obvezatnompo hrvatski narod, i time da u jednu
ruku odstrani ovu zapreku ujedinjenju hrvats.koganaroda, a u
drugu ruku da omoguii, da hrvatski narod na predstojeioj mi-
rovnoj konferenciji samostalno zastupa interese svoje i svoje
drlave.
Molimo z,ato, da visoko predsjedniStvo izvoli odmah sa-
zvati sjednicU hrvatskoga dri,avnog sabora sa dnevnim redom:
>>Ukinude hrvatsko-ugarskenagodbe(2. dl. I. 1868.)te progla5enje
slobode i samostalnostihrvatskoga naroda...
lJ Zagrebu,dne 14. listopada 1918.
Kada se je medutim ustrojtlo ,rNarodno vijeie <<u Zagrebu,
stvorio je poslovni odbor Stranke prava-nasvojoj sjednici, ob-
I5
Raspadanje austro.ugarske monarhije
dri,anoj u Zagrebu dne 26. listopada 1918.,uz sudjelovanje na-

rodnog zastupnika Stjepana ZaEorca - i predao pismeno ,rNaro-
dnom vijeiu< zakljudak i prijavu, da L,eli pristupiti >Narodnom
vijeiu SFtSo u Zagrebu.
,rlj crrrim sudbonosnim dasovima, gdje narodi sami imadu
da odlude o svojoj sudbini, Strank a praya u svrhu odgvanja inte-
resa hrvatsko ga naroda i u svrhu jedinstvene manifestacije na-
rodne volje, te radi koncentracije svih narodnih sila - stupa u
Narodno vijeie Slovenaca, Hrvata i Srba, pristaje bezuvjetno na
stanoviSte Narodnoga vijeia, izneSeno u objavi od 18. listopada
1918.; pfiznaje pravilnik Vijeia obveZatnim za svoje dlanove,
te je ovlastila narodne zastupnike gg, dra Vladimira Pre,bega i
'stjepana
Za{orca, da taj zakljudak Narodnom Vi5eiu dojave...
Na tu prijavu ostala je Stranka praya bez odgovora i nije
primljena u Narodno vijeie, gdje su se bojali, - pod uplivom
Svetozara Pribiieviia, - da ie pristupom stranke ptaYa u vijeiu
ojadati hrvatski elementi i osujeiene biti namjere protivnika hr-
vatskog a naroda
RASPADANJE AUSTRO-UGARSKE MONARKIJE.

Poput Hrvata, Srba i Slovenaca uredi5e svoje rrNarodno
vijeie< takoder e esi i Slovaci. Njihovo se vijeie nalazilo
izv an granioa Austro-Ugarske; zato mu je vlada Sjedinjenih
'
dri,ava sjeverne Amerike priznala znataj ratujuie vlasti, koja
upravlja vojnidkim i politidkim poslovima eeha i Slovaka. To je
upla5ilo c^ra i kralja K a r I a IV. Da predusretne raspad hab-
s b u r 5 k em o n a r k i j e , o d l u d i s e K a r l o z a f e d e r a l i z a m . U t o j e
ime 16. listopada 1918.objelodanio manifest, u kome medu osta-
lim javlja: ,Austri j a ima da prema volji svojih naroda po-
s t a n e s a v e z n a d r L a v a ,u k o j o j s v a k i narod na sYome teri-
toriju tvori vlastitu svoju drlavnu zajednicu. Nova izgradnja
poloi,aja, koja ni na koji nadin'ne ie dirati u cjelokupno-st ze-
ma.lja ! g ar s k e krune, irna da .svakoj narodnoj zasebnoj -dri,avi
zajamdi nj enu samostalnost<. ! . 1
16
Raspadanje Austro-ugarske rnonarhije
Da je ovaj manifest iz;a6ao nekoliko mjeseci prije, motda

bi Karlu po5lo za rukom, da s p a s i svoju monarkiju. Ali 16.
listopada 1918. bija5e prekasan rok za takvu operaciju. Po-
vrijedeni Slaveni z am r z i 5 e Austro-Ugarsku, tratedi njenu
smrt. l)z to se znalo, da madZarski prvaci (osobito Aleksandar
Weckerle i grof Stjepan Tisza) jo5 nisu progledali, pa da
ne ie ni duti o tomu, da se i zemlje ugarske krune urede f e-
derativno.,
Zato je >Narodno vijeie Slovenaca, Hrvata i Srba.. 19. li-
stopada 1918. objelodanilo svoju izjavu, kojom >o t k I a n j a
osnovu rje5enja na5ega narodnog pitanja, sadrZanu u austrij-
skom carskom manifestu od 16. listopada, a isto tako i dvaki
drugi buduii prijedlog, koji bi i5ao za tim, da se na5e narodno
pitanje rije5i d j elomidno i da mu se oduzmenjegov medu-
narodni znalaj.( U istoj izjavi rrNarodno vijeie<<kaile: ,rTra-
Limo ujedinjenje rc j elokup noga nasega naroda Slovenaca,
Hrvata i Srba na ditavom njegovom etnografskom teritoriju
- bez obzfta na koje pokrajinske ili d,r'Zavne granice, u kojima
danas iive, u'jednu j.edinstvenu potpuno suverenu dtL,avu,
uredenu na nadelima politidke i ekonornske demokracije, koja u
sebi sadr?,aje dokidanje svih socijalnih i ekonomskih nepravda
i nejednakosti. TruLimo, da na buduioj mirovnoj medunarodnoj
konferenciji bude na5 narod jedinstveno zastupan po svojim
naroditim izaslanicima. >rNarodno vijeie< dri,i, da ie se jedino
ostvarenjerq ovih zahtjeva i nadela zajamliti trajni mir medu na-
rodima, udruZenim u slobodnim dri,avama, a time omogui,iti
>>saven z a r o d a < rNarodno vijeie< iz-
javljuje, da ie se prema opiim nadelima demokracije svim ino-
narodnim manjinama u drZ,avi Slovenaca, Hrvata i Srba
osigurati slobodan razvoj, a susjednim drL,avama omoguditi i
osigurati trgovadko-prometni prilaz na more tako, da to ne dira u
na3u, teritorijalnu cjelokupnost i driavnu suverenost. >>Narodno.
vijeie< poziva cjelokupni na5 narod jedne krvi i jezika, jedne
du5e i srca, da se za o?ivatvorenje ovih zahtjeva i nadela zaloi,i s
onom odano5iu i samoprijegorom, koje ovo sudbonosno vrijeme
'
trali.<< ,
Na taj odludan stav osokolio je >Narodno vijeie< u prvom
redu odgovor, Sto Ea je Austro-Vgarskoj 18. listopada poslao
W i 1 s o n, predsjednik Sjedinjenih drZ,ava. Wilson kaZ,e, da je
I{vatska nra muEili$tu 2
t7
Raspad.anje Austro-ugarskb monarhije
njegova vlada >>nanajdalekoseZniji nadin p r iznala, da su na-

.rodne telnje Jugoslavena za slobodom pravedne<. (Nema
sumnje o tomu, da glavnu zaslugu za" o.vo priznanje ima Jugo-
slovenski odbor, koji je protiv Austro-Ugarske radio u sjever-
noj Americi.) Narodno je vijeie 21. listopada >>najveiom rado5-
iu< ,pozdravilo stanovi5te, Sto ga je Wilson zauzeo u svome
odgovoru r:ra austro-ugarsku notu od 4. listopada 1918. ,>Narod
Slovenaca, Hrv ata i Srba smatra medunarodni mirovni kongres
jedinim kompetentnim forumom (mjerodavnim mjestom) za ko-
nadno rjeSenje svoga narodnog pitanja.<
Narodno je vijeie 21. listopada 1918. pozvalo ,rzagrebalko
gradanstvo i ditav narod, da u svojim manifestacijama svagdje
daje odu5ka samo svojemu veselju i odu5evljenju, pa da onemo-
guii'svaku demonstraciju, koja bi i51a i za najmanjim uni5tava-
njem tudega dobra... Tomu se pozivu zagrebadko gradanstvo 22.
listopada odazvalo velikom povorko,m, koja je obi5la glavne
ulice.
Naprotiv je narod izvan Zagreba podeo napadati tudu imo-
vinu, narodito pune vagone na kolodvorima. Navodno je to 6inio
>>zelenikader.., t. j. oni.vojnici, koji pobjegoie iz vojske u Surhe
i planine. Tedajem posljednjih dana znatno je pao ugled drlavnih
oblasti, a narod je sve tel,,eosjeiao oskudicu hrane, obuie, odi-
jela i razne potrebite robe. Td je dovodilo do anarkije i do ogor
6enja protiv drZavnih organa, narodito protiv upravnih i (veii-
nom rnadi,arckih) Leljeznidkih dinovnika.
Da se predusretne grabelu, pozvalo je >rNarodno vijeie<
23. listopada narod, neka po gradovima i selima osniva >>od b o-
re Narodnog vijeia<<. Ovi ie imati 3 zadaie:1. dazastite
imovinu i Zivot >svih dri,avljana bez razlike<<;2. da >rNarodnom
vijeiu< javljaju osobite dogadaje; i 3. da todno izvr5e sve, Sto
im rrNarodno vijeie< maloi,i rta korist svega naroda. Da pak
>Narodno vijeie< uzmogne provesti svoje ciljeve, pozvalo je 26.
listopada narod rta ,rdobrovoljni narodni porez<< Tomu qe po-
zivu odmah odazvalo gradskei zastupstvo u Zagrebu, dozna-
div 27. listopada >rNarodnom vijeiu< svotu od milijun kruna.
Podjedno je zastupstvo izabralo odbor, koji ie u gradu Zagrebu
organizirati >N a r o d nu s t r a Lu<<.
Medutim se car i kralj Karlo IV. odludio, da napusti
svoje saveznike (Njemadku, Tursku i Bugarsku), pa da sklopi
18
Ervatski sabor 29. listopada 1918.
separatni (posebni) mir sa brojnim svojim neprijateljima. U tu

je svrhu grof Julije Andra5i, kao ministar vanjskih posala, 28.
listopada 19i8. javio Wilsonu, da vlada Austro-Ugarske p r i-
h v a 6 h njegovu poruku od 18. listopada. "Podjedno privoljuje
i njegovom shvaianju o pravima naroda Airstro-Ugarske,a
n a r o d i t oe e h o s l o v a k a i Jugoslavena<. I s t o g aj e
dana Andra3i brzojavno zamolio Lansinga, dtlavnoga tajnika
Sjedinjenih dri,ava sjeverne Amerike, neka kod predsjednika
Wilsona >>poradi, da se interesu dovjednosti,kao i u interesu
svih naroda, koji i,ive u Austriji i u Ugarskoj, - bezodvladno
sklopi primir j e na svim frontama Austro-Ugarskei da se za-
p o d j e n up r e g o v o r i o m i r u < < . S a d r Z , aoj v e n o t e s a o p i i o j e
Andra5i istodobno vladama Francuske,Engleske,Italije i Japana
s molbom, da i one kod Wilsona podupru prijedlog Austro-
Ugarske o podetku mirovnih pregovora.
HRVATSKI SABOR 29. LISTOPADA 1918.

Za 29.listopada1918.bio je u Zagreb sazvanhrvatski sabor.
Znalo s€, da ie zastupnici odmah na prvoj sjednici zakljuditi
prelom s Ugarskom i s Austrijom. Da se ovaj momenat i vanj-
skim nadinom manifestira, sastade se na Markovom tr€lu silan
svijet. Na trg dodo5e i hrvatski (veiinom priduvni) dasnici,
koji su 28. listopada sa svojih kapa poskidali stare austro-ugarske
rozete, pa ih zamijenili hrvatskim kokardama. Veliko je oduSe-
vljenje na trgu zavladalo, kada se pojavi5e vojnidke glaibe 25.
domobranske i 53. zajednidke pukovnije, s kojima dodo5e tako-
der dasnici i,vojnici. To bijaSe dokaz, da uz hrvatski narodni
pokret pristaju gonreralpje5a5tva Luka Sn j ari6 i podmarSal
Mihovil Mih al jevii. (Snjarii bija5eu Hrvatskoj zapoviednik
zajednidke vojske, a Mihaljevii zapavjednik domobranstva.) I
zaista se Snjarii i Mihaljevii 29. listopada sa ditavom oruZanom
silom stavi5ena raspolaganje>Narodnom vijeiu<. Oni su dapade
s podmar5alom I5tvanoviiem i s generalom Josipom Pliveliiem
uniSli u hrvatsku sabornicu, gdje ih narodni zastupnici i narod
na galerijama pozdravi5epljeskom i poklicima: >rZivjelanarodna
vojska<. Snjarii je u dvorani sjeo kraj bana Antuna pl. M ih a-
lovi(,a.
U 10 sati i 30 dasovaotvorio je sjednicu hrvatskoga sabora
predsjednikdr. Bogdan Medakovii znai,ajnimgovorom, u
t9
Hrvatski sabor ?9. listopada 1918.
kojemu je prikazaa politidki poLolaj: Zastupnik Svetozar p r i-

b i i evii podnio je pre5ni prije'dlog,koji glasi ovako:
I. Hrvatski dr?avni sabor - na temeJiu potpunoga prava
narodnoga samoodredenja,koje je danas ve(, priznato od svih
z a r a ( , e m vi hl a s t i ,- s t v a r ao v a j z a k l j u d a k r: r S v i d o s a d a s n j i
drzavopravni o d n o s a j i i v e z e i z m e d uk r a l j e v i n eH r -
vatske, Slavonije i Dalmacije s jed,nestrane, te kraljevine Ugar-
ske i carevine Austrije s druge strane razres av a ju se.
Ukida. se dakle i ni5tetnom progla5uje napose hrvatsko-ugarska
nago db a, a isto se tako ukidaju i ni$tetnima proglasuju svi
kasniji njeni dopunjci ili revizije tako, da od danas.Dalmaclja,
Flrvatska i Slavonija nema s kraljevinom Ugarskom ni pravno
ni faktidno nikakovih zajednidklh drlavnih poslova<..
il. Dalmacija, Hrvatska i Slavonija s Rije-
kom pro glasu j e se posve nezavisnom dri.avom
prema Ugarskoj i Austriji, te po modernom nadelu narodnosti --;
a na temelju narodnog jedinstva Slovena.ca, Hrvata i Srba - pri-
stupa u zajednidku narodnu suverenu dri,avu Slovenaea,Hrvata
i Srba na cijelom etnografskompodrudju toga naroda, bez obzira
na.ma koje teritorijalne i drlavns graoiee,u kojima narod Slove-
naca, Hrvata i Srba danas i,ivi. Svgopda narodna ustavotvorna
skup5tina svega ujedinjenoga,naroda Slovenaca,Hrvata i Srba
odlud,itie - s unaprijed odredenom kvalificiranom veiinom, koja
potpunoma zaitiiuje od svakoga majofiziranja, - konadno kako
o formi vladavine, tako o unutra5njem ustrojstvu haSe drZ,ave,
uterneljene rra. potpunoj ravnopravnosti Slovenaca, Hrvata i
Srba.
ovaj presni prijedlog potpisalo je jos 12 narcdHihzastup.
nika, poimence: dr. Ante Pavelii, Ivan Persii, dr. Edmund Lu-
kinii, Ivan Kovadevii, dr. Pero Magdii, dr. Dusan Popovii, dr.
Zivko Petridii, dr. Dusan Peile5,Cezar Akadii, dr. Ivan Krnic, dr.
Ivan Lorkovii i dr. Duro Surmin. Po5to se:znalo,.da.isto Zele svi
dlanovi hrvatskoga sabora, govorio je o prijedlogu samo predla-
gad Pribiievii. On je medu ostalim rekao: >rDalm acija, Hr-
vatska i Slavonija p r o g l a s u j es e p r e m a A u s t r i j i i
Ugarskoj za nezavisnu drL,avu.Ali posto u Dalmaciji, Hrvatskoj
i Slavoniji Zivi samo jedan dio velikoga na5egnaroda, izjavljuje
odmah hrvatski sabor ovim presnim prijedlogom, da je kralje-
vina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija vol jna
20
Hnratski sabor ?9, listopada 1918.
stupiti u zajednidku potpuno suverenu drlavu Slovenaca, Hrvata

i Srba . . . U smislu ovoga prijedlo ga ima da se' ta na5a nezavisna
i potpuno suverena dri,ava protegne na ditavom na5em narod-
nom teritoriju od Sode, tamo do ,Soluna . . . U toj zajedrridkoj
dri,avi imadu Slovenci, Hrvati i Srbi da budu potpuno jednaki
faktori. Ne radi se o tome - i ne mol,e se i ne smije se raditi o
tome, da se u tom narodu pojedini dijelovi rna-
jorizftaju ili nulificiraju . . . Jer govorimo o drlavi Hrvata, Slg
venaca i Srba, mi ne iemo da od ova tri imena' jedno zapostavi-
mo drugomu, niti iemo da ih supstituiramo (zamiieaimo) j ednim
ietvrtim, jer ne (emo da dekretom rjeSavamo pitanje, k.oje mo7,e
rije5iti samo kulturni ruzvoj narodni<<.
Pribiieviiev pre5ni prijedlog bude u saboru jednoglasno
primljen u 11 sati i 5 dasa. Sada zazvonile z.vona u svim, crkvama
ra{nebadkim, da sav narod doznade, kako se Hrvatska konadno
oslobodila vezd s Austrijom i i Ugarskom. Na Markovom trgu
zavlad,a neopisiva radost, Narod je u odu5evljenju pjevao rodo-
ljubne pjesme i klicao narodnim zas;,tupnicima,& u mnogom oku
vidjela se suza radosnica. Svatko je osjeiao, da je kucnuo das
slobode, jer'su raskinuti lancl, kojima su Mad7,afi okovali nepo-
bijedene, ali zato prevaren,e Hrvate.
O p i e n i t o s e o d e k i v a l o ,d a 6 e h r v a t s k i s a b o r s k i n u t i kra-
Ija Karla IV. i habsbur5ku din'astiju, te proglasiti hrvatsku
republiku, kojoj je klicao i narod na Markovom trgu. Hrvat-
ski sabor nije toga udinio, a Pribiievii je s pro,zora,javio narodu:
)rO f o r m i dri,av€ i ostalim detaljima odludit 6e na5a buduia
narodna konstitu antta, izabrana na nadelu slobodnog, tajnog, iz.
ravnog i opieg prava glasa<<.
Ipak je trebalo barem faktidno Karlu IV. oduzeti v r ho v-
n u v 1 a s t, koju on vrsi kao kralj hrvatski. Zastupnici se spo-
razumjese o tomu, da od sada owu vrhovnu vlast mjesto kralja
Karla IV. vr3i >Narodno vijeie<<. Zato je zubar dr. Ante
Pavelii stavio ovaj pre5ni'prijedlog; Sabor - kao pr;e,dstavnik
kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije smatra objarru
,tNarodnog vijeia< od 19. listopada 1918. za sebe obvezatnom,
te izlavljuje, da ,rNarodnom vijeiu Slovenaca, Hrvata i Srba<Narodnog vije,6a Slovenaca, ,Hrvata r Srba<<
Lorkovii, dr. Duro Surmin, Ivan Kovadevii, dr. Eduard. Lukinic,

dr. Du5an PeleS, dr. Ivan Krnic i Cezat Akadii. Za'prijedlog
se izjavio dr. Vladimir Prebeg u ime saborskoga kluba >>stranke
prara<<,te dr. Josip Silovii u ime kluba >>unionista izvan strana-
ka.<.Po5to je i ban; Antun pl. Mihalovii oditovao, da >>cijelu egze-
kutivu (izvr5ujuiu vlast) stavlj a na raspolaganje >'Narodnom '
vijeiu<<, primljen je Paveliiev"prijedlog jednoglasno. ovim ta-
som prestade u Hrvatskoj vrhovna vlast kralja Karla IV.,
koga je zamijenilo ,Narodno, vijeie Slovenaca, Hrvata i Srba...
Predsjednik dr. Medakovii prekine ovu historijsku sjednicu
hrvatskoga sabora, te pode s narodnim zastupnicima u crkvu sv.
Marka, gdje je odsluZen >>Te Deum... Istodobno je narod na
Markovom trgu prisizao vjernost novoj i iezavi- !
sno j Sloven aca, Hr vata i Srba... obrazac
"drLavi
prisege izgovarao je nar. za"st.dr. Ante Pavelii, a narod je rijed
po rijed ponavljao ozbiljno i odu5evljeno. PrisegoSei dasnici, koji
izvuko5e madeve iz korica svojih. Mogli su to udiniti tim lak5e,
Sto ih je kralj Karlo IV. rijeSio prisege vjernosti prema njemu,
darujuii im tromjesednu plaiu. Iza povratka iz crkve primio je
hrvatski sabor pre5ni prijedlo g zastupnika Stjepana Radiia o
zabrani izvoza Zivotnih namirnica u Austriju i Ugarsku. Nato
predsjednik Medakovii rede: >>PredlaZem,da se ova sjednica
z a k l j u d i ,a n a r e d n a da se odri,i u vri j eme, kada to
p o t r e b e u z i 5 t u < . P o 5 t o j e s a b o r j e d n o g l a s n op r i m i o i t a j
prijedlog, zakljudena je ova sjednica sabora hrvatskog u 12 sati
i 50 dasa uz poklike ,rZivjela slobodna, suverena drLava Slove-
ttaca, Srba i Hrvata<<.
VLADA,,NARODNOG VIJEEA SLOVENACA,

, HRVATA I SRBA(
Narodno je vijeie odmah preuzelo vrhovnu vlast, koju je
do tada vrSio kralj Karlo IV. JoS istoga dana (29. listopada) ja-
vi1oje>>NarodnovijeieSHS<podmar5aluMetzge.ru,kojijeza.
povijedao hrvatskim detama na talijanskoj fronti, da vijede
o b u s t a v I j a sva neprijateljstva protiv dosa-daSnjih protiv-
nika. >Dosljedno tomu poziva se va5e gospodstvo, da odredi
bezodvladni povratak svih pod va5im zapoviedniStvom stojeiih
hrvatsko-srpsko-slovenskih deta u njihova mirovna sjediSta<.
22
'l'Srba<
Vlada >Narodnbg vijeda Slovenaca, ,Ilrvata
Onim vojnicima, koji bijahu kod kuie, javilo je >>Narodno

vijeie SHS< 29. .listopada ovo: >Jamdimo vam, da takozvani
b j egunci ne ie biti progonjeni niti na odgovornos't pozivani.
Neka se ne ruSi, ne pali, ne ubija, jer se ruSe i pale dobra, koja
su va5a, vojnici. Svi vi, koji ste prevalili 40 godina, vratite se
svojim kuiama, A vi, koji ste mladi, povratite se va5im dosa-
da5njim kaderima. Ako su va5i kaderi izvan domovine, vratite
se u najblii,e.< > N a r o d n o gvai j e i a S H S ( n o v u v l a d u z a H r v a t -
sku i Slavoniju. Banom postade dotada5njiban Antun pl.
Mihalovii. Njemu uz bok postavi5e 11 povjerenika, poimence:
Milana Rojca za bogo5tovlje i nastavu, dra Aleksandra Bad,aja
za pravosude, dra Srdana Budisavljeviia za" unutarnje poslove,
I'ranju Brauma za financije, Edu Markoviia za prehranu, dra
Zivka Petridiia za narodno gospodarstvo, dra Duru Surmina za
trgovinu, obrt i industriju, Veieslava Wildeta. za L,eljeznice, Ce,
zara Akadiia za po5tu, brzojav i telefop, dra Matu Drinkqviia
za narodnu obranu, a Vilima Buk5eka za socijalnu skrb. Vlast
pak u Dalmaciji preuzese odvjetnici dr. Ivo Krstelj i dr. Josip
Smodlaka.
Posto je hrvatski narod gotovo listom prigrlio r e p u b I i'
k a n s t v o, objelodanio je 2. studenoga 1918. ban Antun pl.
Mihalovii naredbu, d,a se kod imena svih ureda ima b r i s a t i
oznaka >kraljevski<. Isto tako nema vi5e kr. dinovnika, kr. su-
d a c a , k r . p r o f e r s o r ai t d . N a d g r b o v i m a p a k t r e b a o d s t r a n i t i
sliku ugarske,krune sv. St j e pana. Time se htjelo i vidljivo
ozna(,iti, da je u Hrvatskoj posvema p r es t a 1a sva kraljevska
vlast, koju je zamijenilo >Narodno vijeie SHS".
Slovenski >Narodni Svet<>Narodno-
mu vijeiu SHS( u Zagrebu'31. listopada 1918. na imenovanje
svoju narodnu vladu za slovenski dio suverene dri,ave Slovenaca,
Hrvata i Srba. Predsjednikom vlade za Sloveniju postade vitez
Josip Pogadnik. ,Njemu ie pomagati 12 povjerenika, od kojih ie
dr. Janko Brejc voditi unutarnje poslove, dr. Karlo Verstov5ek
bogo5tovlje i nastavu, prelat Kalan poljodjelstvo, dr. Ivani Tavdar
prehranu, dr. Vladimir Ravnikar pravosude, Antun Kristan soci-
jalnu' skrb, dr. Vjdkoslav Kukovec financije, dr. Karel Triller
trgovinu i industriju, inZinir Vladimir Remec obrt i javne radnje,
23
trniedativa trvana Per5ida i Kerubi.na, ,Segvi€a
dr. Lovro Pogadnik naro'dnu obranu, dt. Favel Postojnik promet,

a dr. Antun Brecelj zdravstvo.
Napokon je >'Narodno vijeie SHS" na prijedlog glavnog
odbora >rNar. vijeia< u Sarajevu 1. studenoga 1918. imenovalo
narodnu vladu za Bosnu i. Hercegovinu. Predsjedriikom vlade
postade Atanasije Sola, a povjerenicima: dr. Jozo SunafiC,za
unutarnje poslove, Danilo Dimovii za pravosude, dr. Mehmed
'Savo
Spaho za obrt i trgovinu, po5tu i brzojav, Jelii za javne
radnje i i,elieznice, Vjekoslav Jelavii za poljoprivredu i rudar-
stvo, dr. UroS Krulj za. zdravstvo, dr. Tugomir Alaupovii za.
prosvjetu i bogoStovlje, a Stevo Zakula za prehranu. Predsjed-
nikom vrhovnog suda imenovan je dr. Halid beg Hrasnic a, a mje-
sto povjerenika za socijalnu skrb rezervirano je socijalno-demo-
kratskoj stranci.
Nove vlade zapode5e raditi. Ipak nije taj pfijelaz ostao bez
trzavica. U mnogim se krajevim a pokazala kod naroda sklonost,
da uni5{ ava i grabi tudu imovinu. Pod vodstvo ^ ,r""i"noga ka-
d , e r a . .o p l j a d k a 5 e s e l j a c i u S l a v o n i j i gotovo sva imanja ta-
mo5njih veleposjednika, a gospodarske zgrade veiinom spali5e.
Isto je zadesilo trgovce po selima, a mnoge i u veiim mjestima
(PoLega,Nova Gradi5ka,Pakrac, Daruvar, Nasice, slatina, vodin
i t. d.). U manjoj mjeri dinilo se to u Hrvatskoj, gdje su ipak
mjesni >odbori Narodnog vijeiar< brzo uspostavili mir i red. Ve-
liku Stetu pretrpje5e muslimanski begovi'i trgovci u Bosni i
Flercegovini. Moi,e se reii da su hrvatske zemlje uslijed ovih
pljadkanja koncern listopad,a i podetkom studenoga godine 1918.
o5teiene za mrtogo milijuna kruna na imovini. Tiz to je za tih
nereda poginulo vi5e stotina ljudi. Istodobno je u na5im kraje-
vima nesmiljeno harala poSast >Spanjolska groznica<<,koja je u
nekoliko mjeseci pokosila vi5e ljudi nego li svjetski rat.
INICIJATIVA IVANA PERSIEAI KERUBINA

SEGVIEA.
Na poziv narodno ga zastupnika Ivana Per5iia i prof. Keru-
bina Segviia sastado6e se 12. studenoga 1918. u dvorani >>Trgova-
dko-obrtnidke komore.. hrvatski intelektualci: dr. Vj ekoslav
Klaii, dr. Ivica Lorkovii, Dragutin pl. Hrvoj, dr. Albert Bazala,
dr. Milivoj DeZman, dr. Svetozar Rittig, dr. Ferdo RoZii, dr.
24
QbnevB $tranke prqva
Duro Arnold, dr. Krunoslav Janda, dr. BIaZ Juri3ii, dr. Radivoj
Walter, dr. VladimiX Matii, dr. Peroslav Paskijevii, dr. Ivan
Petrii, dr. Bogdan Brada5ka i dr. Rudolf Horvat. Sastanak je
otvorio Ivan PerSii govorom, u kojem je rekao, da se hrvatski
sabor 29. listopada 1918.">>prezaletio<<, kad je odglasovao, da de
netom oslobodena Hrvatsk a ufi u istu drtavu sa Srbima i Slo-
vencima. Iza PerSida je govorio Kerubin Segvii, koji ie upozorio
na pogib elji za hrvatski narod, ako se zaista stvori dtLava, kakvu
je zasnovao Sve'tozar Pribiievii.
Pod predsjedanjem Vjekoslava Klaiia povela se podulja
rasprava o tome, kako bi se hrvatski narod mogao izvu(,i iz ne-
prilike, u koju je bez potrebe zapao prenaglim zakljudkom hr-
vatskoga sabora od 29. listopada. "U toj raspravi je sudjelovala
veiina prisutnih intelektualaca. Ove su rasprave nastavljene 16,,
22. i 29. studenoga, te 6. i 13. prosinca 1918. Tada su na sastanke
dolazili takoder Stjepan Radii, dr. Stanko Hondl, dr. Duro Maj-
cen, Josip Predavec, dr. Duro Basaridek, dr. Ladislav Polid, prof.'
Bare Poparii, dr. Vlatko Madek, dr. Milorad StraZnicki, dr. Ante
Cividini, dr. Josip Modestin, dr. Mihovil Iv5ii, dr. Stjepan Zim-
mermann, Josip Lakato5, dr. Edo Lovrii, dr. Ivan Pernar, prof.
Ivan Rittig, fra Didak Buntii i dr. Milan Krekovii.
Svi su bili zabfinuti radi nasilja, kojima je stvorena, a 1. pro-
sinca 1918. i stvorena nova >kraljevina Srba, Hrvata'i Slove-
MoZe se reii, da su ove rasprave mnogo pridonijele stva-
r:a"ca<<.
ranju prvog otpora protiv Beograda. Javno mnijenje, koje su u
Zagrebu dotle predstavljali srpski plaienici i zalud.eni Jugosla-
veni, podelo se u krugovima hrvatskih intelektualaca. okretati
protiv Srbije. Svi govori spomenutih 37 Hrvata na ovih 6 sasta-
naka odisali su distim hrvatskim duhom, koji je naskoro zahvatio
takoder zagrebalko gradanstvo. Kad je pak Stjepan Radii vidio,
da ima obilnu potporu u rodoljubnoj hrvatskoj inteligenciji, onda
Ea je to ponukalo, da joS vqiim.elanom organizira hrvatsko selja-
itvo, koje ie - radi svoje neodvisnosti - moii prui,iti najveii
otpor jugoslavenskoj politici.
OBNOVA STRANKE PRAVA.

Narodni zastupnik dr. Vladimir Prebeg dao je u sjednici
sabora kraljpvine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u ZaErebu,
dne D. listopada 1918.u'ime i temeljem jednoglasnoga zakljul-
25
Obnova Stranke prava
ka saborskoga kluba Stranke prava, koji je spisan u klubskom

zapisniku od 29. listopada 1919., iziavu, da i Stranka prava s
oduSevljenjem pozdravlja slom austro-ugarske monarkije, da po-
zdravlja oslobodenje i ujedinjenje Slovenaca, Hrvata i Srba
s ovim doslovnim dodatkom:
>Po5to je tako, visoki sabore, program Stranke prava ispu-
njen u onim todkama, u kojima zahtijeva obustavu nagode i pre-
lom s Ugarskom, te ujedinjenje sviju hrvatskih zemalja u jednu
samostalnu neovisnu drL,avu, predloZiti ie saborski klub Stranke
prava stranadkom svomu vijeiu, koje 6e se sazvati u najkrace
vrijeme, da se Stranka prava razide. Novo doba i5te nove pro-
grame i nove stranadke tvorevine.<<
U izvrSenju toga zakljudka i te izjave sazvao je poslovnl
odbor vijeia Stranke prava u Zagrebu za dan 28. studenoga 1918,
sjednicu, te mu je na pretres i raspravu iznio prijedlog o razlazu
stranke, ali je rta tom vijeiu Stranka pra.va stvorila slijedeii
zakljudak:
>Vijeie Stranke pra.va uzelo je u raspravu dne 28. studeno-
ge 1918. na prijedlog saborskoga svoga kluba pitanje razlaza
stranke, pa je donijelo slijedeii zakljud,akl
Po5to je Narodno vijeie Slovenaea, Hrvata i Srba u svomu
radu nakon 29. listopada 1918. napustilo sasvim stoljetni ideal
i zahtjev hrvatskoga naroda na, posebnu, samostalnu, neovisnu
hrvatsku drlavu, te je uopie stvarajuii i ukidajuii zakone pre-
koradilo po hrv. saboru podijeljenu mu pravnu vlast, - i po5to je
ugroZeno ujedinjenje hrv. zemalja, zakljuduje vijeie, da se
stranka ne razide, jer je u tome dasu baS neminovna potreba, da
se uzdrL,e sve'hrv. stranke, da u sloZnom radu oko ujedinjenja
hrvatskoga ruaroda oduyaju hrvatsku dri,avu i da tako spase na-
cionalni i dri,avni individualitet hrvatskoga naroda od posvema-
Snje' propasti, koja mu prijeti.
U tu svrhu pro6iren je poslovni odbor Stranke prava sa za.-
daiom, da prema novim prilikama preradi program stranke na
disto demokratskim principima jednakosti i bratstva, da sveopce
priznatim pravom samoodredenja naroda i hrvatski narod iz-
gradi svoju republikansku driavu.
U svomu novomu programu uzet ie Stranka prava osobiti
obzir na gospodarsko ojadanje i na unapredenje naSega selja5tva
i na5ega maloga obrta.
26
Obnova ,Stranke prava
Stranka prava trali, da i hrvatski narod 'bude n;arodito za-

stupan na miroYnom kongresus<. : .
Taj je zakljutak donijelo na uvodnom mjestu tadanje stra-
nadko glasilo >'Hrvatska<<od 29. studenoga 1918. u broju 2204.
Biti ie za rad Stranke prava karakteristidno i za javnost intere-
santno, ako ovd je iz istoga broja .>>Hrvatske<<pretiskamo iza Sor
njega zakljudka, dakle odmah na drugom mjestu'lista doneseni
dlanak, da ga tako javnosti opet u pamet dozovemo. Taj dlanak
glasi doslovno kako slijedi:
(U istom broju >>Hrvatske<< Stampan je dlanak ,rZa republi-
ku. Odgovor na neke upite.<)
>S vi5e strana nas istomi5ljenici, kao i drugi Hrvati pitaju,
je li slobodno pisati i govoriti o na5oj drL,avi SHS kao republici,
jer da se neki mladi ljudi groze onima, koji se otvoreno izjavlju-
ju za republiku.
Sasvim je naravno i jasno, da je svakom e dri"avljaninu na5e
dri,ave SHS slobodno izjavljivati se, govoriti i pisati za republi-
kanski oblik drlave. - To je uopie prvi posljedak progla5ene
slobode i samostalnosti, da svak imade pravo slobodno izrai,avati
svoje miSljenje. Zato je progld5ena sloboda Stampe, koju uZi-
vaju slobodni podanici slobodnih drLava.
Odgovarajuii dakle rua upite, velimo, da je slobodno biti
svakomu ili republikanac -ili monarhista u dti,avi SHS. Jedan i
drugi imadu jednako pravo izraL,avati svoje republikansko ili
monarhistidno mi5ljenje, zagovarati ga rijedju ili pismom. Slo-
' bodu govora i Stampe treba nada sve po5tivati, ali uvijek nasto-
jati, da se ne prekoradi granica, t. j. da se ne izvrSava nikakav
teror na onoms,, tko je protiynog mi3ljenja. :
U Francuskoj, koj a ie republika, imade u komo ri zastuprli-
,ka, koji su otvoreni monarhisti. U Italiji postoji ved davno re-
publikanska stranka i Slasti ni u jednoj ni u drugoj prosvjeienoj
toj dri,avi ne brane ispovijedanje tih nadela.
, Tko drli od nas Hwata, Slovenaca i Srba, da je najbolji
oblik naSe drLave republikanski, neka ga zastupa i slobodno
ispovijeda, tko je pak zamonarhijski - i njemu jednaka sloboda.
Sile ne smije biti ni na jednoj, ni na drugoj strani. Ako se bu-
demo svi toga dri,ali, to ie samo diii ugled na5oj &Zavi SHS i
'vanjski
ie svijet priznati, da su Hrvati, Slovenci i Srbi zreli za
sve tekovine modernih driava.
27
r
Koriferencija u herievT
Mi smo prava5i svi za republiku i ne iemo nikad nikoga

'
smetati, tko je protivnog mi5ljenja i nazorarr,
Obje te objave ostale su nezaplijenjene,a iz druge se vidi
i opet, kako je Stranka prava'i onda ostala vjerna nadelu samo-
odredenja naroda i slobodepolitidkogauvjerenja.
Eto u tomu se drugom dlanku narodito prepusta u pred-
,
posljednoj stavci hrvatskopu narodu, da sam svojom slobodnom
voljom odludi, hoie li monarkiju ili republiku. Hrvatska Stranka
Prava pokorit ie se rado odluci i volji naroda, - ali ne moze
dopustiti, da u tome odludnome dasu, sudbinom naroda odludi
pojedinac ili nekolicina ljudi bez natodnoga ovla3tenja. Zato je
Stranka prava, uvijek vjerna svome narodu i nadelu samoodre-
denja, u svom dnevniku >>Hrvatskoj..od 3. prosinea 1918.broj
22a7.donijela je posebanproglas iz pera dra Vladimira Prebega.
KONFERENCIJA U ZENEVI.
Medutim 5e,,6.studenoga1918.u Zenevipodela vaina konfe*'
rencija o uredenju zajednidke dtL,aveSrba, Hrvata i Slovenaca.
U trr svrhu dodoSe u Zenevu od strane >rNarodnog.vijei a<<iz
Zagteba pred'sjednik dr. Antun Korosec, te dlanovi: dr. Melko
Cingrija i dr. Gregor Zefiav. Srpsku je vladu zastupaoNikola
PaSii, kao ministar predsjednik i podjedno ministar inostranih
djela (vanjskih posala). Opozicijone parlamentarne grupe srpske
,>Narodneskupstine<< predstavljahu: Milorad Draskovii, dr. Vo-
jislav Marinkovii i Marko Trifkovii. Od stiane >Jugoslovenskog.
odbora< dodo5e u Z,enevupredsjednik dr. Ante Trumbii, te dla-
novi: dr. Gustav Gregorin, Du5an Vasiljevii, Jovo Banjanin i
dr. Nikola" Stojanovii.
Konferencija u Zenevi tuajala je 4 dana.ona je najpri.ie
stvorila zakljulak, da kraljevina Srbija priznaje >Narodno vi-
jeie< u Zagrebu kao teprezentanta (predstavnika) i vladu onih
Srba, Hrvata i slovenaca, koji zivu na teritoriju bivse Austro-
Ugarske.Pa5ii je to u ime srpske vlade 8. studenoga191g.javio
rrNarodnomevijeiuNarodno vijeie.. dru Trumbiiu, kao predsjedniku Jugosloven-
skog odbora u Londonu, povjerilo mandat, da ga kod sav eznika
predstavlja dotle, dok ne bude stvoren zajednidki organ za diplo-
matsku akciju. Istoga je dana (8. studenoga) pasii poslanike
28
Konterencija u Senevi
kraljevine Srbije u Parizu, Londonu, Washingtonu i Rimu uputio,

neka kod saveznika porade, da Francuska, Engleska, Italiia i Sje-
dinjene drLave pfiznaju ,rNarodno vijeie<( u Zagrebu kao zako-
nitu vladu Srba, Hrvata i Slovenaca, koji stanuju na teritoriju
biv5e austro-ugarske monarkije, pa da ove Srbe, Hivate i
Slovenc e priznajtr kao )>saveznidki narod<<.
Najvi5e,s€ u Zeteviraspravljalo o tomu, Sto li ie kraljevina
Srbija imati zajednidki s novom >rdtLavom Sloverraca Hrvata i
Srba... Sporazum je poluden 9. studenoga 1918.,kada je stvoren
ovaj zakljudak: Osniva se zajednitko ministarstvo za kralievinu
Srbiju i za podrudja >rNarodnoga vijeia<< u Zagrebu. Zadatak je
toga ministarstva, da ot'ganizuje zajednidku dti,avu SHS, kojoi
ie konstituanta donijeti ustav. U tu svrhu vlada Srbije i ,Na-.
rodno vijeie< u Za{rebu : pe dirajuii postojeii upravni sustav
-- jo5 danas povjeravaju zajednidkom ministarstvu Srba, Hrvata
i Slovenaca ove poslove: 1. eitavu vanjsku politiku i organe za
njeno provadanje, te sve pripreme za konferenciju mira i za pro-
paSandu. 2. Vojne poslove, u koliko se odnose na osiguranje
drZavnog teritorija kao cjeline, te sve one vojne poslove, na koje
ie se odnositi pregovori o miru. Dislokacija (razmje5tanje voj-
ske) ostaje u kompetenciji (nadleZnosti) narodnih vlada u dotid.
nim zernljama, kao Sto i adminis fiacija (uprava) vojnih posala tih
zemalja. 3. Rukovodenje ratne mornarice,. 4. Rukovotltinje pomor-
stva, pomorske trgovine i pomorskoga saniteta. 5. Poslove pri-
premanja konstituante i one mjete, koje ie sluZiti za pijelaz iz
provizornoga Livota u redoviti drL,. Zivot, koji ie se obrazovati
na. temelju buduiega zajednidkoga ustava. Obje vlade moii ie
postepeno - prema potrebi i sporazumu -- zajednidkomu mini-
starstvu povjeriti i druge poslove. Zajednidko ministarstvo ima
da se samo konstituiSe, pa da izvede podjelu poslova i da sebi
dade poslovni red. Zajednidko 6e ministarstvo stajati u vezi s
vladom kraljevine Srbije i s >Narodnim vijeiern<< u Zagtebu.
Organi, koji su do sada;kod narodnih vlada obayljali one poslove,
koji od sada ptelaze u djelokrug zajednidkoga ministarstVa, prl-
'
jeii ie odmah u potpuno raspoloZenje za|ednidka1a miflistarstva.
poredak mote se promijeniti samo nredusobn,irn sporazu-
"Ovaj
mom vlada kraljevine Srhije i >Narodnoga vijeda<<,a prestat ie
po sebi onda, kada bude stvorena nova dti,avna otganiza.cija fla
teinelju ustava, Sto ie ga za cijelu dti,avu donijeti konstitudnta<<.
29
Dva proglasa iz %eneve
Za sada -bez prejudica z'a buduinost - imenuje polovicu zaje-

dnidkifr ministara vlada kraljevine Srbije, a drugu polovicu >>Na-
rodno vijeie< u Zagrebu. Ministarstvo ie brojiti L2 ministara.
Odmah se imenuje samo 6 ministara, i to: Ljuba Davidovii, Mika
Gavrilovii i Dralen Pavlovii od strarle vlade kraljevine Srbije,
a dr. Melko eingrija, Du5an Vasiljevii i Janko Brejc od strane
>rNarodnoga vijeia<. Ministri, imenovani od strane kraljevine
Srbije, poloZit (,e zakletvu po srpskom ustavu svome vladaru, a
ministri, imenovani od ,tNarodnog vijeia<rNarodnom vijeiu< u Zagrebu pred njegovim prpdsjed-
nikom dr. Koro5cem.
'
Konferencija u Zenevi zakljudila je takoder prosvjed protiv
okupacije podrudja driave Slovenaca, Hrvata i Srba od strane
talijanske vojske. Ovaj ie prosvje'd viadamaEngleske, Francuske,
Italije i Sjedinjenih dri,ava upraviti dr. Koro5ec kao predsjednik
>rNarodnoga vijeia SHS". U istom smislu podnijet ie prosvjed i
Nikola Pa5ii kao ministar vanjskih posala kraljevine Srbije. -
Glede odnosa s kraljevinom Crnom Gorom zakljudila je konfe-
rencija ovo: 1. Narod Crne Gore je sastavni dio Srba, Hrvata
i Slovenaca.2. Nas je program, da se u dri,avi SHS ujedini tako-
der dana5nja kraljevina Crna Gora; konstitu anta ima stvoriti
ustav za ditavu zemlju Srba, Hrvata i Slovenaca, ukljudivo Crnu
Goru. Radi pristupa Crne Gore u zajednidku naSu drilavnu orga-
nizaciju vodit ie pregovore izabrano vei zajednidko ministar-
stvo.
DVA PROGLASA IZ ZENEVE.

Konferencija u Zenevi upravila je Hrvatima, Srbima i Sto-
venoima ovaj proglas:
>>zajednidkim naporom saveznidkih naroda 'i Sjedinjenih
Drlava Sjeverne Amerike, snagom naroda Srba, Hrvata i Slove-
rraca, slomljene su i na bojnim poljima i na moru sve nasilne za-
preke njegovorh ujedinjenju. Predstavnici vlade kraljevine Srbi-
je i skupstinskih politidkih grupa, predstavnici Narodnog vijeia
u Zagrebu i predstavnici Jugoslovenskog odbora u Londonu,
- skupljeni u Zenevi, varo5i slobode, - sretni su, Sto mogu jed-
nodu5no, svedano i pred cijelim svijetom konstatirati svoje uje-
dinjenje u drlavu Srba, Hrvata i Slovenaca. Narod Crne Gore,
kojemu je otvoren na5 bratski zagfljaj, nesumnjivo ie pohitati
30
I)va proglasa iz Zeneve
da pozdravi i pridruZi se'ovom djelu, koje je od uvijek bilo

njegov najviSi ideal.
Dana$njim danom i ovim aktom nova dti,ava se pojavljuje
i pfikazuje kao jedna nedjeljiva'drLavna cjelina i dlan dru5tva
slobodnih naroda. Nema vi5e granica, koje sU nas razdvajale.
U svim spoljnim manifestacijama ptava, snage i volje, tu
'6e
drL,avnu zajednicu predstavlj at zajednidko ministarstvo Srba,
Hrvata i Slovenaca preko redovnih organa, za to stvoreno, kad
i ovaj akt i u duhu istogja. Sastav te vlade objavljen je. Nakna-
dno ie se objaviti daljnji djelokrug njenog rada, jer su potpunim
medusobnim pfiznanjem svih nacijonalnih faktora i organa,
konstatiranom jednodu3no5iu u p,ogledu njihovih eiljeva i me-
toda to.dl., uravnati putovi, kojima ie se kretati javni, opii i za-
jednidki poslovi nove dri,ave.
Vlada kraljevine Srbije i Narodno vijeier u Zagrebu pro-
dui,it ie otpravljati poslove, svaki u svom unutra5njem pravnom
i teritorijalnom djelokrugu, na redovan nadin, kakav gdje postoji
dok Velika Skup5tina ujedinjenih Srba, Hrvata i Slovenaea
(Konstituanta), - izabrana opdim, jednakim, neposrednim i taj-
nim glasanjem svih gradana, - ustavom ne propi5e definitivno
ustrojstvo dri,ave. Taj ustav ie biti osnova cijelom drZavnom
tivotu, izvor i utok svih vlasti i prava, i po njemu ie.se, u demo-
kratskom duhu, uredivati cijeli drL,avni i,ivot.
Dri,ayne granice prema susjeclnim dri,avama povuii tle se
po nadelu prava narodnosti i prava samoopredjeljenja svakog na-
roda. U nesalomljivbm pouzdanju i vjeri na5eg naroda u svoje
pravo, u principima pravde - proklamovanim od naSih Savez-
nika, a' primljenim javnom savje5iu cijelog prosveienog svijeta
- leti jamstvo za to.
Srbi, Hrv atr i Slovenci! NaS vjekovni san je java.
Mi smo ujedinjeni u slobodi. Slavimo oye velike dane najvi5e
narodne sreie i radosti i odti,avajmo red. Bez reda nema snaLne
drL,ave. Samo.snahna dti,ava mol,e na'vrijeme obezbijediti bla-
gostanje gradana i ispuniti svoje socijalne duZnosti i svoju
misiju, brinuii se o opStem razvoju dru5tva, o zaltiti slabih, o
porodic ama postradalih te o invalidima.
Po5tujmo uspomenu svih botaca, koji su pali za ostvaranje
na3ega narodnog i ljudskog ideala. Poklonimo se svi s po5tova-
njem pred historijskim podvizima na5e vojske i prenosimo na
3l
Dva progla"sa iz Zeneve
buduie n:araStajenase sreine zahvalnosti,koje imamo za ple-

menite narode, s kojima smo izvojevali pobjedu u svijetu.
Jugoslaveni! Neka vjedito zivi u dastii slavi medu
narodima na5a lijepa, dra1a i mlada Otadzbina!
Zeneva,9. novembra 1918.
Predsjedn'ik ministarskog Savjeta i Ministar inostranih djela:
Nikola P. Pa5ii.
Predsjednik Narodnog vije6a u Zagrebu:
Dr. Antun Koro5ec.
Predsje'dnik JugoslovenskogOdbora u Londonu:
Dr. Ante Trumbii.
Predstavnici sporazumnih skupStinskih grupa:
Marko Trifkovii, biv5i ministar predsjednik, Milorad Dra5ko-
vii, narodni poslanik, Dr. Voja Marinkovii, nar. poslanik. Dr.
Melko eingrija, dlan Narodnog vijeia u Zagrebu. Dr. Gregor
Zerjav, novinar
Clanovi JugoslovenskogOdbora u Londonu: Dr. Gustav
Gre,gorin,nar. poslanik, Jovan Banjanin, Du5an Vasiljevii, Dr.
Nikola Stojanovii, nar. poslanik.
Nota Narodnog vijeia.
Predsje,dnikNarodnog vijeia dr. Koro5ec aktom svojim od
3. studenogaiz Zeneve dostavlja Odluku Narodnog vijeda, koja
glasi:
>>Dr.Anton Koro5ec, predsjednik JugoslovenskogNarod-
nog vije,6a u Zagrebu, kao priznati predstavnik svih Slovenaca,
Hrvata i Srba biv5e austro-ugarskemonarhije, ima dast saopiiti
vladama Francuske,Velike Britanije, Italije i Sjedinjen,ihDrlava,
da se ovo vijeie smatra kao vrho.rna vlada jugoslavenskih zema-
lja, kojima vei upravlja, pL da ima svoju sopstvenu vojsku i
svoju sopstvenu flotu..
U ime jugoslavenskognaroda, koji nastanjava teritorije,
koje su sadinjavale austro-ugarskumonarhiju, mi molimo save-
znidke vlade i vladu Sjedinjenih DrZava, da izvole priznati Na-
rodno vijeie u Zagrebu kao redovnu vladu redenog naroda,
pfiznati u isto vrijeme ovaj narod kao naclju.saveznidku,i pri-
z n a t in a j z a dt r u p a m a j ugoslovenskih dobrovol j a-
c a, koje se bore u srpskoj vojsci u Srbiji, Crnoj Gori, Murman-
skoj Rusiji i Sibiru, karakter ratujuie strane.
32
Prvi progoni rErvata.
' Mi izjavljujemo, da vlada u 7 agrebu smatra kao svoj za-

d,atak oslobodenje austro-ugarskih Jugoslovena od svake tucie
vladavine i njihovo ujedinjenje s njihovom braiom iz Srbije i
Crne Gore, u nezavisnu dt7,avu na osnovi nadela narodnosti i
ptaYa narodnog samoodredenja.
Saobrazno ovomu, na5i napori teLe, da se za svu jugoslo-
vensku naciju stvori jedan zajednidki i jedinstveni organ, koje-
mu se stavlja u duZnost diplomatska akcija. U tom smo cilju do5li
u inostranstvo. Dok taj organ ne bude stvoren, mi dajemo man-
dat dru Anti Trumbiiu, kao predsjedniku Jugoslovenskog odbora
u Londonu, da predstavlja Jugoslovensko Narodno vijeie u Za-
grebu kod vlada saveznidkih i kod vlade Sjedinjenih Dr7,ava, a
narodito na konferencijama za primirje.
Mi o tomu izvjeStavamo dra Trumbiia, istovremeno kao
i srpsku vladu...
PRVI PROGONI HRVATA.

U to doba nije vi5e u sredi5njemodboru ,Narodnod
vijeia< vladala sloga. Mnogi su dlanovi htjeli, da rrdrL,avaSlove-
naca, Hrvata i Srba< stupi s kraljevinom Srbijom u onakav .drL,a-
vopravni odno5aj, k4kav je u bivSoj habsbur5koj monarkiji po-
stojao izmedu Austrije i Ugarske. Pribiievii se odludno uspro-
tivio ovoj ideji >dualizma<<,koju je nazvao >pogibeljnim i razor-
nim elementom u Narodnom vijeiu<. On je otvoreno izjavio, da
Hrvati, ako tako misle stvoriti zajednidku drlavu, onda neka
sebi stvore svoju >>hrvatsku republiku<. Hrvati .i neki Slovenci
isticahu, 'da se ne smije Zwiti s ujedinjenjem, dok neniamo po-
ruke od dra Trumbiia i od dra Koro3ca, koji joS borave u ino-
zemstvu. Mnogi dlanovi >rNarodnog vijeia<< dokazivahu, da se
vanjski i unutraSnji polotaj >>dri;aveSlovenaca, Hrvata i Srba<
ri3e odvi5e crnim bojama; njima se dini, da su neke nezgodne
prilike naumice tako udeSene, da nuLno izbije Sto veia zabuna
u >>Narodnom vijeiu<.
Ne samo u novinama vei i u nNarodnom vijeiu< zapode5e
polemike o tomu, da li buduia na5a zajednidka drL,ava ima biti
u r e d e n ac e n t r a l i s t i d k i ili f ederalistidki, pa da li je
b o t j a f o r m a v l a d a v i n er e p u b l i k a ili monarki ja. Rasprave
su o tome bile gdjekada toli Zestoke, da se vremenom u >Naro-
'
dnom vijeiu< stvori5e' razlidite grupe. Medu njima bijahu
Il,rvabska na ,mnrbilfrEtu 3
33
Prvi progoni Hrvata
tolike razlike, da su neki podeli sumnjati o tome, ne tidu li se

ove razlike i onih temeljnih principa, na kojima je nastalo ,rNa-
rodno vijeie<. Zbog toga se na L,elju Svetozara Pribiieviia sve
rjede sazivao sredi5nji odbor ,rNarodnoga vijia<<, te je ruzlidita
pitanja podelo rjeSavati sanio predsjedni5tvo >>Narodnog vijeia<.
Ovo pak je dri,anje predsjednistva ,rNarodnog vijeia< naskoro
izazvalo razne kritike. Kako se naime predsjednik >>Narodno9
vijeia< dr. Koro5ec nalazio u tudini, kamo je radi financijalnog
pitanja bio poslan i tajnik dr. Ivan Lorkovii, vodila su predsjed-
ni5tvo 'rNarodnog vijeiarr, oba predsjednikar zubar dr. Ante pa-
velii i Svet. Pribiievii. Faktidno je svu vlast u svojoj ruci dri,ao
Pribiievii, koji bija5e sposobniji, marljiviji i lukaviji od dra
Paveiiia. Pribiievii je 'sebi postavio politidki cilj, za kojim je
neumorno i bezobzirno po5ao.
Naskoro se u Hrvatskoj podelogovoriti, da pribiievii
progoni Hrvate. P o n a l o g u n a i m e p r e d s j e d n i s t v a> N a r o d -
nog vijeia< budu zatvoreni narodni zastupnici dr. Aleksandar
Horvat i dr. Ivica Frank, biv5i ban Pavao barun Rauch, visoki
suci Milan Accuti, Josip Tarabochia i dr. Mirko Kosutii, od-
vjetnici dr. Drag. Safar i dr. Mirko Puk, general'Matasii, novinar
Zvonimir Vukelii itd. Jednako je u Sarajevu zatvoren i 8. stude-
no{a 1918. u Zageb dopremljen general Franjo Sarkotii, bivsi
poglavica Bosne i Hercegovine. lJ Zagrebu je 16. studenoga
' Vem.
-orub odstupiti podmarsat Mihovil Mihaljevii. pod izlikom, da
25. studenoga namjerava diii proturevoluciju, dade predsjedni-
Stvo >Narodnog vijeia<>Narodno vijeie< uzmogne progoniti nepoiudne suce,
profesore, uditelje i dinovnike, zakljudjlo je 12. studenoga 1918.,
da se >>privremeno suspendira valjanost propisa 10. dlanka za-
kona o sudadkoj vlasti od 28. veljate 1874.i 29. parasrala zakona
o opskrbi zemaljskih namje5tenika od 5. kolovoza l9l4r< Nato su
17. studenoga umirovljeni suci: Ko5utii, Accurti, Heim i Tarabo-
chia, sveudili5ni profesori: dr. Izidor.KrSnjavi i dr. Milan Sufflay,
te Skolski nadzornik Ivan Malus, a 21. studenoga veliki Lupan
Lacko Laba5 u Bjelov4lu. )rNarodno vijeie< stavilo je dodu5e vei
18. studenoga izvan snage svoju naredbu o sudadkoj vlasti; ali
ne htjede uspostaviti i 29. dlanak zakona o opskrbi zem. namje-
34
Pnri progoni Hrvata
Stenika,da ih i nadalje uzmogrrebezistrage umirovljavati. Uslijed

toga postade nesigurnim poloZaj hrvatskih .dinovnika, profesora
i uditelja.
Predsjedni5tvu >Narodnog vijeia< bija5e mnogo stalo do
t o g a ,d a u H r v a t s k u dovede srbijanske dete, jer se
nije pouzdavalou hrvatske vojnike i dasnike.U tu svrhu podo5e
izaslanici>Nar. vijeia< u Valjevo, gdje se bastado3es izablanici-
ma grada Osijeka; ovi dodo5e fia7iti pomoi protiv Litelja iz
Tenja i BelogBrda, koji porobiSeosjedku okolicu. U Valjevu je
na sjednici 7. studenoga1918.stvoren zakljuEak,kojim ,rNarodno
vijeie< moli Srbijance, da svoju vojsku po5alju u Hrvatsku i
Slavoniju. Ovu je molba usli5ana, te je vei 9. studenogastigao u
Mitrovicu potpukovnik Dorde Dordevii s odjelom srpske vojske.
Istoga dana dode 100 srbijanskih vojnika u Vukovar, gdj e zapli-
jeni5e na Dunavu njemadke lade, pune Zita za opskrbu vojske.
Pod vodstvom potpukovnika Svetiia stii,e 13. studenoga550 Sr-
bijanacau Osijek, kamo je sutradandoSlojo5 2000vojnika. Oku-
piravSi cijelu istodnu Slavoniju, ude srpsko konjaniStvo 13. stuj
denoga u PoL,egu,a 14. studenoga u Viroviticu. Istodobno su
okupirane Bosna, Hercegovina i juZna Dalmacija. Srbi naime
udo5e 3. studenogau Vardi5te, 4. studenog u ViSegrad, 6. stude-
nog u Sarajevo,7. studenogu Donju Tuzlu, 9. studenog u Kotor,
12. studenogu Ercegnovi, 13. studenog u Metkovii, 74. stud. u
Dubqovnik, a 18. studenogau Split.
Talijani su 20. studenoga1918.u jutro s oklopljenim auto'
mobilima iz Rijeke presli u Su 5 ak, odakle se hrvatska vojska
povukla u Bakar. Istoga dana zaposjedo5eTalijani okoli5na mje'
sta: Trsat, Grobnik, Sv. Anu, PodveZicu,Kostrenu i Sv. Barbaru.
Sutradan se govorilo, da 6e Talijani okupirati Gorski kotar, a
vjerojatno i Vinodol od Kraljevice do Novoga. Ove glasove
raSiri5epo Zagrebu hrvatski mornari, koji 21. studenogaiz Pti-
jeke dodoSeu Zagreb. Istoga je dana u Zagreb stigao i potpu-'
kovnik Teslii iz Su5aka.To je poveialo uzrujanost u Za'grebu,
gdje su od sada javno mnijenje predstavljali bjegunci iz Rijeke,
Istre, Trsta, Dalmacije i Hrvatskog Primorja.
Neorganizftani gradani zagrebadki obavljahu redovite
svoje poslove, dok s{r organizirani Primorci prevladali na ulica-
ma i u kavanama,slu6ajuii naloge predsjedni5tva ,rNarodnog vi-
jeie<, od kojega su mnogi dobivali i potpore. Tko je u Zagebu
35
Nesloga u >Nilrodnom vijedu ,ffiS<
m i s l i o d r u k d i j e ,n e g o l i S v e t o z a t P r i b i i e v i i , on je morao
biti pripravan, da (,e Ea napasti >ulica<<.Tako je n. pr. 19. stu-
dehoga zagrebadka ,rulica.. demonstfirala pred Radiievom knji-
Larom, jer su Primorci znali, da je Radii republikan&c i da u
sredi5njem odboru >rNarodnoga vijeia< govori protiv centrali-
stidkog uredenja Jugoslavije. Hrvatski rodoljubi dobivahu pisma,
u kojima im prista5e Pribiieviievoga cenfializma prijete; da ie
ih objesiti na ulidnu svjetiljku. U Zagrebu je zavladao teror
do5ljaka protiv domaiih Litelja, radi dega se mnogi Hrvati (oso-
bito na veder) ne usudi5e niti izadi na ulicu. Bilo je i takvih Za-
grepdana, koji se zakloni5e izvan grada. Tako su kanonici: dr.
Ljudevit Ivandan i dr. Lovro Radidevii 21. studenoga pobjegli
u Stajerski Graz, jer ih je predsjedni5tvo >Narodnog vijeia<
htjelo zatvoriti'.
NESLOQA U ,,NARODNOM VIJECU SHS(.

Sredi5nji je odbor >>Narodnogavijeia< 14. studenoga 1918.
stvorio zaklju(,ak, da predsjedni5tvo ,rNarodnog vijeia<< ima stu-
p i t i u d o d i r s a s r p s k o mv l a d o m ) > g l e do
eb r a z o v a n j a z^je-
dnidke vla de za ditavu suverenudri,avu SHS. Medu zajed-
nidke poslove spadat 6e: L,eljeznice, financije i venjska politika<.
Tada jo5 nije sredi5nji odbor znao, da je vei 9. studenoga u
Zenevi stvorena zajednidka vlada za Srbij u i za nezavisnu >>dria-
vu Slovortaca,-Hrvata i Srban. Zato sredi5nji odbor 14. studenoga
svorne zakljudku dodaje ogradu: ,rNo prije, nego li (predsjedni-
Stvo Nar. vijeia) zapodne.svoju akciju, treba dekati o b a v i-
j p s t od Jugoslovenskog odbora iz inozemstva<.
Na sjednici sredi5njeg odbora rNarodnog vijeia< od 20.
studenoga raspravljalo se o prijedlogu, Sto Ea u ime dalmatinske
vlade iznije5e dr. Josip Smodlaka i dr. Ivo Krstelj. Ovaj prije-
dlog glasi: >>Zi v o t n i i n t e r e s i n a S e E a n a r o d a zahtij evaju
da se bezodvladno provede u jedin jenje Srbije,
Crne Gore i cijelog ostalog etnografskog teritorija SHS u jednu
dri,avu, koja ie se zvati >>DrZ,avaSrba, Hrvata i Slovenaca<<,
dotidno da se obrazije zaje'dnidka vlada, zajednilki parlamenat
i regentstyo za Eitav na5 natodni teritorij<. Vladarem bi do od-
luke konstituante bio srpski prijestolonasljednik Aleksandar.
Zakonodavstvo 6e vr3iti >>drZavno vijeie SHS<, koje (,e poput
zajednidke vlade biti u S a r a j evu. ?etnaljske ie vlade biti u
%
Nesloga u >>tNarodnornvijedu ,SIIS<<
Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu i Splitu, a eventualno na

Cetinju i u Novom Sadu. >rPoslovi spolja5nji, vojni, pomorski i
financijalni izuzeti su iz djelokruga zem. vlada i pridrZani isklju-
divo drZavnoj vladi<
Po5to su dr. Smodlaka i dr. Krstelj predlagali, da sje'diSte
zajednidke vlade i dri,avnog vijeia bude .u Sarajevu, prikljudila
se njihovu prijedlogu i bosanska vlada. Zato je sredi5nji odbor
>Narodnog vijeda< zakljudio, da se o pre5nom piijedlogu dra
Smodlake i dra Krstelja ima vije(,ati u subotu 23. studenoga na
plenarnoj sjednici ,rNarodnog vijeia<. Podjedno se imaju brzo-
javnim pute,m na ovu sjednicu pozvati dr. Koro5ec i dr. Trumbii,
da >>Narodno vijeie< upute o vanjskom poloi,aiu drZave SHS.
Kada je Svetozar Prlbiievii 23. studennoga 1918. otvorio
sudbonosnu sjednicu >>Narodnoga vijeia<<, ustanovilo se, da tu
nema ni Koro5ca ni Trumbiia. No zato je na sjednicu do5ao
srpski ministar gradevina dr. Momdilo Nindii. Jednako su pro5lih
dana iz Beogtada u Zagreb do5li pukovnik Antonijevii i potpu-
kovnik Simovii, koji su s predsjedni5tvom >rNarodnog vijeia<<
ra,spravljali o nadinu, kako da se provede ujedinjenje kraljevine
Srbije s >>nezavisnomdrZavom Slovenaca, Hrvata i Srba...
Pribiievii je odludio, da svoju namjeru provede silom, ako
ne ie iii milom. U tome ga podupirahu mnogtrbrojni srpski dla-
novi >rNarodnog vijeia<<, osobito oni iz Bosne i Srijema, zatim
neki Slovenci (dr. Kukovec, dr. Kramer i dr. Ravnikar), te neki
Hrvati (dr. Lukinii, dr. Alaupovii, dr. Simrak i Veieslavl Wilder).
Da na druge Hrvate i Slovence udini pritisak, opet se Pribitievic
posluZio >rulicom.<.Na Jelad,iiev trg dodo5e zave,deni Istrani, Ri-
jedani, Dalmatinci i Primorci, mnogi bboruZani revolverima i to-
'Ijagama. Njima predado5e udenike
tr,govadke akademije, koji
ostavi5e predavanje, te s knjigama u ruci dodo6e na Jeladiiev
tr1. Da bude slika potpuna, dovedo5e ovamo takoder mnogo
vojnika, osobito mornara, koji bijah,u oboruZani pu5kama. Po-
vorka krene u gornji grad kliduii: >>Ziviokralj Petar! Zivio regent
Aleksandar! Zivila dinastija Karadordevii!<
Kad je povorka doSla na, Markov tr1, po5alje deputaciju
u hrvatsku sabornicu, gdj€i se drlala sjednica ,rNarodnog vijeia<<.
Dok je na trgu narod vikao protiv Stjepana Radiia, ftaL,edi nje-
govu smrt, dotle je deputacija stavila zahtjev, da ,rNarodno vi-
jeie< od,mah zakljudi jedinstvenu drZavu sa Srbijom pod vladom
37
Priiedlozi za stvaranje nove drZave
kralja Petra. Protiv tdga nasilja prosvjedovahu neki dlanovi >Na-

rodnog vijeia<<,izjaviv5i, da ne ie vijeiati, dok se s Markovog trga
ne udalji ova na svaku silu spremna svjetina. Nato Pribiievii
dade svojim ljudima nalog, neka podu u donji grad, gdje nasta-
vi5e manifestacije i dqEnonstracije.
PRIJEDLOZI ZA STVARANJE NOVE DRZAVE.

Sred takvih prilika iznese dr. Ante Tresii-Pavidii prijedlog:
> S r e d i 5 n j io d b o r N a r o d n o g v i j e i a S H S p o l a z i b e z o d v l a d n o
u Beograd, da skupa sa srpskom vladom izabere z a j ed n i d k u
vladu za ci;eli etn.ografski teritorij rlaroda
SHS(. - Stardeviianci dr. Grga Andelinovii, dr. Fran Barac, dr.
Ivo Krnic i dr. Nikola Winterhalter, kojima se pridruZiSe dr.
Duro Surmin i prof. Vjekoslav Spindii, te Slovenci: dr. Lovro
Pogadnik, dr. Izidor Cankar, prof. Bogumil Remec i dr. Fran
Smodej, predlo i,i1e, neka se. >>preinanadelu plemenske ravno-
pravnosti Srba, Hrvata i Slovenaca izaberu delegati, koji ie u
svrhu obrazovanja zajednidke vlade bezodvladno stupiti u pre-
govore s opunomoienim predstavnicima srpskoga naroda i pre-
g o v a r a t i ,i , s k l j u d i v S i svako ma joriziran je. Posljedak
ovoga rada predloi,it (,e delegacija plenumu Narodnog vijeia na
odobrenje,.. - Lukinii, Vojislav Sola, dr. Ivo Krstelj i dr. Vjeko-
slav Kukov.ec stavi5e prijedlog: >Da se obrazovanje jedne vlade
Sto prije uredi, upuiuje se predsjedni5tvo, da se odmah stavi u
lidni dodir sa srpskom vladom u Beogradu, pa da s njom uredi
ovo obrazovanje, a odmah nakon povratka sazove srediSnji odbor
Narodnog vijeia i'predloi,i dogovorene zakljudke na odobrenje<.
- Socijalisti Vilim'Buk5eg, Svetozar Delii i Edvin Kristan izja-
vi5e: >Mi uvidamo, da vanjski i unutarnji politidki poloZaj naro-
da SHS bezuvjetno zahtijeva jedinstveni privremeni parlamenat,
jedinstvenu vrhovnu vlast i zajednidku vladu. Ali kao nadelni
pristaSe r e p u b I i k a n s k o g drZavnog oblika izjavljujemo, da
ne moZemo glasovati za to, da se vladarska vlast, - makar i pri-
vremeno: do odluke konstituante - povjeri dlanu bilo koje di-
nastije, nego da bi se vrhovna vlast do toga dana povjerila di-
rektoriju od tri lica, koja 6e izabrati dri,avno vi.jeie SHS".
Tada5njem raspoloZenju hrvatskog naroda bio j e najblii,i
prijedlog Stjepana R adii a, koji je glasio: ,rEtnografski jedin-
stveni historijskim. kulturnim i politidkim razvojem na tri
38
Rasprava o ujedinjenju s kraljevinom rSrbijorn
plemena podijeljeni- - narod Slovenaca, Hrvata i Srba stvara

na temelju narodnog jedinstva i narodno-plemenske ravnopravno-
sti zajednidku s a v e zr'u drL,avu na cijelom svojem etnografski
neprekinutom podrudju s ovim privremenim uredajem: 1. Vrhov-
nu vlast u zajednidkoj saveznoj dyi,avi imaju tri regenta, a to su:
srpski nasljednik prijestolja, hrvatski ban i predsjednik sloven-
skoga Narodnoga sveta. 2. Regenti imenuju zajednidku saveznu
vladu, koju sadinjavaju tri ministra: za varrjske poslove, za rrar.
prehfanu i za nar. obranu. 3. Ovo zajednidko savezno min. odgo-
vorno je narodnom ili vrhovnom vijeiu Slovenaca, Hrvata i Srba, u
koje srpska Narodna skup5tina, hrvatski dri,avni sabor i sloven-
ski Narodni svet biraju po 10 dlanova, bosanski sabor 4, crno-
gorska skup5tina 2, dalmatinski sabor 2, Istra 2 i Vojvodina 2
dlana. 4. Za svei poslove, koji nisu izridito pridr1ani zajednid,-
k o j s a v e z n i d k o j v l a d i , p o s t o j e d r L , a ; r n ea u t o n o m n e vlade
za Sloveniju, za Hrvatsku, za Srbiju i za Crnu Goru, te pokra-
jinske vlade za Bosnu i Hercegovinu, za Dalmaciju i za Vojvo-
dinu. 5. Dfi,avne - dotidno pokrajinske -'vlade odgovorne su
dotidnim saborima, Narodnim skup5tinama. i Narodnim vijeiima
ovako: slovenska vlada slovenskomu Narodnom svetu, hrvatska
vlada.htJ. saboru, srpska vlada srpskoj Narodnoj skup5tini, bo-
sanska vlada bosanskomu saboru, dalmatinska vlada dalm. sabo-
rrr, a vojvodanska vlada Narodnom vijedu za Vojvodinu<.
RASPRAVA O UJEDINJENJU S KRALJEVINOM

SRBIJOM.
R a s p r a v ao n a d i n u ujedinjenja. n e z a v i s n ed r i , a v e
SHS s kraljevinom Srbijom trajala je u 'rNarodnom vijeiu< puna
2 dana. Lukinii, Radii, Andelinovii, Tresii i Buk5eg obrazloZiSe
svoje prijedloge. Nar. zast. Dragutin pl. H r v o j izjavio se pro-
tiv svih prijedloga, koji idu za tim, da se obrazuje zajednidka
slada. rGledom na unutarnji poloi,aj vidimo, da je potpun mir
i red; svaki dan je situacija ljep5a. Na vanjski pololaj ne ce za-
jednidka vlada nimalo uplivati, jer se Talijani ne ie povuii iz
okupacionog podrudja<<.Hrvoj ima >subjektivni utisak, da prodi-
ranje Talijana krije u sebi stanovitu zakulisnu politiku<. - Pro-
tiv Hrvoja ustade dr. Zarko Miladinovii, koji je u ime
radikalne stranke izjavio: >Ako se s hrvatske strane bude ovako
govorilo, onda ie moja stranka ftallti prikljudak Srijema, Badke
i Banata izravno Srbij i<.
39
Rasprava o ujedinjenju s kraljevinom ,srbijom
Miladinoviia je ktitizirao potpredsjed . zubar dr. A. p a v e-

l i i , k o j i r e d e : > > I Ji m e s v o j e ( S t a r d e v i i e v e ) s t r a n k e p r o s v j e -
d u j e m protiv ovakova rijesenja unutarnjeg odnosaJa, te cu u
tome smislu povuii konsekvencij.e. Bez spo razuma.s Jugosloven-
skim odborom nije nuZna brza akcija, jer je ne,traL,i ni nutarnji
ni vanjski poloZaj. u ostalom ni nutarnji ni vanjski polozaj ne
smije na nas izvoditi terora, da mi ovakove akcije pt"ko no6i za-
podinjemo. svakako se moramo staviti u sporazum s nasim iza-
slanicim a u inozemstvu<<
Joste su govorili: dr. Cankar, dr. Kukovec, Kristan, dr. Ivan
Ribar, dr. Dusan Pele5, dr. Kramer i dr. Simrak. posto sg neki
govornicinapali Jugoslovenski odbor, uze Ea u zastitu
dr. Ba'ec) koji podjedno rede: >>Zajednidkavlada i unutrasnje
provizorno uredenje dri,ave sHS treba rijesiti na osnovi spora-
zuma svih kompetentnih faktora, a ne po volji koje stranke.
Majorizfuanje, hegemonija i teror moraju biti u principu isklju-
deni, jer inade od prvoga podetka trema iskrene i po5tene veze;
a neiskrenost i zakulisne spldtke u podetku na5eg ujedinjenja
mogu da budu kobne po kasniji nas razvoj i po zajednidko nase
zivljenje. Pitanje nasega buduiega drzavnog uredenja ne bismo
smjeli rjesavati bez Jugoslovenskog odbora. Ako je tqj odbor
vei stvorio zajednidku vladu, zar da mi ovdje stvaramo drugu
vladu?<
Na prijedlog dra smodlak e izabran je odbor od,T lica,koji
ie prouditi svih 6 prijedloga, pa onida sastaviti kompromisni pri-
jedlog. U nedjelju 24. studenoEa na veder donio je taj odbor (dr.
Pavelii, Svetozar Pribiievii, dr. Cankar, Vilim Bukseg, dr. Smo-
dlaka, Hamid Svrzo i dr. Drinkovii) slijedeii prijedlog: >Naro-
dno vijeie SHS - u skladu sa svojim dosadasnjim ,utll.rd"i-u
i prema izjavi vlade kraljevine Srbije - p r o g I as u j e u j e d i-
nj en j e dti,ave Slovenaca, Hrvata i Srba, obrazovano na cije-
lom neprekinutom jugoslovenskom podrudju biv5e austrougarske
monarkije, s kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom u jedinstvenu
drtavu Slovenaca, Hrvata i Srba, te izabire odbor o,d 28 lica s
punom ovla5iu, da - u sporazumu s vladom kraljevine Srbije i
s predstavnicirna sviju stranaka u Srbiji i u Crnoj Gori - bezod-
vladno provede organizaciju jedinstvene drZave prema priloZe-
nim zapisnicima. Dotidne zakljudke ratificirat ie na prvom sa-
stanku >DrZavno vijeie<<, kojemu ie uz predstavnike kraljevine
40
Rasprava o ujedinjenjq, s kraljevinom Srbijom
Srbije i Crne Gore pripadati svi dlanovi >Narodnog vijeia< u

Zagrebl, pojadani s predstavnicima Jugoslovenskog odbora. U
odbor, ko'ji 6e izvr6iti gornje haloge, biraju se: dr. Barac Fra-
njo, dr. Cankar lzidor, dr. eabrajie, Luka, dr. Drinkovii Mate,
Grdii Siepan, dr. Hrasnica Halid, Korad Vitomir, dr. Koro5ec
Antun, dr. Kramer Albert, dr. Kristan Antun, dr. Laginja Matko,
dr. Lorkovii ivan, dr. Lukinii Edo, dr. Ljubibratii Savo, dr. Pa-
ledek Ivan, zubar dr. Pavelii Ante, dr. Petridii 2., dr. Popovii Du-
San, Pribiievii Svetozar, Radii Stjepan, d.. Smodlaka Joza,
Stajii Vaso, dr. Sunarii Jozo, Svrzo Hamid, dr. Simrak Janko,
Sola Vojislav, dr. Tresii-Pavidii Ante i dr. Trumbii Ante.<<
Odbor je ,rNarodnomu vijeiu< na prihvat predloZio tako-
der ove naputk ezalspomenutih 28 delegtrta:>1. Konadnu otga-
nizaciju nove dtL,ave moL,e oilrediti samo sveopia narodna usta-
votvorna skup5tina svega ujedinjenoga naroda Srba, Hrvata i
S i o v e n a c as v e i i n o m od dvije treiine glasor,'a. Kon-
stituanta mora se sastati najkasnije 6 mjeseci poslije sklopljena
mira. Izrijekom se konstituanti pridrZava pravo, da odredi ustav,
razumijevajuii ovdje narodito drZavnu f ormu (monarhija
ili republika), unutra5n je dri,avno ustrojstv6 i osnovu prava dr-
i,avljana; zatim dri,avnu zastavu, te sjedi5te vlade i drugih dr-
i,avmih vrhovnih organ a. - 2. Do sastanka konstituante vrsit ie
provizorno zakonodavnu vlast rrD r i, a v n o v i j e i e<<,komu pri-
padaju: svi dlanovi >rNarodnog vijeia<< uZagrebu, koji ie se nado.
puniti s 5 dlanova ,rJugoslovenskog odbora.. u Londonu; zatim
razmjerni broj predstavnika kraljevine Srbije, koje ie odabrati
Narodna skup5tina.u dogovoru s tamoSnjim potitiEkim stranka'
ma; te, razmjeran broj predstavnika Crne Gore, koje ce odabrati
onamoSnja Narodna skup5tina. '- 3. Drlavno vijeie Srba, Hrvata
i Slovenaca odredit 6e na prvom sastanku provizornu dr7avnu I
pomorsk u .zastav 4. Yladarsku vlast vr5it ie do odluke kon-
stituante kralj Srbije, odnosno prijestolonasljednik A I e k s a n-
d a r kao regent drL,ave Srba, Hrvata i Slovenaca. Regent nije
odgovoran >rDrL,avnomvijeiu<, pred kojim polai,e zakletvu. On
ie po'nadelima parlamentarne vladavine imenovati vladu, koja
uliva povjerenje >Dri,avnog vijeia<. On ima pravo zakonodavne
inicijative i sankcije. >DrZavno vijeie< mo7e, se odgoditi samo
vlastitim zakljudkom, a ne moZe se raspustiti prije sastanka kon-
stituante. - 5. Provizorno s j e d i S t e d r i, av n e v I a d e i >Dr-
41
Postanak kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca
iavnog vijeia< odredit ie se sporazumno. - 6. >>Drzavnovijeie<

bit ie duZno, da provede izbore za konstituantu i da ju odmah
sazove. Izborni red za konstituantu odredit (e >>Drlavno vijeie<<
na osnovu opieg, izravnog, proporcionalnog i tajnog prava glasa sa
zastupstvom manjina. - 7. Dr7,avna vlada, odgovorna >>Drlavnorn
vijeiu<<, upravljat ie drZavnim poslovima,, p& 6e biti sastavljena
od ministra predsjednika i ministara za.sve grane drZavne
uprave, te od 7 drZavnih tajnika, koji ie imati mjesto i glas u
ministqrskom vijeiu, i to po jedan za Srbiju, zaHrvatsku i Slavo-
niju, za Bosnu i Hercegovinu, za Sloveniju, za Dalmaciju, za Cr-
nu Goru, te za. Badku, Banat i Baranju. Dri,avni tajnici imaju
zastupati interese svojih iemalja u dfi,avnoj vladi, pa - predla-
iu(,i drZavnoj vladi prijedloge zemaljskih vlada - imaju paziti,
da se tim prijedlozima ne vrijedaju ni zakoni ni drlavni interesi.'
- 8. Poslovi spolja5nji, vojni, pomorski, drZavne financije, po5te
i brzojavi izuzeti su iz djplokruga zernaljskih odnosa pokrajin-
skih vlada, te su pridrZani iskljudivo dri,avnoj vladi. Druge poslove
vode zemaljske odnosno pokrajinske vlade u autonomnom dje-
lokrugu po uputama i pod nadzorom dti,avne vlade. - 9. U auto-
nomnim poslovima vr5e nadzor nad zBmaljskom vladom zemalj-
ski sabori, odnosno pokrajinska vijeia, koja ie se sastaviti po
dogovoru stranaka dotidne pokrajine; ne postigne li se spora-
zum, odludit (,e >rDrZ,avnovijeie<. Na delu pokrajinskih vlada
stoje predstojnici, - a. u Zagrebu na delu zemaljske vlade ban,
__ koje imenuje vladar odnosno regent na prijedlog zemaljskih
sabora odnosno pokrajinskih vijeia. - 10. Zemaljskim vladama
doznadivat .ie potrebita financijalna sredstva drZavna vlada u
okviru drlavnog proraduna, prihvaienog od >>Drlavnog vijeia<. -
11. Na snazi ostaju svi dosadanji zakoni i drugi propisi, isto tako
i organizacija sudova, pa dosada3nje administrativno ustrojstvo
i sada5nji organi zemaljskih vlada.<.
POSTANAK KRALJEVINE SRBA, HRVATA

I SLOVENACA.
O tomu prijedlogu sedmorice raspravljalo je >Narodno vi-
jeie< q nedjelju dne 24. studenoga 1918. Prvi je govorio Stjepan
Radii.' On je prigovorio mnogim stavkama i todkama". Povrh
t o g a j e z a t r a L , i od, a s e s a z ' o v e h r v a t s k i sabor, jer bez
njegovog odobrenja ne ie vrijediti zakljudak
42
Postanak kraljevine Srba, Hwata i Sloqgnaca
'>Narodnog vijeda<<. Nato je dr. Du5an Popovii pobijao

legitimistidki princip hrvatskoga dr1avnog prava, jer da razara
narodno jedinstvo. Naprotiv je dr. Zivko Petridii izjavio, da
potpuno razumije Radiievu ideologiju, te njegovu borbu za hr-
vatsko" drlavno pravo i za hrvatski sabor. S kraljevinom Hrvat-
gkom, Slavonijom i Dalmacijom ima se postupati kao sa samo-
stalnom jedinicom, koja ulazi u jugoslavensku drL,avu. I on je
za to, da se sazove hrvatski sabor, pa da ratificira dana5nj i'za-
kljudak ,rNarodnog vij eda<<. To ie dodu5e biti samo fot-ulnost,
ali je potrebito, da se ta formalnost udini. - Zastupnik Dragutin
pl. Hrvoj polemizfu'a s drom Du5anom Popoviiem: ,Stafi je i ne-
raz,orljivi zahtjev hrvatskog naroda, da i,ivi u svojoj suverenoj
i samostalnoj dri,avi. Ovdje stoje sebi nasuprot dva protivnika:
prista5e federacije i centralizacije. Njemadki je narod ujedinjen
putem federacija. Zaito ne bismo i mi bili na taj nadin ujedi-
njeni?< - Dr. Fran Barac drLi, da ovaj das nije ba5 nuZna ratifi-
kacija sabora hrvatskoga. No kada se izaslanici >>Narodnog vr-
jel,ar<sporazume s delegatima kraljevine Srbije, onda t r e b a
da njihove zakljudke odobre: hrvatski sabor, te
Narodne skupStine kraljevine Srbije i Crne
Gore.
Iza kako su za prihvat prijedloga sedmorice govo;ili jo5te
dr. Pogadnik, Vilim BukSeg, dr. Drinkovii, dr. Zarko Miladinovic
i dr. Smodlaka, pre5lo se na glasovanje.'Protiv prijedloga glaso-
vahu samo Radii i Hrvoj. Svi ostali dlanovi ,rNarodnog vijeia<<
glasovahu za prijedlog i z? naputak delegatima; jedino se detvo-
rica (dr. Petriiii, Korad, Buk5eg i Kristan) izjavi5e protiv toga,
da srpski prijestolonasljednik Aleksandar bude regent nove dr-
Zave SHS.
Sutradan (25. studenoga 1918.)je Radii u >Streljani< odri,ao
prvu veliku skupStinu > > H r v a t s k ep u d k e s e l j a d k e s t r a n k e < .
Na skup5tinu dodo5e 2832 delegata iz raznih mjesta u Hrvatskoj.
Radii je izvijestio o judera5n jem zakljudku >rNarodnog vij eda<<.
Stranka se jednoglasno izjavila, da se p r o t iv i t a k v o m s t v a-
ranju drLave SHS. Hrvatskom narodu pripada pravo sa-
moodredenja, t e o n h o i e p o s e b n us v o j u ) > n e u t r a l n u
sel j a d k u republiku Hrvatsku.o l z a s k u p 5 t i n ep o d o 5 e
svi prisutni u dug'oj povorci kroz Ilicu na Jeladiiev fiS uz pokli-
ke: ,rZivila republika!>Zivila samostalna Hrvatska!<
43
Adresa >,Narodnogvijeda SHS<<
Na sjednici >rlrlarodnog vijeia< od 26. studenoga rasprav-

ljalo se o prijedlogu, da iz'abrunlh 28 delegata pode u Beograd
vei sutradan. Tomu se usprotivio dr. Barac, jer u Beogradu jo5
'niti
nema cijele srpske vlade dlanova srpske ,Narodne skup5ti-
ne<(, a nemamo jo5 ni obavijesti od >Jugoslovenskog odbora...
-
Neki isticahu potrebu , da se prideka, dok u agreb dodu dr.
Trumbii i dr. Koro5ec. Oko l0 sati na veder oti5la je iz hrvatske
sabornice veiina dlanova sredi5njeg odbora >rNarodnog vijeia<
u uvjerenju, da je o tk 1o n j e n prijedlog o sutra5njem polasku
u Beograd. Ali m a n j i n &, Lr kojoj bijahu prista5e Svetozara
Pribiieviia, podne opet vijeiati o istom pitanju, te oko lI
sati u noii stvori zakljud,ak, da se ipak vei sutra posebnim vla-
kom pode u Beograd.
O tomu zakljudku bijahu po noii obavije5teni pojedini de"
legati. I zaista 27. studenoga 1918. u 10 sati prije podne krene
poseban vlak s delegatima iz Zagreba put Beograda. Oko 11 sati
na veder stiZe vlak u Zemun, gdje je delegate odboruNarodnog
vijeia<r svedano dodekao i banketom podastio. - Sutrudan (28.
studenoga) oko 11 sati prije podne preveze lada delegate u Beo-
grad, gdje ih na pristani5tu u ime srpske vlade pozdraviSe mi-
nistri Ljuba Jovanovii i dr. Momdilo Nindii. Kad je narod
oipjevao slovensku, hrvatsku i srpsku himnu, zahvalio se u ime
delepata na dodeku zubat dr. A. Pavelii. Delegati odsjedo5e u
,'Grand hotelu<<,gdje bijahu gosti grada Beograda.
Narednih dana pregovarahu delegati >>Narodnog vijeiai< s
ministrima Stojanom Protiiem, dr. Momdilom Nindiiem i Lju-
bom Jovanoviiem, koji bijahu jedini predstavnici srpske vla-
de u Beogradu. Tamo manjkahu ba5 oni delegati (dr. Lorkovii,
dr. Koro5ec, dr. Trumbii i St. Radii), koji bi najbolje rnogli pre-
doditi volju Hrvata i Slovenaca. Delegacija >Narodnog vijeia<
nije ostala niti kod onih zakljutaka, koji su 2:A.studenoga
1918.bili stvoreni u ZaErebu. - Prijestolonasljednik Aleksandar
primio je delegaciju >Narodnog vijeia( u audijenciju 1. prosinca
1918. u 8 sati na veder. Prisutni bijahu ministri Protii, Nindii i
Jovanovii, te vojvoda Mi5ii. Tom je prigodom dr. Ante Pavelii
proditao adresu, na koju je regentAleksandar odgo-
vorio, da u ime kralja Petra I. progladuje >ujedinjenje kraljevine
Srbije sa zemljama nezavisne drEave Slovenaca, Hrvata i Srba tl
jedinstveno kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca<<.
44
Adresq >Narodrrog vijeca SES<
ADRESA "NARODNOG VIJECA SHS(.

Adresa, koju je 1. prosinca 1918. u ime >rNarodnog vijeia<
proditao zubar dr. Ante Pavelii, glasila je ovako:
>VaSe kraljevsko visodanstvo! Osjeiamo se sretnima, Sto
u ime >rNarodnog'vijeia Sloverra"ca,Hrvata i Srba< moZemo po-
zdraviti VaSe kraljevsko visodanstvo u prijestolnici oslobodene
Srbije, kao vrhovnoga zapovjednika pobjedonosne narodne voj-
ske, koja je u zajednidkoj borbi s vojskama moinih ' saveznika
stvorila uvjete za izvr6enje velikoga djela naSega narodnog
t.
ujedinjenja.
Slovenci, Hrvati i Srbi, koji su na teritoriju biv5e austro-
ugarske monarkije izveli prevrat i privremeno konstituirali rtezd-
visnu narodnu drZavu, ptoieti idejom narodnog jedinstva i osla-
njajuii se na veliko nadelo demokracije, koje traLi, da svaki
narod ima sam odluditi o svojoj sudbini, izjavili su se vei u
objavi ,rNarodnog vijeia.. od 19. listopada, da Lele i hoie ujedi-
njenje sa Srbijom i Crnom Gorom u jedinstvenu narodnu drZavu
Srba, Hrvata i Slovenaca, koja bi obuhvaiala sav neprekinuti
etnografski teritorij juZnih Slavena.
Da se ova misao provede u djelo, zakljulilo je >rNarodno
vijeie< u svojoj sjednici od 24. studeno ga, da progla5uje ujedinje-
nje dri,ave Slovettaca, Hrvata i Srba sa Srbijom i Crnom Gorom
u jedinstvenu driavu, te je izabralo svoje odaslanstvo, koje stupa
pred VaSe kraljevsko visodanstvo, da Vam ovaj zaklj,u(,ak >Na-
rodnog vijeia< zvanidno i u svedanoj formi saopii.
Zakljudak je >Narodnog vijeia<<, da vladarsku vlast na di-
tavom teritoriju sada jedinstvene drL,ave Srba, Hrvata i Slove-
ttaca vr5i Njegovo velidanstvo kralj Petar, odnosno u njegovoj
zamjeni kao regent VaSe kraljevsko visodanstvo. Ujedno bi se
u sporazumu s vladom Va5ega kraljevskoga visodanstva i s pred-
stavnicima svih narodnih stranaka u Srbiji i Crnoj Gori imala
obrazovati jedinstvena parlamentarna vlada na podrudju jugo-
slavenske dr1ave uz jedinstveno narodno predstavniStvo.
VaSe kraljeysko visodanstvo! Zelia bi >rNarodnog vijeia<
bila, da se s obzirom na provizorno stanje ovo privremeno na-
rodno predstavniStvo obrazuje sporazumom izmedu nNarodnog
vijeia< i predstavnika naroda kraljevine Srbije, pa da se usta-
novi odgovornost dri,avne vlade prema modernim parlamentar-
.15
Odgovor regenta Aleksand.ra
. nim' nadelima ovomu narodnom predstavni5tvu, koje bi trebalo

na okupu ostati sve do konstitu arrte, da princip ustavnosti i par-
lamentarne odgovornosti vlade dode do potpunog izrai,aja. Iz
istoga bt ruzloga ostali na snazi - pod kontrolorn dr2,avne vlasti
- dosadanji autonomni administrativni organi, koji de,za svoje
uredovanje biti odgovorni i autonomnim predstavni5tvima.
U ovo prelazno doba trebalo bi po na5emu mi5ljenju stvo-
riti preduvjete za konadnu organizaciju naSe jedinstvene drLaye,
U tu bi svrhu naSa drL,wna vlada trebala posebice pripraviti kon-
stituantu, koja bi prema iznesenom prijedlogu >>Narodnog vije-
ia< bila izabrana na temelju opiega, jednakoga, izravnoga i pro-
porcijonalnoga razmjernoga prava glasa, a sastala bi se najkasnije
Sest mjeseoi poslije sklopljenoga mira.
U tom historijskom dasu, kada pred VaSe kraljevsko viso-
danstvo stupamo kao predstavnici naroda sa cijeloga teritorija
juZnih Slavena u biv5oj austro-ugarskoj monarkiji, duboko smo
oZalo5ieni, Sto moramo konstatirati, da su veliki i dragocjenl
dijelovi na5ega narodnog podrudja okupirani. {
Ipak punim uvjerenjem dajemo izraza svojoj nadi, da ie se
VaSe kraljevsko visodanstvo - zajedno sa cijelim na3im naro-
dom - zauzeti, da se definitivne granice na5e drL,ave oznale ta-
ko, da budu u skladu s etnograf s k i m n a s i m g r a n i c a m a ,a
primjenom nadela narodnoga samoodredenja, proklamiranog
(proglasenog) od predsjednika ameridkih dri,ava Wilsona i od
svih sila Sporazlrma (Antante).
Neka Zivi Njegovo velidanstvo kralj Petar! Neka Zivi VaSe
kraljevsko visodanstvo! Neka L,ivi cijeli srpsko-hrvatsko-sloven-
ski narod! Neka Zivi slobodna ujedinjena Jugoslavija!<
ODGOVOR REGENTA ALEKSANDRA

Na bvu je adresu >rNarodnog vijeia< proditao srpski regent
Aleksandar odgovor, koji mu je ministar Ljuba Jovanovii sa-
stavio ovako:
>rGospodo odaslanici! Mene je dubokom rado5iu ispunio
VaB dolazak u ime nNarodnog vijeia Slovenaca, Hrvata i Srba.<,
dostojnoga predstavnika Siroke naSe narodne misli, te VaSe sa-
opienje njegove historijske odluke od 24. novembra, kojom se
progla5uje dri,avno ujedinjenje svega naroda i cijele naSe - rra-
mudene ali slavne - otadZbine.
46
Odgovor regenta Aleksandra
Primajuii to saopienje, uvjeren sam, da ovim dinom ispu-

njavam svoju vladaladku duZnost; jer njim samo privodim kona-
dno u djelo ono,Sto su najbolji sinovi na5e krvi - sve tri vjere.
sva tri imena, s obje strane Dunava, Save i Drine, - podeli pn-
premati jo$te za vlade blaiene uspomene mojega djeda kneza
Aleksandra I. i kneza Mihajla, ono, Sto odgovara i,eljama i po-.
gledima mojega naroda. Zato u ime Njegova velidanstva kralja
Petra I. progla5ujem ujedinjenje Srbije sa zemljama >>rlezavisne
drL,ave Slovenaca, Hrvata i Srba<Narodnom
vijeiuNarodno vijeie<.
Isto tako neka danaSnji veliki din bude najljep5i vijenac na
slavnim grobovima nrojih oficira i vojnika, palih za slobodu, te
najdivnija kita na grudima njlhovih sreinijih ratnih drugova, koii
sa mnom doZivjebe, da izvojuju pobjedu nad silnim neprijateljenr
- uz veliku i plernenitu pomoi na5ih moinih saveznika.
Slavu zadobivenih'pobjeda dijele s mojim starim ratnicima
didni vojnici jugoslovenskih jedinica u mojoj vojsci. Svi su oni
k Vama pohitali, a Vi ste ih dodekali onako, kako se dodekuju
samo bra(,a. Hvala na takvom dodeku u ime moje vojske. Hvala
Vam na poletu, kojim iskazujete povjerenje kraljevini Srbiji i
njenom narodu, pa mojem ocu Njegovom velid.anstvu kralju
Petru, I. i meni.
Mogu uvjeriti Vas i >>Narodnovijeie<, diji ste punomoinicl:
mogu uvjeriti svu VaSu, svu moju braiu, - slovensku, hrvatsku
i srpsku, - diju volju i misli predstavljate, da iu se i ja i moja
vlada sa svim onim, Sto predstavlja Srbiju i njezin narod, uvijek
i svuda rukovoditi samo dubokom nepomuienom ljubavlju brat-
skoga srca prema svakom interesu, prema svim svetinjaini, koje
su mile du5i onih, u dije ste ime do5li k meni.
U smislu L,elja i pogled&, - koje ste mi izvoljeli izloi,iti, te
koje ja i moja vlada potpuno prihvaiamo, - vlada ie' odmah
preduzeti, da se Sto prije ostvari sve ono, Sto ste iskazali, kako
u pogledu prelazne i privremene periode do sastanka i kraja veli-
ke Ustavotvorne skup5tine, tako i za izbor i sastav ove.
47
Odgovof fegenta Aleksandra
Vjeran primjeru i savjetu, Sto ga imam od svojeg uzvi5enog

roditelja, ja 6u biti kralj.samo slobodnirn gradanima dri,ave
Srba, Hrvata i Slovenaca. I-Jvijek iu ostati vjeran velikim ustav-
nim, parlamentarnim i Siroko-demokratskim nadelim d, *asnova-
nim na opiem pravu glasanja. Toga radi ja 6u potraliti VaSu su-
'radnju za obrazovanje vlade, koja ie predstavljati cijehi ujedi-
njenu otadZbinu, p4 (,e ta vlada biti u stalnoj'vezi najprije s Va-
ma, po tom s narodnim predstavni5tvom, s kojim ie raditi i nje-
mu odgovarati.
Ova ie vlada s njim i sa cijelim narodom imati kao prvi
zadatak postarati se, da se granice na5e dtlave podudaraju s
etnografskim granicama cjelokupnog na5eg naroda. Zajedno s
Vama imam pravo nadati se i nadam se, da ie na5i veliki prija-
telji i saveznici pravedno procijeniti na5e gledi5te, jer ono odgo-
vara nadelima, koja su nama proglasili i za diju su pobjedu pro-
lili toliko skupe svoje krvi, te sam uvjeren, da se djelo oslobo-
denja svijeta ne ie okrnjiti predavanjem pod tudu vlast tolike
na5e destite, napredne' i prosvjeiene braie.
Isto tako se nadam, da (,e ovi pogledi dobiti izraza takoder
u odlukama same vlade kraljevine Italije, jer ona imade postanak
svojega bi6a zahvaliti ovim istim nadelima, koja su perom i dje-
lom onako sjajno tumadili njezini veliki sinovi pro5loga stoljeia,
Slobodno smijemo redi, da ie u poStovanju tih nadela i pre-
danja, - u osjeiajima naSeEa pfijateljstva i dobroga susjedstva,
- talijanski narod nadi vi5e pravoga dobra i bezbjednosti, nego
li u ostvarenju Londonskog ugovora, potpisanoga bez nas i od
nas nikad ne pfiznatog&, a u prilikama, kada se nije predvidjela
propast Austro-Ugarske, te je zato bespredmetnim postao mnogi
nekadaSnji obzir.
Ja.se nadam, da ie naS narod u tome i u svem ostalom radu
ostati do kraj a sloi,an i moian,'pa da & u novi Livot uii vedra
i pono.sita dela, dostojan postignute velidine i sreie, koja ga ode-
kuje. Molim Vas, po5tovana gospodo odaslanici, da moju vla-
darsku rijed i pozdrav odnesete svo.j mojoj miloj braii Sirom
na5e slobodne i ujedinjene Jugoslavije.
Zivio cijeli narod srpsko-hrvatsko-slovenski! Neka nam
uvijek bude sreino i slavno na5e kraljevstvo Srba, Hrvata i Slo-
venaca!.< :!
48
Proglas Stranke prava
PROGLAS STRANKE PRAVA.

>>Hrvatskinarodet
U odludnom dasu narodnoEa Livota Tvoje staroslavne tisui-
godi5nje hrvatske'dri,ave i,eli Stranka pra'va, da Ti prozbori
iskreno, otvoreno u slobodnoj rijedi!
Iz Beogradastigla nam je u Zagreb sinoi, kasno u noi sud-
bonosna vijest, da je Njegovo Kraljevsko Visodanstvo srpski
prijestolonasljednik Aleksandar Karadordevii u ime Njegovoga
Velidanstva srpsk6gaktalja Petra I. na poticaj i u sporazvmlr sa
izaslanstvom Narodnoga Vijeia Slove,naca, Hrvata i Srba iz Za-
greba, svedanou Beogradu proglasio ujedinjenje Srbije sa zem-
ljama nezavisne drlave Slovenaca,Hrvata i Srba u 'jedinstveno
kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. ,
Stranka prava izjavila se je jur za ujedinjenje svih Slove-
naga, Hrvata i Srba u jednu nezavisnu slobodnu saveznu drLavu
s uvjerenjem, da se odluka o tomu ujedinjenju imade prepustiti
slobodnoj volji cjelokupnog naroda.
Ovo je nadelo usvojilo i Nar. Vijeie SHS, pa je to nadelo
do5lo do izraza i u adresi na Nj. Visodanstvo srpskoga prijesto-
lonasljednika Aleksandra, koja mu je proditana i predana u Beo-
gradu, jer se u njoj priznaje, da >rsvakinarod sam ima da odludi
o svojoj sudbini.<
Unatod tomu evo progla5enaje jedinstvena drLava Srba,
Hrvata i Slovenacai prene5enavladarska vlast na Njegovo Ve-
lidanstvo srpskoga kralj a Petra I. bez pitanj a slovenskoE&, hr-
I vatskoga i srpskog naroda.
Je li to pravedno? Je li to ustavno? Zar se tako pr'ovada'
opie priznato samoodredenje naroda?
Otislo je u Beograd odaslanstvo Narodnoga Vijeia SHS iz
Zagreba od 28 ljudi, medu njima mnogi, koji nisu niti izabrani
narodni zastupnici, pa evo oduzeSeTebi, hrvatski narode,
Tvoju suverenosti prenesosevladarsku vlast nad hrvatskim na-
rodom na Nj. Vel. srpskogakralja Petra I.
Jesi li Ti, hrvatski narode, s time sporazuman,mi danas ne
znamo; ali znademo, da Te za Tvoju odluku u tomu vaZnom
dasu nitko pitao nije. Provelo se to uopie bez pitanja i znanja
naroda u jugoslavenskim zemljama i bez pitanja i znanja nji-
hovih legalnih predstavni5tva: sabora hrvatsko€L, dalmatinskoga,
bosansko-hercegovadkoga, istarskoga, slovenskogau Ljubljani,
llrvatslka na mrui6il,iBtlu 4
49
Proglas Stranke prava
pa i bez pitanja i znalnja srpske narodne skup5tine u Beogradu.

Svaka dast Njegovomu Velidanstvu kralju, ali je pitanje,
- nakon gorkoga iskustva, koje je hrvatski na'rod kroz stoljeca
sakupio pod raznim kraljevima, - hoie li hrvatski narod uopde
kralja, pa ma i najboliega, kad eto kraljevi i bez pitanja svoga
naroda, pa joS u oyo doba opie demokracije, mogu stvarati nove
dri,ave. Kako si prisv ajaju pravo, da samovlasno drL,ave grade,
mogu si do volje prisvojiti i pravo, da ih tako razgradviu.
Stranka je prava od svoga nastanka pa do danas, vjerna
nauci svoga utemeljitelja dra Antuna Stardeviia, budila hrvatsku
svijest u svome narodu, iznosila mu svijetle i tamne todke slavne
njegove povijesti, da tako u5duva njegovu ljubav za tisudljetnu
hrvatsku dri,avu. Stoga se i u ovom dasu obrada na Tebe, hrvat-
ski narode, vjernom poZrtvovno5iu svojom i Zivom svojom ri-
jedi, da dostojanstveno i mirno primi5 objavu o jedinstvenoj
drZavi Srba, Hrvata i Slovenaca pod srpskim kraljem Petrom I.,
da se ne dade5 zavesti na. nasilja i zlodjela, s kojih bi Ti sam
joS i najvi5e patiti mogao.
U ujedinjenoj dri,avl Slovenaca, Hrvata i Srba ojad,at ce
Tvoja snaga, ako tu dri,avu izgradimo sloZnom, iskrenom ljubavi
i. slobodnom, nepatvorenom voljom cjelokupno€a naroda Hrvata,
Slovenaca i Srba, ali kod te izgradnje ima da se saslu5a i'Tvoja
rijed.
U objavi Njegovoga Visodanstva srpskoga kraljevi,da Alek-
sandra priznaje so, da je ta novost privremena. Ti ie5 dakle
prije ili poslije ipak morati doii do toga, da svojim glasom odlu-
diS o svojoj sudbini, pa kako odludiS, tako ie Ti i biti, a Stranka
prava poloriti ie se Tvojoj odluci.
Za sada Ti objavljujemo samo, da Ti je Narodno Vijeie
SHS ne pitajuii Tebe, nametnulo novu dr7,avu i dinastiju bez
sudjelovanja Stranke prava i proti glasu Hrvatske pudke seljad-
ke stranke, a za ove je dvije stranke kod zadnjih izboru za hr-
vatski sabor, kako znadel, palo najviSe glasova svijesnih i neod-
visnih hrvatsk ih izb ornika.
Stranka prava ostaje i danas kod svoje odluke za ujedi-
njenje svih hrvatskih zemalja u republikansku driavu u savezu
slobodnih nezavisnih suverenih driava Slovenaca, Hrvata i Srba,
pa Ti to ovim putem evo i poruduje, a Ti ieS, narode, glasovati i'
svojim glasoin o svojoj sudbini odluditi.
50
Sukob na JelaEidevorntrgu 5. prosinca 1918.
U to ime pomogao Ti Bog, hrvatski narode, da i u tom

odludnom dasu nades pravi put k svojoj sreii, k svojem spasu
i napretku,'za koji je radila do sada, za koji ie i u buduie raditi
Tvoja Stranka prava.(
SUKOB NA JELAEIEEVOM TRGU.

Predsjedni5tvo ,Narodnog vijeia< izdalo je 3. prosinca
1918. u Beogradu obavijest, da )>s danom 1. prosinca ditav naS
narod slovensko-hrvatsko-srpski tvori jedinstvenu drZ,avu pod
regencijom njegova kr. visodanstva prijestolonasljednika Alek-
sandra... Nadalje javlja >rNarodno vijeie<<: >>Prijestolonasljednik
j,e u svome svedanom govoru preuzeo regenstvo i obrazovat te
jedinstvenu vladu. Ovim aktom prestala je funkcija Narodrtog
vijeiakao vrhovne suverene vlasti driave SHSna
teritoriju, biv5e Austro-Ugarske. S konstituiranjem ministarstva
prestat ie i njegova a dmini s tr ativn a funkcija, koju ie sve
dotle voditi predsjedniStvo Narodnog vijeia u sporazumu
sa srpskom vladom.<
Tako je.l. prosinca 1918.prestala postojati posebna >rdrLava
Slovenaca,'.Hrvata i Srba<, koja je,postala 29. listopada 191C
kad je u nju stupila >nezavisna drh,ava.<Hrvatska (s Dalmacijom,
Slavonijom i Rijekom).
U Zagreb je 2. prosinca 1918.na veder doSla prva vijest, da
je sinoi u Beogradu stvorena kraljevina Srba, Hrvata i Slove-
naca. Onaj malobrojan svijet, koji je prista jao uz Svetozara Pri-
biieviga, te koji je pod za5titom policije vei desetak dana vladao
zagreiladkom >>ulicom<<,podne odmah marlifestirati po kavanama,
gdje se obidno i sastajao. Manifestacije z"anovo stvorenu kralje-
vinu budu prenesene iz kavaflar u kazali5te. Sutradan su Pribiie-
viievi ljudi htjeli manifestirati po ulicamal ali ih nije bilo dosta
za pristojnu povorku . Zato u jutro provale sveudiliSni' daci i
drugi ljudi u zasrebadke srednje Skole, gdje silom prekinu5e
obuku, te gimnazijalce i realce odvedoSe na ulice, da u povorci
manifestiraju gradom za rto-vu dri,avu. Ova se manifestacija po-
'novila 5. prosinca,kada je'srednjo5kolska
mladeZ u povorci poSla
u stolnu crkvu, gdje je nadbiskup dr. Ante Bauer odsluZio >Te
I)eum...
Ljudi, koji su ove manifestacije vodili, ne postupahu nimalo
taktidno. Na ulicama se vrijedalo sve, Sto je hrvatskomu narodu
h
iKako oEevidci opisuJu sukob na ,JelaEidevomtrgu
milo i sveto. Zagrebalki gradani Skripahu zubima, ne moguii

dolidnim nadinom suzbiti ovu akciju, u kojoj gledahu >>tudepr-
ste<<i najmljene ljude. Tako se bez ikakove potrebe izazivalo
Hrvate, da teagiraju na ove manifestacije. Reakcija je uslijedila
joS istoga dana (5. ,prosinca 1918.) poslije podne, kada j.e oveii
broj hrvatskih vojnika 25. i 53 pukovnije po5ao gradom manife-
stirati za hrvatsku republiku. Mnogi vojnici bijahu oboruZani.r
Za njihovu je namjeru po svojim uhodama doznao dr. Grga
Andelinovii, Sef policije u Zagrebu. On je u neke kuie na J e I a-
diiev'om t r g u s m j e s t i o o b o r u Z a n e v o j n i k e ( m _ o r n a r e ) k, o j i
dodeka5e vojnidke manifestante. Tako je tamo datfo do sukoba,
u kome su mornari lakoumno iz ma5inskih pu5aka s prozora 2
kuia (broj 6 i 2l) pucali na vojnike i na prolaznike. Neki vojnici
uzvratiSe pucnjavu, ali - kako bijahu nezaffie,eni na otvorenom
trgu - brzo podlegoSe. SluZbeni je izvjeltaj glasio, da je u tome
sukobu poginulo 13 ljudi (od toga 9 vojnika), a ranjeno je 17
ljudi (od toga 10 vojnika). Po gradu se pako govorilo , da je na'
Jeladiievom trgu nastradalo oko stotinu ljudi. Radi toga krvo-
proliia zavladalo je u Zagrebu neopisivo ogordenje, kojemu ipak
nitko nije smio javno dati izraLaja, da ne bude uapSen.-Novine
Su morale Sutjeti, da ih ne stigne sudbina pravaSkoga dnevnika
>>Hrvatske.<,kojemu je Sef policije dr. Grga Andelinovii 4. pro'
s i n c a 1 9 1 8 .z a b r a n i o daljnje izlaLenie.
'Ovim
silovitim nadinom nije se dakako moglo Hrvate pre-
dobiti za r'o.vu drL,avu. Mnogi Hrvati gledahu u SFIS,<
"kraljevini
samo nastavak biv5e Austro-Ugarske . >rZbogom na5a 29. Iisto-
pala 1918. poludena sloboda!.< govorilo se po Hrvatskoj. To se
n"e bi dogodilo, da je vlast postupala obzirno i s potre'liitim tak-
tom.
KAKO OEEVIDCI OPISUJU SUKOB NA

JELAEIEEVOM TRGU.
Kako je 5. prosinca 1918. do5lo do sukoba na Jeladiievom
trgu, o tom jedan od pobunjenih hrvatskih vojnika iskazuje
ovako:
>U krilu 53. pje5adke.pukovnije u' Zagirebuosnova5epodda-
snici Ivan Peredii, Dragutin Mort, Rudolf Cecelja, Ivan Simanovii
i Adolf Svarc revolucijonarni odbor u cilju, da zaprijede priklju-
52
Kako obevidci opisuju sukob na JelaEidevom trgu
dak Hrvatske Srbiji. Postrojbe 53. pje6adke pukovnije postroji5e

se 5. prosinca 1918. u svojoj vojarni, odakle krenu5e po svoju
vjernu braiu domobrance u vojarnu 25. domobranske pje5adke .
pukovnije. Trubljad ove 25. pukovnije zasvira >rZbjeg<9 ts se
pripravljeni domobranci za das svrsta5e u.postrojbe na delu sa
svojom pukovnijskom glazborri. Domobrance su pripremili i po-
veli Petar Cerovski, vodnik Franjo Kovadii i stari tambur Ivan
Colarii.
U uzornom redlr stupahu postrojbd u pravcu Jeladiievog
trga uz ogromnu pratnju rodoljubnoga gradanstva. NaSa je na-
mjera bila proglasiti slobodnu hrvatsku republiku. Uz to se pu-
tem izrai,avalo veliko narodno ogordenje protiv Srba povicima:
>>Dolje srpska dinastija! Dolje kralj Petar! Dolje srpski militari-
zamlo<Podjedno se klicalo slobodnoj Hrvatskoj, Stjepanu Radiiu
i hrvatskoj republici. ,
Slavosrbi Pribiievii, Drinkovii i Grga Andelinovii nanije5e
krvavi dan nama, koji smo jedini imali smlelosti i hrabrosti, da
govorimo u ime hrvatskog naroda, pa da oprovrgavamo la7i,
spletke i povijesno nasilje, te se suprotstavimo sramoti, koja je
nane5ena hrvatskom narodu.
Dok su postrojbe hrvatske vojske u uzornom redu predvo-
dili Ivan Peredii, Dragutin Mort, Ivan Colarii, Rudolf Cecelja,
Petar Cerovski i Franjo Kovadii, u isto su vrijeme slavosrpski
tazbojnici smjestili teske strojne pu5ke na Jeladiievom trgu, i to
na kuiama broj 4 i 6, pa na Gnezdinoj kuiil) i na't. zv. Elza
Fluid domu2), a d,arkare po okoli5nim kuiama.
Slavosrpskom strojopu5kom na kuii broj 4 zapovijedao ie
sokola5 Miroslav Javand, na kuii broj 6 sokola5 Marcel Tidak,
a na Gnezdinoj kuii i na Elza, Fluid domu 1idov Leopold Deutsch
i mornaridki dasnik Dragutin Doldek.
Netom stupismo na Jeladiiev trg, odmah se po nama prosula
smrtonosna paljba, te je palo prvih par 1rtava. Vode nisu napu-
stili vojn,ike, nego odmah po tradiciji Hrvatahladnokrvno prihva-
ti5e borbu na i,ivotjr5mrt, polegavli uz nezasti(,ene strojopu5ke.
Prvom je strojopuSkom zaokretu s Jeladiievog ftga pre-
ma Splavnici - zapovijedao vodnik Ivan Peredii, uz koiega su
bili Sentr-aartoni, Milan Sorman i Rudolf Gregurin. Drugom 5e
I ) Na rrqlestiurove [<ude podiiSmnrtJe U'utZm:i'd io pa,l'abeGradrske Stedriomipe.
2) O\i/a se z,grad'a nalwzi nra ruglu Jeilat6irdwogrtrrtga,i Jruni6rideve rnnrice.
53
Kako oEevidci opisuju sukob na JelabiCevomtrgu
strojopuikom zapovijedao i pod naj teL,im se okolnostima borio

popularni jednogodi5nji desetnik Emil Per5ka, uz koiega su bili
Dragutin Mort i vodnik Franjo Kovadii. Oni su do zadnjega dasa
pokrivali uzmak preostalih i,ivlh vdi?ika kod strcFjnih puSaka.
Iza toga su nastavili borbu s dobro zaklonjenim i zaiti(,enim ne-
prijateljem sve do prvoga sumraka, kada je konadno ditav bata-
ljun 5. srpskog puka zauzeo postave na Jeladiievom trgu i na
Splavnici. Treiom je strojopuSkom zapovijedao porudnik Vinko
Nemdii, kojemu su pomagali Slavko Siukanec, Artur Weintraub,
RuZii i Gnidicar dok je detvrtu strojopu5ku rukovodio Rudolf
Cecelja.
'Na
kuiu broj 4 juri$ali su Janko Se$ok, Ljubo Crnii, Josip
Godler, Ferek i Antun Pavlekovii, koji su brzo zauzeli ovo prvo
ubojnidko gnijezdo. Na drugu je neprijateljsku strojopu5ku (u
kuii broj 6) juriSao odred vojnika, koji su vodili Matija VlaSii
i vodnik Ivan Simanovii. Potpomognuti postrojbama 5. srpskog
puka zauzele slavosrpski plaienici - naorulani bombama i te-
Skiin oruZjem - tazne postave i zasjede. Tako se svr5ila borba
hrvatskih vojnika protiv daleko jadeg neprij atelja.
U toj irejednakoj borbi izgubilo je svoj 1ivot 14 Hrvata,
poimence: Slavko Siukanec, Sentmartoni, Miroslav Svoboda,
Viktor Kolombar, Milo5 MrSe, Mato Ga5parovii, Ilijo Stanidorn
Stjepan Jure5a, Josip Lupinski, Ferdo Ver5ec, Nikola IvSa, Dra-
gutin'Kostelac, Andro Martinko i Antun Ta5ner-Juridii.<
Ovaj izvjeStaj znatno dopunjuje Srbin dr. Branko Kojii,
koji je u borbi na Jeladiievom trgu sudjelovao kao dlan ,Srpsko-
'ga Sokola<. On mi je odmah sutradan (6. prosinca 1918.)svoje dor
Livljaje opisao ovako:
>>Ne5toiza I sat dobio je.>Sokol< telefonsku zapovijed, da
strojopuSdani odio po5alje na Jeladiiev trg, buduii da se je vei
u jutro govorilo, da ie vojnici izadi iz vojarna i manifestirati.
Nato je 160 ljudi (mornari s Narodnom straZom) krenulo s :1
strojopu5ke na Jeladiiev trg.Njima je zapovijedao porudnik
Doldek. Na trgu su rastjerali svijet i zaposjeli ulaze u pokrajne
ulice.
Oko 2 sata dula se'u Ilici buka. Dolazili su vojnici, pred ko-
jima je i51a glazba. Ovi su vojnici putem na uglu Ilice i Franko-
'panske ulice razorui,ali jednu detu Akademske garde, koja je iSIa
(na Markov trg) pred Narodno vijeie..
s4
Kako oEevidci opisuju sukob na JelaEiCevomtrgu
Mornari su se povukli u kuie na Jeladidevom trgu. Pu5ke

su smjestili u kuie broj 4, 6 i 21, ali ne zato, da bi u sludaju bitke
imali zgodniji poloi,ai, nego samo zbog toga, da ne bi time izazi'
vali vojnike.
Medutim se Jeladiiev trg napunio obor uL,animvojnicima. Sa
sobom su imali nekoliko strojopu5aka, koje su smjestili kraj spo-
menika. Naskoro je zapodelo i pucanje. Ipak su svi mislili, da ce
se stvar mirno svrSiti. Kada su podeli jade (u zrak) pucati, izide
pred njih sokol Tidak, te im rede, neka budu mirni i neka ne
pucaju. Vojnici su Ea prekidali povi.cima ,rZivila republika!<,
kralj!( i t. d. Napokon je prasnuo hitac i Tidak se sru5io
"notj"
mrtav.
Sada je zapodela najlefi|a pucnjava. Pucalo s-ejednako jako
s obje strane. Vojnici se odmah povuko5e ispred Fellerove kuce
(broj 2l), gdje je bio najjadi odio mornara. Svi su vojnici po5li
prema Dugoj ulici. U to su vojnici provalili u Popoviievu kuiu
(broj 4.). Kako mornari pripovijedaju, vojnici su prodrli u kucu
otraga (iz ulice Pod zidom), jer je glavni ulaz (s Jeladiievog trga)
bio zaposjednut od mornara. Tu su vojnici oteli strojnu pu5ku,
'dok su se mornari razbjetali veiinom u kuiu broj 6.
Sad je strojna puSka, kojom je zapoNijedao desetnik
I)eutsch, podela s kuie broj 2l pucati na Popoviievu kuiu toli'
jako, da su se vojnici odavl e razbjei,ali. Na ilidkom plodniku ih
je 8 mrtvih leialo pokraj jedne mlake krvi. Nato se mornari po-
vrati5e u Popoviievu kuiu, gdje su trionovno zauzeli svoju stro-
jopu5ku.
Protivnidki Vormeisteri, koji su pucali iz strojopu5ke, ubi-
jeni su odmah na podetku kao i sam njihov natporudnik Miroslav
Svoboda. Uslijed jakog pucanja strojopu5ke s kuie broj 2l po-
vukli su se vojnici u pokrajne ulice. Veiina ih se razbjei,ala,' te je
na Jeltliievom trgu zavladao prilidan mir. Zato su kola gradske
,uproiiracije odvalala (u Zakladnu bolnicu Mil. braie) mrtve, a
valjda i ranjene vojnike. Mornari su ostali u kuiama sve do neSto
iza 5 sati, dok nisu stigle srpske dete. Od mornara, su 2 ubijena,
a osam ih je ranjeno; dvojica su bila tesko ranjena, a ostali su
mogli sami iii. To sam duo, kada je rekao sam porudnik Doldek.
Vojnici su neke strojopu5ke ostavili na. Jeladiievom rgu,,
a s drugima su pobjegli. Jedna je grupa vojnika iza toga htjela
5J
Kako oEevidci opisuju sukob na JelaEidevomtrgu
navaliti na zgradu ,Hrvatskoga Sokola... Medutim su u >Sokoiu<<

bili oni akademidari, koje su vojnici (na uglu Ilice i Frankopanske
ulice) razoruZali. Ovi su u >rSoliolu.<dobili pu5ke, te su poSli u
susret vojnicima. Tako je u Nikoliievoj ulici doSlo do pu5kar^-
nja, ali ipak nije nitko nastradao. Kada je pak iz >Sokola< podela
pucati strojna pu5ka, razi5li su se vojnici.<
O pripravama za sukob na Jeladiievom trgu postoji izvjeS-
taj samoga porudnika Dragutina Doldeka, koji glasi ovako:
>Bilo je todno I sat poslije podne, kada sam dobio striktnu
zapovijed Narodnog vijeia: >P'od cijenu vlastitog i,ivota morate
ugu5iti revolucijonarni pokret austro-ugarskih pukova<. Todno
obavijesten o pravcu kretanja tih pobunjenidkih pukova krenuo
sam iz >rHrvatskoga Sokola<<sa 60 mornara svojeg dobrovoljad-
kog odreda i s tri strojne pu5ke. Da bi izbjegao svaku borbu, po-
Sao sam Kukoviievom ulicom i Zfinjevcem na Jeladiiev trg.
Po5tol jo5 nije bilo jasno, koja li je svrha i cilj pobunjenika, ostao
sam u stavu iekanja na Jeladiievom trgu. Medutim je prva kolo-
na pobunjenih vojnika ra,zoruL,alai raspr5ila odred policijske
straie kod Mesnidke ulice. Druga je pak kolona isto tako razo-
rui,ala i raspr3ila Akademsku gardu u Frankopanskoj ulici, a obje
su kolone krenule prema Jeladiievom trgu. Vjeran ideji i zadatku,
odludio sam prihvatiti barikadnu borbu na Jeladiievom trgu. U tu
sam svrhu izdao slijedeii raspored: jednu sam strojnu pu5ku i 15
mornara odre,dio u kupulu Zakladne bolnice, drugu strojnu puSku i
opet 15 mornara u prvi kat zgrade Elza-Fluid na uglu Juri5iieve
ulice i Jeladiievog trga, dok sam s 30 mornara i s jednom stroj-
nom pu5kom po5ao u prvi kat zgrade Rosia-Fonsier",koja se na-
lazi u sredini Jeladiievog trga (broj 6).<
S jednoga je prozora dogodaje na Jeladidevom trgu proma-
trao dr. Ivan Pernar, koji je u narednom broju Radiievog
,rDoma.< taj sukob opisao ovako:
,rOko tri sata i detvrt zaduje se od strane Ilice klicanje:
,rZivila republika!< Dolazilo je najmanje 600 oborulanih vojnika
sa dvije maSinske pu5ke. S Popoviieve kuie (tu Jeladiievom
trgu broj 4) htjelo se pucati na mom(,ad. Nato je vi5e vojnika
podiglo u zrak pu5ke i na pu5kama bijele marame, viduii: >Mi
ne iemo pucati. Nemojte ni Vi, nego nam dajte ma5inske pu5ke<<.
Za (as bude predana mitraljeza u kuii broj 4. Nato je glazha
zasvirala >Lijepa na5a domovina". Vojnici podo5e u kuiu broj 6,
56
Rasprava na vojnom sudu radi sukoba na JelaEidevomtrgu
da im i oni predadu ma5insku pu5ku. U to vrijeme duli su se po-

riovno poklici, da republikanci ne ie pucati, samo neka ne pu-
caju kraljevci. Ne zrram, Sto se dogadalo u kuii broj 6; samo je
pao jedan hitac, na5to je napolje izletilo 6 do 8 vojnika. Oko 15
vojnika viatilo se natrag u kuiu. Sto se sada unutra dogadalo
r:.e znam; ali nakon nekoliko .dasaka duo se prasak pu5aka. Pla-
nu5e pu5ke u veZi kuie broj 6, a vojnici nagnuSe jedan preko
drugoga, 'te jedan ostade, leZati pred veZom. Sadb podnu rikati
mitraljeze, i to prva republikanska od palade Prve hrvatske Ste-
dionice, druga iz kude broj 6 na Jeladiievom trgu, tte(,a iz Felle-
rove kuie ( nu uglu Juri5iieve ulice i Jeladiievog trga), detvrta
kod svjetiljke lijevo od Jeladiievoga spomenika, a peta je bila
postavljena iza samoga spornenika. Palo je mnogo Lrtava. Ja
sam vidio, kad,a su do5la platonska kola, da odvezu mrtve i ra-
njene. Kraj Jeladiievoga spomenika bila su Sestorica. Nekolicina
se zaklonila iza spomenika, leleii potrbu5ke; ovi su se Siuiurili,
da se za5tite od taneta. Jedan ili. dva bijahu do smrti.ubijeni.
Pucalo se iz Fellerove kuie i sa strane od ulice Marije Valerije.
(U zahodu na uglu Jeladiievog trga i ulice Marije Valerije bijahu
smje5teni oborui,ari dlanovi >Srpskoga Sokola"). Tako su ubijeni
joS i preostali vojnici. Kad je pucn java prestala, digne se jedan
maliS, koji je bio ranjen u desnu ruku, radi Eegaje ljevicorr.. drZao
desnicu. Od, gomile kod spomenika ostade Liv jedan jedini. Kada
su kola do5la po mrtve, ustade taj - bio je narednik, a sav krvav
od glave do pete, - pa zapita, gdje da se opere i gdje li je lije-
dnik. Krv je natopila granitni postav bana Jeladiia i okoli5ni
plodnik. UZ,asna slika! Ljudi su od znatii,elje dolazili, te su bez
srca gazili po krvi..<
RA'PR""\T1;T#3#'3H'"r".Lf
'suKoBA
Zalostan sludaj s vojnicima od 5. prosinca izr.abilo je
predsjedni5tvo >Narodnog vijeia<<, u tu svrhu, da z atr e h r-
vatsku vo jsku. Zato je vei 10. prosinca izdalo ovu obavi'
jest: >rPrema sporazumu izmedu Narodnog vije6,a u Zagrebu, te
vlade i vrhovne komande u Srb.iji, doSla je u Zagreb vojna misija
Srbije, koja 6e zaiednidki s vojnim odsjekom Narodnog vijeia
izvr5iti reorganizaciju stare vojske na na5em narcldnom prostoru,
oslobodenom od Austro-Ugarske, na taj nadin, Sto ie se stara
5(
Rasprava na vojnom sudu radi sukoba na JelaEidevom trgu
vojska otpustiti kuii, a na. mjesto nje obrazovati nova mlada

narodna vojska uz pomoi jugoslovenskih legija, koje de dodi iz
Srbije, da budu kader novim pukovnijama. Nove ie pukovnije
dobiti nove brojeve i nova svoja na{odna imena prerna krajevi-
ma i mjestima, u kojima ie se obrazbvati. Ove nove pukovnije
sadinj avat (,e uz dosada5nju vojsku Srbije jednu jedinstvenu
vojsku na5e jedinstvene drlave Hrvata, Srba i Slovenaca. Sef je
ove misije pukovnik Milan Pribiievii. Misija je vei otpodela svoj
rad i nalazi se zajedno s odsjekom za Narodriu obranu u z1radi
vojnoga zapovjedni5tva. [J sastav ove misije u5la je dosadaSnja
delegacija srpske vrhovne komande kod Narodnog vijeia<.
U Zagrebu je 27. prosinca 1918. zapo(,ela pred vojnim su*
dom glavna rasprava protiv 23 vojnika radi bune, koju su podi-
nili 5. prosinca. Od pripadnika 53. p j esadke pukovnij e bili su
optuZeni vodnici Ivan Peredii, Dragutin Mort i Josip Simatovii,
desetnik Adolf Schwartz, razvodnik Janko Herceg, te pje5aci
Mirko Drobac i Janko Pomjan;. od pripadnika 25. domobranske
pukovnije vodnik Rudolf Cecelja, desetnik Ivan Babii, razvod-
nici Andrija Fijan i Franjo Kovadii, te pje5aci Mirko Milo5ak,
Franjo Ga5parac, Marko Majsl, Mirko Vragovii, BlaZ Barac,
Tomo Potladek, Konrad Skreblin,' Stjepan Tresoglavec, Josip
Ruklii, Stjepan Crndec i Marko Koren, a od 2. bosansko-hercego-
vadke pukovnije Mustafa Balagi(,.
Vojno ih je odvjetni5tvo optuZilo, da su - nakon pretho-
dnoga dogovora, da ie manifestirati gradom za republiku,
sastavili povorku od 150 momaka od 53. pje5adke pukovnije, ko-
jima se prikljudila povorka od 100 momaka od 25. domobranske
pukovnije. Vojnici su oboruZani puskama i dvjema strojnim
pu5kama poSli kroz Ilicu prema Jeladiievom trgu, te su putem
kod Frankopanske ulice razorui,ali izaslanu ophodnju Akadem-
ske garde. Napokon su strojnim pu5kam a zaposjeli Jeladiiev trg,
gdje su ostro nabijene strojne puske postavili protiv deta, posla-
'jedne
nih od vlasti, te su ih napadajem prinudili na predaju
strojne pu5ke i strojopuSdanom vatrom poduzeli navalu, da osvoje
i drugu, pri demu je poginulo 15 ljudi, od dega i dvojica od mom-
dadi, koja je bila protiv njih poslana, a preko 20 sto jade Sto sla-
bije ranjenih<.
Raspravi je predsjedao potpukovnik Kasumovil, a vodio je
major Burkhart. OptuLbq j e zastupao vojni odvjetnik Ivo StoZir,
58
Prvo ministarstvo kraljevine SES
a optulene su branili vojni aditori Ugrinov i Vrankovii, te za-

grebadki odvjetnici: dr. Radivoj Walter, dr. Schick i Spordic.
Glavna je rasprava potr ajala 3 dana. lJz ostale svjedoke bili
su preslu5ani takoder zapovjednici 25. i 53. pukovnije: pukovnik
Kuiak i potpukovnik Petrovii. Njihovi su iskazi prikazali duh,
koji je vladao u hrvatskoj vojsci. Kuiak je rekao, da je
po nalogu Narodnog 'vijeia proditao domobrancima adresu
Narodnog vijeqa i odgovor regenta Aleksandra. Kad je iza toga
ditanja kliknuo dinastiji Karadordevii, odazvala se jedva polo-
vica domobranaca; naprotiv su kod poklika Hrvatskoj sudjelo-
vali gotovo svi. JoS je zanimiviji iskaz potpukovnika Petroviia.
On je vojnicima 53. pukovnije odri,ao govor, u kojemu je pri'
kazao postanak kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, pa . je tai
svoj govor svr5io poklikom kralju Petru. Tomu se pokliku oda-
zvalo samo nekoliko momaka, dok su se u pozadini duli povici:
t Zivila republika!< Petroviia je zapitao odvjetnik Walter, da Ii je
primijetio, da momdad, koja se vratila s fronta, tjera republikan-
sku agitaciju. Nato je Petrovii odgovorio: ,rMomdad je zadoje-
na republikanizmom(. Na pitanje pak, da li je bilo pijanih vojni-
ka, odgovorio je Petrovii, da ih je zaista bilo, premda je bilo za-
branjeno prodavanje 'piia u kantini. Ustanovilo se, da hrvatski
vojnici 25. i 53. pukovnije nisu ht3eli priseii vjernost srpskom
kralju Petru.
Poslije dovr5ene r€sprave proglasio je vojni sud istom 6.
sijednja 1919.presudu, kojom se lvan Peredii osuduje na 10 go-
dina zatvora, Rudolf Cecelja i Josip Simatovii na 7 godina, Dra-
gutin Mort, Adolf Schwart z, Ivan Babii, Janko Herceg i Franjo
Kovadii na 3 godine, i 6 mjeseci,'a Janko Pomjan, Mirko Milo5ak,
Franjo Ga5parovii, Marko Majsl, Mirko Vragovii, BIaZ Barac,
Tomo Potladek, Konrad Skreblin, Stjepan Tresoglavec, Josip
Ruklii, Stjepan Crndec i Marko Koren na I godinu do I godine
i 6 mjeseci. Sve su ove kazne veiim dijelom izdriane, a tek .ma-
njim dijelom opro5tene.
. PRVO MINISTARSTVO KRALJEVINE SHS

Regent je Aleksandar u ime kralja Petra 20. prosinca l9lB.
imenovao prvu zajednidku vladu za kraljevinu Srba, Hrvata i Slo-
venaca. Ministrom predsjednikom postade Stojan Protii, a pot-
59
Prrro ministarstvo kraljevine rSHS
predsjednikom dr. Antun Koro5ec. Od srbijanskih stranaka do-

bise radikali uz Ptotiia jos dva ministra, poimence: dra Momdila
Nindiia za financije i Milana Kapetanoviia za gradevine;od sa-
mostalne radikalne stranke postade Ljuba Davidovii ministrom
prosvjete, a Velislav Vulovii ministrom i,eljeznica (saobraiaja);
lod radikalnih disidenata postade Marko Trifkovic ministrom
pravde; od liberalaca (nacionalista) postade Stojan Ribarac mi-
nistrom trgovine i industrije, a od naprednjaka.postade Miloje
Jovanovii ministrom ishrane i obnove zemlje. Hrvatska i Slavo-
nija dobiSe4 ministra, poimence od hrvatsko-srpskekoalicije:
Svetozara Pribi6evi6a za unutra5nje poslove i dra Edu Lukiniia
za po5te i brzojave, zatim od Stardeviieve stranke prava dra
Zivka Petridiia za poljoprivredu, a od socijalno-demokratske
stranke Vitomira Korada z'a socijalnu politiku. Bosna i Hercego-
vina dobi5e 3 ministra, i to Srbina dra Uro5a Krulja za narodno
zdravlje, Htvata dra Tugomira Alaupovi(a za vjere i muslimana
dra Mehmeda Spahu za Sume i rude. Slovenija je dobila 2 mi-
nistra: dra Koro5ca od Slovenskeljudske (pudke) srranke i dra
Alberta Kramera od Jugoslovenskedemokratske stranke; Kra-
mer postade ministrom za izjednadenje zakona i za pfipreme oko
Ustavotvorne skup5tine (konstituante). Dalmaciju ie u vladi za-
stupati dr. Ante Trumbii kao ministar vanjskih posala, a Crnu
Goru Miroslav Rajdevii kao ministar bw lisnice. Vojvodina nije
dobila nijednoga ministra, a ministrom vojske i mornarice po-
stade general Mihajlo Ra5ii.
eim je ministarstvo bilo imenovano, odmah se u Hrvatskoj
primijetilo, da je u njemu premalo Hrvata. Od 20 ministara imaju
Sr'bi 13, Hrvati 4, Slovenci 2, a muslimani I ministra. Svaka srbi-
janska stranka dobila je u ministarstvu svoga predstavnika, a na
2 tada u hrvatskom narodu najjade stranke (seljadku i prava5ku)
nije se kod sastava ministarstva uzeo nikakav obzft.
u to vrijeme spremao se hrvatski narod, da oslobodi Me-
dimurje, kamo nije doprla srpska vojska. Dobrovoljne hrvatske
dete provali5e 24. prosinca 1918.u Medimurje, odakle je pred
njima uzmaknula madZarska posada bez jadeg otpora. Hrvati,
koji su dinili 95 postotaka svih Litelja u Medimurju, primi5e ovu
okupaciju s velikim veseljem.
60
Pnro ministarstvo kraljevine SHS
U Beogradu se' 29. prosinca 1918. sastala srpska Narodna

skup5tina, pred koju je ministar predsjednik Protii iznio adresu
,rNarodnog vijeia<<, koju je 1. prosinca proditao dr. Ante Pavelii.
i odgovor regenta Aleksandra. Oba ova dri,avna spisa odobrila je
narodna skup5tina na prijedlog Ljube Jovanoviia. Tirne je kra-
ljevina Srbija zakonitim nadinom dala >politidku potvrdu svrSe-
nom djelu ujedinjenja Srba, Hrvata i Slovenacax<.
Hrvati su odekivali, da ie isti drL,avni spisi doii i pred
hrvatski s a b o r , k o j i n i j e ' 2 9 . l i s t o p a d a 1 9 1 8 .b i o r a s p u 5 t e n .
Time bi onaj akt od l. prosinca 1918. i sa strane kraljevine Hr-
vatske dobio oblik zakona, kako mu ga 29. prosinca dade srpska
Narodna skupStina sa strane kraljevine Srbije. Medutim se sve-
moini Svetozar Pribiievid odludno protivio , sazivu hrvatskoga
sabora, jer je zrrao, da u njemu ne bi akt od 1. prosinca pro5ao
jednoglasno i bez kritike. Posve je sigurno, da bi protiv prihvata
sjedinjenja Hrvatske sa Srbijom gla.sovalo 12 narodnih zastup-
nika Hrvatske stranke prava, 3 zastupnika Hrvats.ke pudke se-
ljadke, 6 Stradevitanaca i 2koalfuca, a mo7,dai jo5te koji narodni
zastupnik i virilisd hrvatskoga sabora. Pribiievii dapade ne htjede
ove spise iznijeti niti pred sredi5nji odbor ,>Narodnog vijeia<<,
premda bi to morao udiniti, jer se delegacija ,Narodnog vijeia<
nije u Beogr adu dri,ala zakljudka i naputaka, koji su primljeni u
sjednici ,Narodnog vijeia.. od 24. studenoga 1918.
Radi ovih propusta podeli su rodoljubni Hrvati akt od 1.
prosinca 1918. smatrati revolucijonarnim dinom, koji n a m j e-
rice nije bio kasnije uza.konjen po hrvatskom saboru.
Slidno su o tomu,aktu dr7ali mnogi Crnogorci, premda je >velika
narodna skup5tina srpskoga naroda u Crnoj'Gorir, 26. studenoga
1918. u Podgorici zakljudila, >rdase kralj Nikola I. Petrovii Nje-
go5 i njegova dinastija zbaci s crnogorskog prijestolja, pa da se
Crna Gora s bratskom Srbijom ujedini u jednu driavu pod di-
.nastijom Karadordeviia, te ovako ujedinjena stupi u zajednidku
otadZbinu naSega troplemenog naroda Srba, Hrvata i Slovenaca<<.
Ministarstvo jq u Beogradu nastojalo, da po moguinosti
izbri5e ruzlike izmedu Srba i Hrvata. U tu je svrhu 22. prosinca
1 9 1 8 .u s t a n o v i l o ,d a d r L , a v n a z a s t a v a kraljevine SHS bude
trobojnica s vodoravno poloZenim bojarna, i to gore modra, u
sredini bijela, a dolje crvena. Pored ove z^stave, koja oznaduje
6r
Nezadovoljstvo se u Elrvatskoj pojaEalo g. 1919.
drZavnost, mogu se upotrebljavati takoder narodne i uobidajene

zastave. Za dr2,avni grb uzima se bijeli dvoglavi orao, koji
imade na prsima Stit, podijeljen u 2 manja polja. Na desnom je
polju crveni kril sa 4 kresala u podobi slova C. To je grb Srbije.
Lijeva polovica grba imade Sahovsku plodu sa 25 kocaka bijele
i crvene boje. To ie biti grb Hrvatske. Donje manje polje pre-
doduje grb Slovenije (stare Ilirije): rra plavom polju bijeli polu-
mjesec okrenut prema gore, a izmedu njegovih krakova 3 bijele
zvijezde svaka sa 6 pera.
Osim toga je ministarstvo 22. prosinca zakljudilo, da se
imade proglasiti ravnopravnost latinice i iirilice
na ditavom teritoriju kraljevine SHS. Jednako se na ditav drL,avni
teritorij prena5aju ustavna i gradanska prava kraljevine Srbije.
- U sjednici od 22. sijednj a 19t9. stvorilo je ministarstvo zaklju-
6ak, da se ima ukinuti stari Julij anski kalendhr, koji 13 dana
zaostaje za Gregorij anskim kalendarom. Stari kalendar pre-
staje vai,iti 14. (27.) sijednja 1919. Sutradan imaju svi drZ,avni
uredi radunati po novom kalendaru kao 28. a ne 15. sijednja.
(Ovdje treba spomenuti, da je stari kalendar i nadalje ostao u
porabi grdko-istodne crkve).
Te5ka je briga morila hrvatski narod, Sto li ie biti s papir-
natim novcem? Naredbom ministra financija dra Momdila Nin-
diia od 25. prosinca 1918. bijaSe odredeno Ligosanje i popis pa-
pirnatog novca austro-ugarske banke rre- teritoriju kraljevine
SHS. Tako se na proljeie 9,. 1919.ustanovilo, da je u cijeloj dr-
Z,avi5.320 milijuna 593.215kruna. Zigosanje se obavilo toli lako-
miSljeno, da su kasnije mogli ljudi i2 Austrije i Ugarske dovai,ati
krune, te ih sami providjeti pravim ili krivotvorenim i,igom.
Svatko je uvidao, da ministarstvo ne zna ili ne ie za5tititi na5
novac.
NEZADOVOLJSTVO SE U HRVATSKOJ
POJAEALO,GODINE 1919.
Podetkom El.lgtg. podele su hrvatske novine dona5ati vijesti,
da dasnici i poddasnici srbijanske vojske u Hrvatskoj i Slavoniji
b ati n aj u vojnike, dapadei gradanskeosobe,narodito seljake.
To je izaz..valoogordenjecijeloga naroda hrvatskog, jer je kod
nas jo5 g. 1869.hrvatski sabor ukinuo batinanje. Naskoro se z&
vojskom povelo i oruZni3tvo (Landarmerija). Mnogobrojni novi
62
Nezadovoljstvo se u Ihvatskoj pojaEalo g. 1919.
oruZnici (veiinom Srbi) batinahu hrvatske seljake bez ikakova

razloga, desto samo radi toga, Sto se seljaci oditovahu za tepLr-
blikansko uredenje driave. Ovakvi oruZnici obidno nisu imali
dovoljnog poznavanja zakona, a jo5 manje moralne sna$e. Zato
su kod zlostavlj anja hrvatskih seljaka govorili, da to dine >>uime
kralja Petra<. Obidavahu dodavati, da je >Srbin njegov gospodar
i Bog< ; zato bi seljaka silili, da mora >kleknuti pred Sajkadom<.
Nije dudo, Sto je tolika surovost urodila kod hrvatskih seljaka
rnrZnjom na novu driavu, u kojoj oruZnici ugro:zavaju narodu
7ivot, mjesto da mu duvaju imovinu
'
Istodobno se u Hrvatskoj mnogo raspravljalo o tomu, hoie
li kraljevina. SHS. biti uredena centralistidki ili federalistidki.
Pribiievii i njegovi prijatelji (veiinom Srbi) bijahu za kruti cen-
tralizam, po kome treba da cijelo zakonodavstvo i uprava drlave
dolaze iz Beograda. U tu svrhu osnovao je Pribiievii 16. veljade
.lglg. na sastanku u Sardjevu novu ,rstianku jugoslavenske demo-
kracije<. Naprotiv se Stardeviianci i mnogi .drugi Hrvati opre-
dijeli5e za federalizam, po kome bi samo stanovite ustanove (n.
pr. kralj, vojska i vanjsko ministarstvo) bile zajednidke za cijelu
drlavu, dok bi za preostale poslove svaki dio driave (dakle
Srbija, Hrvatska, Bosna, Slovenija, Crna Gora i Vojvodina) imao
posebnu vladu i sabor.
U Bjelovaru je potpukovnik Petar Teslii godine 1919.
izdao naredbu, kojom p r o p i s u j e b a t in an j e ovim rijedima:
oUvreda kralja ili republikanstvo kaLnjava se (i za civile) s 25
batina. Propusti u straZarskoj i inoj sluZbi kaLnjavaiu se s 25
batina. Vojni bjegunci se kaZnjavaju s 25 batina. Ako rodbina ne
izda vojnoga bjegunca, stavit ie se u zatvor svi dlanovi njegove
obitelji dotle, dok on ne dode u Bjelovar. Isti je postupak s onima,
koji se ne odazovu vojnom pozivu, kad ih se pozov€ pod oruZje.
Prekoradenje dopusta ka1njava se s 5 batina za jedan dan preko-
raEenja, a za svaki daljnji dan Zbatine vi$e. Tkq ukrade vrijednost
do 200 kruna, kaznit ie se s 15 batina, do 500 kruna s 20 batina.
a do 1000 kruna s 25 batina..<
-
U S a r a : j e v u j e p o d e t k o m v e l j a l e g . 1 9 1 9 .o d r i , a n a v e l i k a
skup5tina tamo5njih Srba. Tom se prigodom dr. Milan S r S k i i
odludno izjavio protiv bilo kakve pokrajinske autonomije, jer da
Dsve mora iii u Beograd... On je dapade svoj govor zavr5io po-
klikom: ,rZivila Velika Srbija!<
63
Skup3tina Hrv. pudke seljaEke stranke B. wljaie 1919.,
Novi hrv. ban dr. Ivan Paledek je na taj poloi,ajdo5ao

mjesto zubara dra An'te Paveliia, kojega su fiai,ili-Stardeviianci.
Paledek je odmah ponizio bansku dast izjavom, da ie sve
raditi po uputama iz Beograda, jer da banska vlada nije viSe
autonomna,kako je bila od g. 1868.do g. 1918.
Pribiievii je kao ministar unutarnjih posalasredinom
veljade g. 1919.na skup5tini u Sarajevu odludno navijestio beo-
gradski centralizam rijedima: >>Imaelernenata, koji zastupaju
tezu, da na5a drL,avadodu5e moi,e imati jednu zajednidku vladu,
ali treba imati i posebnepokrajinske vlade s posebnim pokrajin-
skim zakonodavstvom.Moje je miSljenje, da se s tim elementom
moramo bezobzirno upustiti u borbu, jer je to u interesu potpu-
nog izgradivanja drlavnog jedinstva. Ja stojim na stanoviStu,
da se naSa'drLava ima urediti potpuno centralistidki. Ne moze
biti kompromisa izmedu struje, koja Zeli centralistidko uredenje
drzavs, i one struje, koja hoie drlavno uredenje na temelju po-
krajinskih autonomija. Jednako je za mene izvan diskusije; da
na5a drL,avamora biti monarhija pod dinastijom Karadortfeviia.
Ni u kakve kompromise ne mogu se upustati s elementima,koji
Time je Pribiievid otvoreno navi-
bi zastupali drugo stanovi5te<<.
jestio borbu Stjepanu Radiiu.
SKUPSTINA RADIEEVE SELJAEKE S,TRANKE.

U dvorani zagrebadke>Streljane<< odr zanaje 3. veljade lglg.
velika skupstina >Hrvatske pudke seljadke stranke<<,koju je
otvorio predsjednik Stjepan Radii.
U podetku svoga govora istide Stjepan Radii, kako smo mi
svi odekivali, da ie nas Rusija osloboditi, jer smo uvidjeli, da
oslobada narode samo onaj, koji rri.o7,esru5iti surovu silu poli-
cajne vlasti. bostojni smo tili svoje slobode, jer smo i za wije-
me najjade sile i vojske monarkije klicaJi i radili za republiku,
premda smo mogli svaki das za to izgubiti svoje*glave. I sada
dolaze neki te govore, da nijesmo vrijedni slobode, da nas je
oslobodio srpski kundak. To, Sto se sada dini, nije samoodrede-
nje, to je potladivanje i namitanje tude volje i sile. Nad nama
stoji sada vlada bezbolnih tirana, koji sve svoj e bezbo5tvo ispo-
ljuju u svojoj politici. S prijezirom govore i o Wilsonu. Svetozar
Pribiievii rekao je jednom: ,rSto mi toliko dodijavate s tim
64
SkupBtina I{rv. ptr,EkeseljaEke stranke 3. veljaEe 1919.
Wilsonom. Mi ne trebamo njegove orijentacije, yei hoiemo

englesku orijentaciju.<<(Povici: Dolje Pribiievi6!) Zabranili su
nam govoriti o republici. Ovi dana5nji bezbo3ci najveii su krivci,
i to ne sa{no pred zakonom i ustavom, vgi i pred dovjedjom sa-
vjesiu. Mjesto sabora dali su nam srpsku Narodnu skup5tinu,
koja nas je opteretila sa 300 milijuna dinara duga. Hrvatski je
ban postao podvornikom ministra unutra5njih djela. U ime' na-
rodnog jedinstva, koje, nam je bilo svagdje sveto, po{azili su
dovjedje dostojanstvo. U Zdali preko Drave svukli su do gola
ljude i trnovitim ih batinama tukli. Isto se dogodilo u Severinu,
Radi, Popovadi, Grubi5nom polju; svagdje su ljude batinali, i to
samo za povik ,rZivila republika.<.Treb a znati, da to nije zablsda
pojedinaca, vei. je to sistem srpske kraljevske vlade, koju ne
moZ-emonipoSto nazvati svojom narodnom vladom. To je sistem
braie Pribiieviia (Povici: >Dolje vlada! Dolje Pribiievii!(). To je
sistem Tiszinih slugu, a t\e sistem srpskog ili hrvatskog seljaka.
Najgori ljudi izmedu hrvatske gospode sloZili su se s najgorim
ljudima srpske gospode,te su postavili i priznali dinastiju Kara-
dordeviia. (Povici: >Dolje Pavelii! Dolje Andelinovii!<) U ime
naroda'govore i rade ti ljudi protiv naroda. NaSa gospodamisle,
da seljak ne zlta,Sto je republika. Kad bi .sludajnoto bila istina,
mogli bi reii toj gospodi: >rSlavnagospodo, Sto ste rudili.kroz
tisuiu godina, da naS narod jo3 danas ni5ta ne zna?( - Repu-
blika znadi: dolje militafizam, a militarizam je sve ono, Sto s€
danas'u naSoj domovini zbiva. Zato dolje militafizam kraljevstva
SHS! Republika je politidka jedinica, gdje je radnik slobodan sa
svojim dekiiem, gdje je seljak slobodan sa svojir-nplugom. Ta-
kova je republika u Americi, a hiljade je na5ih ljudi boravilo i
Zivilo ondje, vratilo se s tim osjei,iajimau domovinu, pa s njima
livi i sada. I jo5 dolaze ljudi; koji govore, da naS seljak ne zrta,
Sto je republika. Republika je dri,ava bez Zandarske,sile. Vlast
pripada samo puku; narod je jedini suve,ren.Kaci smo sru5ili cara,
treba pokazati, da smo slobodni svi, a ne samo oni, koji su p_o-
stali ministri. Mi smo 4 petine hrvatskog rlratoda,i kao takovi
hoiemo i zahtijevamo hrvatsku republiku i hrvatsku konstituan-
tu, jer vidimo, da se ru5i na5a hrvatska domovina, koju ste vi
svojim Zivotom branili. Kako se moZe takovom narodu reii, da
nije zasluZiosvoje slobode, vei batine i kundakom po glavi? Mi
pred cijelom Evropom i njezinom kult., kojoj smo uvijek bili bra-
Ilrvatska na mu6ili5tu 5
65
SkupStina Hrv. pu6ke seijaEke stranke 3. veljaEe 1919.
nitelji, trai,imo hrvatsku konstituantu. TruL,imo jedinstvo Slove-

rtaea,.Hrvata, Srba i Bugara. Svi mi znamo, da formalno narodno
jedinstvo ne vrijedi niSta. Mad7,ari su nas mamili, a namamili
su samo na5u pokvarenu gospodu. Da je nas tko g. 1861 pitao,
Sto hoiemo, mi bi pristali uz austrijski re7im, koji je bio barem
ne5to po5teniji, nesto dovjedniji i evropskiji, pa ne bi i51i u mad-
Zarsku Aziju, kao Sto ni sada ne iemo iii u srpsku Aziju. Hoie-
mo federativnu republiku Srba, Hrvata, Slovenaca i Bugara. Ho-
iemo da dignemo dobroga hrvatskog uditelja i pravednoga suca,
no samo uz taj uvjet, da si ne prisvaja vlasti. Oslobodit iemo
ter:ru, i dat iemo joj ista prava, kao. Sto ih ima i mu5karac. Svi
hoiemo da smo jednaki. Tim prepu5tamo sama rtlr o du pravo
odludivanja u slobodnoj hrvatskoj konstituanti..
Nakon toga vzeo je rijed prof. dr. Rudolf H o r v at, koji
istide, kako je sve ono, Sto je kroz decenije sagradeno, sada
kroz pedeset ratnih mjeseci uni5teno. Gospoda se sada boje,'da
ie seljak postati bolj5evik i ruzbojnik. Medutim na5 seljak je-
dino) ne voli rat, on ie nastaviti rat samo protiv rata. BoljSevizlm
ukljuduje i komunizam, dok na5 seljak naprotiv ne podnosi ko-
munizma, te zato i nije pravi bolj5evik. U komunistidkoj je dr-
:zavi seljak samo besplatni stanar na svojem vlastitom posjedu.
Za takav poredak moi,e biti samo beskuinik. (Odobravanje.)
Neka na5a gospoda znadu, da 6e ju ba5 hrvatski seljaR zaltititi
od bolj5evizma. Trebala su gospoda politidari voditi raduna o mi-
Sljenju na5ega seljaka. NaS seljak hoie slobodnu r e p u b 1i k u,
a gospoda mu hoie da narinu kraljevstvo SHS. Ministarstvo u
Beogradu vlada posve samovoljno. Trui,imo posve nezavisnu
dri,avu .Hrvatsku. Ako pak hrvatski narod ne moZe dobiti
posebnu svoju drL,avu, onda hoiemo, da Hrvatska bude u konfe-
deraciji sa Srbijom, a ne pod Srbijom; hoiemo da nam je Srbin
b r a t, a ne gospodar. Driavna forma, koju veii dio naroda ne
teli, ne moZe se odr?ati. Treba da politidari zadu medu ,narod,
pa da saslu5aju njegove potrebe i i,elje, jer su i onako svi seljad-
koga porijekla. Mnogi misle i to, da seljaci mrze gospodu. Ali to
ne stoji. Seljak mrzi samo stanovitu pokvarenu g o s p o d u ,d o k
ie po5tena gospoda uvijek naiii kod seljaka na ljubav i potporu.
Selja5tvo i,eli da se podignb Skolstvo, jer hoie da Hrvatska bude
evropska drLava. Tro5kovi za Skolstvo ne smiju pasti na teret
opiina, kao do sada; to treba da uzme drlava na svoja leda, jer
66
Skup5tina Hrv. puEke seljadke stranke 3. veljade 1919.
i onako je u interesu ditave dri,ave, da bude Sto manje analf abeta.

Do sada nas nije ni5ta zatrlo, pa nas ne ie ni batine.
Nakon toga je dr. Duro Basaridek zorno prikazao propada-
nje hrvatskog naroda pod reZimom.bivSe monarkije. Predoduje
tabele o imovinskom stanju seljaka, te izvodi, kako 209 posjedni-
ka u Hrvatskoj drL,i u svojim rukama 22 postotka zemljilta. Za
sanaciju tih prilika preporuda uvedenje na5eg starog zadruinog
ptava.
Za njim je uzela rijed seljakinja Marija Mato(,ec iz Gjur-
gjevca. Ona govori o bijednom poloi,aju i,ene, u koji je zapala
zbog dana5njeg nasljednog prava. Po tome pravu dobiva Zena
izamu7,eve smrti jednu detvrtinu zemlje, i to samo u tom sludaju,
ako imade svoje djece. TmLi sva prava za i,er:'e,koja uiivaju i
mu5karci, a tt prvom redu pravo glasa.
Josip Predavec usporeduje podzemnu Rusiju s podzemnom
I{rvatskom, u kojoj suraduju sile, koje ie svu tu pokvarenu go-
spodu maknuti. Mislila su gospoda, da su vei toliko moina, da
ie moii posegnuti i za imetkom na5eg seljaka, te misle, da (,e
samo oni moii odludivati o vrijednosti na5eg naroda. OpSirno
razlaL,e, kako je nepravedno provedena relacija izmedu krune i
dinara. NaS narodni imetak toliki je, da mole namiriti pokriie
za ditavu vrijednost krune, dok'je srpski narodni imetak znatno
slabiji, Sto je uostalom bilo vei i prije obih'ratova. Sto se tide
agrarr:'e reforme, tvrdi govornik, da je to obidna licitacija sa
strane gospode. Seljadki narod medutim ne smije dozvoliti, da
se sa zemljom gospodski i politidki raspolai,e. Zm 6e zemlju dije-
Iiti kralj? Zar ie' dijeliti ministri? Zar Pribiievii da ju dijeli?
Nitko je ne ie dijeliti osim seljaka, koji ju je svojim znojem i
krvlju obradivao i branio, pa zato pripada pravo odluke u toj
stvari sarno njemu, a ne socijalistidkom miniStru Koradu, kojemu
je domovina cio svijet. S ruzdiobom zemlje tede uporedo i odre-
denje kredita i pitanje kolonizacije. Gospoda se Zure,, da tu
agrarnu reformu provedu prije prve sjetve, jer trebaju seljadke
glasove kod izbora. Protivi se diobi zemlji5ta po socijalistidkim
teorijama. Dok se zemlja definitivno ne podijeli, neka se seljaku
dade u jeftini zakup tgliko zemlje, koliko moi,e obradivati. Pio-
svjeduje protiv svake kortesacije podjelom zemlje.
Dr. Madek govori o slavenstvu i srodstvu naroda. Prik azuje
polol,p,j na5eg naroda, koji se nalazi izmedu samih bratskih i
67
Novi program Stranke prava
srodnih naroda. Istide, kako su svi veliki Hrvati bili ujedno i

veliki Slaveni. Hrvatska pudka seljadka stranka, koja je preuzela
kulturnu ba5tinu svojih preporoditelja, stavila je zato u svoj
program nekoliko izvjqsnih todaka. Mi hoiemo slobodnu i samo-
stalnu drLavu Hrvata, a j,ednako slobodnu drL,avu Slovenaca i
jednako slobodnu drL,avu Srba. Govori o na5im nenarodnim ele-
'mentima.
Napokon je uzeo rijed Stjepan Ur,oii, koji predlale skup-
Stini rezoluciju, u kojoj se prosvjeduje protiv nasilja u Hrvat-
skoj; prosvjeduje se i protiv ujedinjenja u kraljevstvo SHS, koje
je uslijedilo protiv volje naroda, pd se tra?i, da se srpske dete
odmah povuku iz Hrvatske.
Narodni zastupnik Jali,abetil predlai,e, da se ta rczolucija
kao posebni memorandum po5alje vlastima, koje ie odludivati
na mirovnoj konferenciji, kako bi javnost zapadnih vlasti saznala
za krivice, podinjene tra na5em narodu, te da nam se povrate
prava i sloboda, koje nas idu. Skup5tina prima rezoluciju i
prij edlo g J ali,abetiiev j edno,glasno.
Skup5tinu zavr3uje predsjednik Stjepan Radii vije5iu, da
se je iz Prasa vratio zastupnik Hrvoj, koji je sa seljakom Stovi-
"dekom izvijestio predsjednika Masaryka, zarnjenika dra Kra-
marza, pa dra Svehlu, kao i pouzdanika Wilsonovog u Pragu,
kojemu su izloiili s.istem batinjan ja u Hrvatskoj.
Prema uputi predsjednika stranke svrstala se povorka od ko-
jih 5000 seljaka, te je posla Streljadkom i Mesnidkom ulicom pred
Jeladiiev spomenik, gdje je predsjednik Radii joS izrekao govor
o slobodi dovjedanstva.. Nakon toga se je narod razilao, kliduii
republici i hrvatskoj konstituanti.
NOVI PROGRAM HRVATSKE STRANKE PRAVA

u zagrebu su dr. vladimir Prebeg,kao predsjednik kluba
Ffrvatske stranke prava u hrvatskom saboru, i odvjetnik dr.
Ante Pavelii izradili politidki prava5ki program prema novo na-
stalim prilikam.a. Oni su 1. olujka 79L9.izdali na hrvatski narod
proglas, koji je sadri,ayaoove glavne todke:
1. Hrvatska stranka prava se smatra narodnom strankom,
jer joj je svrha saduvati individualnost hrvatskog naroda"i dr-
i,avnu samostalnost. Naziv joj je stranka prava zato, jer ieli
duvati i bdjeti nad hiljadugodiSnjim i od naSih predaka naslije-
68
Privremeno narodno predstavniFtvo
denim pravom u slobodnoj drLavi Hrvatskoj. U nadelu stoji na

republikanskoj bazi, jer leli, da hrvatski narod bude sam gospo-
dar u svojoj slobodnoj hrvatskoj dtZavi.
2. Odgovarajuii toj svrsi, dijeli se program stranke prava
na dva dijela: na dri,avni - odnosno ustavni - i na socijalno-
gospodarski dio.
3. Hrvatska ie stranka prava - vjerna nauci njenog osni-
vada dra Ante Stardeviia - i u buduie svima zakonitim sred-
stvima nastojati, da se na temelju hrvatskog dr:L,avnog prava i
nadela narodnog samoodredenja sva hrvatska podrudja ujednre
u slobodnoj i nezavisn oj dri,avi Hrvatskoj.
4. Hwatska stranka prava zastupa stanovi5te, da sloboda i
socijalna pravda za sve moraju diniti podlogu dri,avnog Livota.
Zato ie hrvatska stranka prava raditi o' tomu, da driavnim
ustavom bude svakomu hrvatskomu dri,avljaninu osigurana dr-
i,avna sigurnost, potpuna osobna sloboda, te privatni posjed, slo-
boda misli u govoru i pismu, sloboda sasta janja, agitacije i orga-
nizacije, zaltita kuinoga mira i listovne tajne, sloboda savjesti
i beziznimna jednakost svih dr2,avljana pred zakonom, kao Sto
konadno takoder sva ostala dovjedja prava i slobode..<
PRIVREMENO NARODNO PREDSTAVNISTVO

Ukazom regenta Aleksandra od 24. veljade 1919. sazvano
je l.o7ujkaI9l9. uBeogradprivremeno >N ato dno pred-
stavniStvo.( m j e s t o z a s r l o v a n o g> > D r i , a v n o g
vijeia<. U to ie
predstavni5tvo sjeverna Srbija poslati 84 predstavnika, iuZna
Srbija (Macedonija) 24,Hrvatska (sa Slavonijom, Rijekom i Me-
dimurjem) 60, Bosna i Hercegovina 42, Slovenij a 32, Vojvodina
24, Crna Gora L2, Dalmacija 12, a Istra 4, ukupno dakle 294'
predstavnika. Hrvati su odmah opazili, da sjeverna Srbija dobiva
24 ptedstavnika viSe, nego li Hrvatska, premda ima man je
Litelja. JoS se viSe prigovaralo izb o r u tih predstavnika.
Dok je naime u Srbiji svaka stranka dobila toliko pred-
stavnika, koliko joj pripada u razmjeru njezine snage u )>naro-
dnoj skupStini<<,odludivala je za >rpredanske krajeve.. q a m o-
volja Svetozara Pribiieviia i njegovih prijatelja, a
djelomice i dra Ante Paveliia. Tako se dogodilo, da su iz Yoj-
vodine, Dalmacije, Bosne i Hercegovine poslani u Beograd veii-
nqm takvi ljudi, koji nipo5{o ne predstavljahu volju naroda. Tu
69
Frivremeno narodno predstavniBtvo
je - kako se govorilo - >jedan drugoga< jednostavno imenovao

>)narodnim predstavnikom<<. Iz Hrvatske su poslani sami koalirci,
naprednjaci i Stardeviianci. (Jedino se >Hrv. pudkoj seljadkoj
stranci<<priu5tilo 2 predstavnika: Stjepana Radida i Karlu Ko-
vadeviia; ali ni ova dvojica ne podoSe u Beograd).
- Iza verifikacije toboinjih >>punomoija<<izabran je za pred-
sjednika >>Narodnoga predstavni5tva<< radikalski disident Srbin
dr. Dragoljub Pavlovii, a z^ potpredsj ednike: Hrvat dr.. Ivan
Ribar i Slovenac dr. Franti5ek Jankovii. Redovito zasjedanje
>>privremenognarodnog predstavni5tva<<otvorio je regent Alek-
sandar 16. o7ujka 7919. prijestolnom besjedom.
Kao ministar unutra5njih djela nastojao je Svetozar Pribi-
devii okrnjiti vlast lrrvatskoga bana i umanjiti banov ugled u
hrvatskom narodu, kako bi se lak5e prigodom stvaranja ustava
ukinula ova prastara i Hrvatima osebujna dast. P.ribiieviiu je u
ministarskom savjetu po5lo za rukom,. da hrvatskoga bana p o d-
r e d i ministarstvu unutraSnjih djela. Time je poludio, da ban po-
s t a n ev i s o k i m d i n o v n i k o m , dok je prije togabio driavni do-
sto janstvenik. V e i 2 0 . s i j e d n j a 1 9 1 9 .b u d e b a n A n t u n p I .
Mihalovii prisiljen na odstup. Za novoga bana odredi Pri-
biievii svoga prijatelj t dra Ivana P a le d e k a, odvjetnika iz
Vukovara, koga imenuje regent Aleksandar ukazom od 20. sije-
dnja 1919. Faktidno je vladao podban dr. Srdan Budisavljevie,
zakleti neprijatelj svega, Sto nosi ime hrvatsko. Budisavljevii je
ljuto progonio hrvatske dinovnike i profesore. Kad je Budisavlje-
vii otiSao u Narodno predstavni5tvo, postade podbanom dr.
Tomislav Tomljenovii, koji je tada bio prijatelj Svetozara Pri-
biieviia ; zato se po nalogu demoleratskoga kluba nastavio pro-
9on Hrvata.
Od dlanova >Stardeviiev'e stranke prava< stupi5e u Narodni
klub: Cezar Akadii, dr. Grga Andelinovii, dr. Ante Barac, dr.
Mate Drinkovii, dr. Lavoslav Han/zek, Ivica Kovadevii; dr. Ivan
Krnic, dr. Laxa, dr. Matko Laginja, dr. Radovan Markovii, dr.
Ante Pavelii, Ivan Per5ii, dr. Zivko Petridii, dr. Peroslav Paski-
jevii, dr. Svetozar Rittig, don Kerubin Segvii, dr. Vjekoslav
Spindii i dr. Nikola Winterhalter', a od ,rNapredne demokratske
stranke<<:dr. Ivica Lorkovii, dr. Ladislav Poli6, dr. Stjepan Srkulj
i dr. Duro Surmin. U narodni klub je stupio Srbin Jovo Banja-
nin, koji je bio osobni protivnik Svetozara Pribiieviia. Uz Na
70
Prosvjed Stranke prava od 27. veljaEe 1919.
rodni klub pristajahu takoder neki bosanski muslimani, narodito:

dr. Mehmed Spaho, dr. Halid beg Hrasnica, prof Salih Baljii i
dt. Alikijamil beg DZinii. Za predsjednika ,Narodnoga kluba"
bijaSe izabran dr. Matko Laginja.
Kod imenovanja dlanova -privremenoga Narodnog pred-
stavni5tva posve je mimoidena >>Hrvatskastranka prava<, premda
je u hrvatskom saboru imala 12 narodnih zastupnika. Jednako
,se krivo udinilo >>Hrvatskoj pudkoj seljadkoj stranci<<,koja je tada
vei bila veoma popularna u hrvatskom narodu. Ovoj su stranct
dana samo- 2 dlana (Stjepan Radii i Karlo Kovadevii) u Narod-
nom predstavniStvu, radi 6ega nisu ni oni po5li u Beogr ad. Moi'e
se bez ikakova pretj erivanj a reii, da znatna .veiina hrvatskog
naroda nije bila zastupana u tom Narodnom predstavni5tvu.
PROSVJED STRANKE PRAVA
Kad se imala sastati u Beogradu 1. o7uika 1919. privremena

skup5tina u svrhu dono5enja ustava i drugih zakona, kojima bi
se imala srediti nova drLava, odaslala je toj skup5tini u Beograd
HrvatSka stranka prava takoder iz pera dra Vladimira Prebega
slijedeii prosvjed.:
Predsjedni5tvu DrZavnog Vijeia SHS.
u
Beogradu.
lJkazom ministarskog savjeta sa"zYanoje drL,avno vijece

SHS u Beogradu za 1. oZujka 1919.
Sve zvanidne objave o tomu dri,avnom vijeiu $ovore, da su
u njemu zastupane sve postojeie strank'e iz svih 1emalja Slove-
ruaca,Hrvata i Srba, a ta tvrdnja ne odgoYara pravomu stanju
stvari, ne samo zato, Sto su svoje sudjelovanje u njemu uskra-
tili Hrvatska pudka seljadka stranka i socijalni demokrati iz Bo'
sne i Hercegovine, nego narodito' jo3 i zato, Sto u to dr/zavno vije-
ie uopie nije prizvana, i $to u njemu ne sudjelqje - Stranka
.prava.
Tim su povrijedena ne samo sva ustavna prava, nego je
povrijedeno napose medunarodno priznato nadelo jednako-
pravnosti.'Povrijedeno je sastavom toga dri,avnoga vijeia i opie
priznato nadelo demokracije i samoodredenja naroda, jer je to
7l
Prosvjed Stranke prava d 21. veljaEe 1919.
vijeie sazvarto bez pitanja naroda u dti,avama Slovenaca, Hrvata

i Srba. Sta vi5e: u tomu vijeiu sudjeluju pojedinci, kojima,narodi
svoje povjerenje poklonili nisu, jer imade mnogo dlanova u tomu
vijeiu, koji uopie nisu narodni zastupnici, dok nasuprot
mnogi izabrani narodni zastupnici pojedinih stranaka, koje u
tomu vijeiu i sudjeluju, nisu u dri,avno vijeie ptizvani.
U drL,avno vijeie nisu dakle narodi birali ljude svoga povjerenja,
nego su po pojedinim stranliama dlanovi u to vijeie dekretirani
u vrlo mnogo sludajeva, dapade i pod uplivom drL,avne vlasti.
DrZavno je dakle vijeie ustrojeno bez volje i sudjelovanja ira-
roda.
To je doista samovolja, koja se nidim ispridati i nidim
opravdati ne moZe.
Svojedobno je (godine 1868. oktroiranim izbornim redom)
umjetno sastavljena veiina u saboru kraljevine Hrvats\e, Sla-
vonije i Dalmacije, da se odglasa zlosretna hrvatsko-ugarska na-
godba, koja je u ugarskom ropstvu drtala hrvatski narod kroz
viSe od pol vijeka; a sada ie se evo, nakon Sto smo se sretno
rijeSili toga jarma - usprkos ba5 tim povodom sabranoga isku-
stva, da se teSko ruSe makar i u istodnomu grijehu zaleti i u
i,ivot privedeni zakoni, - sfv4ruti i stvoriti novi zakoni za rtolvu
dri,avu bez pitanja i saslu5anja naroda,ito po drLavnomu vije,iu,
u komu ne sjede po narodu izabrani zastupnici, Sta viSe, iz koga ie
vijeia iskljuden uopie veliki dio hrvatskoga naroda, onaj naime
dio, koji je okupljen u Stranci prava.
Da tu nepravdu predstavimo zorrro, navesti iemo bro;ieve
u razmjeru glasova predanih kod zadnjih izbora za sabor kra-
ljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije iz god. 1913.
Kod tih izbora glasovalo je u svemu lll.654 izbornika.
Od tih glasova dobila je hrvatska samostalna stranka, kao
stranka hrvatsko-srpske koalicije, podupirarta po drZavnoj vlasti
3A3$ glasa, alt iza nje dolazi odmah kao najjata stranka
usprkos svim progonima madarske dr1avne vlasti i njenoga po
hrvatsko-srpskoj koaliciji podupiranoga exponenta, hrvatskoga
bana, - Stranka prava s 15.834 glasa, kojemu se uspjehu mogu
pribrojiti i glasovi, koji su glasovali za pravase izvan stranadkih
klubova sa 3076 glasova, ukupno dakle 18.910.Tek iza toga dolaze
ugarsko-hrvatski unionisti s 15.616 glasova, zatim Stardeviieva
stranka prava sa 74-446glasova, Hrvatska pudka seljadka stranka
72
Prosvjed Stranke prava d 27. veljaEe 1g1g.
s 12.917 i Srpska samostalna stranka kao dlan hrvatsko-srpske

'koalicije
sa 11.704glasova, a da ni ne spominjemo stranke i ktu-
bove, na koje su se ostali glasovi u neznatim brojevima podi-
jelili.
'
Iz ovih se brojeva vidi, da je Stranka prava iz zadnjih izbo-
ra izalla kao dru ga naj jada stranka.
Kako se sada uodi ove dinjenice moie' opravdati sastav i
saziv dri,avnoga vijeia SHS bez te stranke, ponajpade, kada se
uua7i, da je ba5 ova stranka sve od njenoga nastanka god. 1861.
vjerna nauci njenoga utemeljitelja dra Antuna Stardeviia budila
i .uzdri,ala svijest hrvatskoga naroda za njegovo oslobodenje,
njegovo ujedinjenje i njegovu samostalnost, koja je sav svoj
iivot i sve svoje sile posvetila borbi proti presizanju nje,madke i
madZarcke vlasti, narodito u borbi protiv hrvatsko-ugarske drZa-
vopravne nagodbe. Zato su ba5 njeni prista5e-od svih drZavnih
vlasti bili proganjani, u tamnice zatvarani i u driavnomu javno-
mu Zivotu zapostavljani, pa i za vrijeme vlade hrvatsko-srpske
koalicije, koja je svim svojim znanjem i umjeiem podupirala i
uzdrL,avala premoi MadLara u Hrvatskoj, tako da je jedan od
njenih najboljih jo5 nedavno ustvrdio u hrvatskom saboru,' da
moramo duvati hrvatsko-ugarsku dti,avopravnu nagodu kao zje-
nicu oka svoga. Ta cijela je hrvatsko-srpska koalicija u zadnjoj
svojoj. saborskoj adresi - nakon Sto je odglasala zakon za iz-
vlastbu hrvatske morske obale u korist MadL,ara, nakon Sto je
ktoz godine i godine glasovala za produljenje hrvatsko-ugarske
financijalne nagode, a po njoj za ropstvo hrvatskoga natoda u
gospodarskom njegovom zivotu, i nakon Sto je dopu5tala poma-
di,arivanje hrvatskoga domobranstva i zeljeznica, sa uvadanjem
madZarskih Skola, pomadzarivanje financijalne uprave, uprave
posta i brzojava, dri,avnih Suma, jednom rijedi: pomadi,afivanje
svega dri,avnog 2,ivota, - tek u nedavnoj pro5losti ttaL,ila ujedi-
njenje hrvatskog naroda pod sjajem krune sv. Stjepana.
T za vrijeme rat:a izvrgnuta je bila Stranka prava progoni-
ma po Madz,arima u Flrvatskoj postavlj ene dri,avne vlasti, koju
je podupirala hrvatsko-srpska koalicija - kao saborska veiina -
svom svojom snagom, jer je eno nadelnik grada Broda na Savi
Stjepan Bendevii sa drugovima utamniden pod sumnjom zlodina
siiijunaze u korist kraljevine Srbije, a u gradu Senju dignut je
sa sluZbe nadelnik Drago Vlahovii, oba samo zato, jer su bili
73
Prosvjed Stranke prava d, 27. veljaEe 1919.
odludni pristase stranke prava, a da ne spominjemo mnoge druge

sludajeve iste vrsti.
u tim progonima dodekali smo napokon i dtzavno-pravni
prelom s Ugarskom i Austrijom.
Taj je prelom i Stranka prava pozdravila iskreno i otvoreno
u izjavl koju je dao prodelnik saborskoga njenoga kluba, na-
rodni zastupnik dr. vladimir Prebeg u sjednici sabora kralje-
vine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije dne 29. listopada l9lg., pa
se stranka izjavila za ujedinjenje Slovenaca, Hrvata i Srba u
jednu samostalnu dri,avu s uvjerenjem, da
ie to i takovo uje-
dinjenje uz priznatu ravnopravnost prihvatiti i svi narodi te nape
nove drz,ave, pa da 6e ti narodi po svojim izabranim zastupni-
cim,a pristupiti drZ,avopravnoj izgradnji te dr1,ave:
. To je uvjerenje stranke doslo do izraza i u. zakliudku vi-
je(,a od 28. studenoga 1918. (otisnut u stranadkom glasilu >rHr-
vatska<<od 29. studenoga broj. 2204), koji zakljutak ovdje prila-
temo pod 1.'i u proglasu stranke na hrvatski narod pod 2., koji
je otisnut u >>Hrvatskoj" od 3. prosinca 1918. broj z)o7, ali smo
u novoj j
"slobodnoj<< na5o dri,avi ostali i dalje izvrgnuti progo-
nima dri,av. vlasti, ne samo bezrazloznim utamnidivarijem (Dr.
Dragan Safar, Dr. Mirko Puk, general Ante Matasii itd.j, iz koga
su ti pristaSd pu5teni nakon vi5e mjeseci, a da nekoji ni presluSani
nisu bili, tako da im se nikada'nije ni reklo, zasto rr, .riu-nideni,
- nego smo ostali narodito jo5 i dalje izvrgnuti protuzakonitim
i
progonima na5e Stampe.
Povodom gornjega nasega proglasa na hrvatski narod, za-
plijenjen nam je naime usprkos zajamdene slobode Stampe cijeli
broj 2207 nasega dnevnika >rHrvatska<< odlukom redarstvenog po-
vjereni5tva u Zagrebu od 3. prosinca 1918. bez broja, koga ovdje
pfilaiemo pod 3, & vei slijedeii dan obustavljeno je uopie izla-
i,enje >>Hrvatske<<odlukom povjerenika Narodnog vijeia za
javnu sigurnost u gradu Zagtebu od 4. prosinca l9lg.
broj 12,
koju prilaiemo pod 4.
Proti ovim obim odlukama, kojima su odito povrijedeni kod
nas u krijeposti stojeii tiskovni zakani, uloZen je utok 5. pro-
sinca 1918.,koji ali do danas jo5 nije rije5en,. a mi naravno osta-
jemo bez stranadkog glasila.
Posto na gornju odredbu od 3. prosinca, 1918.,kojom.je za-
plijenjen u svim primjercima .cijeli broj 2Z0Z na5ega glasila ,rHr-
74
Prosvjed Stranke prava od 27. veljaEe 1919.
vatske<<,nije uslijedio sa'strane driavnog odvjetnika prijedlog

za" poyedenj e kaznenog postupka, podnijeli smo molbu na po-
vjerenika Narodnog vijeia SHS za javnu sigurnost u Zagrebu
4. prosinca 1918., da se temeljem S. 9. zakona od 14. V. 1907. o
promjeni tiskovnih zakona br. 41 zbornika zakona od god. 1907.
digne zaustava broja 2207 dnevnika >>Hrvatska.<i da nam se po-
vrate svi zaplijenjeni primjerci.
I ta je molba do danas nerijeSena ostala.
PoSto smo tako ostali bez stranadkog glasila, prijavio je
narodni zastupnik Josip Milkovii molbom svojom od 31. stu-
denoga 1918. redarstvenom povjereniStvu i drZavnom odvjetni-
Stvu u Za{rebu, da (,e prenijeti svoje glasilo >>Hrvatsko Pravo,<
iz Yarai,dina u ZaEreb i da ie ga ovdje izdavati kao dnevnik.
Akbprem smo time. udovoljili svim propisima tiskovnoga
zakona, nije nam redarstveno povjereni5tyo za grad Zagreb do-
zvolilo izdavanje >>Hrvatskoga Prava.. odlukom od 7. I. 1919.
br. 30 pod 5., a da za tu svoju odluku nije navelo ba5 nikakovih
razlog,a.
Proti toj odluci uloZio je Josip Milkovii utok 10. I. 1919.,
koji do danas jo5 nije rijeSen.
Time je sloboda Starnpe ne samo ogranidena, nego upravo
sasvim onemoguiena, te su. sloboda, politidki i,ivot i samoodre-
denje uskradeni onomu dijelu hrvatskoga naroda, koji se okuplja
u Stranci prava, a sada nam je evo uskraieno i mjesto i rijed u
dri,avnom vijeiu Srba, Hrvata i Slovenaca.
Smatramo stoga svojim pravom i svojom duZno5iu, da proti
toj samovolji, nasilju i nepravdi drtavne vlasti i pojedinih lidno-
"sti, koje u toj drZavnoj vlasti i ne pitajuii narode za njihovu
volju i pravo samoodredenja odluduju, dignemo ovaj pro-
j
s v e d, da se tako u javnosti, kad to ne moZemo posredstvom
uzap(,ene nam Stampe, sazn barem ovim putem, da se dti,avno
vijeie u Beogradu sastaje i da ie odludivati o sudbini naroda
nove dri,ave Srba, Hrvata i Slovenaca bez Stranke pra.va, po
broju glasova iz zadnjih izbon od godine 1913. druge najjade
stranke n saboru Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u Zaprebu,
dok se nasuprot prizvalo i pripustilo u to drlavno vijeie pojedin-
c€, koji uopie nisu predstavnici naroda, jer nisu izabrani kao
zastupnici u ni jedno od postojeiih predstavni5tva zemalja, koje
bi imale uii u novu dri,avu Srba, Hrvata i Sloven aca, pa po tome
-/5
Prosvjed Stranke prava od 27. veljaEe"1919.
ni ne uZivaju narodno povjerenje i nemaju ovlasti, da u ime

naroda govore, ne gledeii na to, da u to dri,avno vijeie uopie
narodi nikoga birali nisu.
Prosvjedujemo uriaprijed u ime hrvatskoga naroda proti
zakljudcima dri,avno{a vijeia, koje se sastaje u Beogradu 1.
oZujka 1919.
Hrvatski narod ne moZe tomu vijeiu i njegovim zakljudci-
ma priznati legalnost, jer je ono bez volje i pitanja naroda ustro-
jeno najprvo dekretom drlavne vlasti, a onda stranadkim dik-
tatom.
Hrvatski je narod i proti Nijemcima i proti Madarim a kroz
stoljeia v6dio odajnu borbu za svoj narodni i dri,avni individua-
litet, pa stoga - vjeran zakljudku svoga hrvatskoga sabora od
29. listopada 1918.- zahtijeva i u ovom dasu, da o tomu indivi-
dualitetu za buduinost pravom samoodreden,ja odludi i o
forrni drLave, njezinom ustavnom predstavni5tvu i unutarnjem
uredenju - konstitu anta, u koju ie on birati opiim, tajnim i ne-
posrednim glasovanjem ljude svoga povjerenja.
DrLavnc vijeie u Beogradu pako, kako je sastavljeno, nije
i ne moLe biti zakoniti ustavni predstavnik hrvatskoga naroda i
hrvatske drlave, pa ni ostalih naroda, koji imadu da udu u novu
drZavu Slovenaca, Hrvata i Srba. Stoga zakljudci toga dri,avnoga
vijeia nisu i ne mogu biti odraz volje svih naroda dr2,ave Slove-
naca, Hrvata i Srba i ne mogu biti za te narode obvezatni.
Molimo, da se ovaj na5 prosvjed u drZavnom vijeiu javno
cijelim sadri,ajem prodita.
Podjedno podnosimo ovaj prosvjed' medunarodnoj mirov-
noj konferenciji u Pafizu
U Za*ebu, 27. veljade 1919.
Za poslovni odbor Stranke ptava: Predsjednik: Dr. Vla-
dimir Prebeg v. r.,'narodni zastupnik. Dr. Josip Pazman, v. r.
narodni zastupnik.<<
Ovaj su prosvjed prava5i preveli na francuski i engleski jezik
i poslali jedino saveznim nam i prijateljskim ententinim vlasti-
ffi&, sakupljenim r\a mirovnoj konferenciji u Parizu. Usprkos
tomu su radi ovoga prosvjeda zatvoreni odobrenjem ministar-
skog vijeia u Beogradu na prijedlog ministra unutarnjih poslova
Svetozara Pribiieviia narodni zastupnik dr. Vladimir Prebeg
76
Osnutak llnratske Zajednice 17. srprlja 1919.
i dr. Josip Pazmansamo zato, Sto su gornji prosvjed kao iza-

brani narodnizastupnicipotpisali.
OSNUTAK HRVATSKE ZAJEDNICE.

TJ Za$ebu je 17. srpnia 1919.- na poticaj dlanova Narod-
noga kluba - osnovana nova stranka pod imenom >>Hrvatska
Zajednica<<. I-J tu je stranku stupilo mnogo hrvatskih rodoljuba
iz Hrvatske, Slavonije, Bosne i Hercegovine, a jedva ne5to iz
Dalmacije. To je postala stranka hrvatske inteligencije i gradan-
stva. Uz biv5e Stardeviiance i naprednjake pomagahu Hrvatsku
Zajednicu takoder neki prava5i, narodito u Bosni i Slavoniji.
Moi,e se reii, da je uz Hrvatsku Zajednicu pristala ogrorma ve-
6ina hrvatskih $adana u Osijeku, Vukovaru, Dakovu, Daruvaru,
PoL,egi,Petrovaradinu, Mitrovici i u Novoj Gradi5ki. Sveudili5ni
je rektor dr. Ladislav Polii sastavio program Hrvatske Zaiedni-
ce. koji je na sastanku pouzdanika 17. srpnja t919. jednoglasno
prihvaien, a izraien je ovim rezolucijama:
I. Odludno prosvj eduj emo protiv okupacij e i prisva janja
na5ega narodnog teritorija sa strane budi koje tude vlasti, - oso-
bito sa strane Italije , - p& nagla5ujemo, da ftajnog mira i po-
Z,eljnoga prijateljstt'a izmedu nas i susjednih dri,ava moV'e biti
samo tada, ako se cjelokupni na5 neprekinuti narodni teritorii
sjedini u samostalnu na5u dri,avu.
II. Stojeii na stanovi5tu, da se do uredenja dri'ave Srba,
Hrvata i Sloven aca moi,e doii samo, ako se bude po5tivala volj a
naroda, koji hoie Zivjeti i razvijati se na temelju potpune ravno-
pravnosti hrvatskog plemenh sa srpskim i slovenskim; ravno-
pravnosti konfesija, pravne i socijalne jednakosti; demokratskog
nade'la, po kojemu sam narod suvereno odluduje u svima pita-
njima drL,avriog L,ivota, - izrid,emo potpuno povjerenje svojim
predstavnicima u >rNarodnom klubu<<,te odobravamo njihov do-
jako5nji rad u privremenom Narodnom predstavni5tvu.
III. Usvajamo stanovi5te svojih poslanika, da narod ima
drL,avi dati, Sto joj je nuZno za njezin opstanak i razvitak. Ali
buduii da ne mo7,e biti ni trajnog opstanka ni sretnog razvitka
drlave bez zadovoljna naroda i bez njegova slobodnog razvitka,
zato mi pouzdanici hrvatskih stranaka i grupa suglasno sa
svojim poslanicima u ,rNarodnom klubu" tra7imo, da sam
narod odluduje kako u drZavnom Zivotu preko svojih zastupnika u
{(
Osnutak lfrvatske Zajednice 17. srpnja 1g1g.
parlamentu, tako u samoupravnom L,ivotu zemlje, iupanije, ko-

tara i opiine preko svojih za io izabranih i njemu odgovornih
Predstavnika.
rY. zahtijevamo, da se postu ju zemaljske samouprave, ka-
kove su bile u dasu nasega narodnog ujedin jenja, a promjene da
se dine samo,, u koliko ih sve stranke .pfiznadu kao bezuvjetno
nulne. Zato osudujemo sve mjere, koje se uvode proti slovu za-
kona i volji naroda, jer se njima budi nezadovoljstvo u narodu,
a time se potkapaju i temelj i dri,ave. --;- Prosvjedujemo protiv
toga, Sto su unutarnjom politikom vlade stvorene nesnosne prr-
like; Sto je uvedena potpuna policajna vladavina, koja se ne oba-
zire niti na zakon niti na dovjednost; Sto se gradani zbog poli-
tidkog uvjeren ja na stotine apse i dri,e u zatvoru kroz mjesece
bez sudskoga postupka; Sto se mnogi stavlj aju pod policijsku
pasku, interniraju i batinaju, pa dak iz svoje dr7,ave izgone; na-
pokon Sto vlasti ne posveduju dovoljno painje, da se osigura
sudadka neodvisnost, dapade dopustaju, da se putem javnoga
mnijenja utjede na tedaj sudbenih rasprava. Najodludnij e zahti-
jevamo, da se svi oni, koji su uapseni radi politidkih delikata,
puste iz zatvora ili da se protiv njih bez zatezanja provede re-
dovni sudski postupak.
V. Prosvjedujemo, Sto je dr2,avaisprepletena mreZom dou5-
nika. Qpozicijonalna se Stampa guSi, javne se skup5tine onemo-.
guiuju ditavim strankama. LJpravni se aparat upotre,bljava za
organiziranje toboZnje >drilavotvorne<< stranke, dok s druge
strane nlje uprava kadra zajamditi gradanima sigurnost osobe
i imetka. Apsolutistidkim se nadincim izdavaju naredbe, kojima
se mijenjaju zakoni. Izvoznidarstvo je u punom jeku. Korupcija
se sve dalje Siri, pa zahvafa dak i politidke vode, a nista nije
odludno i stvarno udinjeno, da se urede gospodarske, prometne i
financijske prilike tako, da vlada potpun kaos u dosada5njim po-
kusajima agrarne reforme, u rjesavanju valutnog pitanja, td u
funkcioniranju i sigurnosti saobradaja.
VI. Uodivsi sve ove prilike, - poradi konsolidiranja prilika
u dr1avi, kao Sto i poradi priprem a za izborc u konstituantu, -
pouzdanici stranaka i grupa ,Narodnoga kluba< povjerarajg
svojim
'skupine zastupnicima, da nastoje okupiti sve hrvatske stranadke
u jednu zajednic;r za rjesavanje glavnih pitanja narodno-
Ea i dri,avnoga L,ivota, u kojim a treba raditi sporazumno s onim
78
Oltedivanje krunske novEanice
srpskim i slovenadkim strankama, koje idu za tim ciljem, da na5a

dri,ava bude zajednidki dom svima tim plemenima rra temelju
slobode, ravnopravnosti i bratstva.<(
' S ovoga sastanka pouzdanika ,Hrvatske Zajednice<<odasla-
ni su pozdravni brzojavi dru Anti Trumbiiu u Pafiz i W. Wil-
sonu, predsjedniku Sjedinjenih dri,ave Amerike.
OSTEEIVANJEKRUNSKE NOVEANICE.
Prigodom proslave prve godi$njice opstanka kraljevine SHS
proglasilo je ministarstvo uredbu, kojom se l. prosinac ima sma-
ftati drZavnim blagdanom. Ministarski shvjet bavio se pitanjem
sudbine austrijskih kruna. Opazilo se naime, da je Z,igosanie pa-
pirnatog novca, obavljeno po savjetu dra Milorada Nedeljkovil,a,
bila zaista'vrlo naivna mjera opreznosti. eehoslovadka je vlada
mjesto Ligosanja stavila na krune drL,avne markice. Isto je od-
ludila sada udiniti i vlada u Beogr4du. Ministarstvo je odredilo,
da se imadu na sve ved Ligosane krune prilijepiti markice, a tom
zgodom treba da se ustegne 20 postotaka svih papirnatih kruna.
Ova se operacija podela izvoditi u studenomu g.'1919., te je po-
trajala do konca sijedn ja 9. 1920.IJstanovilo se, da u cijeloj drZa-
vi SHS ima 4610 milijuna 436.419kruna, od toga 1679 milijuna
253.389kruna u Hrv. i Slavoniji, 1265 milijuna 842.110u Badkoj
Banatu i Baranji, 717 milijuna 463.830 u Sloveniji, 446 mllijuna
milijuna 806.296 u Bosni i Hercegovini, 340 milijuna 685.949 u
Srbiji i u Crnoj Gori, a 195 milijuna 384.805kruna u onom dijelu
Dalmacije, koji nije bio zaposjednut od Italije. DrZava je prigo-
dorn toga markiranja sebi pridri,ala 20 postotaka, Sto znadi 922
milijuna 87.284krune. Istina je dodu5e, da je vlada svakomu za
pfidri,anu svotu novca dala bon, koji da 6e kasnije drlava isku-
piti. Ali toga obeianja nije dri,ava nikada izvrsila, Sto j,e u na-
rodu znatno umanjilo njezin ugled. Od pridfi,anog novca (922mi-
lijuna 87. 284 krune) otpalo je 36.44 postotka na"Hrvatsku i Sla-.
voniju, 27".24postotka na Badku, Banat i Barunju, 15.56 postotka
na Sloveniju, 9.69 postotka na Bosnu i Hercegovinu , 6.84 postot-
ka na Srbiju i Crnu'Goru,_ a 4.23 postotk a na Dalmaciju. Vlada
je ovo pridti,anje papirnatih kruna opravdavala time, da LeIi
>umanjiti cirkulaciju nota<<,jer ie tako porasti kupovna vrijed-
nost novca. Medutim je vlada odmah u saobraiaj pustila 600
79
OBtedivanje'knurske novEanice
milijuna kruna, dakle dvije treiine pridrlanih kruna, Sto se usta-

novilo vei u oZujku g. 1920.
Prigodom toga >>markiranja<< bijahu odredene posebne
markice za svaku vrstu banknote. (Novdanice od I i 2 krune ni-
su bile markirane.) Vlada je ipak propustila putem oglasa i
novina obavijestiti javnost, kakove markice imaju doii na koju
vrstu novdanica. Time je vlada omoguiila, da prevejani ljudi va-
raju neuke seljake. Iz Madi,arske su naime prokriomdarili hilja-
darke, na koje bi onda prilijepili markice, Sto ih skidahu s deseti-
ca. Uz to se naskoro pojavi5e i ialzilikati svih vrsti markica, koje
nije bilo te5ko krivotvoriti. Zato je ministarstvo odredilo , da
opet moraju ljudi svoje banknote donijeti u pgrezne urede, gdje
ie ove markice pregledati, te na prave marklie,irdariti hig, a za-
dri,ati novdanice, na kojima 6e opaziti krivotvorene markice.
Tekar sada javila je vlada narodu, kako izgled,aju pr&v€ mar-
kice.
Tedajem g. 1919.mnogo se u novinama raspravljalo o pita-
nju, kako treba papirnate krune staviti izvan prometa. Oprav-
dano se odekivalo, da 6e ista sudbina stiii i dinare , pL d,a 6e nova
drZava SHS. uvesti i nove banknote, koje ne ie biti ni lirune ni
dinari. No ministztrstvo se odludilo, da kao novdanicu ostavi
dinar. Nato se vijeialo o tomu, kako da se krune, pretope u dinaie.
Na svjetskom trZi5tu novca nije dinar vrijedio viSe, nego li >jugo-
slavenska kruna". (Austrijska je kruna bila dva i pol puta manje
vrijedna.) Kupovna pak vrijednost dinara i >jugoslavenske kru-
ne< bija5e u kraljevini SHS. gotovo posve jednaka. Zato su pri-
vredni krugovi predlagali, neka se prigodom povladenja kruna iz
prometa dade po I dinar za 1 krunu. Toga ne htjede vlada u
Beogradu, jer se i5lo za tim, da >predani<< osjete prednost dinara,
premda se u Beogradu za 100 dinara kupovala ista kolidina robe,
koja se u Zagrebu mogla dobiti za 100 kruna. Netko je u mini-
starstvu predloZio, da se kod izmjene novca dade I dinar za 2
krune. Protiv toga ustado5e trgovadko-obrtne komore u Zagrebu,
Osijeku, Senju, Ljubtjani i Sarajevu. UstadoSe sva go'spodarska
druStva, zadruini savezi, pa udruZenja obrtnika, ind. i trgovaca
u >>predanskim< krajevima, t. j. u Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji,
Bosni, Hercegovini, Slavoniji, Badko j, Banatu i Baranji. TJzalud
na5i strudnjaci dokazivahu, da (,e skupoia Zivotnih namirnica
porasti, ako ministarstvo umanji vrije'dnost krune prema dinaru.
80
VojniEka nasilja u Hrvatskoj
Toga nisu mogli ili htleli uvidjeti mjerodavni krugovi u Beo-

, gradu, koji su obratno dri,ali, da ie Srbijanci imati koristi od
toga, ako se umjetno digne vrijednost dinara, na Stetu krune. U
toj krivoj pretpostavci pustila je vlada u novine vijest, da ie se
kod izmjene novca dati 1 dinar za 3, a ne f za 2 krune. Opet se
uzbuni5e >>predani<,koji sa strahom gledaliu, kako ministarstvo
'' hoie uni5titi vrijednost njihove pri5tednje\ Meelutim je u Beo-
'qa
gradu rasao apetit za lakim obogaienjem radun >>predana<<.
Tako je do5lo do toga, da se ministarski saiiet odludio za raz-
mjer (relaciju): I dinar vrijedi 4 krune! To je udinjeno po savjetu
radikala dra Milorada Nedeljkoviia, koji je takvo mnijenje dao
u svojoj broSuri >Pred,reSenje valutnog pitanja<.
VOJNIEKA NAStrLJA U HRVATSKOJ.

'
Osjedke novine >>Narodna Obrana.. i Novine.<
"Radnidke
dona5ahu vijesti o batinanju gradanskih osoba po srpskim voj-
nidkim zapovjednicima. Po5to su ove novine po svojoj duZnosti
oSudivale takva zlostavljanjd", postavila je vojnidka oblast u
Osijeku vojne straie pred uredniSfvo ,rNarodne Obrane.. i >Ra-
dnidkih Novina<<, da se obustavi raspadavanje ovih novina. Radi
to.gaje dak i demokratski raspoloZena ,rJugoslavenska Njiva<< 19.
veljade 1919. primijetila: >Stojimo dakle u eri batina i vojnidke
celra$e.<. Naskoro je do5lo do sporova i sukoba izmedu gradan-
skih'i vojqidkih oblasti. U Zagrebu se govorilo, da srbijanska
vojska smatra Hrvatsku i Slavoniju zaposjednutom (okupiranom)
neprijateljskorn zemljom, u kojoj imaju vladati generali.i dasnici,
a ne ban i dinovnici. Ovo je govorkanje dobilo potvrdu i u slu-
Zbenom proglasu vojske. >>NarodneNovine<<naime donijese na-
redbu vojnoga zapovjedniStva od 28. travnja 1919., gdje stoje i
ove rijedi: ,rNa cjelokupnoj teritoriji, koju je zaposjela nasa
.vojska i .danas je drL,i<<. Naredba nadalje kai,e: >rNa osnovi 2.
tod.ke S 298. zakonika o postupku vojnih sudova u krividnim dje-
l i m a . . . n a r e d u j e . m ,d a s v i s t a n o v n i c i g r a d a n s k a l i c a . . . p r e d l e Z e
sudenju vojnih sudova . . . j oS i za" dlijedeia krividna djela" (sli-
jedi nabrajanje paraStafa srpskoga vojno-k aznenoga zakonika).
Naredba se poziva na S 298. srbijanskog zakonika, koji glasil
>'Stanovnici neprijateljskih oblasti, koje je vojska zauzela,-pred-
leZe sudenju vojnih sudovao. Prema tomu je vojno zapovjedni-
Stvo 28. travnja 1919. javno istaklo, da hrvatske zemlje smatra
Hrvatska na mu6ili5tu6
81
Vojnidka nasilja u Hrvatskoj
>neprijateljskim oblastima<<,koje je zaposjela i dr2,i srbijanska

vojska. A istodobno se vanjskom svijetu na mirovnom kongresu
u Pafiza dokazivalo, da je Hrvatska kao dio nezavisne >>dri,ave
Slovenaca,Hrvata i Srba< svojevoljno i s p o r a z u m n os a
Srbijom 1. prosinca 1918. stvorila novu >kraljevinu Srba, Hrvata
i Slovenaca<<.
Hrvatima bija5e krivo, Sto vojno zapovjedni5tvo u svojoj
naredbi od 28. travnja 1919.istide, da je srbijanska vojska osvo-
jila hrvatske zemlje. Za Hrvatsku bijahu vrlo teske posljedice
ove naredbe. Uslijed toga progla5enja vojnih zakona podela je
vojska okrivljene Hrvate stavljati pred nadleZnost tudih sudova.
Tako su na pr. varaZdinski pobunjenici odvedeni u zatvor i na
sudenje u NiS, a Zeljeznid,areiz Du{oga S,elakod Zagreba otpre-
mi5e u zatvor i sudovanje u Beograd, Gdjekoji se dasnici uplitahu
u gradansko uredovanje redarstvenih oblasti; drugi pak skidahu
natpise i plode, pisane latinicom; neki pade zatvatahu nadelni-
ke. Time se izazivahu sukobi i sporovi, Sto je kod naroda i dinov-
ni5tva radalo neraspolo1enje prema vojsci.
JoS veie nezadovoljstvo naroda hrvatskog izazva5e vojnidke
novotarije. Demokratsko-socijalistidka vlada ishodila je ukaz,
'19.
kojim su kolovoza 19L9. privrerneno na ditav teritorij kralje-
vine ,SHS protegnuti dotadaSnji vojni zakoni kraljevine Srbije.
Sadr7,aj ovih zakona nije bio nikada i nigdje objelodanjen, te za
nj nisu hrvatske oblasti doznale niti tedajem cijele godine 1920.
Natavno da uslijed toga nisu oblasti u Hrvatskoj mogle narod
uputiti u .vojne duZnosti njegove. Spomenuti srbijanski zakon o
ustrojstvu vojske bija5e skrojen prema prilikama, koje su prije
30 godina vladale u Srbiji; sada je pak protegnut na nove krajeve,
'sustav
u >>kojima su vladale druge prilike, drugi upravni i druge
javne ustanove.<<Ipak se u Hrvatskoj vojna vlast >rbezobzirno
drL,ala protegnutoga srbijanskoga zakona o ustrojstvu vojske, ne
vodeii raduna o tomu, kakav li ie utisak na narod i kakove ie
posljedice otuda nastati.( I do sada je vojnim bjeguncima ("od-
metnicima..) u Hrvatskoj sudila vojnidka vlast; ali onim gradan-
skim licima, koje pomagahu vojne bjegunce, sudio je gradanski
Q,ud.Od sada se pak (toboZe na osnovu srbijanskoga zakona o
trstrojstvu vojske) desto dogadalo, da su oruZnici mjesto vojnoga
bjegunca uhvatili njegova oca, majku, sestru, brata ili dak zaruU
nicu. Ove su osobe onda u zatvoru dri,ali tako dugo, dok se nije
82
Veliki pokret hrvatske seljadke stranke
javio vojni bjegunac. Tu se dakle ljude rta zatvor sudilo bez

istraZnoga postupka i bez dokaza o krivnji. Naravno da je takav
postupak duboko vrijedao pravni osjeiaj svakoga Hrvata, jer je
kod nas dotle vrijedilo, da >svatk<i odgovara samo za ono, Sto on
sam lidno skrivi.<
VELIKI POKRET HRVATSKE SELJAEKE STRANKE.

Odludno je protiv svakoga nasilj a ustala Hrvatska pudka
seljadka stranka na svojoj izvanrednoj glavnoj skup5tini, koju
je 3. veljade 1919. odri,ala u Zagrebu u velikoj dvorani gradske
Streljane. Tu je Stjepan Radii pred 6.872 delegata izjavio: ,rLJime
4 petine hrvatskog narod a traL,imo hrvatsku republiku i hrvatsku
konstituantu. Mi zahtijevamo posebnu hrv. konstituantu zato,
jer vidimo, da su Slovenci - bar u ovaj das - u tolikom strahu,
te su kao bez pameti jurnuli u centrahzam kraljevski i ministar-
ski. Mi smo zahrv. konstituantu, jer vidimo, da se ru5i sveta na5a
u istinu narodna domovina Hrvatska, koju smo mi Hrvati kroz
vjekove na sve strane branili<.
Glavni odbor >hrvatske pudke seljadke stranke<< sastavio
je ,rPoruku hrv. selja5tva prosvijeienim i slobodnim velikim de-
mokraci jama zapada, na ruke ameridkoga predsjednika Wilsona,
osloboditelja i zastupnika malih naroda, sada na mirovnom kon-
gresu u Pafizu... U toj poruci vele Hrvati: ,'Narodno svoje pravo
vidimo u tome, da kao tisuiljetni narod na svome tisuiljetnom
neprijepornom politidkom teritoriju osnujemo hrvatsku svoju ne-
utralnu republiku, pa da ovu svoju republikansku Hrvatsku
uredenu na slobo dno izabranoj hrvatskoj konstituanti - uvede-
mo u neutralnu sayeznu republikansku Jugoslaviju, dim na5a naj-
bliZ,a bra(,a Slovenci, Srbi i Bugari osnuju isto takove neutralne
slobodne pudke republike<.
SrediSnji odbor >Hrvatske pudke seljadke stranke.. prihva-
tio je 8. oZujka 1919. rezoluciju, u kojoj prosvjeduje protiv svega
nasilja, Sto Ea trpi hrvatski narod. Tu se medu ostalim' kate:
>Hrvatski gradani ne priznaju t. zv. kraljevinu Srba, Hrvata i
Slovenaca-pod dinastijom Karadordeviia, jer je ova kraljevina
progla5ena izvan hrvatskoga sabora i bez svakoga mandata na-
roda hrvatskog. Ne priznajemo ni drL,avno vijeie Srba, Hrvata
i Slovenaca (t. j. privremeno narodno predstavni5tvo u.Beogradu).
Porid,emo svaku zakonitu moi centralnoj vladi u Beogradu. Pro-
83
StranaEki odnoBaji u Narodnom predstavniFtvu
svjedujemo proti novadenju i proti barbarskom nadinu, koji se

upotrebljava kod novadenja. Poridemo drZavnoj Upravi zakoni-
tost u svakom cjdnosu. Prosvjedujemo protiv kr5enja ustavnih
prava, kao Sto i protiv toga, Sto je novi ban Hrvatske i Slavonije
dr. Ivan Paledek imenovan ukazom dosele nepriznatog regenta
Aleksandra...
Radii je ovaj prosvjed'preveo na francuski iezik i predao
ga francuskoj vojnoj misiji, koja se nalazila u Zagebu. Kad se
za ovo doznalo u Beogradu, stvorilo je ministarstvo na prijedlog
'Svetozara
Pribiieviia zakljutak, da se ima Stjepan Radii zatvo'
riti. Ovaj zakljutak izvr5en je 25. oLujka 1919. Istodobno budu
zatvorena takoder 3 prava5a, poimence: narodni zastupnici dr.
Josip Pazman i dr. Vladimir Prebeg, te lijednik i hrv. knjiZevnik
dr. Milan Kovadevic, jer ;e i ,thrvatska stranka prava( poku5ala
inozemstvo upo zoriti na politidke prilike u Hrvatsk oi, a 27. veljade
1919.prosvjedovala je protiv sastava >Narodnoga predstavni5tvo<,
komu ne-pfiznaje pravo, da stvara zakljudke, obvezatne zahrvat-
ski narod.
STRANAEKI ODNOSAJI U NARODNOM

PREDSTAVNISTVU.
U ministarskom savjetu bijaSe jedino ministar poljopri-
vrede dr. Zivko Petridi(, izraziti rodoljub hrvatski. Druga 2 Hr-
vata'(dr. Alaupovii i dr. Lukinii) zaplovi5e jugoslavenskim voda-
rna, u koje ih je odveo njihov kormilar Svetozar Pribiievii. Mi-
nistar pak vanjskih posala dr. Ante Trumbii nije uopie ni do-
lazio u Beograd iz Pafiza, gdje je na mirovnom kongresu z^-
stupao kraljevinu SHS. Trumbiia je u vladi zastupao ministar
predsjednik Stojan Proti(,. Brzo je u ministarskom savjetu do5lo
do raznih sukoba, narodito izmedu dra Petridiia i Pribii eviia,
koji je svakom prigodom pokazao svoju mr2,nju na'Hrvate. Tako
je 2. travnja 19L9.do5lo i do rekonstrukcije kabineta.lz ministar-
stva ispado5e: dr. Petridii, dr. Spaho, Vitomir Korad, Stojan
Ribarac i Miloje Jovanovii. Ministarstvo poljoprivrede preuze
bosanski musliman Sefkija Gluhii, Sume i rude Srbij anac Pavle
Marinkovii, socijalnu politiku Slovenac Josip Gostindar, trgovi-
nu i industriju dr. Vojislav Veljkovil, agrarnu reformu Hrvat dr,
Franjo PolJak, dok je dotada5nji potpredsjednik dr. Antun Ko-
ro5ec postao ministrom ishrane i obnove zemlje.'
84
Stranalki odno5aji u'Narodnom predstavni5tvu
Radikali sa 78 zastupnika bijahu najbrojnija stranka u 'rNa-

rodnom predstavni5tvu<<. Odmah iza njih slijedio je Svetozar
Pribiievii, koji je u >>strankujugoslovenske demokracije<.doveo
73 zastupnika iz pre(,anskih krajeva, ponajviie iz Hrvatske, Bo-
sng i Slovenije. Njegov je ugled porasao i time, Sto je u svojoj
stranci osim Srba imao takoder Hrvate i Slovence.' Rodoljubni
' I-Irvati - veiinom Stardeviianci i naprednjaci - osnova5e ipak
poseban svoj ,'Narodni klub<, koji je brojio 27 zastupnika.
Jednako je KoroSceva >Slovenska ljudska stranka<< lg za-
stupnika skupila u >Jugoslavenski klub<. Srbij anski samostalci
(zvani >rmladoradikali") imali su isprvice 26 zastupnika, od kojih
'poseban
1e ,kasnije 5 zastupnika stvorilo "republikanski
klub...
Od 24 liberalca i nacijonalca odijdlio se Stojan Ribarac s jo5 4
zastupnika u poseban >>nacijonalniklub". Naprednjaci su iz Srbije
u >tNarodnom predstavni5tvu< imali 5 zastupnika. Oko dra Josipa
Smodlake okupilo se 15 zastupnika, koji bijahu izvan stranaka
(>neutralci<). Socijalisti iz predanskih krajeva dobi5e u >>Nar.
predstavni5tvu<< 12 zastupnika, Bunjevgi iz Badke 4, a po I za-
stupnika imali su: Slovaci, komunisti, drbijanski socijalisti i sr-
bijanska zemljoradnidka stranka. Napokon je u >rNarodnom pred-
stavni5tvu.. bilo i 15 neopredijeljenih zastupnika.
Pribiievii je od prvoga dasa radunao, kako bi on prevladao
u i'Narodnoni predstavni5tvu<<.Najlak5e bi to poludio tako, da
svoja 73 zastupnika poveZe sa 78 radikala. Do toga nije do5lo vei
zato, Sto se Pribiievii radi nesnosne svoje unutra5nje politike
zavadio s Protiiem, koji bija5e tada faktidni voda Radikalne
. stranke, jer se Nikola Pa5ii nalazio na mirovnom kongresu u
Pafizu. Pribiievii je dakle poku5ao, da svoju svrhu poludi bez
radikala. On je dobro znao za' opreku, koja u Srbiji postoji
izmedu radikala i nekada5nje opozicije (samostalaca, liberalaca
i naprednjaka). Zato je Pribiievii poveo pregovore s ovim ma-
njim strankama, da se tako osveti Protiiu. I zaista je 10. travnja
1919. osnovao >rDemokratsku zajednicu((, u koju je uni5lo lt3 za-
stupnika. Po5to je u toj >Demokratsko j zajednici<<sam Pribiievii
imao 73 zastupnika, postade on vodom najbrojnije skupine u
>Narodnom predstavniStvu<<.
Medutim se u hrvatskom narodu sabirahu potp isi za izjavu,
, koja ie biti poslana Wilsonu uPariz. rzjava je glasila ovako: ,rMi
svi potpisani i potkrii,ani hrvatski drZavljani i driavlianke iznad
85
StranaEki odnoBaji u rNarodnom predstavni5tvu
18 godina izjavljujemo na temelju medunarodno priznato1a prava

samoodredenja naroda, da smo po svojoj du5i i pameti za neu-
tralnu hrvatsku seljadku republiku, te za hrvatski tisuiljetni dr-
lavni narod. Zahtijevamo saziv posebne hrvatske konstituante"
i to bezuvjetno pt'ij-e, nego Sto mirovni kongres u Pafizu stvori
konadnu odluku o sudbini hrvatskoga naroda. Ovla5iujemo glav-
n_iodbor >rHrvatske pudke seljadke stranke<<i predsjednika HPSS'
g. Stjepana Radi(,a, da ovaj nai zahtjev iznese pred mirovni kon-
gres u Parizu<. \- Zandari su po selima pohvatali mnogo tiska-
nica, na kojima bijahu vei potpisi ispod ove izjave. Sabirade
takvih potpisa stavljahu oblasti u zalvore, gdje su podnijeli ba-
tine i druga zlostavljanja.Ipak se i nadalje sabiralo'potpise, te je
vodstvo >>Hrvatske pudke seljadke stranke<<u Zagrebu do konca .
g. 7919. primilo tiskanice, na kojima bijaSe 157.669pot-
,travnja
irisa ispod ove izjave. U 9 velikih omota otpremljene su ove
tiskanice podetkom svibnja g. 1919. u Pariz, gdje ih je Wilson
zaista primio.
Sav taj pokret bijaSe uzaludan. Na mirovnom kongresu u
Parizu morile su velevlasti s'i'akojake brige; zato se nitko nije
ozbiljno zauzeo za Hrvate, jer se opienito drZalo, da je hrvatski
narod svojevoljno I. prosinca 1918.uSao u kraljevinu SHS. Beo-
gradska je vlada nastavila progoniti Hrvate. Pribiievii je kao
ministar unutra5njih djela odredio, da svi gradski zastupnici i
opiinski odbornici moraju poloZiti prisegu vjernosti kralju Petru.
PoSto takve prisege kralju nije baL,io opiinski zakon, koji je
vrijedio u Hrvatskoj, ne htjedoSe hrvatski seljaci prisizati. Radi
to$a dade Pribiievii opiinska zastupstva raspu5tati, nadelnike
skidati i vladine komesare imenovati. Tako se njegova samovolja
osjetila u veiini hrvatskih opiina, Sto nipo5to nije bilo u prilog
populariziranja nove dri,ave. - Istodobno se sve jade osjeiahu
teske posljedice naredbe o agrarnoj reformi, koju je %. veljade
1919. izdao ministarski savjet. Pribiievii je agrarnu reformu uzeo
kao sredstvo za 1irenje demokratske stranke. Zato redovito nije
zernlju dobivao onaj seljak, koji je irrlao najvi5e pr4va na zemlju
prevelikog vlastelinstva, nego onaj, koji se upisao u demokratsku
stranku. Uz to je Pribiievii agrarnu reformu izrabio u tu svrhu,
da mnogo Srba iz Like, Banovine, Bosne, Hercegovine i Dalma-
cije preseli u Slavoniju, gdje su dobili najbolje vlastelin. zemlje.
Tako, se nadao, da ie u Slavoniji poveiati postotak Srba na Stetu
86
t
Drugo ministarstvo kraljevine rSf,LS
Hrvata. Zato i nisu u Slavoniji zemlje dobivali Hrvati iz prena-

pudenog Zagorja, Medimurja, Podravine, Prigorja i Primorja,
premda bi ovi naseljenici umjeli zemlju bolje obradivati, nego
li ju obradi5e spomenuti Srbi. - Pribiievii je progonio i one
Skolovane ljude, koji pristaj ahu uz >>Hrv.pudku seljad. stranku<<.
Tako su 8 mjeseci u policajnom zatvoru sproveli dr. Vlatko
Madek i dr. Ljudevit Kelman, a neko vrij.eme takoder Josip Pre-
davec i dr. Ivan Pernar, dok je prof. dr. Rudolf Horvat pro'tuza-
konito umirovljen i stavljen pod redarstveni nadzor. Protuzako-
nito su umirovljeni takoder sveudili5ni profesori: dr. Fran jo Za-
goda, dr. Josip Pazman i dr. Hugo Mihalovii.
DRUGO MINISTARSTVO KRALJEVINE SHS.

Najbolje se nesposobnost beogradske vlade oditovala u
trgovinskoj politici. Ministarstvo je 25. veljade 1919. dopustilo
slobodu trgovan ja i,itom, stokom i plodinama. No vei 25. oLujka
zakljuli ministarski savj et, dd se obustavlja sva trgovina s Itali-
jom i s neprijateljskim zeml jama: Austrijom, Njemadkom, Mad-
larskom' i Turskom. Minisfarstvo ipak ne ostade dosljedno, jer
l. svibnja 1919. dii,e zabranu trvoza talijanske robe, za koju
se dapade od sada pla(,ala najnila carinska tafifa; a 16.
srpnja 19L9. dozvolio se uvoz nekih sirovina i strojeva iz ne-
prijateljskih zemalja. Ova zbrka, nestalnost i nepromi5ljenost
beogradske vlade najviSe je Skodila hrvatskim trgovcima, koji su
vodili veii dio vanjske trgovine IJz to je trgovina mnogo
stradala radi lo5ega prometa u kraljevini SHS. Zeljezntcama je
rnanjkalo vagona, lokomotiva i ugljena, Le vje5tih i disciplinira-
nih Zeljeznitara. Vlakovi stizavahu s velikim zaka5njenjem, a do
vagona za otpremu robe mogao je trgovac doii samo podmiiiva-
njem, Sto je zn*tno poskupljivalo Xobu. PoSta i brzojav nisu
nikakb odgovarali ma i najdednijim zahtjevima opiinstva.
Ministar predsjednik Stojan Protii podnio je 1. kolovoza
',1919.
regentu Aleksandru ostavku cj elokupnog ministarstva s
ovim obrazlo7enjem: ,rlzmedu mene kao predsjednika vlade i g.
Pribiieviia postoje vei odavno jake diference u pogledu na5e
unutarnje politike. Svi moji pokuSaji, da ove ruzlike - ako ne
sasvim otklonim, a ono bar - ublaZim i snosnim udinim, ostali
su bez uspjeha. Slulbeni odnoSaji izmedu mene i g. ministra unu-
tra5njih djela nenormalni su ibez potrebnog uzajamnog povjere-
87
Drugo ministarstvo kraljevine SIIS
nja, Sto je veoma Stetno po interese sluZbe i &tave. Saobraiajne

nedaie i neprilike niti poslije 7 mjeseci, otkada je sada5nji ka-
binet formiran, nisu se mogle otkloniti ili bar u jadoj i neop-
hodno potrebnoj mjeri smanjiti pored svega moga lidnoga na-
stojanj a i staranja. To se veoma Stetno odrazuje ne samo na cje-
lokupan na5 privredni i,ivot, na zdravstveno stanje naroda, te na
ishranu i obnovu zemlje, vei i na politidke odno5aj e u drlavi. U
obimu i nadinu izvoden ja agrarne reforme postoje ruzlike izmedu
mene i ministra za agrarnu reformu (dra Poljaka), koji u svome
radu nalazi ne samo odti,anja vei - izgled
me pravcu kod svoje stranke.<<
Kriza je potrajala dulje vremena. Pribiieviiu pode za ru-
kom, da izigra radikale. Demokratska naime zajednica sklopi
s p o t a zurr' sa socijalnim demokrdtima, premda su ovi bili
republikanci. Uz Pribiieviia pristade i jedan dio neopredjeljenih
zastupnlka. Zato je regent Aleksandar 16. kolovoza 19t9. povje-
rio Ljubi Davidoviiu, da sastavi vladu od demokrata i socijalista.
Ljuba Davidovii sastavi novu vladu, u koju udje 11 demokrata
i tri socijalista. Ministrom vanjskih posala ostade dr. Ante Trum-
bi(' a vojnim rninistrom postade general Stevan }Jad?i(,.
Svetozar Pribiievii postade ministrom unutra5njih posala,
Vojislav Veljkovii m. financija, Pavle Marinkovii m. prosvjete,
Kosta Timotijevii m. pravde, dr. Tugomir Alaupovii m. vjera,
Milorad Dra5kovii m. saobraih ja, dr. Albert Kramer m. trgovine
i industrije, Velislav Vulovii m. gradevina, dr. Edo Lukinii rn.
po5ta i brzojava, dr. Franjo Poljak m. agrarne reforme i zastup-
nikom m. poljoprivrede, Antun Kristan m. Suma i ruda, Vitomir
Korad m. socijalne, politike i zastupnikom m. narodnoga zdravlja,
a Vilim Buk5eg m. ishrane i obnove zemlje. Zastupnikom mini-
stra priprem^ za Ustavotvornu skupStinu i za izjedna(,enje zako-
na postade Kosta Timotijevii.
Za deklaraciju ovako sastavljene vlade glasalo je u ,rNa-
rodnom predstavni5tvu<< samo 127 zastupnika, a protiv deklara-
cije 119, dok je 48 zastupnika bilo odsutno ili se usteglo od gla-
sovanj a.
Medutim se na mirovhoj konferenciji u Paizu raspravljalo
o granici kraljevine SHS prema republici Madi,arskoj. Konferen-
cija pristade na to, da se MadLarskoj oduzme Prekomurje, gdje
je bolj5evidka vlada Bele Kuna iz Budimpe5te nasilnom rekvizi-
88,
Prvi rnirovni ugwori
cijom otela narodu veii dio stoke. JoS je ftajala vladina kriza,
kad li 10.'kolovoza 19t9. u Radgonu dodo5e pje5adki pukovi iz
Karlovia, Ljubljane i Maribora, a 11. kolovoza dravski konjanidki
puk i 4 batefije topniStva. S ovom vqjskom zaposjede general
Smiljanie n. kolovoza bez ikakova otpora cijelo Prekomurje.
PRVI MIROVNT UGOVORI.

Mirovna je konferencija najdulje raspravl jala o miru izme-
du Njemadke i svih njenih protivnika. Ugovor o tome miru za-
kljuden ie 28. lipnja L9l9: u Versaju (Versailles) kod Pariza. Za
kraljevinu SHS imaju o tome ugovoru posebnu vaZnost odredbe
o neutralizovanju plovidbe na rijeci Dunavu, gdje od sada vi5e
nemaju prijaSnja prava one drZave, kroz koje i mimo kojih Du-
nav tede. YaLna je u versajskom ugovoru takoder odredba, da
Njemadka mora nadoknaditi Stete, podinjene u svjetskom ratu.
Po toj odredbi stekla je kraljevina SHS velik dohodak u obliku
reparacija,'Sto ie ih Njemadka dati za ltete, podinjene u Srbiji.
- Izmedu republike Austrije i njenih neprijatelja zakljuden je
ugovor 10. rujna'.1919. u Sen-Zermenu (Saint Germain) kod Pa-
iza. Po tome ugovoru Austrija pfiznaje potpunu nezavisnost
dri,ave SHS, te se u korist drL,ave SHS odride svih prava i po-
fuai,ivanja rta one teritorij e nekada5nje Austro-Ugarske, koji
postado5e sastavnim dijelom dri,ave SHS. Stanovnici oblasti Ce-
lovca (Klagenfurta) u jugoistodnoj Koro3koj bit (,e pozvani, da
putem glasovanja (plebiscitom) odrede driavu, kojoj Zele da se
pripoji njihov teritorij. U tu svrhu bit de oblast Celovca stavlje-
na pod nadzor posebne komisije, koja ie imati zadadu, da tamo
'upravu
obezbijedi nepristranu i da pripremi plebiscit. Oblast ie
biti podijeljena u 2 zone, te (e prvu (;uZnu) zonu zaposjesti dete
drZave SHS, a drugu (sjevernu) zonu austrijske dete. Komisiju
dine 4 dlana, od kojih ie po 1 postaviti Engleska, Francuska, Ita-
lija i Sjedinj ene drL,ave sjeverne Amerike. Ako se vijeianje ko-
misije bude odnosilo na juZnrt zonL4 onda ie vijeianju pribivati
I 1 dlan dri,ave SHS, dok ie Austrija po svome dlanu biti zastu-
pana kod vijeianja o sjeverno j zoni. Komisija mora poduzeti
sve potrebite mjere, da >>obezbijedislobodu, iskrenost i tajnost<<
piigodom plebiscita. Najprije ie se glasovanje obaviti u juZnoj
zoni. Bude li pak prvi plebiscit u prilog Austrije, onda
o t p a d a g l a s o v a n j eu s j e v e r n o j z o n i . P r a v o glasa imaju
89
Vlada Parlamentarne Zajednice
svi mu5karci i Zene, koji su 1. sijednja 1919. godine imali pu-

nih 20 godina, te koji su toga dana stanovali u dotidnoj zoni, gdje
su ili rodeni ilizavld,aini. DrL,ava SHS obvezuje se, da ie na svome
teritorij u izvan Srbije dati inojezidnim manjinama ista prava, ka-
kova imaju Srbi, Hr,vati i Slovenci. Pripadnici tih manjina mogu
se svojirn jezikom sluZiti u Skoli, pred sudovima, u'Stampi i na
javnim zborovima. - Bugarska je sa svojim neprijateljima za-
kljudila ugovor 27. studenolfa 1919. u Neuillyu na Seni. Po tome
je ugovoru drL,ava SHS dobila Strumicu, Bosiljgrad i Cari-
brod. Uz to se Bugarska obvezala, da ie nadoknaditi Stete, Sto
ih je od g: 1915,do g. 1918.podinila u Srbiji i u Macedoniji.
Demokratsko-socijalistidka vlada nije u >>Narodnom pred-
stavni5tvu<<imala sigurnu veiinu. Tamo nastado5e razne trzavice,
koje su vladu slabile. Davidovii je 18. listopada 1919. proveo
djelomidnu rekonstrukciju svoga kabineta. Mjesto dra Franje
Poljaka postade ministrom agrarne reforme dr. Henrik Krizman.
Hrvatski ban dr. Ivan Paledek postade ministrom pripreme za
konstituantu, a Crnogorac Spasoje Piletii preuze ministarstvo
nalodnoga zdravlja. Radikalski disident Kosta Stojanovii, koji
je stupio u demokratsku zaiednicu, postade ministrom poljopri-
vrede i voda, a dalmatinski Hrvat Juraj Biankini bude imenovan
potpredsjednikom ministarskog savjeta. Paledeka je na banskoj
stolici 24. studenog 1919. naslijedio dotadaSnji pbdban dr. To-
mislav Tomljenovii. On je ishodio uredbu,kojom se kod
izbora zastupstva gradova i opiina u Hrvatskoj i Slavoniji uvodi
opie, jednako i proporcijonalno izborno pravo; ovo su pravo
mogle vr5iti i Lene, koje imaju odredenu kvalifikaciju (Skole ili
samostalno zvanje).
VLA.DA PARLAMENTARNE ZAJEDNICE.

U veiem dijelu kraljevine SHS prevlada radi nepravda
toliko ogorden je, da je Davidovii morao dati ostavku svoga ka-
bineta. Minis. predsj. postade 19. veljade 1920.Stojan Protii, koji
sastavi vladu bez demokrata i socijalista. Protii se naime oslonib
na >>parlamentarnu zaj6dnicu<<,koju su dinili radikali, narodni
klub, jugoslavenski klub, Bunjevci i demokratski disidenti. Hr-
vati preuze5e 5 ministarstva, i to dr. Ante Trumbii vanjsle po-
slove, Ivica Koyadevii Sume i rude, dr. Duro Surmin socijalnu
politiku, dr. Mato Drinkovii po5te i brzojave, a. dr. Ivo Krnic
90
Vlada Parlamentarne Zajednice,
agrarnu reformu. Od radikala postade Marko Trifkovii ministrom

unutra5njih posala, dr. Yelizar Jankovii m. financija, dr. Mom-
dilo Nindii m. pravde, MiSa Trifunovii m. prosvjete, dr. Slavko
Miletic m. narodnoga zdravlja, Aleksandar Stani5ii m. narodne
ishrane i obnove zemlje, dr. Miroslav Spalajkovii m. bez lisnice,
dok je sam Protii preuzeo ministarstvo pripreme za Ustavotvor-
nu narodnu skup5tinu i za izjednatenje zakona. Od Slovenske
ljudske stranke postade dr. Koro5ec ministrom saobraiaja, Ivan
Ro5kar m. poljoprivrede, a Franjo Jankovii m. vjere. od demo-
kratskih disidenata postao je Stojan Ribarac m. trgovine i indu-
strije. Ministrom vojske i mornarice postade Branko Jovanovii,
a mini'strom gradevina Jovan Jovanovii.
Mjesto dra Tomljenoviia postade 22. veljade 1920. hrvat-
'skim banom dr. Matko Laginja, biv5i odvjeinik u Puli i zasluLni
voda istarskih Hrvata. K Laginji je 26. veljade doSao stari nje-
gov znanac dr. Rudolf Horvat, koji Ea je zamolio, da iz zalvora
pusti Stjepana Radiia i druge hrvatske politidare. Ban je to'obe-
6ao uz uvjet, da Horvat osobno odvede Radiia kuii bez ikakvih
manifestacija na irlici. Sutradan je u 1 sat poslije podne po5ao
Horvat u zatvor sudbenoga stola, odakle je Radiia u zatvorenom
automobilu odveo do njegove kuie. Istoga je dana Laginja iz za-
tvora pustio na slobodu dra Kov-adeviia i narodne zastupnike
dra Vladimira Prebega i dra Josipa Pazmana, a zatim takoder
odvjetnika dra Vlatka Madeka i sveienika dra Ljudevita Kei,-
mana. Naskoro se opazilo, da politidku upravu vodi novi podban
dr. Franko Potodnjak, koji bija5e u vladi pouzdanik radikala. U
pokrajinsku vladu u Zagrebu udo5e: dr. Albert Bazala, dr. Ivan
Dei,man i dr. Josip Lochert, dlanovi ,rHrvatske Zajednicerr.
Za deklaraciju novoga ministarstva glasovahu u ,vNarod-
nom predstavni5tvu< 134 zastupnika. To bija$e premalo za uspje-
San rad u parlamentu, gdje su demokrati neumorno radili na toinu,
da zgodnom prigodom sru5e Protiievo ministarstvo. Vlada je
morala provoditi uredbu o izmjeni novca, Sto joj nikako nije
moglo poveiati popularnost u narodu. Srbijanska je vojska u to
doba vradena u mirnodobsko stanje, dega nije bilo od g. 1914.
Podeo se popravljati i promet na Z,eljeznicama. U narodu pak
opai,alo se jadanje komunista, osobito u gradovima. Tako je kod
gradskih izbora u Zagrebu 2L. oLulka t920. od 17.949glasada njih
7.011 glasovalo za komuniste, koji od 50, z'astupnika dobi5e 20.
9T
Koncentracijono ministarstvo
Pribiievii se nadao, da 6e komunisti oslabiti politidki otpor Hr-

vata; zato je u Hrvatskoj potajno podupirao komuniste. Tako
su demokrati u Zagrebu kod izbora gradonadelnika glasovali za
komunistu Svetozara Deliia, koji bude izabran upravo njihovom
pomoiu. Vlada je poni5tila taj izbor, te je banski savjetnik dr.
Dragutin Tondii imenovan vrhovnim nadelnikom z^ grad Za$eb.
Kod ponovnih izbora za 20, ukinutih mandata komunistidke
stranke dobila je 'veiinu >>Hrvatska Zajednicarr, te je onda za
gradonadelnika izabran arhitekt Vjekoslav Heinzel Na pri-
javu sisadkog kot. predstojnika Srdana dade podban dr. Potod-
njak 22. oLujka 1920. bez znanja bana dra Laginje zafvoriti St.
Radiia radi govora na skup5tini >>Hrv. pudke seljadke stranke<<
u Galdovu. Mjesto Radi6a, trebalo bi bilo zatvoriti Pribiieviievog
pobornika Petra Tesliia, koji je na toj skup5tini iz revolvera
pucao na Radiia.
KONCENTRACIJONO MINISTARSTVO.
Po5to dr. Smodlaka nije sa svojom skupinom u >Nar.'pred-
stavni5tvu.< htio poduprijeti vladu parlamerltarne zajednice, pod-
nio je Protii ostavku, te je 17. svibnia 1920.do5lo do koncentra-
ciione vlade. Ministrom predsiednikom postade dr. Milenko
vesnid bivsi poslanik Srbije u P a f i z u . P r e u z e s ep a k :
i,eljeznice dr. Antun Koro5ec, prosvjetu Svetozar Pribiievii,
agrarnu reformu dr. Hinko Krizman, financije Kosta Stojanovii,
pravdu'Marko Trifkovii, vjere Pavle Marinkovii, trgovinu i in-
dustriju dr. Momdilo Nindii, gradevine Jovan Jovanovii, polio-
privredu dr. Velizhr Jankovii, sociialnu politiku dr. Vjekoslav
Kukovec, narodno zdravlje Zika Rafajlovii, ishranu i obnovu
zemlje Rista Jojii, izjednaEenje zakona i pripreme za, llstavo-
tvornu skup5tinu Stojan Protii, a unutra5nje poslove Ljuba Da-
vidovii. Od Hrvata zadr1,aie svoia ministarstva: Ivica Kovade-
vii, dr. Ante Trumbii i dr. Mato Drinkovii.
u Trianonu je 4. lipnji 1920. zakljuten mirovni ugov or iz-
medu republike MadZarske i njenih neprijatelja. MadZarska se
u korist kraljevine SHS odrekla Medimu r ja i Prekomurja, veieg
dijela Badke, polovice Banata i jugoistodnog dijeta Baranje . Izme-
du Rumunjske i kraljevine SHS utvrdena je granidna linija u
Banatu posebnim ugovorom, koji je 10. kolovoza 1920.sklopljen
u Sevru (Sevres) kod Pafiza.
92
Buna u Hrvatskoj radi Zigosanja stoke
Regent Aleksandar posjetio je 22. lipnia 1920. grad Zagreb,

gdje je dodekan kraljevskim sjajem. U Zagrebu ostade regent
4 dana, pregledavajudi znamenitosti grada i primaj udi razne de-
putacije. Nitko se ipak nije pobrinuo, da tom prigodom regenta
upozori na tazne muke i nepravde, Sto ih trpi narod hrvatski,
osobito u pogledu vr3enja vojne duZnosti i financijalnih tereta.
Kod. sudbenoga stola u Zagrebu podela je 8. srpnja 1920.
kaznena rasprava protiv narodnoga zastupnika Stjepana Radiia,
koga ie dr/zavno odvjetni5tvo tulilo radi >zlodinstva protivu ote-
destva<<.Ova disto politidka rasprava, koju je s velikim zanima-
njem pratio hrvatski narod, potrajala je 9 dana. Osuda je pro-
glaSena tekar 4. kolov oza, kada je Radii osuden na 2 godine i
6 mjeseci tamnice. Radii je protiv osude podnio priziv i ni5tovnu
Laobu, ali bude i nadalje pidri,an u zatvoru.
Protii je kao ministar izradivao ustav, koji ie vlada kon-
stituanti predloi,iti na raspravu. Po5to je Protii namjeravao po-
krajinama ostaviti administrativnu autonomiju, do5ao je u sukob
s nekim ministrima, osobito s Pribiieviiem, koji je L,elio potpun
centralizam u cijeloj drtavi. Radi toga sukoba dade Protii ostav-
ku, te je ministrom priprave za konstituantu 18. kolovoza 1920.
postao dr. Laza Markovii. Istoga je dana Ljubu Davidovila kao
ministar unutra5njih djela naslijedio Milorad Dra5kovii.
BUNA RADI ZIGOSANJA STOKE

Pod jesen godine 1920. uzrujao se hrvatski narod radi od-
redbe vojnidkih vlasti, da se u Hrvatskoj. ima L,igosatrpodvozna
stoka, koja ie u sludaju mobilizacije sluZiti vojsci. Hrvatski selja-
ci odludi5e, da svoje konje i volove ne daju i,igosati. Kada se ipak
silom pokuSalo Zigosanje-stoke, te oduzimanje konja i kola za
vojne vjeLbe, do5lo je na vi5e mjesta do pobune, te su oruZnici
r pucali na hrvatske seljake. ' '
Prvi su otpor 5. rujna 1920.pruZili hrvatski seljaci u Ve-
likom Grdevcu. Odanle se buna pro5irila u bjelovar'skom, gare-
Snidkom i grubi5nopoljskom kotaru, gdje se prolilo dosta krvi,
a u Ivanjskoj su ubijena 2 seljaka" Buna je doprla na jug u Eaz-
manski kotar, gdje je u kri5koj opiini do5lo do sukoba s orui,ni-
cima i s vojskom. Iz eazme je na istoku doprla buna u kutinski
kotar, gdje je nastradalo mnogo seljaka. OruZnici su 8. rujna
ubili seljaka Ivana Likodera iz Repu5nice, a ranili Alapiia iz
93
Plebiscit u Koru5koj 13. listopada 7920.
Gradanice, te Pintariia, Gabru Uroiia, Ivana YruLi(,a i joS neke

seljake iz Repu5nice. Sutradan su oruZnici vodili seljake Pakaza
i Gunjaka iz Osekova u Kutinu, ali su ih putem u nekoj Sumi
ustrijelili.
Buna je planula takoder u Sv. Ivanu Zelini, gdje su seljaci
ubili kotarskoga predstojnika Otona Spillera. Seljaci su Spillera
optuZili, da je kriv smrti seljaka Josipa Sulideka, kojega su bru-
Znici ubili 5. rujna 1920. Zato su Spillera osudili na smrt, te su
ga prisilili, da u povorci nosi krii, i lijes za Sulideka na groblje.
Ondje su Spillera zlostavljali, dok se nije onesvijestio, a zatim
je u njega 6 hitaca iz revolvera ispalio BlaL Tupak iz Hrnjanca.
Seljadka je buna doprla u dugoselski kotar, te u Hrvatsko
ZaSorje, pa je i tamo do5lo do sukoba s bruZnicima na viSe mjesta.
Prolilo se i dosta krvi, te je bilo i mrtvih i ranjenih. Seljaci su
neke dinovnike ubili, a druge su zlostavljali. Zato jeizZagrebana
kamijonima odaslana vojska u kotare stubidki i zlatarcki. Gene-
ral Vasii, koji je tada u Zagrebu bio zapovjednik vojnoga zbora,
namjerdvao je zapaliti pobunjena sela 'i postrijeljati njihove sta-
novnike. Ipak su to sprijedile gradanske oblasti, narodito ban dr.
M.atko Laginja. Njemu je naime po5lo za rukom uvjeriti beograd-
sku vladu, da je bolje odgoditi p r o v e d b u Z i g o s a n j ai o d u z i -
manja stoke, nego li uzrujani narod dalje izazivatil Kako je pak
tada vei bio raspisan izbor narodnih zstupnika za Ustavotvornu
skup5tinu, grnuo je hrvatski seljadki svijet bjelovarsko-kriZeva-
6ke Zupanije gotovo listom u Hrvatsku pudku seljadku stranku,
koja je propovijedala osnutak posebne hrvatske republike.
PLEBISCIT U KORUSKOJ 13. LISTOPADA Ig2O.

U ,rNarodnom predstavni5tvu< - ba5 kao Sto i u samome
ministarstvu - vladahu golemenesuglasi ce. Iza dugih ras-
prarl'a i pregovora jedva je vladi uspjelo, da >>Nar.predstavni-
Stvo.. 2. rujna 1920.sklone na prihvat >>Zakonao izboru narodnih
poslanika za ustavotvornu skup5tinu.< Regent je tomu zakonu
odmah sutradan podijelio sankciju. To bija5e jedini zakon, Sto
ga je stvorilo skroz neplodno >>Nar. predstavni5tvo<<.Inade je
vlada donaSala t. zv. u r e d b e, koje bijahu neki surogat zakona,
ako ih je potpisao regent Aleksandar. Uredbom je 21. kolovoza
1920. donesen dapade i dri,avni proradun za god. 1920. i 1921. LI
ovu je uredbu - bez ikakove kontrole >rNarodnoga predstavni-
94
Plebiscit u Koru5koj 13. listopada 1920.
Stva< - uvr5ten i financijalni zakon, koji bija5e skroz neprave-

dan za >>predane(<,osobito pak za Hrvatsku. Tako se na pr. odre-
dilo, da u Srbiji pla(,a >>porezna ratne dobitke" onaj, tko je g.
lgLg."imao barem 5000 dinara dobitka, a u Hrvatskoj vei onda,
ako je imao barem 2.250 dinara (9000 kruna) dobitka. Prigodom
prodaje nekretnina plaiala se u Srbiji, Bosni, Hercegovini i Slo-
veniji do sada pristojba od 4 postotka, a u Hrvatskoj 5 postotaka.
Financijalni zakon povisuje ovu pristojbu za 100 postotka, ali
samo za >>predanske.. krajeve. Od sa-daie se dakl'e u ime pristojbe
za prijenos vlasni5tva ubirati u Srbiji 4 postotka,.u Bosni, Herce-
govini i Sloveniji 8, a u Hrvatskoj l0 postotaka! Isti financijalni
zakon odreduj e, da predani.. moraju od sada u ime poreza (zem-
ljarine, kuiarine i tecivarine 1. i 2. razreda) pladati toliko dinara.
koliko su prije plaiali'kruna, i io vei od 1. sijednja 1920. Komu
je dakle kuia odbacivala godi5nji dohodak od 10.000kruna, pla-
(,ao je do sada u ime kuiarine godi5nji porez od I.20A kruna i
prftez 360 kruna. Od sada pak mora" u ime kuiarine plaiati 4.800
kruna, u ime prireza 1.44A,k tomu invalidski porez 2.400 kruna,
ukupno dakle dri,avi 8.640 kruna, a povrh toga opiinski namet,
koji je obidno iznosio preko 100 pgstotaka. Prema tomu bijahu
porezni tereti veii od dohotka takve.kude! Lako je sebi zamisliti
nezadovoljstvo, koje se pojavilo u narodu, kad je doznao za ovaj
novi financij alni zakon.
Postupak oruZnika i vojske s narodom poveiao je i onako
veliko ogordenje Hrvata. Ovo je ogordenje pr4-lazilo vei i na
Slovence. Najbolje se to vidjelo 13. listopada t920., kada je oba-
vljen plebiscit u Koru5koj. Premda je u prvoj zoni (po austrij-
skoj statistici) bilo 70 postotaka Slovenaca, a samo 30 postotaka
Nijemaca, ipak je tamo 22.625ljudi glasovalo za. prikljudak Au-
striji, a jedva 15.278za sjedinjenje s Jugoslavijom. Narod se eto
sa 59.14 postotaka izjavio za Austriju, u kojoj je tada vladala
bijeda i glad, dok je samo 40.86postotka gldsovalo za prirodni-
nama toli bogatu kraljevinu SHS. Slovenci se u Koru5koj odvr-
nu5e od Jugoslavije u prvom redu zbog toga, Sto ih austrijski
kortesi uputiSe, da tako ne ie njihovi sinovi morati sluZiti kao
vojnici, i to jo5 u Macedoniji. (U Austriji nije bilo obvezatne
vojne duZnosti). Dakako da su uz to na raspoloZenje koru5kih
Slovenaca djelovale i razne lo5e metode, kojima se tedajem g.
7919. i 1920. sluZila vlada u kraljevini SHS. Zato su mnogi Slo-
95
Mir u Rapallu 12. studenoga !92A.
venci voljeli glasovati za sjedinjenje s Austrijom, gdje je viSe

slobode, kulture i obzirnosti, nego li u Jugoslaviji. Time je kia-
ljevina SHS izgubila komad divne KoruSke sa cijelim nizom taz-
nih tvornica, te olovne rudnike u Plibergu i u Zelieznoj Kaplji.
Poraz kod plebiscita u Koru5koj umanjio je ugled Jugoslavije u
inozemstvu, Sto se naskoro osjetilo u pregovorima s Italijom.
Uz to je otpala potreba, da se obavi plebiscit u drugoj zoni Ko-
ruSke, koja takoder ostade Austriji.
MIR U RAPALLU 12. STUDENOGA 1920.

Mjesec dana iza to1a doZivjela je kraljevina SHS. drugi di-
plomatskt poraz. U Rapallu je naime 12. studenoga 1920. zaklju-
den ugovor izmedu Italije i Jugoslavije. Itali ju zdstupahu: mini-
star predsjednik Giovani Giolitti, ministar vanjskih posala Karlo
Sforza i vojni ministar prof. Ivan Bonomi, a Jugoslaviju: ministar
predsjednik dr. Milenko Vesnii, ministar vanjskih posala dr.
Ante Trumbii i ministar financija Kosta Stojanovii. Po tome
ugovoru ostaju Italiji bivSe pokneZene grofovije Gorica i
Gradi3ka. Isto tako o.stade Italiji grad Trst s kotarom svojim.
lJzalud se Hrvati prije nadahu,.da ie moii spasiti -sjevgro-istodni
dio poluotoka Istre, gdje stanuju gotovo sami Hrvati i Slovenci.
Svojedobno je Wilson predlagao, da tu bude granicom rijeka
RaSa, premda Hrvati stanuju i zapadno od ove rijeke. Da se
primila ova ,rWilsonova linija< dobila bi Jugoslavija t. zv. Libur-
niju, gdje se nalaze ljetovali5ta i kupali5ta: Volovsko, Opatija,
Idiii, Ika, Lovran, Mo5ienice i Labin. Sad je ugovororn u Rapallu
sve to do5lo pod vlast Italije, kojoj pripade cijeli istarski polu-
otok. .Jugoslavija se morala zadovoljiti s dijelom t. zv..Kastav-
Stine, koja je nastavak istarskog poluotoka n^ sjevero-istoku. Od
istarskih otoka zapad.eJugoslaviju samo Krk, dok su otoci Cres,
Lo5inj, Unje i SuSak te Brionski otoci postali sastavnim dijelom
kraljevine Italije. lz strateskih razloga zatra|ise Talijani, da im
pripadne jugozapadni dio Kranjske, gdje stanuju sami Slovenci.
I zaista su Italiji ugovorom u Rapallu odstupljeni kranjski gta-
dovi: Idrija, Vipava i Postojna s okolnim selima, te Leljeznidko
'Petar.
raskr5ie Sv. Tako je granica Italij6 pomaknuta sve do
planine SnijeZnik na medi Kranjske i hrvatskoga Gorskoga ko-
tara.
96
Mir u Rapailu 12. studeiiosa 1920.
Ugovorom u Rapallu stvorena je posebrra >>nezavisnadrL,ava

I{ijeka< (Fiume). Cvu sadinjava frad Rijeka sa svojim kotarom,
kojima se pridaje primorski dio Kastav5tine. Medutim treba spo-
menuti, da je jo5 12. rujna L919.na Rijeku uni5ao talijanski pje-
snik Gabrijel d'Annunzio s talijanskim fa5istima. On je Rijeku
zaposjeo i u njoj preuzeo vladanje u ime Talijana. Pred njim po-
bjego5e iz Rijeke mnogi rodoljubi hrvatski.
Jugoslavija je kod pregovora u Rapallu imala uspjeh jedino
u pitanju Dalmacije. Talijani se zadovolji5e s malim dijelom Dal-
macije. Njima je naime pripao grad Zadar, kojemu pripado5e
porezne opiine Arbanasi, Crno, Bokanjac i onaj dio pore zne op-
iine Diklo, koji - polazeii od mora, oko 700 metara jugoistodno
od sela Diklo - ide pravcem put sjeveroistoka do kote 66 GriL.
Od tolikih dalmatinskih otoka, Sto ih Talij anr zaposjedo5e god.
1918.,ostado5e im samo Lastovo i PelagruZ s obliZnjim otodiii-
ma. No zato je kraljevina SHS morala u korist preostalih Talijana
u Dalmaciji (veiinom u Splitu, Sibeniku, Hvaru, Korduli i Du-
brovniku) dati razne koncesije, osobito u pogledu upotrebe ta-
lijanskoga jezika, slobode vjeroispoviiedanja i prava opcije tali-
janskog driavljanstva.
U splitskom je kazaliitu dr. Ante Trumbii 5. prosinca
1920. p.rikazao, kako je do5lo do ugovora u Rapallu. On je iznio
razne dogadaje, koji su u vezi s tim ugovorom, narodito memo-
randum, Sto ga je Wilson 14. travnja lglg.upravio Orlandu , zatirn
deklaraciju pari5kih novinara od 23. travnja 1919., te memo-
\7,{.
randum, koji su Wilson, Engleska i Francuska 19. prosinca 1919.
uputili Italiji. Trumbii je protumadio takoder ultimattim, kojim
je ltalija 20. sijednja 192fr. trai,ila, da se grad Zadar sa cijelom
svojom opiinom - dakle i s otocima i kanalom -- poput Rijeke
proglasi nezavisnom dri,avom, ali s pravom, da bira svoje diplo-
matsko zastupstvo. Trumbii je svoje predavanje zavr5io rijedi-
ma.1 ,r[Jgovorom u Rapallu postigosmo u pitanjima Su5aka i
Zadra uspjehe, koji se ne mogu podcijeniti. Tako smo u pitanju
. Su5aka obezbijedili trgovadki izlaz na more, i to posve neodvisan
i bez stranog utjecaja. U pitanju pak Zadra izbjbgli smo opasno-
sti, da izgubimo cijelu opiinu, ostrva i onaj kanal, koji je jedini
put na5im trgovadkim ladama od juga na sjever. Spasili smo i
\,
otok Vis, koji je todka Zivotnog interesa za naiu dri,avu. U ovim
trim todkama ne bij a5e nikada do Rapalla izgleda, da ieino
uspjeti.<
Hrvatska na mubili5tu 7
97
Izbori za konstituantu 28. studenoga 1920.
IZBORI ZA KONSTITUANTU 28.STUDENOGA 1920.

,Narodno predstavni5tvo< odr/zalo je u Beogradu posljed-
nju svoju sjednicu 22. listopada 1920. Kraljevim su naime uka-
zombili za nedjelju 28. studenoga L920.odredeni izbori za >>Usta-
votvornu narodnu skup5tinu< (konstituantu). Izboi se obavi5e u
cijeloj kraljevini SHS., izuzev one hrvatske zemlje, gdje su joS
vladali Talijani, na pr. grad Su5ak i dio kotara su5adkoga, zatim
Kastav5tina i otok Krk, pa sjeverna Dalmacija i veiina otoka
dalmatinskih. Dri,ava bija5e podijeljena u mnogo izbornih
okruga, koji se u opsegu Hrvatske i Slavonije podudarahu s te-
ritorijem na5ih i,upanija. Svako je izborno okruZje biralo toliko
zastupnika, da na svakih 30.000 Litelja (prema popisu od g. 1910.)
dode po 1 zastupnik. Kod izbora je vrijedilo moderno nadelo op-
(,ega,jednako E, izravnoga i tajnoga prava glasa. Stranke ie dobiti
toliko mandata, koliko im pripada razmjerno (propor-
cijonalno) prema poludenom broju glasova. Radi velikoga broja
nepismenih izbornika odredilo se glasovanje gumenim kuglicama,
koje (,e izbornici stavljati u L,ate svojih stranaka. - Zaslugom
bana Laginje bija3e u Hrvatskoj i Slavoniji potpuna sloboda iz-
borne agitacije. Primijetilo se jedino to, da u listine izbornika
nisu uneseni mnogi Nijemci i Mad7,afi u Slavoniji, narodito u
Srijemu. (Isto tako se postupalo s Nijemcima i MadL,arima u
Badkoj, Banatu i Baranji). I sami tzbori obavlje-ni su posve slo-
bodno, te je hrvatski narod mogao dati pravi izrai,aj svoje volje.
U izborne imenike cijele kraljevine SHS.. bija5e uvrStencr
2 milijuna 490.576 izbornika. Cd toga su na sjevernu i juL,nu
Srbiju otpadala 894.042izbornika, na Hrvatsku (sa Slavonijom i
Medimurjem) 636.143,na Bosnu (s Hercegovinom) 471.L7I, na
Sloveniju 215.148,na Vojvodinu (t. j. Badku, Banat i Baranju)
L41.721,na Dalmaciju 88.839, a na Crnu Goru 43.507izbornika.
- K izborima je pristupilo i glasovalo 1 milijun 607.2,09izboinika,
od toga u Srbiji 507.509,u Hrvatskoj 438.607,u Bosni i Herce-
govini 331.051,u Sloveniji 158.254,u Vojvodini 93.214,u Dalma-
ciji 49.962,a u Crnoj Gori 28.612 izbornika.
Za kandidate demokratske s t r a n k e g l a s o v a h u3 1 8 . 5 8 4
izbornika, i to 103.081u sjevernoj Srbiji, 78.406 u Hrvatskoj,
75.512u juZnoj Srbiji, 18.133u Vojvodini, 17.980u Bosni, 12.328
u Sloveniji,7.955 u Crnoj Gori, a 5.189 u Dalmaciji, Demokrati
su poludili 94 zastupnika, od toga 5Z u sjevernoj Srbiji, 24 u jui,'
98
Izbori za konstituantu 28. studenoga L920.
noj Srbiji, 19 u Hqvatskoj, l0 u' Vojvodini, 3 u Sloveniji, 3 u

Crnoj Gori, 2 u Bosni i I u Dalmaciji.
Radikali.su dobili 283'883$lasa,od toga lll'245 u sje-
vernoj Srbiji, 59.443u Bosni, 43.540u Vojvodini, 39.050u Hrvat-
skoj, 20.790u juZnoj Srbiji, 6.008 u Dalmaciji i 3.837 u Crnoj
'Gori.
Oni poludi5e89 zastupnika,i to 41 u sjevernoj Srbiii,2l u
Vojvodini, 11 u Bosni, g u Hrvatskoj, 5 u juZnoj Srbiji, I u Dal-
macijiiluCrnojGori.
Hrvatska p u d k a s e l j a d k a s t r a n k a p o s t a v i l ai e
svoje' kandidate samo u Hrvatskoj i Slavoniji, gdje je za n'jih
glasovalo 230.590izbornika, medu ovima i svi pravaSi u Zupaniji
lidko-krbavskoj. Seljadka ie stranka dobila u iupaniji zagtebad-
koj 61.037glasova, u varaL,dinskoj51. 932, u bielovarsko-kriZe-
vadkoj 51.430,u poZe5koj 23.249,u lidko-krbavskoj 14.577,u sri-
jemskoj.9.882,u virovitidkoj 9.762,u modru5ko-rijedkoj7.831,a
u gradu Zagrebu 1.060glasova.Cijela je Hrvatska (sa Slavonijom
i Medimurjem) bir'ala 93 zastupnika. Od toga je seljadka stranka
poludila 49, i to u Zupaniji zagrebadkoj13, u vatai,dinskoj .11, u
bjelovaisko-kriZevadkoj9, u poie5koj 5, u srijemskoj 3, u viro-
vitidkoj 3, u modru5ko-rijedkoj 3, u lidko-krbavskoj 2, a u gradu
Zagrebu l. Prema tomu se za >hrvatskupudku seljadku stranku<<
u Hrvatskoj kod izb ora izjavilo 52.67postotaka svih glasova, te
je ona dobila 52.69postotaka svih mandata za konstituantu. Radii
je 28. studqnogapu6ten,iz zatvora,jer je kralj abolirao sudbeni
' postupakprotiv njega.
'
Komunisti su u cijeloj kraljevini SHS. dobili 198.473
glasa, od to1a 50.385u gjevernoj Srbiji, 49:459u iuLnoj Srbiji,
'31.28I u Hrvatskoj, L8.074u Bosni, 16.376u Sloveniji, 13.955u
Vojvodini, 10.869u Crnoj Gori, a 8.074u Dalmaciji. Oni poludi5e
'
58 zastupnika,i to 18 u juZnoj Srbiji, 14 u sjevernoj Srbiji, 7 u
Hrvatskoj,5 u Vojvodini,4 u Sloveniji,4u Crnoj Gori,4 u Bosni
i 2 u Dalmaciji.
Zemljoradnic'i d o b i S e1 1 5 . 2 6 g3 l a s a ,o d t o g a5 4 . 5 0 6u
Bosni, 45.573u sjevernoj Srbiji, 10.636u Dalmaciji (pod imenom
,rsaveztei,aka<<),3.673u Vojvodini i 1.075u Hrvatskoj (samo u
srijemskoj Zupaniji).Oni steko5e30 mandata,od toga 14 u sjev.
Srbiji, 12 u Bosni, 3 u Dalmaciji, a 1 u Vojvodini.
Muslimani u Bosni udo5eu izbore pod imenom >>Jugo-
slovenskamuslimanska organizacija<:Oni poludi$e 111.006izbor-
99
Izbori za konstituantu 28. studenoga 1920.
n i k a i 2 4 z a s t u p n i k a-. Z a k a n d i d a t e > H r y a t s k e Zaj edni-

c o(, koja je u Bosni nastupila pod imenom >Hrvatska teLadka
stranka<, glasovalo je 64.267 izbornika, od toga 38.400 u Bosni,
22.950 u Hrvatskoj, a 2.917 u Dalmaciji. Oni'poludi5e 1l zastup-
n i k a , i t o T u B o s n i , 3 u H r v a t s k o j , a 1 . u D a l m a c i j i .-
"Sloven-
s k a I j u d s k a s t r a n k a < d o b i l aj e u S l o v e n i j i 5 7 . 1 7 g 4 l a s ai 1 5
z a s t u p n i k a .S r o d n a j o j p a k , r H r v a t s k a pudka stranka<
stekla je 46.599glasova, i to' 10.734u Bosni, 10.040u Hercegovini,
13.947u Dalmaciji, 11.878u Hrvatskoj, a 556 u Vojvodini. Njoj
pripada 9 zastupnika, od toga 3 u Hrvatskoj, 3 u Dalmaciji, a 3
u Bosni i Hercegovini.
Za kandidate socijalnih demokrata glasovahu
45.132izbornika, i to 30.695u Sloveniji, 7.611 i Hrvatskoj , a 6.856
u Vojvodini. Stranka je poludila l0 mandata, od toga 7 u Slove-
n i j i , a 3 u V o j v o d i n i . - S l o v e n s k a> > s a m o s t a l n ak m e t i j s k a
stranka< dobila je u Slovenij i 33.577izbomika s 8 zastupnika. *
.Muslimani
iz Macedonije (veiinom Tu r c i i A rnau t i) dobi5e
30.AD izbornika i 8 zastupnika. Tamo je izabrano jo5 9 drugih
muslimana, od kojih je 6 kandidiralo na demokratskoj , 2 na radi-
kalskoj, a l na komunistidkoj listini. Bunjevci i Sokci poludili su u
Badkoj 4 mandata.
Srpski republikanci d o b i 5 e 1 8 . 1 6 6g l a s o v a ,o d t o g a
7.261 u sjevernoj Srbiji, 6.292 u ju:znoj Srbiji, a 4.613 u Crnoj
Gori. Oni poludi5e 3 mandata, i to 2 u Crnoj Gori, a I u sjev.
Srbiji. Za kandidateoHrvatske stranke prava( gla-
sovalo je u Hrvatskoj 10.135izbornika, koji joj dadole 2 zastup-
nika, dok je treii pravaS (dr. Krunoslav tokmer) bio biran na za-
jednidkoj listi s Hrvatskom seljadkom strankom Kandidati
) ) n a r o d n i h s o c i j a l i s t a < < u S l o v e n i j id o b i 5 e6 J 8 7 i z b o r n i k a
i 2 z a s t u p n i k a .Z a R i b a r d e v e l i b e r a l e u Srbiji glasovaoje
5.061 izbornik, te je izabran Stojan Ribarac. Trumbiieva izvan-
.stranadkalistina u Dalmaciji dobila je 3.196izbornika i I mandat.
Drugi glasovi u dri,avi SHS. pado5e za takve listine, koje nisu
poludile niti jednoga zastupnika za- konstituantu. ,
Cijela je kraljevina SHS. bfuala 419 zastupnika. Od toga su
sjevernu Srbiju zapala 103 zastupnika, Hrvatsku 93, Bosnu 63,
juZnu Srbiju 55, Vo.ivodinu 44, Sloveniju 40, Dalmaciju 11, a
Crnu Goru 10 zastupnika. Sjeverna je Srbija imala manje sta-
novnika, nego li Hrvatska (sa Slavonijom i Medimurjem), a ipak
100
Relultati izbora u Dalmaciji, Bosni, Hercegovini i u BaEkoj
je dobila 10 zastupnika vi5e od Hrvatske. Popredno je u cijeloj

drL,avi SHS. otpao po I zastupnik na 3.335 glasada. U istinu pak
bija5e biran po 1 zastupnik u Vojvodini s 2.119 glasova, u Crnoj
Gori s 2.861,u Srbiii s 3.212,u Sloveniji s 3.956,u Dalmaciji sa
4,542,u Hrvatskoj sa 4.7L6,,& u Bosni s 5.254 glasa. Prema tomu
je u srpskim krajevima do5ao popredno po l zastupnik na 2.987
glasada, a u hrvatskim krajevima na 4.724 glasada,dakle za l73l
viSe. Srbima bija5e u prilog takoder to, Sto Nijemci, Madi,ari i
mnqgi Hrvati (njemadkog ili madi,arskog prezimena) u Badkoj,
Banatu i Baranji, te u srijemskoj i virovitidkoj Lupaniji nisu
imali pravo glasa, a ipak je ovim zernljama bio doznad,enrazmje'
ran broj zastupnika (po I zastupnik na 30.000 Litelja) kao u dru-
gim krajevima, gdje je pravo glasa imao svaki punoljetni mu5ka-
rac. Za izbor I zastupnika trebali su radikali samo 3.190 glasova.
demokrati 3.374, komunisti 3.437, a" hrvatska pudka seljadka
stranka 4.613, bosanski muslimani 4.625, hrvatska stranka pravrl
5.367, a >>Hrvatska Zajednica<< 5.702 glasa.
REZULTATI IZBORA U DALMACIJI, BOSNI,

HERCEGOVINI I U BAEKOJ.
Izborni okrug oblasti sudbenog stola u Subotici imao
je 18.507 izbornika, od kojih su glasovala 10.284,i to: 2550 za
listu bunjevadkih Hrvata, 2405 za komuniste, 2185 za nezavisne
Bunjevce, 2063 za rudikale, a 556 za Hrvatsku pudku stranku. Od
8 izabranih narodnih zastupnika pripadahu lijednik dr. Franjo
Sudarevii, Zupnik BlaSko Rajii i odvjetnik dr. Stipan Vojnii-
Tunid bunjevadkim Hrvatima, dr. Joca Manojlovii i dr. Jovan
Radonji(, rudikalima, Dragomir Marjanovii komunistima, a lvan
Crnkovii i Ivo Matii, referent ministarstva za, agrarnu reformu,
nesvijesnim Bunievcima
lzbotni okrug Split-Dubrovnik-Koto r zlpremao je
cijelu Dalmaciju osim onih krajeva, koje su okupirali Talijani.
Imao je 88.839izbornika, od kojih su glasovala 49.962,i to: 13.947
za Hrvatsku pudku (klerikalnu)' stranku, 10.636za teL,adku (zem-
ljoradnidku) stranku, 8074 za komuniste, 6008 za" radikale, 5189
za demokrate; 2fr17 za Hrvatsku Zajednict4 a 3200'za ianstranad-
ku listu . Za narodne su zastupnike izabrani od Hrvatske pudke
stranke: dr. Ante Dulibii, dr. Dominik Mazzi i Mato Milanovii,
od tei,adke stranke: prof . Ivo Lovridevii,' Ante Franii i Juraj
101
Rezultati izbora u Dalmaciji, Bosni, Hereegovini i u BaEkoj
Vrsalovii, od komunista: Vicko Jelen i Jelaska Jozin,od radikala

Ljuba .Iovanovii, od demokrata dr. Ivo Krstelj, od'Hrvatske Za-
iednice dr. Mato Drinkovii, a od vanstranadke liste dr. Ante
Trumbii
Somborski j e o k r u g B a d k e z a j e d n os B a r a n j o mi m a o
23.441izbornika, od kojih je glasovalo15.144,i to: 7236za radi-
kale, 2964za socijaliste, 2605 za Bunjevce, 1695za demokrate, a
644za komuniste.Od radikala su izabrani za narodne zastupnike:
JaSaTomii, Stevan MihaldZii i Pavle Teruin, od socijalista: dr.
Milan Sekulii i Vojin Brkii, od Bunjevaca Ivarr Evetovii, a od
demokrata Pavle Marinkovii.
Sarajevski je izborniokrug imao 72.521 i z b o r n i k a ,o d
kojih su glasovala46.672,i to: 23.126za Jugoslavenskumusliman-
sku organizaciju, 6431za rad,rkale,6203za zemljoradnike, 4198za
komuniste, 2007za Hrvatsku teZadkustrannku, 1780za Hrvatsku
pudku (klerikalnu) stranku, a ostali izbornici za 4 ,druge liste,
koje su dobile malen broj glasova.Za narodnesu zastupnikebili
izabrani od muslimana: dr.' Mehmed Spaho,Sejdali beg Filipovii,
seljak Mujo Sekovii, sudacDervi5 Omerovii i odvjetnik dr. Halid
beg Hrasnica, dd radikala: predsjednik zemaJjskevlade u Sara-
jevu dr. Milan Sr5kii i odvjetnik dr. Vladimir Andrii, od komu-
nista bravar Duro Dakovii, od zemljoradnika teiak Nikola Div-
ljan, a od Hrvatske teZadkestranke dr. Ivan Pavidii, odvjetnik
iz Sarajeva.
Travnidki j e i z b o r n i o k r u g b r o j i o 7 4 . 9 5i8r b o r r r ) k ao, d
kojih je glasovalo 52.111,i to: 14.918za Ju9oslavensku musliman-
sku organizaciju, 13.198za Hrvatsku teialku stranku, 7813za ra-
dikale, 5405 za' zemljoradnike, 3771 za komuriste, 3385 za Hrv.
pudku stranku, 2192za socijaliste,a l43l za demokrate.Izabrani su
zanar. zastupnikeod muslimana:Sakib Korkut, Hamid Kurbego-
vii i dr. Halid beg Hrasnica, od Hrvatske tei,adkestranke: fra
Jako PaSalii,Zupnik u Livnu, i Stjepan Jankovii, ravnatelj ishra-
ne i obnove zemlje u Sarajevu,od radikala dr. Milan Peianac. od
zemljoradnikaRisto Dokii, a od komunista Zivota Milojkovii.
B a n j a l u d k i j e i z b o r n io k r u g b r o j i o 9 9 . s 6 0i z b o r n i k a o
,d
kojih je glasovalo 64.084,i to: 20.124za radikale, l2.Ts4 za Jug,o-
slavensku muslimansku orsanizaciju, 11.152 za zemljoradnike,
8752 za Hrvatsku tei,adku stranku, 8403 za. demokrate, 3143 za
komuniste, 2676 za Hrvatsku pudku (klerikatnu) stranku, a 1046
r02
Rezultati izbora u Dalmaciji, Bosni, ,Hercegovini i u BaEkoj
za socijaliste. Izabrani su z& narodne zastupnike od radikala:

Nikola Pa5ii, Du5an Subotii, Tode Lazarevii i Rista Odavii, od
muslimana: Ibrahim Maglajlii, dr. Mehmed Spaho i Hamzalija
Ajanovii, od zemljoradnika: Joca Jovanovic, dr. Vasilj Popovii
i dr. UroS Stalii, od Hrvatske teladke stranke prof. Nikola Zadro,
od demokrata: prota DuSan Kecmanovii, a od komunista Nikola
Lastrii.
Mostarski j e i z b o r n i o k r u g i m a o 6 6 . 2 3 6i z b o r n i k a , o d
kojih su glasovala 49.832,i to: 11.515za Jugoslavensku musliman-
sku organizaeiju, 10.040za Hrvatsku pudku stranku, Bg44za radi-
kale, 7325 2a Hrvatsku tei,adku stranku, 7140 za zemljoradnike,
'2787 za komuniste, 1367 za demokrate, 516
za listu Alije Kurto-
vi(a, a 176 za listu Ljube Miieviia. Od 9 narodnih zastupnika
izabrani su muslimani: Sakib Korkut, prof. Salih Baljii i lijednik
-dr. Hamdija Karamehmedovii, od Hrvatske pudke stranke: fra
Didak Buntii, banjaludki odvjetnik Marko Rebac i odvjetnik iz
Sarajeva dr. Nikola Mandii, od radikala dr. Lazar Markovii, od
I{rvatske tei,adke stranke dr.'Matko Laginja, a od zemljoradnika
Doko Perin.
'od
B i h a i k i je i?borni olilug imao 50.586 izbornika, kojih
je gla'sovalo 37.990, i to: 16.080 za Jugoslavensku muslimansktr
organizaciju, 12.240 za zemljoradnike, 5600 za radikale , 1528 za
Flrvatsku teZadku stranku, 1642za demokrate, 421 za listu Branka
eulibrka, a 474 za listu Jove Smitrana. Za narodne su zastupnike
bili izabrani muslimani: Ibrahim Maglajlii, Hasan Miljkovii,
prof. Husein Alii idr.Dl,afer Kulenovii, zemljoradnici: di. Risto
Jeremii, Marko Dakovii i Simo Krstii, te radikal dr. Miroslav Spu-
lajkovii.
Tuzlanski j e i z b o r n i . o k r u g g o d i n e 1 9 2 0 .b r o j i o 1 0 7 . 0 1 0
izbornika, od kojih je glasovalo 76.350,i to: 32.613za Jugoslaven-
sku muslimansku organizaciju, 12.362 za Savez zemlioradnika,
10.551za Radikalnu stranku, 5574 za Hrvatsku teZadku stranku,
4378 za Demokratsku stra'nku, 3685 za komunistidku partiju Ju-
goslavije, 2899 za Hrvatsku pudku (klerikalnu) stranku, 2693 za
. Srpsku narodnu organizagiju (Velikosrbi) 599 za Muslimansktt
teta(ku stranku, 559 za Socijalno-demokratsku stranku Jugoslavi-
je, a 449 za Musliminsku nezavisnu stianku.'Za narodne su za-
stupnike izabrani muslimani: Had:zi Ha|iz Ibrahim Maglajlii,
muftij a iz Tuzle, dr. Halid beg Hrasnica, odvjetnik iz Sarajeva,
103
Izborni rezultati u Hrvatskoj i Slavoniji
Ahmet aga Kovadevii, trgovac iz Lukavca, Ahmed Serii, novinar

\z Sanjeva, Semsudin Sarajlii, gradski dinovnik iz Sarajeva, te
Osman Vilovii, gradski nadelnik iz Tuzle; od zemljoradnika:.
Mihajlo Avramovii, upravnik Glavnoga zadruZnoga sa.vezaiz
Beograda,Mihajlo Vidakovii, predsjednik Savezadobrovoljaca
za Bosnu i Hercegovinu iz BeloSevcakod, Zvornika, te Jovan Jo-
vanovii, biv5i poslanik kraljevine Srbije u Londonu iz Beograda;
od radikala: dr. Milenko Vesnii, pr6dslednik ministarskog sa-
vjeta iz Beograda,i dr. Momdilo lvanii, sveudiliSniprofesor iz
Beograda;od komunista: Mitar Trifunovii, dinovnik iz Tuzle, od
Hrvatske teZaEkestranke: Mato Spionjak,seljak iz Grebnicekod
Gradad,ca,a od demokrata: Ljubomir Davidovii, biv3i ministar
predsjednik iz Beograda.
I'-4'ORNr REZULTATI U HRVATSKOJ I SLAVONIJI.

l J z a g r e b a d k o j L u p a n i j i b i j a s e1 2 7 . 3 5 6 i z b o r n i ko ad ,
kojih je glasovalo90.529,i to 6l .037za Hrvatsku pudku seljadku
stranku, 18.570za demokrate,2841zakomuniste, 2754za Hrvatsku
Zajednicu, 1845za socijaliste, ll7l za radikale, 744 za Stranku
prava, a 695 za Hrvatsku pudku stranku. Od Hrvatske pudke se-
ljadke stranke izabrani su: dr. Rudolf Horvat, dr. Ljudevit Kei,-
man, dr. Ivan Pernar, Josip Predavec,Juro Valedii, Nikola Sr-
dovii, Petar Rusan, Franjo Koren, Ivan Robii, Mato Jagati|
Franjo Maldii i Mirko Neudorfer; od demokrata: Nikola Bradi-
ca, Juraj Demetrovii, Milan ,Pribiievii i dr. Srdan Budisavljevii,'
a od komunista Mijo Mlinarii
Grad Z a g r e b je imao -za 24.781izbornika, od kojih su
gla-
sovala 15.642,i to 3.854 komuniste, 3321 za Stranku prav^,
2902 za Hrvatsku Zajednicu, 2726 za de'mokrate,1060 za Hrvat-
sku pudku seljadku stranku, 553'za izvanstranadkugrupu Jove
Banjanina, 360za >Socijalisteradnidkepartije Jugoslavije"(voda
dr. Mijo RadoSevie),316 za Hrvatsku pudku stranku, 304 za So-
cijalno-demokratsku stranku (voda Vilim Buk5eg), a 234 z^ ra-
dikale. Od komunista je izahran Simo Milju5, od pravaSa dr.
Mirko Ko5utii, od Hrvatsk e Zajednice dr. Duro Sumirn, od de-
mokrata dr. Milan Rojc, a od Seljadkestranke Stjepan Radii:
V a r a Z,di n s k a je. Lupanija brojila' 94.037izbornika, od
kojih je glasovao 65.001,i to 51.932za Hrvatsku pudku seljadku
stranku, 2855 za demokrate, 2463.za Hrvatsku pudku stranku,
r04
lz;borni rezultati u }lrvatskoj i Slavoniji
2330 za,Hrvatsku Zaiednicu, 2096 za komuniste, 2A64 za sociiali-

ste,.a 126l za Stratku prava. Od Hrvatske seljadke stranke iza-
brani su: Stjepan Radii, dr. Juraj Krnjevii, dr. Stjepan Ortner,
Pavao Matica, BlaL, Salamon, Vinko Lovrekovii, Franjo Vrtar,
Rudolf Herceg, Stjepan Dombaj, Franjo Pancer i Juraj Zntdari(,,
od demokrata ministar asrarne reforme dr. Hinko Krizrrtan, a od
Hrvatske pudke stranke dr. Velimir DeZelii mladi.
B j e l o v a r s k o - k r i L , e v a d k a L u p a n i j ab r o j i l a j e 8 I . 2 2 5
izbornika, od kojih je glasovalo 64.929, i to: 51.430 za Hrvatsku
pudku seljadku stranku, 8815 za demokrate, 1277 z^ Hrvatsku
Zaiednicu, lAlT za Hrvatsku stranku prava, 939 za komuniste,
625 za Hrvatsku pudku stranku, 488 za radikale, a 324 za Seljadki
savez. Od Hrvatske seljadke stranke izabrani su: dr. Vladimir
'I'omo
Madek, Fran Skrinjar, Stjepan Uroid, Josip eiZmekovic,
Jallabetii, Martin Crndii, Mi5ko Crlenjak, Franjo Rafaj i Filip
Laku5, ? od demokrata: Veieslav Wilder i Tomo Rudii.
L i d k o-k r b a v s k a Lupanija imala ie 59.275izbornika, od
kojih je glasovalo 36.725,i to: 19.566 za demokrate, 14.577 za
Hrvatsku pudku seljadku stranku, 952 za.radikale, 939 za tlrvat'
sku Zajednicu, a 695 za komuniste. Izabrani su od demokrata:
ministar prosvjete Svetozar Pribiievii, dr. Dorde Brankovii,
Milo5 Popovii i dr. Edo Lukinii, a od Hrvatske seljadke stranke:
Marko Do5en, Karlo Brkljadii i dr. Krunoslav Lokmer (prava5).
Virovitidka j e l u p a n i j a b r o j i l a 4 7 . 4 1 5i z b o r n i k a , c d
kojih je. glasovalo 35.167,i to: 9.762 za Hrvatsku pudku seljadku
stranku, 6332 za komuniste, 5188 za radikale, 4446 za If rvatsku
Zajednicu, 4185 za ,demokrate, 3301 za Hrvatsku pudku stranku,
1338 za >Socijaliste radnidke partije Jugoslavije.,, a 627 za Soci-
j alno-demokratsku stranku. Izabrani su od Hrvatske seljadke
stranke: dr. Ante Adl,iia, Ivan Bartolovii i Mijo Capo, od demo-
krata dr. Ivan Ribar, od radik ala dr. Jovan Kockar, od Hrvatske
Zaj'ednice ban dr. Matko Laginja (njegov zamjenik prof. Kerubin
Segvii), od komunista tjubomir Radovanovii i Zivko Jovanovii,
a od Hrvatske pudke stranke novinar Stjepan Barii.
ModruSko-ri j e d k a i u p a n i j a i m a l a j e 6 1 . 4 5 9i z b o r n i k a ,
od koj ih ej glasovalo 31.455, i to : 9958 za demokrate, 7831 za
Hrvatsku pudku seljadku stranku, 4974 za komuniste, 399I za po-
selnu grupu Dragutina pl. Hrvoja, 2037 za radlkale, 1996 za Hr-
vatsku Zajddnicu, 449 za flrupu dra Franka Potodnjaka, a 215 za
105
Progon komunistiEke stranke
grupu dra Zdravka Lenca. Izabrani su od demokrata: bivsi ban

dr. Tomislav Tomljenovii, Valerijan Pribiievji i biv5i veliki Zu-
pan Juraj Kudii, od Hrvatske seljadke stranke: dr. Stjepan
Ko5utii, dr. Stanko Sibenik i Petar Dobrinii, od komunista Vla-
dimir eopii, a u ime svoje grupe Dragutin pl. Hrvoj
U s r i j e m s k o j Lupanijisu u svemu glasovala56.234izbor-
nika, od toga 25.658izbornika za radikale, 9882 za Hrvatsku
pudku seljadku stranku, 5575 za komuniste, 4333 za Hrvatsku
Zaiednicu, 3979 za demokrate, 2975za Hrvafsku pudku stranku,
275v za socijaliste,a 1075za grupu Cvijovid-Vujakovii. Od radi-
kala su izabrani: Nikola Pa5ii, dr. Zarko Miladinovii, Vlada Sa-
vii, dr. Ljuba Popovii, prof. Milan Nedeljkovii, dr Vojislav
Janjii i Milan Mladenovii; od Hrvatske seljadke stranke: Stje-
pan Radic (zamjenik mu Ante Jemrii), Mato Babogredaci Karlo
Hdusler; od demokrataministar unutra5njihdjela Milorad DraS-
kovii, od Hrvatske Zajednice Mato Leakovii, od komunista
Nikola Grulovii, a od Hrvatske pudke stranke dr. Janko Sirnrak.
U pole5ko j i,upaniji je 23.249izbornika glasovaloza
Hrvatsku pudku seljadku stranku, 7373 za demokrate, 3ll7 za
radikale, 2770za socijaliste,1572za Hrvatsku Zajednicu, 1372za
Hrvatsku pudku stranku, 778 za ee5ku stranku, 303 za Stranku
praya, a 214za komuniste. Od Hrvatske seljadkestranke izabrant
su: dr. Duro Basaridek,Karlo Kovadevii, Andrij a Tulidii, Ilij a
M.artinovii i Jan Janedka,a od demokrata dr. Grga Andelinovii.
PROGON KOMUNISTIEKE STRANKE.

Ministar unutraSnjihdjela Milorad Dra5kovii objavio je 30.
studenoga 1920.u sluZbenirnnbvinama ovo : >rUkazomod 28. no-
vembra ove godine rijeSenoje, - na moj prijedlog, a po sasluSa-
nju ministarskogsavj eta - da se raspu3tajuN a r o d n a s ku p-
S t i n a r a n i j e k r a l j e v i n eS r b i j ei s a b o r r a n i j ek r a l j e v i n eH r v a t -
ske, Slavonije i Dalmacije u Zagrebu. Ovim se ukazom smatraiu
z,ar^spu5tenei svi ostali pokrajinski i zemaljski sabori...
Beogradskuje .vladtr v€oma uplaSio izborni uspjeh Komu-
nistidke stranke. Nasluiivalo se, da komunisti dobivaju iz Rusije
novaca za svoju propagandu,narodito pak za uzdrZavanjesvojih
brojnih novina. Ove su novine sve do izbora izlazile bez onakvih
progona, kakvima je bila izvrtena hrvatska'opozicijonalna
Stampa.
r06
StvaranJe Vidovdanskog ustava
Ministarski je savjet 30. prosinca 1920. odredio, ,rda se do

rje5enja Llstavazabrani svaka komunistidka i druga ras-
trojna propaganda, obustave njihove otganizacije, zatvore nji-
lrova zborilta, zabrane njihove novine i svi drugi spisi, koji bi
mutili spokojstvo i mir drlave, propovijedali, opravdavali ili
hvalili diktaturu revolucije ili ma kakovo nasilje. Odmah se imaju
uzaptiti svi pozivi na generalni Strajk i do mjesec dana zatvoriti
svi, koji ih dine usmeno ili pismeno. Zabranit ie se sve Stampane
stvari, kojima se umanjuj e znataj ovih mjera, naredenih za
odrZ,anje slobode, reda i vlasniStva. Po sebi se razumije, da osta-
je netaknuta sloboda javne rijedi i glasanja, ak-o se njima ne
vrijeda dr1ava i ne izaziva javna demoralizacija. S na5ega se
zemljiSta imaju protjerati svi stranci, koji bi se smutnjama pri-
druZivali i jadali ih. lz dri,avne sluZbe imaju se otpustiti svr -.
vi5i i $ili - dinovnici, koji bi produZili propagandu boljSevizma
u na5oj zemlji. Neka se oduzme pomo(, za Skolovanje svim stu-
dentima komunistima.<<
Istoga je dana dr. Teodor Bo5njak, kao zamjenik hrvatskoga
bana, odredio, -da se obustavljaju komunistidke novine: >rNovi
SvijetRadnidka Strai,a<Prole tarac<<u Virovitici.
STVARANJE VIDOVDANSKOG USTAVA.

Glavni odbor ,rHrvatske pudke seljadke stranke<<zakljudio
je T.pr.osinca 1920.na Radiiev prijedlog, da se stranka ima od
s a d a z v a t i r r H r v a t s k ar e p u b I i k a n s k a s e l j a d k a s t r a n k a < <i l i
skraieno HRSS. Sutradan su zastupnici HRSS na velikoj skup-
Stini u Zagrebu javno prisegli, da 6,e ,rdo zadnjega daha Livota
svoga svom duSom, svim srcem i svom snagom svojorn, svakim
pravednim nadinorn raditi na tome , da svoju svetu i dragu do-
movinu Hrvatsku uredimo kao neutralnu seljadku republiku na
temelju prava narodnoga samoodredenja, a u pravednom spora-
zumu sa svim ostalim juZnim Slavenima.<
Kada se 12. prosinca 1920. u Beogradu sastala konstituanta,
ne dodo5e onamo narodni zastupnici HRSS i Hrv. stranke prava,
da ne moraju poloZiti prisegu kralju i kraljevstvu, kako je to
'ministarstvo
samovoljno propisalo u privremenom poslovniku.
Tako je konstituanta mjesto 419 imala samo 367 zastupnika.
107
Stvaranje Vidovdanskog ustavd
Uslijed toga je PaSii stvorio vladu od demokrata i radikala, ko-

jima se malo kasnije pridruZi5e bosanski muslimani i slovenski
kmetijci
Vlad a je predloZila centralistidki ustav, te se stavila na sta-
novi5te, da je za primitak ustava dovoljno 210 zastupnika, t. j.
jednostavna veiina. Hrvati i Slovenci upozori5e, da se ustav
moLe primiti samo >brojno kvalifikovanom veiinomo, kako je to
izrid,ito nagla5eno'u krfskom paktu od g. 7gl7.Isto propisuje i
hrvatski sabor od 29. listopada 1918., koji dini jbdinu pravnu
obvezu za hrvatski narod, te koji kaZe, da kod stvaranja ustava
he smije biti >majorizacije<<(nadglasivanja). Kad su zastupnici
>rHrvatske Zajednice>Hrvatske te:zadke stranke< vidjeli, da
vlada ne popu5ta, onda su 12. svibn ja 1921. ostavili konstituantu
uz izjavu, da poridu zakonitost ove skup5tine i njezino pravo,
da dade ustav opunova:zenza Hrvatsku i za hrvatski narodo. Ka-
snije su 11. lipnja iz konstituante istupili komunisti, a 15. lipnja
takoder Bunjevci, Hrvatska pudka stranka i Slovenska ljudska
stranka. Tako je konstituanti redomice nzmanjkalo 150Zastup-
nika. Ipak je ova >>krnja<< konstituanta nastavila vijeianje, te je
na Vidovdan 28. lipnja 1921. primila ustav s 223 protiv 35 gla-
sova. Za, ustav su glasovali demokrati, radikali, bosanski musli-
mani, slovenski kmetijci i t. zv.Di,emijet, t. j. muslimani iz julne
Srbije. Protiv ustava glasovahu socijalisti, republikanci, dr. Ante
Trumbii, te srpski i hrvatski zemljoradnici. Od izabranih 419
zastupnika nije glasovao 161. Slovenski su kmetijci svoje glasove
jednostavno prodali vladi, koja irn jb izdala dozvole za slobodan
izvoz stoke u Austriju, a njihova je vodu dra Bogumila Vo5njaka
odmah iza glasovanja imenovala poslanikom u Pragu. Vlada je
13 glasova iznad jednostavne veiine smogla jedino tako, Sto je
Iurke i Arnaute (14 zastupnika iz Macedonije) predobila za
ustav rrz obavezu, da ie begovima dati pravednu naknadu za
zemlje, koje im je oduzela agrarna rgforma.
JoS isto ga je dana regent Aleksandar potpisao >Vidovdan-
ski ustav(, na koji se sutradan i zakleo u svedanoj sjednici kon-
stituante. Kada se iz konstituante regent nakon, ove prisege u
kolima vozio s Pa5iiem u svoj dvor, bacio je prema njemu bombu
'spasoje
komunista Stejii. Bomba je eksplodirala u zraku, te je
ranila desetak osoba, ali regent i Pa5ii ostadoSe po5tedeni. Ko-
munisti su najviSe mrzili Milorada Draskoviia, koji je kao mini-
108
Drugi nacrti ustava
staf unutra5njih djela izradio >rObznanu<<protiy tada komunista.

Kada je Dra5kovic ljetovao u Delnicama, ustrijelio ga je 21. srp-
nja Alija AIij agie. Radi ovih atentata stvorila je skup-
"Narodna
Stina<<1. kolovoza I92L. protiv komunista >>zakon o zastiti javne
bezbednosti i poretka u drL,avi<. Vlada ie po tom zakonu zabra-
nila komunistidku stranku i >rasturila< sve organizacije njezine.
rsvi komunistidki zastupnici izgubi5e svoje mandate i budu 2.
kolovoza izrudeni sudu, a svi predstavnici komunista u javnim
zvanjrma budu razrije5eni od vr5enja svojih duZnosti.
DRUGI NACRT USTAVA.

Stojan P r o t i i je joS'u svibnju 1920. izradro nacrt ustava.
Po tom bi se ustavu cilela dtLava dijelila na9 pokrajina, od kojih
k;i prvu dinila sjeverna (predratnal Srbija, drugu .Frrvatska sa Sla'
vonijom, Rijekom, Istrom i ,Nieoimur;em, trecu Slovenila s Pre-
komurjem, detvrtu ju/zna Srbija (Macedoniia), petu Banat, Sestu
i3acka i Baranja, sa Srijemom, sedmu Bosna, osmu Crna Gora
s Hercegovinom, Bokom i Primorjem, a devetu l)almacija. Svaka
pokrajina ima dobiti cjelokupnu unutra5nju upravu, a kao samo-
upravna tijela slu2e pokrajinske skup5tine i pokrajinski odbori.
Fokrajinska skupStina mohe stvarati i pokrajinske zakone, koji
ipak ne smiju biti suprotni drZavnim zakonima. Pokrajinski na-
rnjesnik je drl,avni organ, koji ima samo pravo nadzora
Narodni je {<lub predao ustavni nacrt, koji je izradio dr.
Ladislav P o I i i, prgfesor dri,avnoga prava na, hrvatskom sveu-
dili5tu u ZaErebu. ,Polii predvida diobu dri,ave na Sest pokraiina,
od kojih bi prvu dinila cijela Srbija s Macedonijom, drugu Hr-
vatska sa Slavonijom, Ilalmacijom, Medimurjem, lstrom i otoci-
ma; treiu Slovenija s Prekomurjem, detvrtu Crna Gora, petu
Bosna i Hercegovind a Sestu Badka, Banat i B'arania. Zakono-
davna je vlast podijeljena izmedu dr:zave i pokrajine. Drl,avi
pripacia pravo stvaranja zakona za vanjske i vojnidke poslove,
pa z'a carine, po5te, i,eljeznice I za novdani sustav, te za trgovadko
i pomorsko pravo; ali trgovadki se ugovori mogu sklapati jedino
sporazumno s pokrajinskim vladama; isto tako fiaii se sporaz;unr
izmedu dri,avne vlade i pokraj ina z'a odluke o gradnj i i,eljeznidkih
pruga. Pokrajinski sabori stvaraju pokrajinske zakone, koje po-
tvrduje kralj, a supotpisuje pokrajinski namjesnik. DrZavne pri-
hode dine carine, monopoli, dri,avna imovina i dri,avna privreda.
109
Trumbidev govor protiv ustava
Svi porezi (izravni i neizravni) pripadaju pokrajinama, koj6 -

u sludaju potrebe - moraju drlavi pruZiti financijalnu pomoc.
Pokrajinska uprava izvrsuje sve i driaune.i pokrajinske
zakone; nije predvidena niti dri,avna policija, a niti posebne
dri,avne uprave za carine, monopole i poreze. Dri,ava je uredena
kao parla'mentarna monarkija, a isto tako i svaka pokrajina.
Poput drzave ima i svaka pokrajina svoju vladu, koja je odgovor-
na parlamentu odnosiio pokrajinskom saboru. Pokrajinskog na-
mjesnika imenuje kralj, ali on ipak nije dti,avni organ. pojedi-
nim odjelima pokrajinske vlade upravljaju povjerenici, koje ime-
nuje kralj , ali to imenovanje supotpisuje pokrajinski namjesnik.
Izvan Ustavotvorne narodne skupStine iznio je ustavni nacrt
dr. Josip S m o d I ak a, koji predvida diobu dri,ave na 12 pokra-
jina, kojima bi sjedi5ta bila: Beograd, zagreb, Ljubljana, Split,
osijek, Dubrovnik, Sarajevo, Banjaluka, Novi Sad, Skoplje, NiS
i Novi Pazat.
TRUMBICEV GOVOR PROTTV USTAVA.

'vidovdanskog
Protiv ustava glasovao je i dr. Ante
T r u m b i i, koji je jos 22. studenoga1920.- dakle neposredno
iza potpisa Rapallskog ugovora'- predao ostavku kao ministar
vanjskih poslova. Trumbii je svoje glasovanje obrazloiio dugim
govorom, u kojeniu je rekao i ovo:
,
>Prikuplja se potrebna veiina sredstvima, koja se ne mogu
odobriti. Svojp punomoii nisu predala 52 izabrana poslanika (t.
:.
49 od HRSS i 3 od Hrvatske stranke prava). ovo sabotiranje
skupstine nisu htleli ispitati mjerodavni faktori,,i to je njihova
odgovornost. Hoie li ovaj danasnji ustav biti baza, na kojoj de
se drZava konsolidirati ili ie ustavom biti (drZ ava) otvoreno pita-
nje, te (,e izazvati novu borbu sa Bog zna kakvim komplikacija-
ma? Jedno je sigurno: da se veliki problemi ne rjesavaju ovako...
Badena je parola: ,'ovaj ustav nije savrsen, ali je botji i hrdav
ustav, nego li nikakav ustav<. Posto driavi treba ustav, zaklju-
duje se: ,Tko je protiv ovakvog ustava, taj je protiv dtL,ave.<<
To je zavadanje naroda i javnoga mnijenja. Hrdav je ustav zlo,
te je gradanska duZnost ustati protiv njega u interesu dr1,awe.
U pravnoj kultuinoj drlavi ne smiju se gradani dijeliti na poli-
tidki dri,avi vjerne i na antidrl,avne . . .
l -
110
Trumbiiev govor protiv ustava
'
Uptavna podj ela zemlje - kao prevailno pitanje, kojim se
vei do sada proizvelo slom u skup5tini i u zemlji - hoie se rje-
Savati bez op(,egaprava, bez obzfua na postojeie prilike u zemlji,
bez obzfua na stvarne potrebe i bez obzira na volju naroda.
Osnovni kriterij ove podjele treba da bude to, kao da se ne radi o
narodu, nego o glavama. Za poznavaoce prilika jasno je, - treba
otvoreno kazati, - da se cijela rasprava vodi o Hrvatskoj. Hoie
se administrativno raskomadanje Hrvatske bez obzfua na prilike,
potrebe, interese uprave i bez gbzfta na volju ogromne veiine
naroda. Razlozi su toboZe: ukidanje historijskih plemenskih gra-
nica. Ali to su samo izgovori . lz samih vladinih krugova doka-
zivala se neosnovanost teze o historijskim granicama . . .
Kada se hoie dirati u dosada5nju administrativnu podjelu
u Srbiji; onda poslanici ne daju mijenjati ni sreskih ni okruZnih
granica, jer - kaiu - ne bi se mogli vratiti u svoje srezove. -^---.4
Razumljiva je ova osjetljivost naroda, koji se uZivio u danaSnju

administraciju, ma kakova bila teritorij alna podjela. Juder su
vlada i njezine grupe udinile koncesiju muslimanskoj organizaciji,
koja hoie saduvati unutra5nju podjelu i granice Bosne i Herce-
Elovine. A Bosna i Hercegovina predstavljaju najstarije histo-
rijske granice svih na5ih zemalja!
Predviden je za svaku oblast najveii broj od 800.000 du5a;
ali najmanjega broja nema. To daje mogud,nost, da se neki. kra-
jevi zadrLe bez promjene dosada5njega stanj a, a da se u Hrvat-
skoj provede revolucija u administraciji raskomadanjem zemlje
po volji. Frijedlog najumjerenijih predlagada iz vladinih krugova,
da se maksimalni broj du5a u oblasti povisi na 900.000, odbijen
Ie iz mzloga.,da bi tada bila prevelika Zagrebadka oblast, koja se
ironidki naziv a hrvatskom republikom.
Jasno je, da je ovaj ustav u politidkom pogledu reakcijona-
rart,'a u plemenskom intolerantan. Ovaj ie ustav joS vi3e zao5triti
plemenske sporove, koji su danas vi5e zaoStreni, nego li ikada
prije. To je najo5trija osuda reZ,ima,koji daje takav iezultat. U
narodu ne postoji srpsko-hrvatski spor niti u plemenskom niti u.
vjerskom pogledu. Hrvatsko-srpski spor stvara se vjeStadki, kao
i u vrijeme Austro-Ugarske. Stoga je potrebno, da se nezavisnr
svijesni ljudi - bilo Srbi, bilo Hrvati, bilo Slovenci, pa i drugr
naSi sugradani - odupru politici, koja u narodu sije razdor i raz-
jedinjavanje.
lrI
Promjene u drZavi $HS
NaSe je narodno ujedinjenje pro5lo kroz teska isku5enja

od vjekova do konca svjetskoga rata. Oslobodili smo se tudega
jarma. Ali narod deka i nutarnje oslobodenje, kojega jo5 nema.
Cvaj ustav ne znadi to oslobodenjeo.
PROMJENEU DRZAVI.
Hrvatski ban dr. Matko Laeinja morao je kao izabSani na-
rodni zastupnik ll. prosinca 1920.poloZiti bansku dast. Ministar-
ski je savjet 23. prosinca vodenje duZnosti hrvatskog bana po-
vjerio banskom savjetniku dru Teodoru BoS n jaku. On je na
delu hrvatske vlade stajao'do 2. olujka 192L, kada je ponovno
hrvatskim banom imenovan dr. Tomislav Toml jenovii. Po-
Sto je Vidovdanski ustav ukinuo staru bansku dast, koja bija5e
zazorna neprijateljima hrvatskog naroda, morao je posljednji
hrvatski ban Tomljenoviri odstupiti 3. srpnja 1921.,kada je po-
krajinskim namjesnikom u Hrvatskoj postao Juraj Demetro-
vii.
IJ Beogradu je 16. kolovoza 1921. umro kralj P e t a r I.,
koji je navr5io 77 godina" Petar je ostavio 2 sina: Dorda i Alek-
sandra, te kierku Jelenu, udovicu iza ruskoga kneza Jovana
Konstantinovida Romanova, koga su g. 1918.ubili bolj5evici. Sta-
riji Petrov sin Dorde, roden X. kolovoza 1887.,odrekao se prava
na priiestolje iol 27. olujka 1909. Tako je sada kraljem postao
mladi Petrov sin: dosada5nji regent Aleksandar, koji se rodio
17. prosinca 1888.
Novi se kralj u dasu odeve smrti nalazio te5ko bolestan u
Pafizu. Odanle je 17. kolovoz a 1921.upravio >>momedragom na-
rodu,. manifest, u kome odituje: >Stupajuii po 56. dlanu zemalj-
skog ustava na upra7njeni prijesto i primajuii kr. vladu u svoje
ruke, obiavljujem mome dragom narodu, da iu - vjeran djelima
svoga oca -- duvati ustavne slobode i prava gradana, Stititi dr-
:zavno jedinstvo i bditi nad svima narodnim tekovinama, koje su
mi u amanet predane.o
Po ugovoru u Trianonu morala je kraljevina SHS vratiti
republici Madi,arskoj ,znatan dio Baranje i Badke, koji su u stu-
denom g. 1918. okupiiale srpske dete. Vlada je u Beogradu 18.
kolovoza 192L odludila, da ie ovu svoju duZnost izvr5iti. NaSi
vojnici, financi, orui,nici i dinovnici ostavi5e Peiuh, Bard, Siget
i Baju, kamo 21. kolovoza udo5e madi,arske oblasti i vojska.
tt2
Proinjeine u- drZavi' SHS
Na jesen g. 1921. zavladalo je veliko nezadovoljstvo u cije-

loj kraljevini SHS. Hrvati i Slovenci bijahu ogordeni radi 95. pa-
ragtata vidovdanskog ustava, koji odreduje: ,r{Jprava .u kralje-
vini vr5i se po oblastima, okruzima, srezovima i opiinama. Po-
djela na oblasti vr5i se zakonom prema prirodnim, socijalnim i
ekonomskim prilikama. Jedna oblast moi,e imati najvi5e 800.000
stanovnika<. Hrvati su govorili i pisali, da je to,djelo Svetozara
Pribiieviia, koji hoie tako raskomadati (parcelirati) Hrvatsku.
Istodgbno se sve jade opa1ahu posljedice one nepravedne
izmjene kruna u dinare. Po5to je kruna morala na svojim ledima
nositi slabo pokriveni dinar, podela je naglo padati vrijednost
krune. JoS 19. svibnja 192L vrijedilo je 100 jugoslovenskih kruna
u Zirichu 4 Svicarska franka i 50 centima. Narednih je mjeseci
vrijednost krune padala tako, da je 100 kruna 18. koloYoza 1921.
na burzi u Zirichu notiralo samo 3.10, 12. rujna 2.90, 13. rujna
2.70,6. listopada 2.45, 12. listopada'2.20, 16. listopada 1.90,28. li-
stopada 1.75,5. studenoga 1.45,a 9. studenoga samo 1.35.Narav-
no, da je istodobno i dinar pao od 18.00na 5.40.Pad naSeganovca
donio je golemu skupoiu. Roba, koja se dobavljala iz inozemstva,
poskupila je od proljeia do jeseni g. 1921.za viie, nego li tri puta!
Po5to su porasle i cijene svega iiveia, morala je drZava povisiti
beriva svojih dinovnika. To je znatno poveialo dr:zavne izdatke,
radi dega je dri,ava povisila porcze, carinu, tro5arinu, biljege, po-
Starinu i vozarinu, Sto je opet prouzrodilo daljnji porast skupoie
svake robe i hrane.
Radi nesporaztrmka s demokratima podnio je Pa5ii 3. pro-
sinca 1921. ostavku svoje vlade. Krtza je potrajala do 23. pro-
sinca 192L, kada je ipak Pa5ii morao obnoviti koaliciju radikala
s demokratima, muslimanima i kmetijcima.
U Sibeniku se 25. prosinca lg2L dogodio krvav sukob
izmedu domaiega :ziteljstva i talijanskih mornara. Kako je pak
pred Sibenikom bio usidren talijanski ratni brod: (razand)
"Au-
dace.., podeli su Talij ani iz njega pucati na sarn grad. Tako su
Sibendani imali neugodan Bo:zi(,,jer je na njihov grad bilo ispa-
ljeno oko tisuiu metaka'iz topova. Radi toga bombardiranja do-
5lo je- do napetosti izmedu Italije.i Jugoslavije.
Koncem g. 1921. Stampao je beogradski list ,rBalkan<<ra.z-
govor, 5to ga je njegov suradnik irnao s Radiiem, koji mu je -
medu ostalim - rekao i ovo: >Vi Srbi ne moi,ete ili ne iete ra-
Hrvatska na muEili3tu 8
113
Prvi >Ervatski blok<
zumjeti, da smo mi - iako smo braca - posebne individualnosti,

pa da su Hrvati stalno imali svoj drZavni - makar ograniden --
rndividualitet. U onom, Sto sadinjava osnovu drZave, - a to su u.nll-
tra5nja uprava, sudstvo, prosvjeta i nar. gospodarstvo, i bili smo
slobodni. Zahtijevati od nas, da se odjednom odreknemo tog
individualiteta, bilo bi nepravedno; znatilo bi vr5iti nasilje nad
nama. Treba radunati s tradicijama, s osjeiajirna, s narodnom
duSom. Mi moZemo biti zajedno, ali da svaki znade, Sto je nje-
govo, pa da ne bude povrijedena njegova individualnost. Bolje
je, da se sporazumijemo, nego li da se jedan drugom nameiemo.<<
PRVI ))HRVATSKI BLQK...

Cim je u Beogradu bio stvoren Vidovdanski ustav, odmah
su pojadana nasilja protiv hrvatskog naroda. Najvi5e je nasilja
izvodio pokrajinski namjesnik Juraj Demetrovii, koji je izvr5i-
vao sve, Stogod je fta:zio Svetozar Pribiievii. Demetrovii je
ljuto proflonio hrvatsku Stampu. Tako je zabranio daljnje izla:ze-
nje >>Granidara<u Novoj Gradi5ki i Gradanina( Ll
"Slol'rodnoga
VaraZdinu.
Hrvatski su ro.doljubi osjeiali potrebu, da udruZe svoje re-
dove, kako bi lak5e mogli odolijevati vladinom nasilju. Tako je
sredinom g. l92L do5lo do ,rHrvatskoga bloka.,, u koji su stupile
3 stranke, poimence: Hrvatska republikanska seljad$a stranka,
I{rvatska Zajednica i Hrvatska stranka prava. U izvrsni je odbor
prva stranka dala 6, a druga i treda po 3 dlana. Predsjedni5tvo
su >>Hrvatskogabloka" dinili: Stjepan Radii, dr. Mate Drinkovii
i dr. Mirko Ko5utii.
Osnutak >>Hrvatskogabloka" obradovao je sve hrvatske
rodoljube, a ne samo prista5e spomenutih udruZenih stranaka.
Naprotiv je protiv >>Hrvatskogabloka" o5tro istupala beogradska
r;lada, narodito Svetozar Pribidevii, koji je kao ministar prosvjete
nastavio proganjati hrvatske profesore i uditelje. On je svojim
nadinom htio prisiliti profesore, da ostave >Dru5tvo hrvatskih
srednjo5kolskih profesora(, pa da stupe u Jugoslavensko profe-
sorsko druStvo. Jednako je radio, da uditelje odvrati od ,Save-
za hrvatskih uditeljskih dru5t aYa<<.
Istodobno je Demetrovi|, zatirao politidku upravu u Hrvat-
skoj i Slavoniji. Tako je on bez pravoga povoda raspustio grad-
sko zastupstvo u Zagrebu, gdje je mjesto gradonadelnika posta-
114
Dioba drZave na .Sg oblasti
vio svojega povjerenika Rudolfa Petrika.") Radi toga je u Zagrebu

11. prosinca 1921- obavlj en izbor gradsko Sa zastupstva. To j e
prvi izbor, u koji je u5ao >>Hrvatski blok". Zagrepdani su odu-
Sevljeno prionuli sz ,listu >>Hrvatskoga blokao, koja je dobila
15.297glasova. Kolika je to bila pobjeda, vidi se po tomu, Sto su
za liste svih 7 ostalih stranaka glasovala samo 6104 izbornika,
pa su demokrati dobili 2546, nezavisni radnici (komunisti) lW4,
grupa oko novina Tribune<( 819, cionisti 691, socijalisti
"Slobo.dne
454, pudka stranka 366, a radikali 154 glasa. Od 50'gradskih za-
stupnika izabrano je 36 kandidata >Hrvatskoga bloka". Ovi su
za gradonadelnika izabrali arhitekta Vjekoslava Heinzela, na5to
je Rudolfa Petrika imenovao Demetrovii ovrhovnim nadelni.
kom...
DTOBA DRZAVE NA 33 OBLASTI.

Po Vidovdanskom ustavu mora kralj svake godine sazvati
Narodnu skupStinu rta novo zasjedanje, koje ima zapodetl 20.
Iistopada. To se ipak nije oZivotvorilo godine 1921., jer je novi
kralj Aleksandar gotovo detiri mjeseca boravio u Parizu, odakle
se u Beograd vratio istom 31..listopada 1921. Zato je Narodna
skup5tina otvorena istom 6. studenoga, kad je u njoj novi kr.alj
poloZio prisegu, da ie vladati prema propisimp Vidovdanskog
- ustava. Kralj je potvrdio dotada5nje Pa5iievo ministarstvo,
prernda je znao, da u njemu ne vlada potrebita harmonija, jer
.se s demokratima ne slaZu niti radikali niti bosanski muslimani.
Stari je obidaj, da novi kralj - prigodom nastupa na prijestolje
- progla5uje amnestiju. Tako je 23. studenoga l92L udinio i kralj
Aleksandar, koji je svojom amnestijom snizio kazne ubojicama,
provalnicima, tatima i varalicama, ali je mimoi5ao politidke krivce.
Svetozar Pribiievii, se neumorno brinuo oko todne provedbe
Vidovdanskog ustava. Istodobno su s. r'iSe strana dolazile opo-
rnene, da bi predvidenu cenfializaciju drlave trebalo ublaliti,
kako bi se ne5to smanjila uzrujanost hrvatskog naroda. Da spri-
' jedi
svaki poku5aj rcvizije Vidovdanskog ustava, izradio je Pri-
biievii detaljnu diobu dri,ave na 33 oblasti. On je dapade 5.
studenoga t921. u novinama objelodanio taj svoj zakonski nacrt
o >>administrativnoj podjeli zemlje.< Tako se doznalo, da 6e
t) Za povod se uzelo, 5to gradsko:'zaStupstvo u Zagtebu nije poslalo
svoje izaslanstvo na sprovod kralja Petra -I.;, koji je umro 16. kolovoza L92L.
115
Dioba drZave na 33 oblasti
dri,ava biti podijeljena na ove 33 oblasti: 1. beogradska, 2. zagre-

badka, 3. ljubljanska, 4. mariborska, 5. p4imorsko-kraji5ka, 6.
osjedka, 7.'srijemska, 8. badka, 9. podunavska, 10. podrinska, 11.
valjevska, L2. Sumadinska,: 13" moravska, 14. potarcv*dka, 15.
timodka, 16. niSka, 17. vranjska, 18. kosovska, 19. skopska, 2A.
breSalnidka,2l. bitoljska, 22. ra5ka, 23. u1idka, 24. kru5evadka, 25,
zetska, 26. splitska, 27. dubrovadka, 28. tuzlanska, 29. sarajevska,
30. mostarska, 31. travnidka, 32. vtbaska i 33. bihaika.
'
Pribiievii, koji se uvijek prikazivao kao toboZnji Jpgosla-
ven, ipak je bio >>ovejani<Srbin. On je to pokazao i svojom dio-
bom na oblasti, jer je Hrvatsku i Slavoniju rascijepao tako, da
ie Srbi od detiri oblasti biti jadi od Hrvata u dvjema oblastima
(Srijemskoj i Primorsko-kraji5koj). Da potonje poludi, stavio j.)
u tu oblast, koja ie svoje sjedi5te imati u Karlovcu, sve Srbe
juZno od rijeke Save; naprotiv je disto hrvatski kotar karlovadki
odijelio od Primorsko-kraji5ke i pridao Zagrebadkoj oblasti.
Pa5ii je uz predsjedni5tvd ministarskog savjeta uzeo u svoje
ruke i ministarstvo vanjskih posala, ali ga je vei 5. sijednja 1922.
predao dru Momdilu Nindiiu. Pribiievitl je Z,elio dobiti ministar-
stvo unutra5njih posala, da uzmogne Sto jai,e pritisnuti'Hrvate.
To su osujetili radikali, te je Pribiievii morao preuzeti ministar-
stvo prosvjete, dok je m.'unutra5njih posala postao dr. Vojislav
Marinkovii. Nadalje je Milivoj Ze(,evi1,privrenreno postao mi-
nistrom vojske i mornarice, ali je to vei 5. sijednja 1922.predao
generalu MiloSu Vasiiu. Ministrom pravde postade dr. Laza
Markovii, m. financija Kosta Kumanudi, m. vjera dr. Ivan Kr-
stelj, m. saobraiaja Andra Stanii, m. trgovine i industrije dr.
Mehmed Spaho, m. gradevina Velja Vukiievii, m. po5ta i brzo-
java dr. Zarko Miladinovii, m. poljoprivrede Ivan Pucelj, min.
Suma i ruda Zika Rafajlovii, m. agrarne reforme Krsta Miletii,
m. socijalne politike Gregor Zerjav, m. narodnoga zdravlja dr.
Hamdija Karamehmedovii, a m. za izjednadenje zakona Marko
'f
rifkovii.
Po5to nije parlamenat mogao podijeliti drZavu SHS u oblasti,
udinila je to 26. fiavnja L922. sama vlada. To je udinjeno za kra-
ljeve odsutnosti. Kralj je naime oti5ao u Bukurest na dogovor
radi vjendanja s Marioloffi, s kojom se zarudio 9. sijednja 1922.
Hrvatska je podijeljena u 4 oblasti sa sjedi3tima u Zagrebu, Kar-
lovcu, Osijeku,i Vukovaru:) a Dalmacija u 2 oblasti: splitsku i du-
116
Spomenica >>Hrvatskog bloka<
brovadku. Kotor je otrgnut od Dalmacije i pridan zetskoj oblasti

u Cetinju. Jednako je Kastav5tina otrgnuta od Hrvatske i pripo-
fena ljubljanskoj, a Medimurje mariborskoj oblasti. Bosna i
Hercegovina podijeljene su u 6 oblasti (dosada5nja okruZja).
Vlada je cij elu dri,avu podijelila u 33 oblasti. Pri tom se nimalo
nije vlada obazirala na Vidovdanski ustav, koji odreduje, da se
oblasti imaju sastaviti po prirodnim, kulturnim, privrednim i go-
gospodarskim prilikama. Pribiieviiu bija5e u glavnom stalo do
toga, da Sto veii broj Hrvata strpa u takove oblasti, gdje ie
gospodovati Srbi. U tom 9a je podupirao radikal dr. Milovan
Grba, kojemu je Pribiievii povjerio izradbu osnove za patcela-
ciju Hrvatske i Slavonije. Kako se pri tom lakoumno postupalo,
najbolje se vidi po tome, Sto je beogradska vlada zaboravila na
kotar Imotski, te na otoke Hvar i Vis, koji su istom naknadno
uvr5teni u Splitsku oblast.
Mnogo se agitiralo za gradnju ,Jadranske ZeljezniQe<<,koja
bi od Beograda vodila preko Loznice, Vi5egrada, Fode i Nik5iia
u Kotor. Vlada je 10. svibnja 1922. prihvatila Bltrirovu ponudu
zajma'od 100 milijuna za gradnju ,Jadranske 2eljeznice<<.Pro-
tivnici toga zajma stado5e dokazivati, kako ie se drZava zaduiiti
za 100 milijuna dolara, a primit ie samo 86 milijuna, pa i to ve-
iinom u robi (tradnice, vagoni, lokomotive i t. d.), a samo ne5to
u gotovu novcu. Ipak je veiina zastupnikar 22. srpnia 1922. odo-
brila taj zajam, koji se ima otplatiti za 40 godina uz 8 postotne
kamate.
SPOMENICA,,HRVATSKOG BLOKA(.
U Zagrebu se 14. sije'dnja 1922. sastado3e 63 natodna za'

stupnika, koji su pripadali Bloku". Oni su jednogla-
"Hrvatskom
sno prihvatili ovaj memorandum:
smo Hrvati u evropsku povijest u5li kao vei organizi-
"Mi
ran i.civiliziran narod, svijestan samoga sebe. Zato smo ,u drugoj
polovici 9. vijeka osnovali nezavisnu hrvatsku drLavu, sastavlje-
nu od primorske Hrvatske na Jadranu - u nekada5njoj rimskoj
Dalmaciji - i od dunavske Hrvatske u jednom dijelu riekadaSnje
rimske Panonijp.
Hrvatski narod i dri,ava primili su svoje politidko i knjiZevno
obrazovanje od zapadne Europe, - od ltalije i Francuske, - a
rt7
Spomenica >Hrvatskog bloka<
svoju ekonomsku i socijalnu organizaciju od srednje Evrope:

Austrije, Njemadke i eeSke. Tako se iz talijanske obnove (huma-
nizma i renesanse) tedajem 15. i 16. vijeka rodila hrvatska obno-
va. Francuska je revolucija jedno izravnom vladavinom
nad primorskom Hrvatskom i nad jednom treiinom drtnavske
Hrvatske, a drugo utjecajem svojih ideja - izazvala politidki i
liberalni pokret. Jednako su ideje ekonomskog i socijalnog na-
pretka u Hrvatsku uvedene putem njentadke administracije i
njemadkoga Skolskoga sustava. Hrvati dakle imaju svoje osnove u
humanitarnom individualizmu jedne svjetske - katolidke - cr-
kve, a hrvatsko se dru5tvo potpuno razvilo evropskom knjitev-
no5iu'i Skolom
Politidka nezayisnost Hrvatske nije pravno nikada prekida-
na. Hrvatska je u stvari uvijek zauzimala mjesto jedne dri,ave,
koja je imala svoj poseban teritorij, svoj poseban parlamenat i
svoju posebnu vladu. Hrvatski je sabor u ZaErebu za vrijeme
svjetskoga rata bio jedan od rijetkih evropskih parlamenata, Lr
kojemu nikada nije iz vida izgubljena solidarnost interesa cijele
Evrope i civilizircrnoga svijeta.
Hrvatski vojnici u svjetskom ratu brzo su se pobunili na
ruskom frontu. Njihova pak upornost natalijanskom frontu bila je
izazvana jedino uvjerenjeffi, - malo naivnim, ali iskrenirn i vrlo
prirodnim, - da oni tu imaju braniti najzapadniju granicu hr-
vatskog naroda i hrvatske dri,ave. Ovi su vojnici poput cijeloga
hrvatskog naroda bili mnogo prije svr5etka rata duboko WoL,eti
iskrenim pacifizmom i demokratskim republikanstvom u nepo-
kolebivom uvjerenju, da je republika jedini driavni oblik, a pa-
cifizam jedini cilj demokracije, dostojni da budu ispisani na za-
stavarna novoga svijeta, koji izlazi ii krvavih patnja beskrajnoga
i gotovo opieg rata. Zato su Hrvati - s harodnim zastupnikom
Radiiem na delu - uzeli 13. travnja 1918. ude5ia u velikim ma-
nifestacijama eeha u Pragu. Zato je 22. rujna 1913.hrvatska par-
lamentarna opozicija traiila, da
grofa Buriana, tada5n jega ministra Karla I. Habsbur5koga,
na mirovnu konf erenciju p o d u i h r v a t s k i d e l e g a t i ,i z a -
brani od hrvatskog naroda. Zato je >Narodno Vijeie< u Zagrebu,
- obrazovano podetkom listop ada g. 1918.,- podelo oko nezavi-
sne Hrvatske grupisati sve jugoslavenske zemlje biv5e Austro-
Ugarske u jednu slobodnu i naprednu federaciju po amerikan-
118
Spomenica >>Hrvatskog bloka<
skom ugledu, kidajuii sve lance, ali duvajuii isto tako sve blago-
dati administrativne, ekonomske i financijske organizacije,
stvorene bilo kontinuitetom njenoga politidkog i nacijonalno€l
livota, bilo njenim intimnim vezama s ostalom Evropom.
objava potpune nezavisnostiHrvatske jednoglasnomodlu-
kom hrvatskoga parlamenta na dan 29. listopada 1918.bila je
dakle samo vrlo logidna i vrlo prirodna posljedica vi5e nego li
tisuigodi5njeg razvitka hrvatske politike i kulture, a to tim vi5e,
Sto je hrvatski parlamenat,- objavlju judi nezavisnostHrvatske,
- izjavio Zelju,da osnuje jednu za"jednilkudrzavu s kraljevinom
Srbijom i Crnom Gorom pod uvjetom, da odluku o obliku i ustavu
t e n o v e d r l a v e d o n e s un a c i j o n a l n e g r u p e ,a n i k a k o p o j e d i -
nadno glasanje.Ove su namjere osujetili srpski politidari, kada
su l. prosinca1918.jednostavnoproglasilikraljevinu SHS,prem-
da nisu za to traL,iltdak niti pristanak hrvatskog sabora, a knmo
li pristanak hrvatskog naroda.
Skup5tinaHrvatske seljadkestranke od 25. studenoga1918.,
na kojoj su 2832 delegatau ime 50.000prista5a Hrvatske seljadke
stranke manifestirali za neutralnu seljadku republiku Hrvatsku;
zatim vanredna skup5tina ove iste stranke od 3. veljade 1919.,
na kojoj su 6872delegatau ime 150.000 pristaSaHrvatske seljadke
stranke objavili svoju nepokoljebivu volju, da do kraja brane
pravo samoodredenjahrvatskog naroda i hrvatske dr:zaveprotiv
tiranije beogradskevlade; peticija ove iste stranke, snabdjevena
sa 167.000potpisa, poslana k<jncemsvibnja g. 1919.konferenciji
mira u Pafizu; pa dak ni sam republikanski plebiscit od 28.,stu-
denoga 1920.(nu dan izbora za Ustavotvornu skup5tinu u Beo-
gradu), koji je traLio prostu i todnu primjenu samoodredenjaza"
hrvatski narod i driavu, - sve ove sve veie manifestacije naro-
dne volje nisu ni5ta vrijedile za srpske politidare, koji su toli
neuvidavni, da su samo jo5 teZim napravili svoj rei,im, koji je
i onako vei bio suvi5e teiak, ostajuii uporno pri svojem nera-
zumljivom odricanju hrvatske individualnosti, i to kako politidke
i nacijonalne,tako i ekonomskei kulturne.
Velidajna proklamacija neutralne seljadkerepublike Hrvat-
ske od 8. prosinca 1920.u Zagrebu,gdje je 80.000dlanovaHrvat-
ske republikanske seljadke stranke poloZilo zakletvu hrvatskoj
domovini i hrvatskoj'republici, te gdje su,to isto udinila 52 na-
rodna zastupnikzr,izabrana 28. studenoga 1920. na politidkom
119
Spomeniea >Hrvatskog bloka<
teritoriju Hrvatske u pravo.m smislu ove rijedi; usvajanje i obna-

rodovanje. ustava neutralne seljadke republike Hntatske od 26.
lipnja 1921., te manifest 63 narodnih zastupnika >>Hrvatskoga
Bloka< (50 republikanac d, 6 gradanskih repubiikanac a, a Z iz Bo-
sne i Hercegovine) od istoga dana, kojim se ni5tetnim progla5uje
famozni ustav kraljevine SHS, koji je preksutradan 28. lipnja
1921.ipak bio izglasan s veiinom od 13 glasova, dobivenih jednim
Skandaloznim bak5i5em od 1200 milijuna kruna; - sva ta zako-
nita i gotovo jednodu5na opozicija jednoga cijelog naroda nije
srpsku vladu u Beogradu suzdri,ala, da ne produZi svoju politiku
divljadkog nasilja i brutalne sile, u svakom pogledu odvratnu t
razorturr. Kao posljedica to}a nastala je balkanizacija Hrvatske,
puna opasnosti za mir Evrope i za spokojstvo svijeta.
Hrvatska, koja nikada nije bila osvojena od Turaka, te koja
je uvijek bila jedna posve evropska zentlja, vi5e ili manje
nezavisna, a uvijek tijesno povezaRa s ostalom Evropom, -- drkie
od ulasa i od gnjuSanja, gledajuii i osjeiajuii, kako svakoga dana
opada sveto nasljedstvo vjekova, a ne moguii sprijediti ovo ludo
i stalno opadanje, osim ako na silu odgovori silom, Sto bi dovelo
upravo uniStenju same osnovne kulture i narodnoga blagostanja,
te bi ponovno zapfijetilo miru Evrope i cijeloga svijeta.
Prosvjeiene demokracije imaju imperativnu duZnost, da ne
dopuste, da Hrvatska i nadalje ostane u toj stra5noj dilerni, koja
je prava mora za hrvatski narqd, koji pored sve miroljubivosti
svoje ne moZe skr5tenih ruku promatrati; kako postaje sve teZi
reikn, koji ru5i dak i same temelje civilizacije. Srpski politidari
nemaju nikakove svijesti o dvjema glavnim dvropskim idejama:
o miru voljnom; a ne nametnutom, te o pravnom poretku, a ne
nasilju. Oni su uz to kao odarani idejom jake driave, koja u sebe
apsorbira i domovinu i crkvu i narod, - dakle takve dri,ave, koja
oko sebe ugu5uje i sravnjuje sve, Sto nije srpsko i pravoslavno.
Zato su.u Hrvatskoj inaugurirali jednu hrvatoi,dersku politiku
pod etiketom jugoslovenskog narodnog jedin^stva.To je politika,
diji je glavni i odigledni cilj,'da prosto i disto uniSti etnidki narod
Hrvatske.
Bujicir najgorih ruskih reakcijonaraca u Beogradu utjecala
ie na te politidare, pa ih je korumpirala do srzi tako, da ovi danas
svijesno podrZavaju predratni ruski caristidki reZim, od kojega
nema u cijelom svijetu manje skrupuloznoga, a vi5e nasilnidkoga
120
PokuSaji povratka kralja Karla HabsburEtoga
i licemjernoga. Pod ovim je reZimom pravda *r Hrvatskoj podlo-

i,ena Z,andarmeriji, a sva administracija - politidka, :financijalna
i Skolska - Spijunaii. U Hrvatskoj su primijenjeni srpski zakoni,
premda to nije obnarodovano. Vojni pak zakonik narodito
kazneni s. barbarskom primjenom batinanja i muden ja, - izaziva
neprekidno"prijezir i beskrajnu mrZnju prema nasilnidkom srp-
skom rei,imu, ne izazivajuii na sreiu do sada takve iste osje €,aje
i prema srpskom narodu, koji je vjekovima bio mudenik, te koji
je danas u veiini gotovo isto tako potladen.
Poreska tiranija i carinska pokvarenost nemaju primjera,
jer ugnjetavadi ne po5tuju nijedno pravilo financijske 2nanosti
'i
nijedan ustavni propis, koji se,tide budgetskoga prava, pa ne
vode raduna ni o jednom iskustvu financijske administracije ci-
viliziranih naroda. Zato se u Flrvatskoj industrijalci, trgovci i
cijeli radni svijet grupira oko ,rHrvatskoga Bloka", znaju(i dobro,
da produi,av4nje sada3njega korumptivnoga i pljadkaSkoga cen-
tralizma znadi neizbjelivu katastrofu Hrvatske i nepopravljivu
Stetu u ekonomskom organizmu cijele srednje Evrope.
Ostvaranje jedne istinske suverenosti Hrvatske ili pri-
' znanie hrvatske dtZave u zajednidkim granicama medunarodne
zajednice Srba, Hrvata i Slovenaca,- postaje na taj nadin jedna
evropska potreba, odigle dna za sve pobornike poretka, na;koji su
pristali oni, koji su pod njim. Iscrpni program naroda i dttave
Hrvatske izlol,en je u ustavu seljadke neutralne republikanske
Hrvatske od 26. lipnja lg2L Hrvatski narod ne ie za ostvaranie
tog programa propustiti' nijedno sredstvo, izuzimajuii oruiantr
pobunu, osim u sludaju obrane narodne egzistencije. U tom je
naime programu jasno odredena odludna, osnovana i prema tomu
neizbjeiiva i nepokolebiva volja svih rtzreda i svih zanimanja,
koji sadinjavaju rhoralno, nepovredivo i besmrtno biie hrvatskog
naroda. Vrlo dobro znademo, da iemo, radeii ovako, po'stepeno
zadobiti'simpatije, a prema tomu i moralnu potporu svih zaista
prosvijeienih drZavnika i svih zbiljski naobrai,enih narodao.
POKUSAJI BIVSEGA KRALJA KARLA HABSBURSKOG.A.

Biv5i je kralj Karlo Habsbur5kitedajemgodine1921.opeto-
"vano poku5ao svoj povratak na prijestolje madZargko. Prvi put
je u Madiarsku stigao na veliki.petak, ali je naskoro morao iz
MadZarslce otiii, i to na Vahtjev madZarske vlade. Protiv Karla
12l
Akcija Stojana Protiia
naime ustado5e eehoslovadka, Rumunjska i Jugoslavija, koje su

udinile politidki pritisak na madZarsku vladu. Da se spomenute
tri dr:zave, od kojih je svaka naslijedila po koji dio bivse
Ugarske, - u buduie zaltite od povr atka Habsburgovaca, stvo-
riSe medu sobom savez pod imenom Antanta... To je urii-
"Mala
njeno sporazumno s Engleskom i Francuskom, koje su u Maloj
Antanti gledale takoder svoj ega saveznika protiv Njemadke.
Zato je Mala Antanta u svoj program stavila i borbu protiv sje-
dinjenja Austrije s Njemadkom.
Drugi put je Karlo Habsburski u Madzarsku upao 23. listo-
pada 1921. Njega su onamo potajno dozivali grofovi Andrasi,
r\ponji, Banfi, Betlen i drugi, jer su ga smatrali svoj im zakonitim
kraljem, posto je koncem g. 1916.bio okrunjen krunom sv. Stje-
pana. Karlo se nadao, da ie ovaj put uspjeti i u Hrvatskoj, jer je
znao, da Hrvati ne vole srpskoga kralja Aleksandra. Zato je
Svetozar Pribiievii odmah u Beogradu pro5irio lainu vijest, da
su Hrvati u vezi s madZarskim velikaSima, pa da i >Hrvatsktr re-
publikanska seljadka.stranka< leli povratak kralja Karlrr. Istodo-
bno je Mala Antanta digla po cijelom svijetu silnu viku protiv
restauracije Habsburgovaca. Govorilo se takoder, da povratak,
biv5ega cara Karla Zele mnogi Austrijanci, narodito pak Bedani.
Medutim je protiv Karla Habsbur5koga odludno ustao popularni
madZarski politidar Julije Gembe5. On je sastavio detu dadkih
dobrovoljaca, koja se prikljudila vladinoj vojsci, te je naskoro
bio Karlo uhvapen. Da pak u buduie ne uznemiruje biv5e svoje
zemlje, dale-sr-rEngleska i Francuska biv5ega cara i kralja Karla
otpremiti na otok Madeiru u Atlantskom oceanu, kao Sto je ne-
kada bio Napoleon zatoten na otoku Svete Helene. Karlo je na
Madeiri dodekao i konac i,ivota svojega.
AKCIJA STOJANA PROTIEA.

. Prigodom rasprave o Vidovdanskom ustavu do5lo je vi5e
puta u Narodnoj skup5tini do opreka izmedu radikala i demo-
krata. Najvi5e su se natezali radi imena novo stvorene dr\ave.
Demokrati su trarzili, da dri,axa dobije ime >Jugoslavija<, kako ju
naziva inozemstvo. Radikali se pak nikako ne htjedo5e odrei,i
srpskog imena. Zato su demokrati morali popustiti, pa je dri,ava
prozvana. >kraljevinom Srba, Hrvata i Slovenaca<<.Kraticom se
ime drZ ave izrai,avalo slovima SHS, Sto su Hrvati tumadili rij edi-
122
Akcija Stojana Protida
ma >Srbin hoie svo((rdok su im Srbi uzvradali rijedima ,rSamo

Hrvat smeta(.
. eesto su radikali govorili, da se osjeiaju nesretnima, Sto u
vladi moraju suradivati s demokratima, Tako su osjeiali i brojni
prijatelji Stojana Protiia u Radikalnoj stranci. Oni ga nisu osta-
vili, premda je Protii bio protivnik Vidovdanskog ustava, radi
dega se zamjerio Nikoli Pa5iiu, koii je 1. sijednja l92l. u beo-
gradskoj vladi zamijenio ministra predsjednika Vesniia. Protii
se dapade javno oborio na prihvaieni Vidovdanski ustav rijedi-
ma: >rUna5oj drtavi je prijeko potreban sporazum medu pleme-
nima. Bez takvoga sporazumanije moguia niti drZavna konsoli-
dacija. U tu je svrhu'potrebno,da se konsolidiraju politidke pri,
like, narodito medu Hrvatima. Potrebno je sastaviti veiinu
Hrvata. Sve je vei u vrijenju. M'eni se dini, da sada5nji sistem
ne treba ru5iti silom. On ie se sru5iti svojom unutraSnjom sla-
bo5iu i nesposobnoSiu."
Protii je sredinom srpnja g. l92L do5ao u Zagreb, gdje je
imao sastanak s desetak hrvatskih politidara na banketu, Sto ga
je u Zupnomdvoru priredio dr. SvetozalRittig. Tom je prigodom'
bilo govora takoder o tomu, da bi tre,balo- negdje izvan Za-
greba- udesiti sastanakProtiia s Radiiem. Do toga je sastanka
i do5lo 10.kolovoza u Rimskim Toplicama, gdje se Proti(,'nalazio
na ljetovanju, To bija5e uopie prvi Radiiev doticaj s jednim od
srbijanskih prvaka, otkako je stvorena Jugoslavija.
Radii je suradniku beogradske'rTribune.. saopiio neke po-
datke o spomenutom sastanku s Protidem. Radii je Protidu
medu inim - rekao, da su >juZni Slaveni s etnografskoga,geo-
grafskogi socijalnogglediStajedan narod, ali s kulturnog i histoj
rijskoga glediSta- a i po subjektivnim osjeiajima ,- to su u
stvari detiri naroda: Slovenci, Hrvati, Srbi i Bugari. I ta detiri
naroda sadinjavaju prirodan blok, gdje je svaki centralizam is-
kljuden i uperen je izravno protiv njihove naravi; u tom je po-
gledu slidno kao u Svicarskoj.Cijeli je problem u tome, da dyzava
ne dode u opreku s domovinom; jer ako je to slirdaj, onda clr-
i,avna ideja ide drugim pravcem.( - Protii je Radiiu rekao, da
>Radikalna stranka uopie - a Pa5ii napose - ne vode politike
protiv Hrvata<.Podjedno je Protii r.azlolioRadidusvoje gledi5te
o strankama.i ljudima', te o tomu, Sto bi se imalo poduzeti. Izrtt-
zlo je svoje Zaljenje. Sto se prigodom poni5tavanja komunistid-
123
PolitiEka parnica protiv dra Suflaja i drugova
kih mandata nije pazilo na ustavnu formu. Na rastanku je Protii

izjavio i,elju za nastavkom tazgovora s Radiiem.
Iz dotidaja s hrvatskim politidarima uvidio je Ptotii, kako
Hrvati mrze Svetozara Pribiieviia, koji je upravo u ono vrijeme
ridinio jo5 jedno nasilje otimanjem imovine Saveza hrvatskih
uditeljskih dru5tava. Protii je znao, da ie omiliti Hrvatima, ako
i on udari na Pribiieviia. I zaista je u svojem listu >Radikalu"
podeo iznositi otkriia o krivcu atentata na ministra Dra5koviia u
Delnicama. Tu je prikazarto, kako je atentatora Alijagiia naSao
i najmio Rudolf Hercigonja, kojemu je omoguieno, da poslije
izvedenog atentata pobjegne iz Jugoslavije. Utvrdilo s€, da je
taj Hercigonja'bio u vezi s Pribiieviiem, koji mu je g. 1919.kao
ministar unutra5njih posala podijelio 40.000 kruna kao nagradu
>>zapredratni nacijonalni rad<<.(Hercigonja je naime- bio dlan
one druZbe, koja je 18. kolovoza 1913. izvela atentat na baruna
Ivana Skerlecza, tada5njega komesara u Hrvatskoj). >Radikal"
je ustvrdio, da je Pribiievii poput Dra5koviia namjeravao mak-
nuti i Stjepana Radiia.
Od sastanka .s Protiiem vi5e puta ponavlja Radii potrebu
sporazuma izmedu Hrvata i Srba. Tako je T.listopada 1921. izja-
vio, da >>zaistanema Hrvata, koji ne bi od svega srca ielio spora-
zum sa Srbim a na teritoriju naSe driave; ali isto tako nema ni-
jednog Hrvata, koji bi htio pogaziti svoj hrvatski narod, te kojr
bi prignuo Siju pred nasiljem".
Demokratima u Beogradu nije ostao neopai,en Radiiev sa-
stanak s Protiiem. Oni se od sada pla5e, da bi moglo dodi do
sporazumu izmedu radikala i'Hrvata, uslijed dega bi radikali
mogli demokrate istisnuti s vlade. Zato se vei medu demokrati-
ma javljaju takvi pojedinci koji istidu potrebu doticaja s Radi-
iem i s >>Hrvtrtskimblokom", da se paratizfta radikalsko nasto-
janje.
POLITIEKA PARNICA PROTIV DRA SUFLAJA I DRUG.

je sudbenimstolom 12.lipnja 1921.,uio-
Pged zagrebadkim
dela glavna rasprava protiv dra Milana pl. Suflaja i njegovih dru-
gova radi urote protiv kraljevine Srba,Hrvata i Slovenaca.Osim
Sufflaja su bili optuZeni: Rudolf Vidak, Gabrijel Kruhak, Josip
Spoljarec,Franjo Skvorc, Andrija Medar, Sarlota Vidak, Milan
124
PolitiEka parnica protiv dra Suflaja i drugova
Galovic, Florijan Stromar, Ivan Havelka, Dragutin Tabor5ak'

Jakov Petrii, Antun Pavidii, Pavao See i dr. Ivan Pilarl
DrZavno ih je odvjetni5tvo tuiilo, da ,,su tedajem god. 1919.
i 1920. - prema prethodnom dogovoru i sporazumu stajali
bilo u posrednoj bilo u neposrednoj vezi sa predstavnicima odno-
sno dlanovima t. zv. >>Hrvatskogakomiteta( u Bedu i BudimpeSti,
odnosno sa predstavnicima i dlanovima t. zv. >>Hrvatskelegije"
u Zalaegersegu i s njezinim agentima, koia su sva revolucijonarna
udruZenja imala za. cilj, da se Hrvatska i Slavonija otrgnu od
kraljevstva Srba, Hrvata'i Slovenaca.<<
_ Optuinici je . drZavno odvjetni5tvo dalo veoma op5irno
obrazloienje, iz kojega iznosimo ovaj podetak, jer prikazuj e ta-
daSnje politidko stanje hrvatskog naroda:
,rNakon ujedinjenja troimenog naroda u jedinstvenu kra-
ljevinu Srba, Hrvatzr i Slovenaca ostavilo je novu na5u drZavu
nekoliko Hrvata, koji su bili nezadovoljni sa progla5enjem ujedi-
njenja i s politidkim stanjem u domovini, te su se najprije odse-
lili u Grac, a kasnije se nastanili u Austriji i Madtarskoj.
Odbor emigranata odnosno >>Hrvatska revolucijonarna
-
organizacijacr sJvorena je mjeseca svibnja g. 1919.sa sjedi5tem
u Gracu, a okupila je oko sebe izbjeglice, te ralne prevratne, ne-
raspoloZene i kompromitirane elemente iz na5e kraljevine, koji su
pobjegli u inozemstvo ili bojeii se kazna radi svojih nedjela,
podinjenih prije ili za vrijeme rata, ili radi nezadovoljstva s po-
stojeiim politidkim stanjem u domovini.
Taj odbor emigranata okupio je oko sebe: biv5ega odvjet
nikn u Zagrebu dra Ivicu Franka, potpukovnika Stjepana Duiia,
majora Vilima Stipetiia, odvjetnidkoga perovodu dra Emanuela
Gagliardija, biv5ega redarstvenoga dinovnika Benu Klobudariia,
bivSega z;agrebadkogaodvjetnika dra Vladimira Sachsa (Petro-
viia), biv5ega odvjetnika u Brdkom dra Ambroza Drui,i6a, ini'i-
nira Viktora Neudorfera, te nekada5nje dasnike austro-ugarske
vojske: kapetane Gojkomira baruna Glogovca, Nikolu Petriie-
viia, Josipa MetzSera, Baltazara Petrasa, Julija Fidura, Josipa
Biljana, natporudnika Biliia, Narcisa Jesenskgga, Dezidera Ham-
pla i neke druge. Imali su svoj izvr5ni odbor, uz koii su uz dra
Ivicu Franka kao predsjednika u5li: Stjepan Duii, Vilim Stipetii,
dr. Emanuel Gagliardi, Beno Klobudaric, dr. Vladimir Sachs, dr.
Ambroz Dyali(, i neki drugi.
125
I'olitidka parnica protiv dra Sufflaja i drugova
Isprvice je taj odbor - z.vart >Hrvatski komite< imao

svoje sjedi5te u Gracu, odakle se preselio u Bed, dok nije konadno
mjeseca oxzujka g. 19n. sjedi5te prene5eno u BudimpeStu. Tako
se od toga doba mole Budimpe5ta smatrati sj.ediStem cijeloga
protudr7,avnog djelovanja, uperenog protiv kraljevine Srba, Hr-
vata i Slovenaca.
Cil j j e ove Hrvatske revolucij onarne organizacije bio : ta-
diti svima silama na obrazovanju s I o b o d n e i s a m o s t a I n e
FI r v a t s k e, koja bi bila ili samostalna republika ili bi stupila
u savez s kojom stranom drZavom. Ova je organizacija svima
silama i sredstvima nastojala stvoriti nezadovoljstvo u naSoj "dr-
iavi, da izazove Sto nesno5ljivije i nepovoljnije stanje u kralje-
vini Srba, Hrvata i Slovenaca, dime bi se poveiao broj nezado-
voljnika. Uslijed toga je u svoje kolo primila sve one, koji su iz
rra5e kraljevine dolazili u inozemstvo.
Da Sto prije i sigurnije zadobije Siroke slojeve naroda za
odcjepljenje Hrvatske i Slavonije iz oblasti jedinstvene kralje-
vine Srba, Hrvata i Slovenaca, te njihovo politidko prisajedinje-
nje s kojom drugom dri,avom, agitfuala je ta organizacija zL po-
sebnu i samostalnu republiku Hrvatsku.
naa >>Hrvatskogakomiteta< sastojao se u prvorr redu u
agitaciji diljem Hrvatske i Slavonije. Ova se vr5ila pomoiu le-
taka i raznih bro5ura, koje je emigranski odbor preko svojih po-
vjerljivih tjudi na razne nadine otpremao na teritorij kraljevine.
Pojedini pak dlanovi komiteta neprestano su se nalazili na puto-
vanjima, da stvaraju i odr7,avaju veze sa dti,avama, koje su ne-
prijateljski raspoloZene protiv kraljevine Srba, Hrvata i Slove-
naca, odnosno s raznim elementima u inozemstvu, koji su imali
interesa, da Hrvatsku i Slavoniju odvoje iz jedinstvene kra-
I j evine.
Predsjednik Hrvatskoga komiteta dr. Ivica F'rank predstav-
ljao se u inozemstvu pred inostranim vlastima kao zastupnik
hrvatskog naroda, a narodito kao punomodnik Stjepana Radiia
i njegove stranke; tvrdio je, da ima punomoi Stjepana Radiia,
pa da uopie z^ njim stoji cijela Hrvatska i Slavonija, Bosna,
Hercegovina i Dalmacija. On se dapade hvastao, da podri,aje
veze s inostranim diplomacijama, kako bi svojemu pothvatu i
djelovaniu dao Sto vaZnije obilj eLje i stekao Sto viSe prista5a.
r26
Politidka parnica protiv dra Suflaja i drugova
Hrvatska je revolueijonarna organizacija za svoje protudr-

Lavna djelovanje dobivala obilna novdana sredstva iz ruznih
izvora, a narodito od inozemnih organizacija, kojima je bila svr-
ha, da rade na uspostavi prija3njih politidkih prilika.
Bjegunci i emigranti iz na5e dri,ave na5li su skloniSte u'nama
neprijateljski raspoloZenom inozemstvu, te su odanle upravljali
svoj im protudr i,avnim dj elovanjem.
Pod kraj g. 1920. izdani su 30. studenoga proglasi zapovjed-
ni5tva dobrovoljne >>Hrvatskelegije.. u MadZarskoj, te su dije-
ljeni Hrvatima, Bosancima i drugim Jugoslavenima, koji su se
nalazili u Madlarskoj na povratku iz ruskoga zarobljeni5tva. Isti
su se proglasi slali takoder u kraljevinu SHS.
Povjerenici Hrvatskoga komiteta su vojnike iz na5ih kra-
jeva, koji su se wadali iz ruskoga zarcblieni5tva, Sto milom a
Sto silom odvraiali od povratka u domovinu tako, da se u. Mad-
Zarskoj okupio velik broj na5ih dri,avljana.
Iz proglasa zapovjedni5tva dobrovoljne >Hrvatske legije"
razabfue se, da joj.je cilj, da orutanom silom brani i Stiti pravo
hrvatskih zemalja. Glavna je svrha toj legiji bila, da u zgodnom
dasu upadne preko Drave, pa da Hrvate oslobodi od Srba. Stoga
se je u tom proglasu svatko, kojemu je stalo do slobode svoje
zemlje i narodnosti, pozivao, da se prijavi i stupi u tu dobrovo-
ljadku legiju.
Prema tomu je toj >Flrvatskoj legiji< bio cilj, da uni5ti jedin-
stvo kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, pa da osnu.ie samo-
stalnu hrvatsku dri,avu, koja bi imala stupiti u vezu s MadZar-
skom.
Glavna se je komanda ove >>Hrvatskelegijerr.nalazila u Bu-
dimpe5ti, a u Stabu zapovjedni3tva nalazili su se u prvom podetku
major Gojkomir barun Glogovac i porudnik Balenovii.
U prosincu godine 1919.osnovan je logor >>Hrvatskele*lije<
i pribjeglica iz Hrvatske i Slavonije u Kciszegu (Kiseku), a kasnije
je premjesten u Zala-Egerseg. Sva lica, koja su dolazila iz kra-
'naoruiana
ljevine SHS, bila su upuiivana Ll taj logor, €dje su
i vjeLbana u vojnoj poduci.
Da bi se Hrvatska u zgodnom dasu mogla odvojiti od je-
dinstvene kraljevine SHS i postati samostalnom drL,avom, osno-
vana je ta >Hrvatska legija<, koja je iryala biti spremna, da
uzmogne upasti u Hrvatsku i podiii ustanak, .pa tako Hrvatsku
odciiepiti od kraljevine SHS.
r27
Politiika parnica protiv dra Suflaja i drugova
Na teritoriju kraljevine SHS imala se po pouzdanim ljudi-

ma Siriti propaganda pomoiu letaka, u kojima se raspiruje mr-
i.nja protiv ujedinjenja, protiv Srba i Beograda, te se obeiaje
oslobodenje hrvatskog naroda i uskrisenje Tomislavove dtZave.
' Posebni su pouzdanici i izaslanici Hrvatskoga komiteta i
>>Hrvatskelegije< ulazili u kraljevinu SHS, gdje su vodili odevid-
nost o razmje5tanju i broju jugoslavenskih pogranidnih trupa.
Oni su utvrdivali takoder razmje5taj inih deta i njihovu opr€Inu;
kao Sto i raspoloLenje narodnih masa i stanje politidke situacije.
O tomu su uvijek bili obavjeStavani,jer su u na5oj kraljevini poje-
dina lica stajala u posrednoj odnosno i neposrednoj vezi s tim
revolucij onarnim organizacijama.
U prvi ie se mah napadnim diniti, da su ove veze podri,avali
narodito ljudi iz nli,ih druStvenih slojeva. Ali to jp sasvim pri-
rodno i razumljivo s razloga, Sto su se samo takva lica ht;ela
podvrii naporima, da kri5om - a desto i pje5ice - prelaze gra-
nicu,. te Sto takva lica, koja su se istodobno bavila i kriomdare-
njem, nisu ira sebe svraiala pozornost i paZnju pogranidnih stra-
Lata.<<
Hrvatski je komite iz Beda.poslao u Hrvatsku seljaka Mirka
Mardinka, koji je dobio dinamitske patrone i upaljivi fitilj sa
zadaiom, da podini atentat u Beogradu, kada ie regent Aleksan-
dar prijestoljnom besjedom otvoriti Ustavotvornu skup5tinu.
Mardinko je na granici u Mariboru bio 15. prosinca 1920. uhiien
i dopremljen u Zagreb, te su Ea preslu5avali kod ,rMjesne ko-
mande.<jugoslavenske vojske, gdje je zapovijedao pukovnik Dra-
gomir Nikolajevii. Podvrgnut zlostavljanju Mardinko je odao
lozinku pouzdanika legije". S tom se lozinkom poslu-
"Hrvatske
i,io Srbin Nikola Hajdukovii, povjerenik >Mjesne komande,, Lr
Zagrebu, te je 25. sijednja 1921.dao zatvoriti Gabrijela Kruh aka,
Franju Skvorca i Josipa Drenski-Spoljarca: Oni su od 26. sijednja
do 18. veljade bili ispitivani i mudeni kod l{.jesne komande, koja
ih je 22. veljade predala sudbenom stolu u Zagrebu.
OptuZenike su na glavnim raspravama branili: dr. Ante
Pavelici,dr. Mirko Ko5utii, dr. Ivan Elegovii, dr. Radivoj Walter,
dr: Vladimir Prebeg i dr. With, a optuLbu je zastupao dri,avni
odvjetnik Milan Urbani. Na koncu rasprave, koja je potrajala
do 19. srpnj a,7921., odri,ali su dr. Pavelii i dr. Kosutii krasne go-
vore u obranu optuZenika.
t28
Politidka parnica proti\a dra Suflaja i dnrgova
Presuda je izredena istom 6. kolovoza 1921. Tada je dr.

Aleksandar Yai6, kao predsjednik senata, proglasio, da je dr.
Milan Suflaj osuden na 3 godirie i 6 mjeseci drZavnih u.za,Rudolf
Vidak na 4 godine dr:zavnih nza, Josip Spoljarec-Drenski na 2
godine i 4 mjeseca driavnih trz^, Franjo Skvorc na 3 godine dr-
lzavnih rtza, Jakov Petrii na 3 godine drZavnih trza., Dragutin
Tabor5ak na 3 godine drZavnih rrza, Pavao See na 12 godina ro-
bije, Milan Galovii rrl. 6 mjeseci zatvora, Ivan Havelka na 8
mjeseci zatvora, Ivan Kovadii na 6 mjeseci zatvora, Gabrijel
Kruhak na 6 mjeseci zatvora, a dr. Ivo Pilat na 2 mjeseca zatvora
uvjetno kroz godinu dana. Rije5eni su krivnje: Sarlota Viduk,
Andrija Medar i Antun Pavidii.
OruZnici bi po zakonu morali spadati pod ministra unutraS-
njih poslova, jer je on odgovoran za sav rad oruZni5tva. Ipak je
imenovanja, premje5tanja, unapredivanja i umirovljivanja svih
oruZnidkih riasnika vr5io vojni ministar u sporazumu s ministrom
unutra5njih posala. Svi su zapovjednici oruZni5tva bili vojna lica.
OruZniStvo je uopie u pogledu discipline spadalo pod vojnoga
ministra, te je bilo organizirano na posve vojnidkoj osnovi. I
premda bi oruZnici morali sluZiti gradanskifi oblastima, ipak su
te oblasti bile prema njima posve nemoine. Ako su oruZniai zlo-
rabili svoju vlast, pa izazvali sukob i prolili krv, ni6ta im nije
mogao udiniti ministar unutra5nj ih posala, premda F,a j e , j avno
mnijenje dinilo odgovornim za takve zlodine.
Du5an Kruizi(,, oruZnik L,eljeznldke policije u Koprivnici,
plrcao je 24. srpnja 1921. u vlaku izmedu Sesveta i Zagreba rta
gradskoga porezno{a dinovnika Rudolfa Horvatiia zato, Sto je
Horvati(, izjavio: >Mi smo Hrvati i ostat iemo Hrvati!" Jednim
te istim hitcem iz svoje karabinke ubio je orui,gik Zlatka Arnol-
da, dinovnika Hrvatske eskomptne banke, a ranio je Horvatica i
Ivana Kosandu, koji su sjedili na istoj klupi. Zagreptani su Zlat-
ku Arnoldu 26. srpnja priredili velidanstven pogreb, kod kojega
je sucljelovalo do 30.000 gradana. Sprovod je kretao od bolnice
Milosrdnih sestara kroz Ilicu i Jeladiiev trg na MiroEoj, a vodio
Ea je biskup dr. Josip Lang. U tornjevima svih zagrebalkih crkvi
zvonila su zvona, a putem, kojim je prolazila povork4, gorjele su
plinske svjetiljke, te su svi duiani bili zatvoreni u podast nevine
'
lrtve srpskog oruZnika.
Hrvatska ne muEiliKtu 9 t29

Predstavka >Hrvatskoga Bloka< Nit<oti paSidu
PREDSTAVKA }HRVATSKOGA BLOKA(

NIKOLI PASIEU.
Memorandum Hrv. Bloka nije .Stampan u zagrebadlim
novinama, nego je prepu5ten vijeiu od 12 zastupnika >Hrvatsko-
ga Blokarr.,da ga popuni i preradi. Ipak je nedijom indiskrecijom
iedan primjerak- tog memoranduma dopro do uredniStva beo-
gradske oPolitike<<,koja Ea je neke male promjene - od-
Stampala 8. velj a(,e 1922. Tada je medutim vei za cijelu Evrgpu
nastala posve nova politidka i gospodarska situacija. Predstavnici
naime Engleske, Francuske, {talije i Belgije - na inicijativu en-
gleske vlade - z a k l j u d i S eu C a n n e s u , d a s e s a z o v e m e d u n a -
narodna konf erencija, n a k o j u i e b i t i p o z v a n ie v r o p s k i
narodi. Na toj prvoj konferenciji, koja ie se odrZati u Genovi,
imaju se ukloniti uzroci svih politidkih sukoba, koji bi mogli po-
novno ugroziti mir Evrope; podjedno se imaju stvoriti preduvjeti
za, normalan gospodarski i kulturni ruzvoj u srednjoj Evropi.
S obzirom na zadatak genovske ftonferencije do5ao je Radii
na misao, da i hrvatski narod, - kao samostalan politidki i go-
spodarski faktor rt Jadranu i u Podunavlju, odituje svoje
stanoviSte prema pitanjima genovske konferencije. Jasno je
naime, da bez udovoljenja svih opravdanih hrvatskih zahtjeva
ne moLe doii do sredenosti - a prema tomu ni do trajnoga mira
u srednjoj Evropi. Radiievu je misao uvaZilo vijeie Hrvatskoga
Bloka, te je sastavilo rezoluciju povodom medunarodne konfe-
rencije u Genovi. Nato je Radii pozvao sve narodne zastupnike
>>HrvatskogaBloka.., da 25. veljade 1922.dodu u Zagreb na sjecl-
nieu, koja je jednoglasno prihvatila ovu predstavku:
. ,rNa konferenciji, koja ie vjerojatno imati u Genovi samo
svoj podetak, raspravljat ie se i o pitanjirna, koja duboko zasje-
caju u Zivotne interese Hrvats.ke i hrvatskog naroda, kao i uopie
tr Zivotne'interese svih naroda i zemalja u dana5njim medunarod-
no priznatim granicama Srba, Hrvata i Slovenaca,u koje granice
po mirovnim ugovorima spada i Hrvatska. Ne prejudicirajuii ni-
malo nadelnom gledi5tu, s kojega ovo jedino zakonito ustavno
zastttpstvo hrvatske dr/zave i hrvatskog naroda presuduje ufiul
tiasnje odno5aje hrvatske drzave i hrvatskog naroda prema
narodu srpskom i slovenskom unutar spomenutih zaj ednidkih
meclunarodnih Sranica Srba, Hrvata i Sloven aca, - imamo pred
odima dinienicu, da sve zemlie i svi narocli u tim granicama imaju
t30
Prbdstavka >>HrvatSkoga Bloka< Nikoli Pa5i6u
osim svojih posebnih jo5 i takovih zajednidkih interesa, koji

proizlaze narodito iz njihovog odno5aja prema inostranstvu, a
koje mogu najuspje5nije iznijeti i obraniti svojim zajednidkim
medunarodnim nastupom.
Ustavno zastupstvo hrvatskog naroda smatra dakle koris-
nim i potrebnim i za Hrvatsku i, za cijelo ostalo medunarodno
priznato podrudje Srba, Hrvata i'Slovenaca koli solidno zastu-
panje tih zajedni(kih interesa na sastanku naroda u Genovi, toli
i nastojanje promicati ih, a do potrebe i braniti ih od eventualnih
presizanja.'Dosta je u tome pravcu obratiti pozornost - primje-
rice - samo na neke dinjenice.
Ima drZava, koje su o zajednidkim medunarodnim granica-
rna Srba, Hrvata i Slovenaca pokazivale takovo rni5ljenj e, iz ko-
jega se vidi, da one kane i silom provesti svoje tei,nie na neke
krajeve unutar tih granica. Bucluii da je duvanje svojega narod-
nog i drZavnog teritorija prva duZnost i glavno pravo svakoga
svijesnog i prosvijeienog naroda, to vei s ovoga rtrzlopa treba
da i Hrvatska bude na konferenciji u Genovi u istinu zastupana
u zajednidkoj delegaciji Srba, Hrvata i Slovenaca.
Osim toga riitavo to podrudje Srba, I{rvata i Slovenaca na
takvom je' poloZaju, koji ve:zeIstok sa Zapadom, a Evropu s Azi-
jom, te kuda prolaze interesi mnogih pa. i velikih naroda. Konadno
privredni, financijalni, saobraiajni, trgovadki, prosvjetni i drugi
zadatci, o kojima (,e se raspravljati na konferenciji, diraju i te
kako sveukupne interese ove; vrsti koli naroder hrvatskog toli
naroda srpskog i naroda sloven'skbg.LJz to treba naglasiti, kako
slr napose gospodarski i firiancijalni interesi Hrvatsk6 i hrvatsko.rl
naroda silno zahvaieni vei postojeiim ugovorima, skloplje-
nima nL medunarodnoj konferenciji u Parizu, uslijed toga,
Sto su Hrvatska, Slavonija i Dalmacija podev5i od godine 1868.
stajale u nekom osobitom gospodarskom i financijalnom odno5a-
ju prema biv5oj Austro-Ugarskoj uopie, a napose prema kralje-
vini Ugarskoj, i to na osnovr-rjednoga medunarodno g drL,avoprav-
nog Llgovora, po kojemu je Hrvatska bila pravno izjednadena
Ugarskoj, kako je to istaknula i pari5ka mirovna konferencija
od god. 1919.
Veliki ovi interesi uredeni su salno nadelno Ll mirovninr
ugovorima, a jo5 nisu uredeni do kraj.a, te se moZe dogoditi, cla
se na konferenciji u Genovi trude raspravljalo i o toj stvari. Hr-
131
,
Fredstavka >Hrvaf,skoga Bloka< Nikoli PaBi6u
vatska i Hrvati kao narod imaju pravo, da u toj stvafikai,u svoju

rijed na z;aititu svojih opravdanih interesa.
Hrvatsko narodno.z4stupstvo, - to jest 63 zastupnika, oku-
pljena u ,'Hrvatskom Bloku.., - predstavljaju po rezultatu izbon
od g. 1920. ogromnu veiinu hrvatskog naroda banske Hrvatske,
a po dana5njem raspoloZenju jo5 u veioj mjeri ne samo hrvatski
narod u banskoj Hrvatskoj, nego i u Bosni i Hercegovini, te u
Dalmaciji i Ba-dkoj, kako je to vei sada dobro poznato, pa kako
ie to pozitivno dokazati prvi parlamentarni izboi, koji dodu, a
kojima su znad,ajan preludij rczultati nedavnih gradskih izboru
od ll. prosinca 1921.u Zagrebu, -- glavnom gradu te politidkom,
kulturnom, privrednom i financijskom sredi5tu Hrvatske, - pa
od 17. veljade 1922.u gradu Vukovaru na Dunavu, sjedi5tu naj-
istodnije hrvatske /zugi'anijesrij emske.
Po svemu izgleda, da je beogradska vlada pozvana na sasta.
naktu Genovi. Mora se dri,ati, da 1e taj poziv samo iz medunarod-
nih obzira tek formalno upuien toj vladi, kao faktidnoj pred-
stavnici dana5njeg re/zima u Beograclu, za sve zemlje u medu-
narodno priznatim granicama Srba, Hrvata i Slovenaca, a da
stvarni zna(,aj toga poziva ima biti odekivanje, da ie na sasta-
nak u Genovi doii kao delegati pravi predstavnici nepatvorene
volje koli naroda hrvatskoga toli i naroda srpskoga i naroda slo-
venskog, jer samo takvi pravi delegati imat ie onu moralnu ovlast
i sposobnost, s kojom se preuzimaju medunarodne obvezezato, da
se po5teno izvrSe, a ne samo zato, da se prvom z$odom izi$aju.
Zato u svim driaiama, gdje vlada izvr5uje ustavno i zako- .
n i t o t z r a l z e t t un a r o d n u volju sa duvstvom i sa svije5iu
javne odgovornosti, dine se stvarne pripreme za Genovu i vode
se u narodnim predstavni5tvima rasprave sa svrhom, da vlade
dobiju povjerenje za ovako vaL,nu i vanredmu zadaiu s uputama,
po kojima ie se ravnati njihovi delegati na konferenciji.
Za slu(aj, da bez obzfua na sve ovo sada5nji vlastodr6ci u
Beogradu izaberu delegate prema svojim osobnim nazorima, -
a medu njima makar i kojega Hrvata samo iz taktidkih razloga,
-- tad ovo ne ie biti predstavnici hrvatskog norodo, pa ne ie moii
govoriti u njegovo ime, ne ie dakle imati nikakve morarlne spo-
sobnosti ni pravnog ovla5tenia, da i za hrvatski narod zastupaju
<tvo zajednidko medunarodno podrudje Srba, Hrvata i Slovenaca,
. ne ie imati potrebitog ugleda, te nb ie rnoii uspjesno suradivati
u vclikom djelu konferenciie.
132
Metrtorandutn >Hrvatskog Bloka< rnedunarodnoj konferenciji u Genovi
Protiv takove eventualnosti, koja de biti, ako se obistini,

ponovan akt uzurpacije beogradskih vlastodr'L,acanad hrvatskim
narodom, - ffii kao jedino hrvatsko zakonito narodno izabrano
zastupstvo njegovo diZemo vei danas svoj prosvjed, te vlastodr5-
cima u Beogradu poridemo prayo, da u ime i hrvatskog naroda
na konferenciju i, samo pristupe; a dobro znamo, da hrvatski
narod ne de nikad odobriti ove njihove uzurpacije.
u ime solidarnosti interesa hrvatskog naroda s interesirna
naroda srpskoga i naroda slovenskoga, koji se nikako ne dadu
odijeliti od velikih intereSa Evrope i dovjedanstva, - mi kao je-
dino hrvatsko izabrano narodno zastupstvo izjavljujemo, da smo
pripravni stupiti u suradnju s predstavnicima srpskoga i sloven-
skog narod,a u pitanjima, koja ie se pretresati na medunarodnoj
konferenciji u Genovi.
Istodobno izjavliujemo, da se - zalttijevajuii za hrvatski
narod pravo na ovakovo medunarodne zastupstvo - smatramo
ovlaStenima izabrati one osobe, koje ie na konferenciju kao iza-
slanici Hrvatske i hrvatskog naroda poii u delegaciju' iz medu-
narodno priznatoga podrudja Srba, Htvata i Slovenaca.<<
MEMORANDUM >HRVATSKOGA BLOKA>Hrvatskom Bloku.. i5ta odgovorio. On je bez ika-
kvog 6bzha na Hrvate sastavio d,ri,avnu delegaciju, koja je pod
vodstvom dra Momdila Nindiia, kao ministra vanjskih posala,
po5la na konferenciju u Genovu.
Takav j e otklon sklonuo >Hrvatski Blok.., d,a se izravno
obrati na genovsku konferenciju. U tu je svrhu Radii pozvao
hrvatske narodne zastupnike, da 25. olzujka 7922. dodu u Zagreb
na sjednicu, koja ie raspravljati o memorandumu hrvatskog na-
roda za konferenciju u Genovi. Zastupnici su jednoglasno zaklju-
dili, da se konferenciji u Genovi ima odaslati na francuskom je-
ziku memorandum s ovim tekstom:
>Visoki zbote! Hrvatski Blok - kuq ustavno zastupstvo
Hrvatske i ditavo ga hrvatskog naroda sa svoj a 63 narodna za-
stupnika - zakljudio je u svojoj sjednici od 25. oi,ujka 1922.ovaj
akt uputiti visokomu zboru, da njegovu po\zornost svrati na jedno
133
Metttoranduttt 4>Hrvatskog Bloka< uredunarodnoj konferenciji u Gelgvi
pitanje evropskoga javnoga prava, koje zahvada i opde interese

Evrope, a napose joS interese hrvatskog n'aroda. Ovaj korerk moril
>>HrvatskiBlok" udiniti zato, Sto na konferenciji ne ie biti pred-
stavnika Hrvatske i hrvatskog naroda.
Za ovu odsutnost n,e nosi odgovornost hrvatsko narodno
zastupstvo, jer je ono - premda Lalibo/zebezuspje5no - udinilo
potrebit korak kod beogradske vlade u tu svrhu, da bez u5trba
pa hrvatsko dri,avno i narodno stanovi5te budu u zajednidku de"
legaciju Srba, Hrvata i Slovenaca izabrani takoder izaslanici Hr-
vatske i hrvatskog naroda tako, da bi takva delegacija iz medu-
narodno priznatog podrudja Srba, Hrvata i Slovenaca mogla i s
autoritetom solidarno prema inozemstvu. zastupati sveukdpne
zajednldke interese svih naroda, - kako hrvatskoga tako i srp-
skoga i slovenskoga, - pa u tome zastupanju preuzimati valjane
obveze za..oYasva tri naroda. . '
Hrvatski narod s iskrenim i dubokim veseljem pozdravlja
misao o obnovi Evrope, na kojoj tie konferencija raditi, te ie i on
-- u duhu medunarodne solidarnosti - najpripravnije dati svoju
dednu akciju za udvrbiivanje mira i za ozdravljenje opiih porat-
nih neprilika. Kad velimo ,rhrvatski narod.., onda to ne znadi
samo nekoliko milijuna stanovnika, koji Zivu na prostoru izmedu
Dunava i Jadranskoga mora, na njegovim otocima i na obali od
viSe stotina kilometara duZine,'nego to istodobno oznaluje.pro-
svijeieni narod, koji je poslije svojega dolaska na evropski jug
osnovao svoju samostalnu narodnu drZavu, saduvao potpuno svo-
ju drL,avnu nevavisnost do dvanaestoga stoljeia, pa je i od tada
unaprijed - usprkos svih nasrtaja sredovjedne njemadke carcvi-
ne, ugarskih i austrijskih vlada i osmanske najez,Je obranio
svoj drZavni i narodni individualitet kao politidki'narod sa svojim
teritorijem, sa svojim zakonodavstvom i sa svo jom e1zekutivom.
Hrvatski je narod,29.listopada 1918.- prvi medu svim narodima
biv5e Austro-Ugarske - na svojem drL,avnom saboru u Zagrebu
proglasio svoju potpunu drZavnu samostalnost, te je ujedno od-
mah svestrano izvr5ivao sve akte ove potpune suverenosti, a isto-
dobno se izjavio pripravnim na temelju prava narodnog samo-
odredenja-stupiti sa Srbijom i Crnom Gorom u takovu drZavnu'
zajednicu, koja ie obuhvatiti i sve ostale jui,ne Slavene biv5e
Austro-Ugarske. U kulturnom pak pggledu hrvatski je narod -
podev5i vei od 12. vijeka. - razvijao knjiZevnost na svojem na-
t34
Metuoranduttt >Hrvatskog Bloka< nrer:lunalodnoj konferenciji u Genovi
rodnom jeziku, te je na podrudju narodne prosvjete, znanosti i

umjetnosti.stvorio takove ustanove, po kojima ie sebi osigurao
mjesto u kolu civiliziranih naroda.
Pitanje, koje mi kao predstavnici Hn'atske i hrvatskog na-
roda mislimo istaknuti, odnosi se na izvr5enje onih todaka ugo-
vora, sklopljenog 12. studenoga 1920. u Rapallu, koje obvezuju
Italiju na ispraZnjenje zaposjednutih hrvatskih krajeva. Taj su
ugovor na"znanje primili Francuska i Velika Britanij&, .L ratifika-
cije su bile u Rimu izmijenjene joS 2. veljade 1921.To se pitanje
sada nameie zato, Sto su dr:zaveVelike i Male Antante unaprijed
utvrdile, da 6e izvrSenje postojeiih medunarodnih ugovora biti
polazna todka radu same konferencije; pa je i dana6nja talijanska
vlada sama pri svojem nastupu naglasila potrebu izvr5enja tog
ugovora. Pitanje se pak sastoji u ovom: Teritorij t. zv. treie zone
u Dalmaciji, - a to je biv5e zadarcko okruZje s predleZeiim oto-
cima, ali bez Zadra, koji je u Rapallu bio dodijeljen Italiji,
zatim teritorij grada Su5aka s njegovom.lukom i okolicom nalaze
se jo5 uvijek pod talijanskom okupacijom, koja i poslije ratifi-
kacije rapallskog ugovora vr5i nad njima djela vrhovne vlasti,
a .talijanske se ra.tne lade neprestano zadrtavaju u na5im terito.
rijalnim vodama
Sto se tide treie zone u Dalmaciji, treba naglasiti i to, da je
ona imala biti evakuirana (ispraZniena) od taliianske vlasti joS
porietkom mjese,casvibnja g. 192L u smislu utanadenja,.koja su
sporazumno mjeseca oiujka g. 1921. u Splitu utvrdile dvije ko-
rnisije ad hoc izaslane od rimske i beogradske vlade. Nadalje
nisu talijanske dete i organi evakuirali niti teritorij nove'nezavi-
sne drZave ltijeke, diju su slobodu i nezavisnost obvezale se po-
Stivati ugovorne stranke u RapAllu. Ova je dr:zava - osobito
ovih posljednjih dana -- postala pozori5tem takovih npmilih po-
java i nasilnih dina, koji se mogu dogadati samo pod fakti&nom
za5titom onoga talijanskog oklopa, Sto ga danas predstavlja grad
SuSak pod okupacijom talijanskih redovitih deta
Okupacija ovih hrvat-skih krajeva uslijedila je svojedobno
na temelju primirja s Austro-Ugarskom od 3. studenoga 1918.
Taj pravni razlog je utrnuo stupanjem na snagu Rapallskog ugo-
vora. Stoga je bez ikakve pravne podloge svako daljnje vr6enje
vlasti nad ovim teritorijem od strane talijanskih organa. Neka
nam se dozvoli istaknuti samo dvije posljedice opiega meduna-
rodnog interesa, koje proistidu iz ovoga nezakonitoga stanja,
135
.t
Mernoranduur >>Hrvatskog ploka< ruedunarodnoi konferenciji u Genovi
da time upozotimo, kako jebrzo ozdravljenje ovih prilika u istinu

cld prijeke potrebe za obnovu Evrope u politidkorn i gospodar-
skom smislu.
Ovo neredovito stanje stvara s narodnoga glecli5ta otrovanu
atmosferu izmedu obiju Susjednih zemalja - izmedu Italije i Hr-
vatske, - te rada uzbudenost i ogordenje, koje toiiko raste, da
od toga prijeti prava opasnost majozbiljnijih zamtlaja i sukoba,
narodito u sludaju, da uzrujanost u narodu na obim stranama jo5
vi5e nadjadd moi dr:zavne vlasti. Ta se uzrujanost na na5oj hrvat-
skoj strani sve to vi5e pretvara u sveopie narodno ogordenje
zato, jer se svi Hrvati, - a poimence narodno posve, svijesno i
vanredno politidki.organizfuano hrvatsko selja5tvo, - danomice
pitaju: >>Za\to Italija ne evakuira sve spomenute hrvatske kraje-
ve i nakon toga, Sto joj je u Rapaltu odstupljeno oko 600.000Hr-
vata.i Slovenaca u kompaktnoj cjelini, i to bez ikakva njiho-va
pitanja, a protiv volje njihove i svega ostaloga hrvatskog naro-
da?., Ta je amputacija izvrSena pod nenadanim utjecajem porat-
nih prilika u momentu neuspjeha ameridke Wilsonove politike,'
pobjedom talijanskoga stanovi5ta sigurnih strategijskih granica,
i to izvan mirovne konferencije u Parizu. Naprotiv: na samoj toj
mirovnoj konferenciji nije takva amputacija bila nametnuta nije-
dnom, dak niti neprijateljskgm narodu.
Druga ozbiljna posljedica ovoga neredovitoga stanja du-
boko zadfue u sav gospodarski Zivot Hrvatske i ditavoga ostalo-
ga jadranskoga zaleda,.Luka gtada SuSaka i luka gtada Rijeke
jedini su naime pravi prirodni izlazi na more kako Hrvatske tako
i svih zemalja oko nje i u njezinom zaledu. Sve su ove zemlje
tuezane trgovadk om Leljeznicom Zagreb-BudimpeSta i Zagreb-
Brod-Beograd. Ove su dvije luke ne samo glavni,'nego i jedini
trgovadki'put svih ovih zemalja na Jadransko more. Cijela naime
na5a obala od Su5aka sve do Kotora nema i,eljeznidke veze nor-
malnoga kolosjeka; uskotradne pak i,eljeznidke pruge bosansko-
lrercegovadke s izlazom na Metkovii, Grut, i Zeleniku gradene su
pod pro5lim austro-ugarskim reZimom za lokalni prom et, a u pr-
vom redu kao disto strategijske pruge. I sad su eto vei tri 9o-
dine, Sto luke Su5aka i Rijeke nemaju trgovadkoga saobraiaja s
Hrvatskom i ostalim svojim zaledem, a to prouzrokuje nenado-
knadivu Stetu svim interesiranim zemljama, te spredava njihovu
ekonomsku i financijalnu obnovu. Ove prilike posebice onemo-
136
Irrosvjed >Ifrvatskog Bloka< protiv rada lJeogradske vlade
ijuiuju uspostavu redovitih trgovadkih odno5aja izmedu Italije i

naSe zemlje.
. Svraiajuii dakle pozornost Visokoga Zbora, da Italija Sto
br:ze isprazni zaposjednuti hrvatski teritorij, dinimo to s uvjere-
njem, da vr5imo ne samo duZnost prema svojoj.zemlji i narodu,
nego da u isto vrijeme sluZimo'onim opiim interesima, radi kojih
se konferencija i sastaje, t. j. da pridonaSamo po5tivdnju medu-
narodno {a prava i udvr5ienju . mira u Evropi. Istidemo , da su
na5e inforrnacije o diplomatskim dinjenic ama, koliko smo ih
ovdje spominjali, crpljene iedino iz, javnoga znanja. Cast nam je
Visoki Zbor zamolitl da ovu na5u inicijativu izvoli uzeti u bla-
Sohotan obzir.r,
PROSVJED,,HRVATSKOGBLOKA( PROTIV RADA

BEOGRADSKEVLADE.
U Zagebu je 14. svibnja 1922. odri,ana sjednica narodnilr
zastupnika, koji pripadahu >Hrvatskom Bloku,.. Na sjednicu stl
do5li ovi zastupnici Hrvatske republikanske seljadke stranke:
Stjepan Radii, dr. Vlatko Madek, Josip Predavec, dr. Rudolf
Horvat, Tomo Jal:zabetii, dr. Duro Basaridek, BlaZ, Salamun, dr.
Juraj Krnjevii, Ivan Robii, dr. Ante Adi,ija, Juro Valedii,
dr. Ivan Pernar, Nikola Srdovii, dr. Stjepan Ko5utii, Franjo
Maldii, dr. Stanko Sibenik, Franjo Vrtar, Karlo Kovade-
vii; Mirko Neudorfer, Juraj Znidaric, Franjo Pancer, Ivan
rJaldarevii, Andrija Tulidii, Franjo Rafaj, Rudolf Her-ceg, Ante
Jemrii, Ivan Bartolovii, Filip Laku5, Marko Do5en, Mato Babo-
gredac; Franjo Skrinjar i Stipo Balentovii. Od Hrvatske Zajed-
nice dodo5e narodni zastupnici: dr. Duro Surmin, prof. Kerubin
Segvii, dr. Mato Drinkovii, prof. Stjepan Jankovie, dr. Ivan Pa-
vidii, fra Jako Pa5alii i Mato Leakovii. Hrvaisku stranku prava
zastupahir narodni zastupnici: dr. Mirko KoSutii i Dragutin pl.
Hrvoj. {J svemu je na sjednicu dosao 4l zastupnik, dok su 22
narodna zastupnika svoju odsutnost ispridala bote5iu, poslom i
drugim zaprekama.
Sjednici je predsjedao Stjepan Radii, koji je u poduljem
govoru prikazao politidki poloiaj u Evropi te u drL,av\ Srba, Hr-
vata i Slovenaca. O tomu je gorrorilo vi5e zastupnika, te je usta-
novljena potpuna jednodu5nost u shvaianju i prosudivanju poli-
tidkih prilika. Nato j e predsj edni5tvo Hrvatsk oge-Bloka (t. J.
r37
Prosvjed >Hrvatskog Bloka< protiv rada Beogradske vlade
zastupnici Radii; Drinkovii i dr. Mirko Kosutii) predlozilo tri

rezolucije, q kojima s9 povela debata. Sjednica j e trajala punih
7 sati, pa su jednoglasno primljene ove rezolucije:
I.
>Beograclski se vlastodrsci premrr prvoi gveopioj mecluna-
rodnoj evropskoj konferenciji u Genovi pona5aju tako, da i time
ponovno dokazuju, kako oni nisu i ne mogu biti niti prervi pred-
stavnici srpskoga naroda, a kamo li da budu u Genovi pravi pred-
stavnici i naroda hrvatskoga. Narodito je pismo ministra i dele-
gata dra Koste Kumanudija predsjedniku ruske delegacije clide-
rinu jedna takva mistifikacija ruske i evropske javnosti, da je
sredi5nji odbor Hrvatskbga Bloka izvrsio svoju duZnost, kad je
na tu mistifikhciju smjesta poslao prosvjed g. Jurju eiderinu, te
kad je tai prosvjed popratio onim spisom, o kojemu se opeto-
vano raspravljalo i u skupnim sjednicama hrvatskoEa narodnoga
zastupstva.
II.
Usliied vainosti i aktuelnosti pitanja o pravu narodnih ma-
njina smatra Hrvatski Blok za osobitu svoju duZnost osuditi po-
stupak beogradskih vlastodrxzacaprema svima neslavenskim ma-
njinama u medunarodnim granicama Srba, Hrvata i Slovenaca.
Tim povodom Hrvatski Blok prema svojem opienitom stanovi-
Stu izjavljuje, da smatra apsolutnim zahtjevorn pravednosti pri-
znati i svima neslavenskim manjinama svu onu narodnu i kultur-,
nu slobodu, koju i p9 zakonu i po praksi imaju pripadnici drugih
naroda u velikoj Sjevero-ameridkoj Uniji s tim dodatkom, da i
Arnauti, koji su najstariji stanovnici Balkana, i Madi,ari, koji su
u Podunavliu preko 1000godina, pa Turci (Osmanlije) i Nijemci,
koji su u ovim'kraievima vei viSe stoljeia, imaju i potpunu poli-
t'idku mjesnu samoupravLl svuda, gdje su u veiini.
III.
Buduii da je samovoljna uprava o upravnoj podjeli (parce-
laciji) Irrvatskih zemalja i po formi i po sadrlaju djelo samo
rietvorice beogradskih oligarha (Pa5iia, Pribiieviia, Trifkoviia i
Marinkoviia), pa ipak taj besprimjerni apsolutizam nije nai5ao
rriti na nadelnu osudu srpske politidke javnosti niti na odludnu
opoziciju bilo koje srpske politidke stranke, - to za'taj sludaj,
da i provedba ovoga apsolutistidkog akta naide u Srbiji i medu
138
Prosvjetl >>Hrwatskog Bloka< protiv rja,l* Beogradske vlade
Srbima n istu ravnodu5nosti sukrivnju, onda Hrvatski Blok onim

dasom odluduje ne upu5tati se ni u kakove p o l i t i d k er a z g o -
v o r e , a k h m o l i u k a k o v ep o l i t i d k ep r e g o v o r e s k o j i m m u
drago politidkirn faktorom u Srbiji<.
Osirn ovih triju rezolucija jednoglasno je na sjednici done-

sen i ovaj zakljudak Hrvatskoga Bloka o lo5oj financijalnoj poli-
tici beogradske vlade:
>rKaoSto su beogradski vlastodr5ci s ustavnoga"i narodnoga
gledi5ta svojom samovoljom i nasiljem jednostavno preSli prelo
trinaeststoljetnoga narodnoga i dri,avnog individualiteta Hrvat-
ske, isto tako i na financijalnom polju u svojoj nesposobnosti
prelaze preko svih opde priznatih ustavnih pravila i preko svega
'fako
financijalnog'iskustva ostaloga kulturnoga svijeta. se i
porezi sve vi5e pretvaraju u samovolju i nesnosni harad, a
utnjesto financijalnoga gospodarstva uvada se takova sistemat-
ska pljarika, kakovoj do sada nema primjera u povijesti nijedno-
ga naroda.
Ova je pljadka podela nidim neopravdanom izmjenom
rietiriju kruna za jedan -dinar i time, Sto su vlastodr5ci proti
svojoj javno zadanoj obvezi prijevarno pridrLali i Sto do danas
nisu, povratili onih dvadeset postotaka, koje su kod markiranja
kruna povukli iz prometa, a Sto je onda (godine 1919.) iznosilo
oko jedne milijarde kruna.
Pljadka je nastavljena toboLe dobrovoljnim, a u stvari pri-
silpim, unutarnjim t. zv, investicijonim zajmom za gradnju i.e-
ljeznica u iznosu od dvije milijarde kruna, koji se (zajam) ne
tro3i za gr,adnju i popravljanje Lelieznica, premda su se sami vla-
stodrSci na to obvezali i posebnim svojim zakonom.
Ta se pljadka nastavlja naknadnim oporezovanjem svih gra-
na privrede, narodito porezom na t. zv. ratne dobitke takoder za
godine 1919. i 1920.,koji se porez u Srbiji niti ne raspisuje niti
ne plaia. o
Vrhunac pljadke ima biti sada5nji kanadski zaiam od 100
milijuna dolara, kojim se uz strahovito te5ke uvjete ima iz{raditi
i,eljeznidka pruga, koja se jedva i dotide hrvatskih i ostalih" ze-
malja izvan Srbije, pre;nda ba5 hrvatske i ove ostale zemlie izvan
Srbije dajq najveii hara6, te premda spomenuta pruga ne ie
nikada dati prihoda,
139
Obnova }lrvatskoga. sokolstva
vei s ovih dvaju razloga Hrvatski Blok - kao jedino zako-

nito predstavniStvo hrvatskog ,narodflt -- javlja svemu hrvatsko-
rnu narodu uopie, a svima hrvatskim privrednim krugovima na-
pose, da nikada ne (,e priznati toga pljadkaskog, kao i nijerdnoga
drugoga - bilo vanjskog bilo unutarnjeg - zajma.
Na koncu Hrvatski Blok i ovom prilikom jo5 narodito istide,
da ne priznaje i da ne 6e priznati nikakovih a narodito financijal-
nih obveza, kojima beogradski vlastodr5ci optereiuju Hrvatsku
i hrvatski narod bez privole hrvatskoga narodno ga zastupstva.<<
OBNOVA HRVATSKOG SOKOLSTVA.

u zagrebu je 5. lipnja 1874.bilo osnovano gimnastidko dru-
Stvo pod imenom >Hrvatski Sokol". Kasnije su takova dru5tva
osnivana takoder u drugim hrvatskim gradovima i trgovi5tima.
Za 30 godina je hrvatski narod imao ve(,27 hrvatskih sokolskih
druStava. Zato je u Zagrebu 6. listopada 1904.bio osnovan ,Hr-
vatski Sokolski savez<<, u koji su stupila sva hrvatska sokolska
dru5tva. Savez je odredio, da se u Zagrebu 1., 2. i 3. rujna lX)6.
odrL,i prvi hrvatski svesokolski slet. Tim je povodom na proljeie
godine 1906. utemeljeno mnogo novih hrvatskih sokolskih dru-
Stava, koja su na jesen vei sudjelovala na hrvatskom svesokol-
skoni sletu. Na taj slet dodo5e u velikom broju takoder sokolska
dru5tva ostalih slavenskih naroda, narodito eeha, Poljaka i Slo-
venaca. Dodo5e i >Bugarski junaci<<,koji bijahu predmetom oso-
bite pai,nje golemoga broja hrvatskih rodoljuba, koji su prisu-
stvovali prvomu veoma uspjelomu hrvatskomu svesokol-
skomu sletu.
Kako se i poslije toga sleta znatno poveiao broj hrvatskih
sokolskih dru5tava, osnivane su od god. 1905. hrvatske sokolske
:zupe, koje su dobile imena zaslu/znih Hrvat &, r. pr. Petr a Zrin-
skoga, Frana Krste Frankopana, Stjepana Tvrtka, dra Ante Star-
deviia, Ljudevita Posavskoga, Josipa Jurja Strossmayera",Petra
Preradoviia i dra Josipa Fona. U,Zagrebu je 74. i 15. kolovoza
1911.bio prireden drugi hrvatski svesokolski slet, koji je takoder
veoma,dobro uspio. Hrvatsko je sokolstvo i nadalje povoljno
napredovalo, te je godine 1914.brojilo oko 150 dru5tava sa 12.000
dlanova.
Za svjetskoga rata (god. 1914.-1918.) bija5e obustavljeno
djelovanje hrvatskoga sokolstva, uslijed dega su neka dru5tva i
140
Obnova Hrvatskoga sokolstva
prestala postojati. Kad je, pak 1. prosinca 1918. stvorena nova

dri,ava Srba, Hrvata i Slovenaca, nastala je telnju, da se ujedine
sva hrvatska, srpska i slovenska sokolska dru5tva. (Slidna je
manija postojala takoder kod mnogih strudnih dru5tava, te su se
- na svojir Stetu - spojila dru5tva hrvatskih, srpskih i sloven-
skilg, lijednika, ljekarnika, ini,inira, Sumara itd., pa dak i vatro-
gasna dru5tva). Tako je zaista i udinjeno, te je u Novom Sadu
,godine 1919. stvoren savez jugoslavenskih sokolskih dru5tava.
Naskoro se hrvatski sokolali razodara5e u tom Jugoslaven-
skom sokolskom savezu. ,rsokol<<u Zagrebu - iza ljutih prepirkar
s odborom, Ll kojemu se vlasti domogo5e Srbi i neki hrvatski sla-
biii, - ru5i godine 1920. staru i bira novu upravu, koja odi5e
hrvatskim duhom. Naredne godine Lg2L istupa zagrebadki ,So-
*ol" iz Jugoslavenskoga sokolskoga saveza, te uzima opet staro
i slavno svoje ime >>HrvatskiSgkol<. Njegov primjer slijede re-
domice sokolska dru5tva u Sisku, Petrinji, Koprivnici, KriZevci-
ffia, Karlovcu, Krapini i u drugim hrvatskim mjestima. Mnoga
dru5tva imaju kod toga velikih pote5koia i neprilika, jer im vlader
oduzima cijelu dotada5nju imovinu (zgrade i sprave), te ju pre-
daje onoj Sadici sokola5a, - veiinom Srba, - koji ostado5e u
>Jugosokoluo.Takva su nasilja pretrpjeli n. pr. >>Hrvatski Sokoli". -
u Bjelovaru i Daruvaru, pa u Ogulinu i Gospiiu.
Ipak je hrvatsko sokolstvo i nadalje napredovalo brzim
korakom, jer je na5lo obilnu potporu u hrvatskoj. javnosti. Oso-
bito se za hrvatstvo zaloliie rodoljubi u Slavoniji, narodito u
Vinkovcima, Vukovaru, Dakovu, Brodu, Novoj Gradi5ki, Pol,egi
i Virovitici. Konadno su hrvatsko ime ponovno uzela i oba velikar
i vrsna sokolska dru5tva u Osijeku, gdje se iz opreznosti moralo
dulje dekati na promjenu imena. lJ Zagrebu se iza duljrh i ozbilj-
nih pripr^va.28. svibn ja 1922. sastado5e izaslanici >Hrvatskih So-
kolao iz svih hrvatskih mjesta, te obnovi5e sokolski
"Hrvatski
savez.<
Predratno se hrvatsko sokolstvo bavilo samo tjelovjeZbom.
Obnovljeno je pak hrvatsko sokolstvo osim tjelovjeZbe stavilo
sebi kao glavnu zudaiu: nacijonalan rad, narodito budenje, Sire-
nje i ja(.anje hrvatske svijesti. Zato su u obnovljene ,Hrvatske
Sokole" uz mlade Hrvate i Hrvatice stupali takoder stariji ljudi,
gledajuii u ovim dru5tvima hrvatske narodne kule za- otoranu od
nasrtljivog jugoslavenstva. Nacijonalnom raclu u hrvatskim sokol-
skim dru5tvirna sluZilo je i Sirenje prosvjete. Zat,o je sr.aki
"I-lr-
t4l
Nasilja Pribiieviievih -ljudi
vatski Sokol" dobio takoder prodelnika za kulturfto-prosvjetni

rad u dru5tvu. Takav se prodelnik morao brinuti za predavanja,
koja su hrvatskim sokola5ima veiinom drL,ali rodoljubni profe-
sori i uditelji. Mnoga su druStva za hrvatske sokola5e osnovala
posebne knjiZnice i diletantske zborove. Veia su dru5tva znatnirn
tro5kom uredila sokolske fan,fare, a manja se druStva zadovolji-
3e osnivanjem tambura5kih i pjevadkih zborova. Tako je u obno-
vljepom hrvatskom sokolstvu nastao bujan tivot, koji se osobito
oditovao prigodom sletova, Sto ih priredivahu pojedina dru5tva
i sokolske Zupe.
Zagrebacki je >Hrvatski Sokol.. na Duhove 4. lipnja 1922.
priredio'izlet na Plitvidka jezera. Putovalo se posebnim vlakdm,
u koji se putem ukrca5-e takoder hrvatski dokola5i iz Jastrebar-
skoga, KarloVca i Ogulina. Vlak je iz Zagteba krenuo 3. lipnja nrr
veder, er u jutro je stao na postaji Rudopolje, odakle su izletnici
morali pje5ice po kamenom putu iii do 18 kilometara udaljenih
Plitvidkih jezera. Kako su polovicu dinile gospode i djeca, do5li
su izletnici na Plitvidka jezera veoma umorni. Medutim ih je tamo
dekalo neugodno iznenadenje. Pribiieviiev je naime dnevnik
>Rijed< neprestano napadao hrvatsko sokolstvo. U tome ga je
slijedio njegov pristaSa dr. Dorde Brankovii, odvjetnik iz Otod-
ca. On je ve<i nekoliko ,dana u okolici Plitvidkih jezera hu5kao
srpske seljake protiv hrvatskih sokolala.'Zato je velik broj obo-
ruZanih srpskih detnika navalio na izmor€rre i neoboru7,ane izlet-
nike, te je proizveo krvoproliie. Pokrajinski namjesnik Juraj
I)emetrovii nije dao povesti istragu protiv napadala, koji su
tako ostali nekaZnjeni.
NASILJA PRIBIEEVIEEVIH LJUDI.

Mnogim je demokratima bilo Zao, Sto je Pribirjevii parcela-
cijom Bosne povrijedio dra Mehmeda Spahu i njegovu grLrplr
b o s a n s k i h m u s l i m a n a . Z a t o s u 2 9 . l i p n j a 1 9 2 2 .u S a r a j e v u -
privolom Ljube Davidoviia - priredili ,kongres intelektualaca<,
na koji su uz demokrate do5li takoder neki muslimani i dalma-
tinski Hrvati. Kongres je prihvatio rczoluciju, u kojoj istide: >1.
d a j e s a d a n j e mo p i e m n e z a d o v o l j s t v u i t e S k o ms t a n j u u
driavi pored loSe administracije glavni uzrok u skrajnostima,
koje prevldduju u reZimu i u veiem dijelu hrvatske opozicije;2.
tla u narodnim masama postoji :tivo. osjeianje naroclne solidar-
142
Nasilja Pribiievidevih ljrrdi
nosti i potrebe drZavnog jedinstva, premda se medu njih stranad-

kom agitacijom unosi plemensko nepovjerenje i stvara neprija-
teljstvo; 3. da vlada i hrvatska opozicijd svojim metodama naj-
vi5e otei,avaju sporazum i drZavno sredivanje; 4. da bi f o r s i.
ran j e hrdave pod j ele oblasti otei,alo spo t'azum;
5 . d a b i s e s p o r a z u m n or e v i z i j o m ustava u decentra-
listidkom pravcu u k l o n i l o p l e m e n s k o n e p o v j e r e n j ei p o -
'time
pravila administracija, a ruzvilo uvjerenje o jednakosti i
svijest o jugoslovenskom narodnom i dri,avnorn jedinstvu.<<
Pribiieviieva nasilja nije odobravao ministar nutraSnjih
posala dr. Vojislav M a r i n k o v i i. On je uvidio, da u hrvatskim
zemljama posve samovoljno vlada Pribii6vii, koji je na" svim
vaZnijim mjestima imao svoje ljude. Zato je Marinkovii koncem
lipnja g. 1922.podnio kralju svoju ostavku
Pribiieviievi su ljudi i nadalje u Hrvatskoj izvodili r^zna"
n a s i l j a . T a k o s u > > H r v a t s k o mS o k o l u . . u O g u l i n u u.grabili
sprave za tjelovjeLbu, te su ih predali >Jugoslovenskomu Sokolu".
Da izazove ogulinske rodoljubne Hrvate, priredio je fanatidni -
ali i neubrojivi - Jugoslaven dr. Zdravko Lenac u Ogulinu javnu
vjeZbu, na koju je pozvao >JugoslavenskeSokole< iz drugih mje-
sta. Ovi su sokola5i vjeZbali na spravama, koje su otete >>Hrvat-
skomu Sokblu", Sto je naravno 'uzrujalo rodoljubne Ogulince.
Lenac je sklonuo podZupana, da pritvori nekoliko uglednih Ogu-
finaca, koji ie kao taoci biti odgovorni za mir u Ogulinu. To je
ofordilo cijelu hrvatsku javnost, koja je i onako jo5te stajala
pod dojmom krvoprolii'a, koie se 17. lipnja 1922. zbilo u Gospiiu.
Kralj se Aleksandar 8. lipnja 1922. u Beogradu vjendao s
rumunjskom princezom Mariolom. Vjendanje je u t. zv. Sabornoj
crkvi obavio patrijarha, kojemu je asistiralo 16 vladika. Od hrvat-
skoga narodnoga zastupstva nije nitko sudjelovao kod ovih
svadbenih svedanosti, koje su progutale mnogo drL,avnoganovca.
O tome je narodni zastupnik Pavle Andelii podnio interpelaciju
na ministra financija, koji je u sjednici Narodne skup5tine od 11.
lipnja 1922. odgovorio ovako: Za namjestaj kraljevskoga dvora
potro5ena su 33 milijuna dinara, za dogradnju dvora 8 i po mili-
juna, za pokret vojske kod s-vadbe4 milijurta, a za do(ek gostiju
1 i po milijuna, ukupno dakle 53 milijuna dinara. U toj svoti nisu
uradunati troSkovi, koje je imala gradska op(ina u Beogradu za
kraljevsku svadbu.
143
t
Kongres javnih' radnika u Zagtebu
DKONGRESJAVNIH RADNIKA( U ZAGREBU.

'Na
>rkongres javnih r a d n i k a . l u Z a g r e , b ud o d o S eu z
ostale sudionike: Ljuba Davidov.ii, dr. Vojislav Veljkovii,' Joca
{ovanovii, dr. Boi,a Markovii, Nikola Stojanovii, dr. Slavko
Seierov, Pavle Andelii, Miloje Jovanovii,' Pavle eubrovii, dr.
Halid Hrasnic a, zubar dr. Ante Pavelii, dr. Ivan Ribar, dr. Josip
Smo-dlaka, dr. Ivan Bulii, dr. Ivo Tartaglia, Milan Marjanovii i
Frano lvani5evii. Kongres je 10. rujna L922. odrlan u >>Music
Hallu<., a predsjedao *.r j" dr. Smodlaka. Svi se govornici izrazi-
5e protiv beogradskoga centralizma, a za reviziju Vidovdanskog
ustava. Zato je na kongresu primljena ova rczolucija;
>>Vjerujuii, da je samo u tterazdvojenom, drxzavnom jedin-
stvu obezbijedena narodna buduinost i Srba i Hrvata i Slovenaca,
a da snaga i opstanak na5e zajednidke driave leli u narodnoj
slozi i u zadovoljstvu svih dijelova naroda, - kongres poziva sve
otadLbenike, koji to uvidaju, da sloZno ustanu na obranu drZave
protiv svakoga pokreta, koji neposredno ili posredno ugro:zava
dri,avno jedinstvo, kao i protiv svakoga kvarenja narodne sloge,
kojim se to jedinstvo slabi, narodito protiv ometanj ^. sporazuma
izmedu Srba i Hrvata, u kojem ie sporazumu na5a dr:zava imati
' uvijek rrajdvr5ii oslonac.
Kongres smatra, da j e za sredenj e politidkih prilika, _- kao i
za udvrsienje dtiavne misli, kojoj najveiu Stetu donosi istovje-
tovanje povremenih reZima s drZavom i centralizma s unitariz-
mom, prvom redu potrebno, da se p.oboljla drL,avna uprava,
pa da se dana5nja lo5a,adminisftacija, koja je glavni uzrok opiega
nezadovoljstva u narodu, zamtjeni - s pomoiu pristojno nagra-
denog i sposobnoga dinovni5tva - savjesnom naprednom upra-
vom, oslobodenom od partizanstva i samovolje, koja bi - pod
neposrednom narodnom kontrolom, a u duhu zakonitosti i soci-
jalne pravde, - imala pribaviti po5tovanje zakonimt, pa duvati
mir i red u driavi, Stititi gradanske slobode, unapredivati pro-
svjetne'i privredne interese cijeloga naroda i raditi za ublai,enje
poratne bijede i skupoie.
Za ovo pobolj5anje javne uprave svakako treba da se naj-
prije srede driavne financije uravnoteZenjem budl,eta, Stednjom,
demokratskom reformon poreznoga sustava, osobito progresiv- ,
nim oporezovanjem lidnoga dohotka, te racijonalnim utro5kom
prvenstveno u produktivne, privredne i kulturne svrhe. Samo
'
144
I ongres javnih radnika u Zagrebu
tako ie naSa dri,ava moii - preturiv5i sretno danaSnju krizu, -

s;teii puno povjerenje na5ega naroda u tudini i stranoga svij,eta.
'J'o
ie joj s udvr5denjem njezinog medunarodnog polo?,ajasigur-
no donijeti i pobolj5anje i stabiliziranje valute.
Za pr>tpunosredenje driave potrebno je joS, da se centralni
o r g a n i d r / z a v n ev l a s t i r a s t e r e t e od poslova, koji se tidu spe-
cijalno interesa pojeclinih mjesta ili pokra jina, da bi svr5avanje
ovih poslova narodu bilo bliZe i pristupnije, pa da bi se sredi5nje
vlzrsti mogle sasvim posvetiti veiim pitanjima opiega dr:zavno{,
interesa.
Zato treba da se provede ne samo acLninistrativna d e k o n-
centraci j a , k o j u d a n a s z a h t i j e v av e i c i j e l o j a v n o m i 5 l j e n j e ,
n e g o c l a rs e i s t v a r n o m s a d r i i n o r n p r o S i r i n a r o d n a s a m o u p r a -
va tako, da ona istinski omoguii ude5ienaroda u vodenju
poslova. svojegzrkrai a. Za ostvarenje takove samouprave neopho-
c l n o i e p o t r e b n an o v a p o d j e l r t Ll vece oblasti, koje sLl
sposobnije za y',istot,a sastavljene prema narodnirn potreban'la i tr
skladtr s voljonf, narotla. Zato je r-rinteresu dry',ave,da se u ovom
pitarrju \zrde u susret itljama velikog dijela naroda, er narodito
Ilrvata., koliko gocl clopustarintcres clrlavne cieline"
Povrh svega toga mora da je osnovnll politidka misao iedne
narodne dri,ave jasno izra/zena i u clriervnom i m e tt u, pa n'ato
i v a l j a d z r s e n a 5 a d r : z a v ar 1 a z o v ej e d n i m
-
imenom, i to jugo-
t
t:
slavenskirn. Ovo zajednrd,ko ime,
narodno jedinstvo i jednostarrnost driave, ^ ujedno iskljuduje
k o j i m s * , i z r a : z a v an a 3 e
svakil plemenska supremacij a, - nem.aistisnuti historijom posve-

de,nanarodna imena Srba, Hrvata i Slovenflca, nego' da - s po-
Stovanjem prema tirn imenima, kao i prema svim drugim sveti-
n.jama narodne pro5losti, Ll vjekovima razdvo1enom narodu
probtrdi i razvije svi.iest drZavnog jedinstva i narodne solidar-
nosti, koja de nas postepeno dovesti do potpunoga nacijonalno{
i kulturnog slivanja.
. Sm attaju.(,t za duZnost svih ispravnih dri,avljana jugosla-
verrskih, da se'zauzmu za ostvarenje ovih misli, te osudujuii na
.iednoj strani metode politidkog apstiniranja u dri,avi i obraianja
na inostranstvo, a na drugoj strani rnetode terorizma i nasilja,
liaro i Sirenje korupcije, koja je najvi5e kriva padanju javnoga
I rnorala, - kongres izrata,va i,elj6 da se pokrene i obrazuje Savez
F
F
naroclnih stranaka i grupa, koje slr voljne u ovom duhu surarJivati
I Ilr:vatslia na mui:ililtu 10
I
i AS
Kidanje >>,Hwatskoga Bloka<
na osnovu zajednidkog akcijonog programa, koji bi se imao do-

govorno izraditi.
, Takova rrJugoslavenska Za jednica< trebau jedno
kolo skupiti sve destite elemente u zemlji , da njihovim sloZnim
silama povrati mir u narodu i zavede bolji red u dri,avi, pa da
tako naSu drZavnu politiku navrati na sfaze bratskoga spor^zuma
i prave demokracije, na kojima se ona nalazila u svijetlim dani-
ma ujedinjenja.
Tada ie biti suvi5ne i sve izuzetne mjere, koje ograniduju
slobodu dr:zavljana, osobito radnoga naroda, jer ne (,e trebati
izuzetnih mjera u drL,avi, kakovu igle svi dobri Srbi, Hrvati i
Slovenci, a to je: jedna i nerazdjeljiva jugoslavenska kraljevina,
osnovan^ na pravdi, te na bratskoj jednakosti i slobodi.<<
Ova je rczoluzija izvitlala veliku buru medu srpskim poli-
tidarima. Itad.ikali su odmah shvatili, da str taj oKongres javnih
radnika,. izazvali demokrati protiv Radikalne strarike. Tako je
dr. Laza Markovi(, izjavio, da je Davidovii po5ao na kongres u
Zagreb )>nesamo sprijediti radikale, da dodu u bliZu .vezu s hr-
vatskim grupama, nego joS i zato, da uspostavi .vezu demokrata
s nezadovoljnim Hrvatima. Davidoviiu je uopie bilo glavno, da
oslahi radikale."
JoS jade, nego li radikale, upekla je rezolucija >>Kongresa
javnih radnika" ministra Pribiieviia i njegove prista5e tz hrvat-
skih,krajeva. Pribiievii je odmah shvatio, da je glavni lalac spo-
menute rezoluciie uperen upravo protiv njegove centralistidke
politike. Zato je Pribiievii u svojim novinama o5tro napao kon-
gres i kongresnLl rezoluciju. On je osudio dolazak Davidoviia i
njegovih sumi5ljenika na kongres u Zageb. Tako su nastale ve-
like svade u klubu demokratskih zastupnika, koii se podijeliSe
na Davidoviieve ljevidare i Pribiieviieve desnidare. Prigodom
glasovanja u klubu o unutra5njoj politici bilo je prisutno 78 na-
roclnih zastupnika, od koiih su 43 glasovali za Davidoviiev poli-
tidki pravAc, a 33 z^ Pribiieviier', dok se trojica ustegole oil
rllasovanja.
KIDANJE,,HRVATSKOG BLOKA".
Radii je vei poslije okongresa intelektualacarr, koji je 29.
lipnja 1922. odrian u Sarajevu, osjetio, kako je kod Srba porasao
trgled Hrvatske republikanske seljadke stranke. Tomu je bez
r46
Kidanje >llrvatskoga Bloka<<
dvojbe mnogo pridonijela suradnja Stranke prava i Hrvatske

zaiednice u >>Hrvatskom Bloku.., koji je faktidno vodio Stjepan
Itadid. Time je naime Radii za svoj politidki rad dobio gotovo
svu hrvatsku rodoljubnu inteligenciju, Sto mu je dotle manjkalo,
jer je u HRSS bilo premalo Skolovanih ljudi.
Nema sumnje o tomu, da je Radii suradnju Hrvatske Za-
jednice i Stranke prava iskoristio za napredak i razvoj Hrvatske
republikanske seljadke stranke u gradovima i trgovi5tima, gdje
ie jo5 kod izbota g. 1920.imala premalo svojih prista5a. Ipak nije
Radid ni jednoga dasa imao namjere, da novo prido5loj >gospodi"
dade bilo kakav utjecaj Lr svojoj HRSS. Najbolje to pokazuje
dinjenica, da je Radii i poslije stvaranja >>Hrvatskoga Blokao
odludio poii u'eventualne izbore za Narodnu skup5tinu bez ika-
kvog sporazuma s prava5ima i zajednidarima. Da o tomu ne bude
nikakove dvojbe, dao je u novinama objaviti ovaj proglas i
>'Prema zakljudku glavnog odbora HRSS od 26. veljade 1922.
i s t u p a H R S S k o d b u d u d i h s a b o r s k i hi z b o r a s v u d a p o s v e s a -
mostalno s a s v o j o m s o c i j a l n o - r e p u b l i k a n s k o ml i s t o m , t e n e
sklapa nikakvoga izbornog sporazuma s nijednom gospodskom
strankom. Ovaj zakljudak vrijedi naravski i za" one hrvatske
gospodske stranke, s kojima je HRSS u dana5njem >>Hrvatskom
Bloku". Taj blok naime nema nipo5to te zadale, da hrvatski se-
liariki narod opet dode pod gospodsko vodstvo, nego ima zadaiu,
da sva hrvatska narodna gospoda priznaju vei gotovu i dne 28.
studenoga 1920.. zakonito izraxzenu volju hrvatskoga seljadkog
naroda, pa je >Hrvatski Blok" prije godinu dana i osnovan samo
na ovom temelju. Javljajuii ponovno ovaj zakljutak, upozorujem
cla on vrijedi i za sve organizacije i za sve prista5e HRSS. lJ
Zagrehu, dne 12. kolovoza 1922. Stjepan Radii, predsjednik
I]R SS.<
Neposredno iza toga donije5e beogradske novine prve vije'
sti o novom izbornom zakonu za Narodnu skup5tinu. Pre,dvideno
je, da svaki narodni zastupnik predstavlja 40.000 LiLelja. Uslijed
roga ie se birati samo 312 zastupnika, a ne 419, kako se biralo
godine 1920.- Da se umjetno poveia broj mandata za Srbijance.
vlada je odredila, da se broj mandata za svaku pokrajinu izraluna
po ,"r,.iltatima popisa L,iteljstva od godine 1910.,a ne od 31. sije-
inja 1921.Prema tomu ie biti oSteieni narodito hrvatski krajevi,
gdje se prigodom popisa od g. 1921. nahrojilo daleko vi5e litelja,,
147
Kidanje >>ftIrvatskoga Bloka<
nego li ih je bilo g. 1910.,dok je u Srbiji bilo ba5 obratno. Pa ipak

je zagrebadki dnevnik >Rijed< (organ Pribiieviieve skupine de-
mokratske stranke) uzeo u obranu ovu nepravednu odredbu, jer
da tobole ,rjo5 nije sreden popis od g. 1921.rr,premda su njegovi
rezultati bili vei odavna priopieni u svima novinama. >Rijedo je
u svojoj sofisteriji napisala, da treba >>uzetiu obzfu goleme Lttve
u krvi, koje je narod u Srbiji doprinesao za narodno oslobodenje
r ujedinjenje.<
Protiv takvog izbornog recla ustade Radii, te je Hrvatska
republikanska seljadka stranka 18. kolovoza 1922. izdala proglas,
kojim >prosvjeduje proti novom izbornom zakonu, jer dodjeljuje
mandate i za 600.000'poginulih Srba; zatim jer banatskim i bad-
vanskim Srbima dodjeljuje one mandate, koji pripadaju tamoS-
njim njemadkim i madtarskim rnaniinama, dok omoguiuje izbor
no pravo i ruskim Wrangelovcima,.. U tom pro€lasu nadalje Radid
\zjavljuje, da ,hrvatsko narodno zastupstvo treba sudjelovati kod
bududih saborskih izbora samo zato, da od hrvatskog naroda do-
bije ustavno odobren je za dana5nju.svoju politiku, koju vodi na
osnovu prava samoodredenja hrvatskog naroda...
Posve je razumljivo, da Stranci prava i Hrvatskoj Zajednici
nije bila draga Radiieva odluka, da Hrvatska republikanska se-
ljadka stranka u naredne izbore za Narodnu skup5tinu pode sa-
rnostalno i bez sporazuma s prava5ima i zajednidarima. Zaredala
je i polemika, koju je s Radiiem u ime prava5a vodio Dragutin
Flrvoj, & u ime Zajednidara clr. Mate Drinkovii. Ipak su umje-
reni ljudi s jedne i druge strane sprijedili, da radi toga ne dode
do razlaza ,rHrvatskoga Blokao, demu se vei unaprijed radovao
Svetozar Pribiievii.
Mnogi su Hrvati iza oKongresa javnih radnika< stekli uvje-
renje, da su to srbijanski politidari i jugoslavenski nastrojeni
Dalmatinci udesili s jedinom namjerom, kako bi hrvatske naro-
clne zastupnike doveli u Narodnu skup5tinu. Podetkom studena
g. 1922. dode u Zagreb demokratski zastupnik Pavle Andelii s
misijom, da pregovara izravno sa Stjepanom Radiiem. Prava5i str
nastojali Radiia odvratiti od sastanka s Andeliiem, dok su zajed-
'sporazumni
nidari bili s takvirrt sastankom. Sazvana je plenarna
sjednica vijeia >Hrvatskoga Bloka< u prvom katu dvori5ne zgra-
de u Petrinjskoj ulici broj 3. Tu je nenadano Radii podeo Zestoko
trdarati na prisutna 3 vijeinika Stranko provfl. Radiiu se pridru:zio
dr. Ivica Lorkovii, u kojemLl je toga dasa prevladala stara 'mr/znia
r48
Radideva poruka S,rbijancima
n a p r a v a 5 e .N a t o j e R a d i i i z j a v i o , d a > S t r a n k u prava is-

k I j u d u j e i z ' r H r v a t s k o g a B l o k a < <t ,e j e p r i s u t n e u g l e d n e
prava5e: odvjetnike dra Mirka Ko5uti1,a, dra Vladimira Prebega
i dra Antu Pavelida pozvao, da smjesta napuste sjednicu, Sto su
orii i udinili. To je tako deprimiralo dra Matka Laginju i dra
I{udolfa Horvata, da su i oni otiSli kuii, smatrajuci, da je isklju-
denjem Stranke prava prestao postojati Blok". Poput
"Hrvatski
njih bijahu poti5teni i mnogi drugi hrvatski rodoljubi, kada
su doznali, Sto j e Radii udinio. Raspadu >Hrvatskoga Bloka"
radovahu se samo Pribiievii i njegov dio Demokratske stranke.
RADICEVA PORUKA SRBIJANCIMA.

Poslij e sastanka s Pavlom Andeliiem porudio j e Stj epan
Radii srbijanskim politidarima ove tri poruke:
rrPrvo: Ne bojte se za svoje srpske tekovine od nas Hrvata.
Mi Hrvati doduSe ne raz'umijemo Vidovdanski ustav i Pa5ii-Pri-
biieviievu vladu sa ditavom vojskom pripuza, uhoda i janjidara.
Hrvatski Blok uopie ne govofi o drL,avi, nego o na5em meduna-
rodno priznatorn podrudju, na kojemu su na5a tri naroda, na
kojemu su na5e domovine i stotine tisuia na5ih po5tenih seljad-
kih domova, naSih stoljetnih mudenidkih sela sa svetim grobljima,
crkvama i Skolama, te na kojima su na5a tri glavna grada i jo5
stotine jakih sredi5ta i ognji5ta prosvjete i rada. Zar sve to du-
vati, braniti i razvijati, sve to organizirati i usavr5avati - ne
vrijedi neprispodobivo vi5e od pristajanja uz Vidovdanski ustav,
a kamo li od sluZenja Pa5iiu i Pribiieviiu?
Drugo je ovo: Mi u Beograd nismo dolazili i ne dolazimo, jer'
- uz ostale politidke i dri,avopravne razloge - nismo htjeli i ne
iemo Pa5iieve i Pribiieviieve diktature, a nije se uz dasne poje-
dinadne izuzetke u Beogradu ni oydj e pokazivalo, da se ta dikta-
tura ru5i. Malo je kod nas slobode i ustavnosti, reda i pravice,
rl pg tom premalo napretka; ali je na5 iivot ipak koliko toliko
normalan, da se sreiom ne hvatamo za grkljan, da ne Zivimo u
domaiem gradanskom ratu. A diktatura za nas Hrvate - kao
narod organiziran i neustra5iv - to je direktan izazov na revo-
luciju, a revolucija je najstra5niji gradanski rat.
Treie: Ne prosudujte dakle rjeSenje hrvatskog pitanja samo
kao stvar bolje administracije niti kao novi Sahovski potez u par-
lamentu. Ne tadi se samo o administraciji, o parlamentu i o usta-
149
Novi progoni u Hrvatskoj i Slavoniji
vu. Radi se o na5em L,ivotui opstanku.' Radi se o tome, da se

hrvatsko-srpskiodnosi urede u potpunom skladu s naSomtisui-
ljetnom seljadkom slavenskom kulturom, u skladu s na5im sto-
ljetnim zajednidkim patnj am,a,,te u potpunom skladu s novim
javnim pravom u Evropi, koje jo5 nije gotovo, ali se stvara; a
stvara se na postivanju narodne volje kod kui€, - to je kod nas
seljadka demokracija, - te na oZivotvorenju prava narodnoga
samoodredenja, Sto kod nas zna(i: iskreno i poSteno priznanje.
lrrvatske narodne drLavne individualnosti.
Jednom rijedju: Ne radi se samo o taktici, nego i o politici,
i to o politici na5ih dvaju naroda - da ovaj das ne spominjem
Slovence - na na5em zajednidkom i nepovredivom medunaro-
dnom podrudju. Dakle ne samo taktika, nego i politika, i to poli-
tika iskrena i duboka, kakva je i du5a i hrvatskoga i srpskoga
naroda; politika Siroka i svestrana,kakve su narodne potrebe i
teznje, te kakav je i,ivot. Prvi zajednidki zahtjev ove politike
neka glasi: >>Naizborc pred narod!.. Prvi zajednidki din ove po-
litike neka bude bezodvladriiraspis izboru. A prvi zajednidki
uspjeh bit ie onda izbor takvih narodnih zastupnika, koji ie i
hrvatsko pitanje rije5iti - ne dodu5eu onom odu5evljenju,ka-
kvo je bilo g. 1918.,- ali zato s potpunim povjerenjem i sa svim
iskustvom ovih detiriju godina sramotnog i strahovitog rei.ima
PaSii-Pribiieviia.<
NOVI PROGONT U HRVATSKOJ I SLAVONIJT.

Hrvatski je narod uopie g.1922.trpio ljute progone,koje su
izvadali ministar Svetozar Pribiievii i pokrajinski namiesnik
Juraj Demetrovii. Oni su u Zasrebu protiv hrvatskih rodoljuba
uredili >Orjunu..,t. j. >Organizacijujugoslavenskihnacijonalista<.
OrjunaSi su oboruLani s vojnidkim revolverima napadali pojedi-
ne istaknute hrvatske omladincena ulicama,gdje je tako dolazilo
do prolijevanja hrvatske'krvi. Osobito su mrzili hrvatske soko-
IaSei njihovu zgraduiza kazali5ta,na kojo j su razbijali prozore.
U dvorani rHrvatskoga Sokola" priredi5e umirovljeni hrvatski
iasnici u oZujku g. 1922.svoju kuinu zabavu. Dok se izvodio
koncert, udari5e OrjunaSi na z{radu s kamenjem, koje je kroz
prozore padalo u dvoranu.Predvodeniod BerislavaAndelinoviia
i Ede Bulata poku5a5eOrjuna5i provaliti i u samu dvoranu, ali
su ih suzbili hrvatski sokola5i.Pri tom je proliveno i krvi, jer su
150
,Novi progoni u Hrvatskoj i Slavoniji
Orjuna5i pucali iz svojih revolvera. Tako je Andelinovii nastrije-

lio pravnika Snidar5iia. Niti radi ovoga surovog napadaja nije
Demetrovii postupao protiv Orjune, koja je nadalje strahovala
po Za{rebu. To je neke hrvatske rodoljube prisililo, da na ustuk
Orjune organiziraju >>Hrvatskunacijonalnu omladinu.. (skraicno
"l-Ianao..).
Beogradska jc vladrr - podev5i od 5. lipnj t 1922.- zabra-
njivala narodnim zastupnicima u Flrvatskoj i Slavoniji obdri,ava-
nje javnih pudkih skup5tina. Nesmiljeno je vlada progonila hrvat-
ske novine, a reducirala hrvatske dinovnike i suce. Pribiievii jc
kao ministar prosvj ete godine 1922.,otpustio, umirovio ili prc-
mjestio 400 hrvatskih uditelja i mnogo uglednih profesora. To je
proizvelo toliko ogordenje, da su protiv progona Hrvata ustali
i neki Srbi, tako od radikaltr 'Stojan Protii i dr. Momdilo Ivanii,
a od demokrata: Ljuba l)avidovii, dr. Vojislav Veljkovii i Pavle
Andelii.
Hrvatski je Sokol u Zagrebu objavio, da (,e u nedjelju 11.
lipni a 7922.poii korporativno na grob dra Ante Stardeviia u Se-
stinama. Sokolu se od,mah pridruZilo zagrebadko druStvo >rHr-
vatska i.ena<<, koja je svake nedjelje priredivala (ajanke u dvo-
rani >Hrvatskoga Sokola... Da se naime pojad,a hrvatska svijest
kod za,grebadkih gospodar,osnovano je inicijativom gospbde
'i
Marije Kumidii -- podetkom H. 1921.narodno prosvjetno dru-
Stvo >Hrvatska Zenarr. Ovo jc druitvo djelovalo veoma agilno,
pa je naskoro dobilo desetak podruZnica u drugim hrvatskirn
grirdovima.
IJzajamnom agitacijom >Hrvatskoga Sokola.. i >>Hrvatske
'Zene.,probudio
se u Zagrebu veliki interes za pohod na Starde-
viiev grob. Redomice se javlj ahu iz Zagreba i okolice rodoljubna
dru5tva, koja ie se pridruZiti >Hrvatskom Sokolu" i ,rHrvatskoj
'Zenir<,
da u Sestinama iskaZu podast ,Ocu domovine...
Golema je povorka krenula ll. lipnja u 2 i po sata od zgra-
dc ,Hrvatskoga Sokola". Povorku je otvorio biciklistidki klub
sa 60 dlanova. Iza njih je slijedio konjanidki odjel
"Sokol. "Hr-
vatskoga Sokola" s 35 dlanova u.sokolskoj odori, ja5eii na konji-
rna. Nato je stupalo preko 3000 hrvatskih sokolaSa s velikorn
svojom fanfarom. U povorci biiaSe takoder 380 sokolica i znatan
broj mladih sokoliia.'
Povorci se pridrui,ilo rodoljubno druStvo >Hrvatska Zena*
sa preko 1000 svojih dlanica, te ,Hrvatice Katarine grofice Zrin-
151
Novi progoni u Hrvatskoj i Silavoniji
ski<<s oko 200 dlanica. trz Samobora je doSao >>Hrvatski Sokol"

s fanfarom i sa preko 100 dlanova. U povorci sudjelovahu mnogo-
brojni dlanovi hrvatskih pjevadkih druStava iz Za'gteba, zattm
hrvatska pjevadka drubtva ,Jska.. rz Samobora, >>Podgorac<<' iz
Gradana, ,rFrankopan(( iz Bukovca, te >>Grmo5iica<< iz Kusto5ije'
Tiz hrs,atska sveuiiliSna udruZenja >>Kvaternik<i "Matija
Gubcc.. prikljudilo se povorci oko dvije tisuie rodoljubnih srcd-
njoSkolaca. Na koncu je povorke slijedilo vi5e tisuia zagreba"U
kih gradana svih stalei,a sa Elazbom kr5ianskih socijala." 1
Nije dakle dudo, Sto se tako razvila povorka, koja je bila
duga detiri kilometra. Vei su prvi sokoli pre5li Kukoviievom
'\.rlicom,
te llicom, Jeladiievim trgom i Kaptolom kroz cijeiu Novu
Ves do Mirogojske ceste, kad je ispred zgrade >>HrvatskogaSo-
kola.. krenula 'zadnja deta ove - dotle jo5 u Zagrebu nevidene -
povorke.
U Sestinama su >>Hrvatski Sokol" dodekali tamo5nii hrvat-
ski seljadki sokola5i sa svojirn starje5inom Kecerinom. Na njegov
je pozdrav uzvratio Josip Hanu5, starje5ina >Hrvatskog Sokola<
iz Zagreba. Iza to1a je slijedila veselica, koja bijaSe priredena
na vi5e mjesta, jer je u Sestine do5lo preiko 20.000Zagrepdana.
U 5 sati poslije podne stiZe u Sestine narodni zastupnik
Stjepan Radii. Sada je zapo(,elasvedanost pred Zupnom crkvom
kod groba dra Ante Stardeviia. Tarno je hrvatsko pjevadko dru-
Stvo rrSljdme" otpjevalo tuZaljku. Nato je Radirj odtxzao oveii
go.vor, u kojemu ie prikazao zna(,enje i zaslu$e pokojnoga dta
Ante Stardevida. Jo5te su govorili dr. R.udolf Horvat u ime >rFIr-
vatskog Sokola", zatrm gospoda Slava Fiirst u irne dru5tva "IIr-
vatska Zenarr,pa se'ljak Krajadii u ime Sestindana,te vi5e drugih
govornika, koji su svi velidali Stardeviqja. je otpjevalo
"Sljem.e<
je
Novakovu pjesmu ,rHrt atska HrVatom,.. Svedanost svrSila pje-
vanjem hrvatske himne, koju je rnnogo tisuia ljudi otpjevalo toli
gromko, da je odjekivala Zagrebadka $ora.
U 7 sati pod veder krenuo.je ,rHrvatski Sokol" iz Sestina u
Zagreb, kamo se vratio ne5to prije 9 sati, praien od velikog broja
nagrebadkih gradana. Kuievlasnici u Novoj Vesi izvjesi5e hrvat-
ske zastave, a prozore iskiti5e cvijedem, zelenilorn i sagovirna, da
time iskaZu podast hrvatskim sokola5ima, koje su tamo5nje Hr-
vatice opsipale cvijeiem
t52
Novi progoni u Ilrvatskoj i Slavorriji
Ministrr-r Pribiieviiu i pokrajinskom namjesniku Jurju Dc-

natroviiu bija5e krivo, ito je u Zagrebu i u Sestinarnabila 11.
Iipnja priredena tako uspjela hrvatska manifestacija" Zato su od-
ludili, da se osvete >>HrvatskomuSokolu.. i >Hrvatskoj Zenirr. To
su i proveli vei u srijedu 14. lipnja 1922.
U 5 i po sati poslije podne, kada je u dvorani >Hrvatskoga
;lokola< vjeLbalo stotintl djedaka, koji su dinili podmladark o[Ir'
vatskog Sokola.., do5ao je onamo redarstveni dinovnik Kurtagii
sa2 detektiva i s nekoliko stra:zara.Kurtagii ude u odborsku sobu,
gdje se nalazio starje5ina Josip Hanu5 s veiinom odbornika, dok
je mnogo hrvatskih sokola5a bilo na galerijama.
Kurtagii predade starje5ini Hanu5u spis, Sto ga je 14.lipnja
tzdalo ravnateljstvo redarstva u Zagrebu. Hanu5 je glasno pro-
r i i t a oo v u o d l u k u , k o j o m s e r a s p u S t a ,H rvatski Sokol<.
Za povod raspusta navodi se tr odluci sudjelovanje >Hrvatskoga
Sokola" u povorci, koja ie iz Zagreba 11. lipnja po5la.,u Sestine.
Itedarstvo tvrdi, da se tz a-vepovorke dulo povika:
"Dolje.kralj!Dolje dinastija Karadordevii!<
U redarstvenoj odluci stoji odredba, da ,rHrvatski Sokol" r-r
Za{rebu ima odmah obustaviti'svoje djelovanie, a ciielu svoiu
imovihu mora predati kotirskom pristavu Kurtapi6u, koji sluZbuje
kod redarstvenog povjereni5tva. Zato je KurtaB,i(,uz pomoc de-
tektiva odmah podeo pedatiti sve ormare i sva vrata. Djedaci pak
u dvorani morahu napustiti daljnju viei,bu, Sto su i udinili, pjeva-
juci hrvatsku himnu kao dokaz, da vjeruju u bolju buduinost hr-
vatskog naroda.
Istodobno se slidno nasilj e odigralo u Um j etnidkom pav i-
ijonu, .{dje je tad,a svoje prostorije imalo dru5tvo ,rH r v a t s k a
Z en a.., koja je svake srijede odri,ala sijelo s predavanjem. Ta-r
mo se u 5 sati poslije podne sabralo preko 400 gospoda, kojima
je imao predavati prof. dr. R.udolf Horvat. Poslije njega sfii,e
onamo redarstveni dinovnik dr. Gnjatii sa 2 detektiva, dok se
strai,ari postavi5e pred ulazom u dvoranu. Predsjednica Zora
Trnski zapita dra Gnj ati(,a, Sto Zeli. On joj predade dopis redar-
stvenog povjereni5tva, u kojem ravnatelj M. Urbani javlia, da
raspu5ta dru5tvo >Hrvatska Zena< i sve njezine podruZnice (u
Brodu, Osijeku, Petrinji, Bjelovaru, Karlovcu, Daruvaru, Jastre-
barskom, Ogulinu, Gospiiu i t. d.). Kao razlog raspusta navodi
se u dopisu, da su dlanice druStva rHrvatska Zettarr,sudjplovale 11.
lipnja u povorci, rz koje da je netko klicao: >Dolje kralj!o i ,,Do-
153
Radiievi pregovori s'Davidoviievirri demokratima
lje dinastija Karadordevii<! Redarstveni dinovnik dr. Gnjatic po-

zove dru6tvo >>HrvatskaZena.., da odmah obustavi svoje djelova-
nje. Nato su gospode zapjevale hrvatsku himnu, a zatim FIr-
"JoS
vatska nij prophla." Toga vi5e nije mogao podnijeti dr. Gnjatii,
koji pozove strai,are, neka gospod,erastjeraju silom orutja. Sili se
pokori5e gospode, koje ostavi5e dvoranti, gdje je nato dru5tveni
odbor dru5tvenu imovinu predao dru Grijatiiu, a on ie zapedatio
sve ormare i sva vrata.
Redarstveno je povjereni5tvo uz >>HrvatskiSokolHrvat-
sku Zenu( raspustilo takoder dru5tvo >Hrvatice grofice Zrinski<.
Sva su tri dru5tva raspu5tena na temelju Bachovog patenta od
godine 1852.,kojim se beogradska vlada eto poslui,ila jo5 i poslije
.Vidovdanskog ustava. Ova su nasilja samo poveiala ogordenje
hrvatskih rodoljuba, koji su sve iasnije vidjeli, kako je Jugosla-
vija postala tamnicom za hrvatski narod.
RADICEVI PREGOVORI S DAVIDOVTCEVIM

DEMOKRATIMA.
Radii nije dugo kolebao kod pitanja: bi li se sporazumiievao
s radikalima ili s demokratima. On se brzo odludio za preg.ovore
s d e m o k r a ti m a. Svojim je narodnim zastupnicima rekao, da
su Hrvatskoj republikanskoj seljadkoj strapci po svojem proSra-
rnu bll7i demokrati, nego li radikali, koji su prevrtljivi poput
svojega.vode Pa5iia, a skloni korupciji poput dra Velizxra Jan-
koviia i Pa5iieva sina Radovana. Naravno pak nije Radii ni po-
rni5ljao na sporazumijevanje s Pribiieviievom grupom demokrata,
koju su dinili sami neprijatelji hrvatskog naroda. Naprotiv je
Radii vjerovao, da se u Davidoviievoj grupi demokrata nalazi
mnogo takovih zastupnika, koji - osim taktike, da ru5e radikale,
' uvidaju, da ie dri,ava propasti, ako se ne zadovolje opravdane
'lelje hrvatskog naroda.
U Beogradu je nastala prava senzacija,.kada su 13. studeno-
ga 1922.onamo doSli dr. Mate Drinkovii, dr. Juraj Krnjevii i Josip
Predave c. Znalo se, da ova 3 hrvatska narodna zastupnika dolaze
kao izaslanici Bloka.., pa da ih je u Beograd poslao
"Hrvhtskoga
sam Radii. Brojni su beogradski novinari neprestano pratili hr-
vatske zastupnike. Tako se brzo doznalo, da Hrvati pregovaraju
sa Stojanom Protiiem i s nekim zastupnicima Davidoviieve grupe.
. To je ljuto upla5ilo Pa6iieve tadikale i Pribiieviieve demo-
krate. Njihov je strah jo5 i porasao, kada je Radii sluZbeno
r54
Radiievi pregovori s l)avidovi6eVim demokratima
ubjavio, da su Drinkovii, Krnjevii i Predavec u Beograd dosli

inforrnirati predstavnike opozicijonalnih stranaka i skupina, te
neke glavne predstavnike srpskoga pokreta zil sporazvm s Hrva-
tima, o stanovi5tu >Hrvatskoga Bloka< s obzirom na sve nesnos-
nije prilike pod dana5njim Pa5ii-Pribiieviievim reZimom i s obzi-
rorn na sve to ozbiljniji medunarodni polotaj. U tim se razgovo-
rima postiglo suglasno mi5ljenje, da sve prilike zahtijevaju jednu
zaiednidku hrvatsko-srpsku politidku orijentaciju, a ne tek (,a-
sovitu politidku kooperaciju, pa da se m.zgovori nastave odmalr
ovih dana na zajednidkom sastanku svih spomenutih predstav-'
nika, u kojima ie od Hrvatskoga Bloka sudjelbvati i njegov
predsjednik Stjepan Radii.<
.Davidoviievi su demokrati znali, da Radii nikako ne bi htio
doii na. razgovor u Beograd. Zato su pristali na to, da se njihov
sastanak s Radiiem odrZi u Slavonskom Brodu, dakle na polo-
vici puta izmedu Zagreba i Beograda. Ipak nisu isprvice htjetl
torino odrediti dan toga sastanka, a kasnije su porudili, da se na
tomB sastanku nikako ne ie moii raspravljati o bezodvladnom
ru5enju tada5nje beogradske vlade, kako je to traLio Radii. To
je ruzljutilo Radiia, koji je odmah pozvao na sjednicu sve naro-
,Jne zastupnike Hrvatske republikanske seljadke stranke, koji su
boravili u Zagrebu. Na toj sjednici je zakljudeno, da se uopie
prekidaju svi daljnji sastanci i razgovori HRSS sa tada5njim srbi-
janskim zastupnicima. O namjeravanom pak sastanku u Slavon-
skom Brodu izdao je Radii ovu obavijest:
,>Na tom sastanku nije imalo biti nikakvog pogadanjari cjenka-
rria, nikakvog lovljenja i nadmudrivanja. Predsjednik HRSS imao
je predloiiti, da se svi prisutni politidari izjave narodito na ova
pitanja: Prvo, jesu Ii bezuvjetno za to, da se odmah i bezodvladno
ru5i ova sada5nja Pa5ii-Pribii.eviieva vlada? Drugo, da se mjesto
nje sastavi takova izborna vlada, koja ie ili odmah ili u najkraie
vrijeme raspisati slobodne izbore; koja ie prema -Italiji i Mad-
Zarskoj biti jednako miroljubiva i odludna; koja ie uzajmljene
milijarde odrediti u takve opienarodne svrhe, koje kao takove
oznaduju nepolitidki mjerodavni faktori, n. pr. Dru5tvo jugosla-
venskih intinfua i graditelja na svojem nedavnom kongresu u
Sarajevu; te koja ie napokon odmah na bolje prirmijeniti vladu'
i upravu, narodito u banskoj i dalmatinskoj Hrvatskoj i u Bosni..
U tu izbornu vladu naravski ne bi u5li dlanovi Hrvatske republi-
kanske seljadke stranke, O s.amom sporazumu izmedu Hrvatske
r5s
PaSii kida koaliciju s demokratima
i Srbije - rzmedu naroda hrvatskoga i srpskoga - nije se nal

ovom dogovoru imalo ni5ta definitivno uglavljivati, pa ni odre-
divati, osim ovo troje: Prvo, cla je taj sporazum svakako potre-
ban i Hrvatima i Srbima; drugo, da se taj spor.azum ima ravnati
po volji i potrebi naroda hrvatskog i srpskog; napokon treie, da
se taj sporazum ima utanaditi i sklopiti poslije slobodnih
izbota.<<
PASIE KID,{ KOALICIJU S DEMOKRATIMA.

lJ drL,a.njuDavidoviievih demokrata na5ao je Pa5ii povoda
za rarskid dotada5nje koalicijone vlade. On je naime 3. prosinca
1922. podnio o s t a vk u cjelokupne beogradske vlade, pa je na-
govorio kralja Aleksandra, da mu povjeri sastav disto radikalske
vlade, koja (,e provesti nove i zb o r e za Narodnu skupStinu.
Pa5ii je 16. prosinca, 1922.sastavio vladu, u kojoj je dr. Momdilo
Niniii postao ministrom vanjskih posala, Milorad Vujidii m.
unutra5njih posala, Petar Pe5ii m. vojske i mornarice, dr.'Milan
Stojadinovii m. financija, dr. Laza Markovii m. pravde, MiSa
Trifunoviti m. prosvjete, Ljuba Jovanovii m. vjera, dr. Yelizar
Jankovii m. saobradaja, Nikola Uzunovii m. gradevina, Velja
Vukiievii m. poSta i brzoiava, dr. Milan Sr5kii m. Suma i ruda,
Krsta Miletii m., agrarne. reforme, dr. Ninko Perii m. socijalne
politike, dr. Slavko Miletii m. narodnoga zdravlja, Marko Trif-
kovii m. za izjednadenje zakona, a dr. Divo Supilo m. bez port-
fclja. Krsta Miletii bija5e privremerlo zastupnik ministra poljo-
privrede, tr dr. Laza Markovic zastupnik m. trgovine i industrije.
Pa5ic je dakle u novu svoju vladu' uzeo radikale raznth
,struja.On je u vladu uveo i neke,posve jo5 mlade ljude. Sutradan
(17. prosinca) je P,a5ii ishodio kraljevu odluku, kojorn se Ngro-
dna skup5tina raspu5ta, te se za dan 18. oiujka 1923. raspisuju
izbori novih narodnih zastupnika. Ova je odluka prenerazila De-
mokratsku stranku. Demokrati su naime dobro znali, da ona
stranka, koja ima izbornu vladu, mol,e radunati na velik uspjeh
u Srbiji, Macedoniji i u Vojvodini. Zato su demokrati najvi5e
pouzdanja polagali u izbore, koji ie se obaviti u hrvatskim kraje-
vima. Kako je pak ovda5nje demokrate vodio Svetozar Pribidevii,
,morali su Davidoviievi demokrati nastaviti suradnju s njim. Ipak
je i Pribiieviiev poloLaj u Hrvatskoj i Slavoniji postao znatno
t e : z i k, a d j e P a 5 i i 2 3 . p r o s i n c a 1 9 2 2 .p r i s i l i o J u r j a D e m e t r o v i -
156
Izbori za Narodnu skupBtirru18. oZujka 1923.
(, a, da podnese ostavku na dasti i sluZbi pokrajinskog, namjesnika

u zagrebu. ovu je dast poludio dr. Ernest e i m i c, koji je 'dotle
bio profesor pravnih nauka na za{rebadkoj tehnici. Kako je dr.
eimie dotle bio ispravan hrvatski rodoljub, te je pripadao Hrvat-
skoj Zajednici, doznalo se, da se Pa5ii, za" ovo imenovanje odludio
na prijedlog eimiievog prijatelja dra Dive Supila, koji je u nje-
govoj vladi bio strudnjak z^ politiku u Hrvatskoj. Takvoga je
strudnjaka Pa5ii trebao i za politiku u Sloveniji. Zato je dr. Niko
Zupani(,6. sijednj a 1923.imgnovan ministrom bez potfelja. lstoSa
je dana Pa5ii u svoju vladu uveo Ahmeta Seriia i Dervi5a Ome-
roviia, koji su ostavili dra Spahu, te su pristali uz muftiju Ma-
glajliia. Serii je imerrovan ministrom bez portfelja, a C)merovii
m. trgovine i industrije. Pa5ii je dra Divu Supila 6. sijednja L923.
imenovao ministrom poljoprivrede. Time je konadno bila po-
punjena PaSi(,evaizhorna vlada.
IZBORI ZA NARODNU SKUPSTINU 18. OZTJJKA1923,.

It"alija je 3. oiujka 1923. ispunila Rapallski ugovor, te je Ju-
goslaviji vratila Su5ak i okupirani dib sjeverne Dahnacije. Na te-
melju pak novoga Rimskog ugovora prestala je postojati posel'rnrr-
republika Riieka, te je njezin teritorij pripao ltaliji, izuzev Ka-
stav5tinu, koju je dobila Jugoslavija. Tom su prigodom grirdu
Su5aku 24. veljai;r. 7924.pridane Delta, Bankino i luka Baro5.
Prigodom izbora narodnih zastupnika za Narodnu skup5tinu
18. oZujka 1923. glasovalo je za kandidate lladikalne stranke
562.213izbornika, dakle znatno manje nego li je Pa5ii odekivao"
I{rvatska seljadka republikanska stranka dobila je 473.733glasa,
demokratska stranka 400.342,Zemljoradnidka stranka 153.579,Slo-
venska ljudska stranka 126.378,Jugoslfivenska muslimanska orga-
nizacija II2.228, Socij al-clemokratska stranka 48.337, Nezavisni
ladhici (komunisti) 24.321,Diemijet (t. j. Arnauti i Turci iz Ma-
cedonije) 21.543, Srbijanska republikanska stranka 18.941,Srpsker
narodna orsanizacrja 15.236,Njemadka stranka 43.415,Hrvatskar
stranka prava 8089,Disidenti Jugoslavenske muslimanske strarnke
(Maglajliiever grupa) 10.266,MadZarska Stranka 8561, Narodni
klub 5486,Narodni socijalisti 4064,Drinkoviieva grlrpa 3384,Rat-
nidka stranka 4064, Srpski liberali 3384, Hrvtrtska pudka stranka
7070,Hrvatski Blok 2424,Prekomurska gospodarska stranka 3384,
Nezavisna muslimanska stranka 3642. Stranka sloZnih Hrvata
1s7
Izbon za Narodnu skup3tinu 18. oZujka Lglg.
2408, eeska stranka 1511, Stranka dra Su5ter5iia 1361, Invalidska

stranka 2682, Rumunjska stranka 875, Bunjevci i Sokci 12.793,
Srpski naprednjaci 1541,Protiieva grupa radikala, 13.742,a Kiraj-
dZijska (stanarska) stranka 420 glasova.
Najveii je uspjeh poludila Hrvatska republikanska seljadka
stranka, koja je od 230.590 glasova u godini 1920. porasla na
473.733. Radikali su poskodili od 283.883 na 562.213,demokrati
od 318.584na 400.342,Koro5deva SLS od 57.I74 na 126.378,Spahina
JMO od lll.006 na 112.228,a Zemljoradnici od 115.263na 153.579
glasova. Naprotiv su komunisti od 198.473glasa pali na 24.321,
Hrvatska pudka stranka od 46.599na 70.70, a Srpska liberalna
'
stranka od 5.601 na 3384 glasa.
Hrvatska i Slavonija s Medimurjem,Kastavomi s
otokom Krkom birale su 68 narodnih zastupnika, te su izabrana
52 dlana Hrvatske republikanske seliadke stranke i 10 demokrata
i 6 radikala.
D a l m a 0 i j a j e b i r a l a 9 d l a n o v aH R S S , 5 r a d i k a l ai 1 d e -
mokrata.
B o s n a s Hercegovinom je birala 18 muslimana, 13 radi-
kala, g.dlanova HRSS,7 zemljoradnika i I'velikosrbina.
Slovenija j e b i r a l a 2 6 n a r o d n i h z a s t u p n i k aP . objedu je
iznijela KoroSdeva stranka.., koja je poludila 2l mandat,
"Ljudska
clok je prije imala samo 14. Poralena je Kmetijska stranka, koja
ie prije imala 9, a sad je dobila samo 1 zastupnika (Ivana Pucelj.a).
Radii je u mariborskom izbornom okrugu postavio kandidate
Hrvatske republikanske seljadke stranke, z^ koje je glasovalo
10.186izbornika te je HRSS u Sloveniji poludila 2 mandata. lza-
brani su Stjepan Radii'odnosno njegov zamjenik Jakob Hrurpii
u Donjoj Lendavi i Stjepan eii:meSija iz Preloga. Socijalisti, koii
str prije imali 7 mandata, poludi5e samo 1 zastupnika (Golojuha).
Demokrati su od prija5nja 3 ppali na I zastupnika.
Vo jvodina j e b i r a l a 3 4 n a r . z a s t u p n i k a ,t e j e i z a b t a n o
l5 radikala,8 Nijemaca,5 demokrata,3 bunjevadkaHrvata, I so-
cijalist, 1 srpski zemljoradnik i I Rumunj.
Crna G o r a j e b i r a l a T n a r o d n i h z a s t u p n i k a ,t e s u i z a b r a -
na 3 radikala, 2 demokrata i 2 takva narodna zastupnika, koji su
Irai,ili posebnu autonomiju za Crnu Goru. (To su bili t. zv. crno-
gorski federalisti).
Srb i j a je birala 114 narodnih zastupnika,te je izabrano
65 radikala, 33 demokrata, 14 dlanova (Arnauti i
'ltrrci), "l)Zemijeta.<
a samo 2 zemljoradnika.
r58
Izborni rezultati god. tsz3. u Hrvatskoj i Slavoniji
IZBORNI REZULTATI GOD. 1923.U HRVATSKOJ

I SLAVONIJT.
U gradu Z a gr e b u bija5e 27.316izbornika, od kojih je
glasovalo 17.790,i to: 6735 za Hrvatsku republikansku seljadktr
stranku, 4709za Hrvatsku stranku prava, 2324za demokrate,169l
za lis.tu >>Nezavisnihgradan'h..(nosioc liste dr; Milan Rojc), 1249
z^ Nezavisnu radnidku partiju Jugoslavije,357 za radikale, 293
za Hrvatsku pudku stranku, 269 za socijaliste, a 163 za narodne
socijaliste.lzabrani su dr. Juraj Krnjevii i Vinko Trnjar, kandi-
dati Hrvatske republikanske seljadke stranke, jer nijedna
stranka nije poludilakolidnik, koji je iznosio 8895glasova.
Zagrebadka je Lupanija i m a l a1 4 0 . 1 5i 3zbornika,odkojih
je glasovalo110.049, i to: 83.130za Hrvatsku republikanskuselja-
dku stranku, 20.748za demokrate,3604za'radikale, 1098za Nezt-
visnu radnidku partiju Jugoslavije,563 za Hrvatsku pudku suan-
ku, 497za socijaliste,415za Hrvatsku stranku prava. Izabrani su
od Hrvatske republikanskeseljadke stranke: dr. Vlatko Madek,
Pptar Rusan,dr. Ivan Pernar,Ivan Robii, Mato Jagati6,dr. Ljude-
vit KeZman,Josip Predavec,Edo Markovii, Juro Valedii i Franjo
Maldii; od demokrata:dr. Edmund Lukinii i Valerijan Pribiievii,
a od radikaladr. Du5an Pele5.
Virovitidka j e L u p a n i j ab r o j i l a 6 3 . 3 1 5i z b o r n i k a ,o c l
kojih je glasovalo 5L.413,i to: 35.648za Hrvatsku republikansku
seljadku stranku, 6552za rudikale, 6365za demokrate, 1059za Hr-
vatsku pudku stranku, 934 za Nezavisnu radnidku partiju Jugo-
slavije, a 854 za socijaliste.lzabrani su od Hrvatske republikan-
'seljadke
ske stranke: dr. Rudolf Horvat, dr. Duro Basaridek,An-
drija Tulidii, Ivan Bartolovii, Fabijan Vidakovii i Fiiip Laku5, a
od radikala dr. Jovan Kockar.
B j e l o v a r s k o - k r i L , e v a d k a L u p a n i j ai m a l a j e 8 8 . 5 7 5
izbornika, od kojih je glasovalo 76.260,i to: 63.841za Hrvatsku
republikansku seljadku stranku, 8351za demokrate,2244 za radi-
kale, 1344za Hrvatsku stranku prava",a 4X) za Hrvatsku pudku
stranku. lzabrani su od Hrvatske republikanskeseljadkestranke:
Mijo Stuparii, Tomo Jallabetirj, Josip eiZmekovii, Franjo Rafaj,
Fran Skrinjar i Martin Crndii, a od demokrata Veieslav Wilder.
Vara1dinska j e L u p a n i j as M e d i m u r j e mb r o j i l a 9 7 . 5 9 7
izbornika, od kojih su glasovala 79.893,i to: 70.814za Hrvatsku
republikansku seljadku stranku, 3350za demokrate, 1620za Hr-
t59
Izborni rezultati god. 1923. u Hrvatskoj i Slavoniji
vatsku stranku prlva, 1303 za Hrvatsku pudku stranku, ll75 za

listu dra Zivka Berti(,a, 871 za listu Viktorh Kroka, 454 za listu
Eugena Riedla, a 39t6za socijaliste. lzabrani su od Hrvatske repu-
blikanske seljadke stranke: Stjepan Uroii, Stanko MikiauZii,
Franjo Pancer, Franjo Vrtar, Stjepan Dombaj, Blai, Salamun, dr.
Stjepan Ortner, Nikola Srdovic i Juraj Znidari(,, a od demokrata
dr. Hinko Krizman.
Lidko-krbavska Z u p a n i i a b r o j i l a j e 6 4 . 0 8 7i z b o r n i k a ,
od kojih je glasovalo 43.369,i to: 22.554za demokrate, 78.635zzt
Hrvatsku republikansku seliadku stranku, a 2175 za rudikale. lza-
brani su demokrati: Svetozar Fribiievii, dr. Srdan Budisavljevii
i Stevan Kalember, a od Hrvatske republikanske seljaike strarnke:
Marko Do5en i Karlo Rrkljadii.
P o i, e 5 k a je ?upanija imala 65.472izbornika, od kojih je
glasovalo 52.06(),i to: 35.8'14za Ylrvt.ttsku republikansku seljadku
strzrnktr, 7662 zt demokrate, 5896 za raclikale, 1265 zd Nezavisnu
radnidku partiju JuSoslaviie, 572 za Fln'atsku pudku stranku, ^
552 za socijaliste. Izabrani sr-iod Hrvatske republikanske seliac\.ke
stranke: dr. Ante Ad,iija, Karlo Kovadevii, Ivo tlaldarevic, Ilija
Martinovii, Stjepan Klaii i Nikola C)r'anin, a od dernokrartr Si'c-
tozar Pribiievii.
Sri jemska j c i , u p a n i j a i m a l a 9 9 . 3 0 { }i z l - - ' ' b r n i i r oe d, k o i i h
su glasovala 81.943,i to: 30.866za Hrvatsku republikansku seljad-
I<u stranktt, 26.259za rrrdikale, 6865 za demokrate, 4876za sccija-
liste, 4006 za Njemadku stranku, 3420 za listtt Zike Nikolida, 2129
za listr-reede lvkoviia, 1180 za Hrvatsku pudku stranku, 1111 zs.
listu dra Nikole Durdeviia, 1019za listu Mihajla Majstorovitia, a
212 za listr-rStanoja Jankoviia. lzabrani su od HrvatsLe republi-
kanske seljadke stranke: Stjepan Radii, dr. Nikola Nikii, Merto
Babogredac, ing. August Ko5utii i Jakob Schoblocher; od radikr,-
la: ministar predsjednik- Nikola Pa5ii, dr. Vojisl;rv Janjid, Du5au
Markovii i ministar pravde dr. Lazar Markovii, a od demokrata
dr. Svetislav Popovid.
ModruSko-rijedka L u p a n i j a( s K a s t v o m i s o t o l i o m
Krkom) brojila je 72.447 izbornika, od kojih je glasovarlo+5.335,
i to: 22.335 za IJ.rvatsku repubiikansku seljadku stranku, 8778 zzt
demokrate, 5947 za radikrrle, 4352 z;-, Jrrgoslavenskti lcitrivisttu
stranku (nosioc liste: clr. Tomislzrv Tomljenovi6), 2220 zaF{rvitt-
sku pudku stranku, a 1703 za Ju!,oslavensk.Ll neznvistru racltrickti
r60
Rezultati izbora u Dalmaciji, Bosni, Hercegovini i u Ba6koj
stranku. Izabrani su od Hrvatske republikanske seljarike stlanke:

Petar Dobrinii, dr. Stjepan Ko5utii, Rudolf Herceg, Vinko Lo-
vrekovii i dr. Stanko Sibenik, a od dernokrata dr. Srdan Budisav-
ljevii.
REZULTATI IZBORA U DALMACIJI, BOSNI,

HERCEGOVINII U BACKOJ. 1*
U D a lm ac i j i bijahu god. 1923.dva izborna okrusa: sje-
verni i juZni. Sjeverni je okrug birao 5, a juL,ni l0 narodnih za-
stupnika. Glasovima Hrvatske republikanske seljadke stranke
\zabrani su u juZnoj Dalmaciji: Stjepan Radii k4o nosioc. liste,
Tomo Vojkovi(, za kotar Imotski, ing. Arrgust KoSutie, za Split i
Brad, Josip Kirin za Sinj, dr.Stjepari Bui za Dubrovnik i Kordu-
lu, dr. Josip Vandekar za Kotor i Metkovii i Rude Baiinii za
Hvar i Makarsku. U juZnoj palmaciji, koju su dinili: Split, Sinj,
Imotski, Makarska, Metkovii, Dubrovnik, Kotor .i otoci, glasova-
lo ie za Hrvatsku republikansku seljadku stranku 27.689izborni-
ka, za radikale 9020, za demokrate 7447, za listu dra Ante Trttm-
biia 5860, za prvlr zemljoradnidku listu (nosilac Franii) 5379,za
drugu zemljoradnidku listu (nosilac dr. Josip Smodlaka) 6265,za
Hrvatsku pudku stranku 4783,^ za invalidskr,r listu 721. Kako je
kolidnik iznosio 6344, sudjelovali su kod diobe mandata osim
Hrvatske republikanske seljadke stranke samo radikali i demo-
krati) te su od radikala izabrani Ljuba Jovanovii i dr. Komlje-
novii, a od demokrata dr. Prvislav Grisogono.
Izborni okrug u Sibeniku z a s j e v e r n uD a l m a c i j u b r o j i o
je 52.029,izbornika, od kojih je glasovalo 35.655,i to: 14.913za
Radikalnu stranku, 10.414 z^ Hrvatsku republikansku selj adku
stranku, 4466 z^ Hrvatsku pudku (klerikalnu) stranku, 3474 za
zemljoradnike, a 2317 z^ Demokratsku stranku. Za narqdne su
zastupnike izabrani radikali: Ljuba Jovanovii, ministar vjera u
Beograd-u,dr. Nikola Novakovi(, (zvan olongo"), lilednik u-Kninu,
te dr. UroS Desnica, oi[1'jetnik u Obrovcu, a od liste Hrvatske re-
publikanske seljadke stranke: dr. Mate Drinkovii, lijednik i biv5i
ministar u Zagrebu, te Mate Goreta, seljak iz Kadine Glavice kod
Drni5a.
U Bosni i Hercegovini b i j a 5 e s u d j e l o v a n j ek o d i z b o -
ra dosta veliko, jer je glasovalo 77..postolakasvih izbornika. Mu-
slimani su u izbore po5li podiieljeni u dva tabora: Spahin i Ma-
Hnratska na muEili5tu 11
- .161
a
Rezultati izbora u Daimaciji, Bosni, Hereegovini i u BaEkoj
.glajliiev. Pobjedu je iznio dr. Mehmed Spaho, jer je njegova

lista poludila 18 mandata, dok je Maglajlii ostao bez ijednoga.
Niti katolidki Hrvati nisu svuda nastupili jedinstveno i sloZno.
Tako je na pr. u Hercegovini protiv sluZbene liste Hrvatske repu-
blikanske seljadke stranke, kojoj bijase nosilac Nikola Preka,
nastupio s posebnom listom seljaiki pjesnik M. Kordii., premda se
i on smatrao .dlanom HRSS. U travnidkom pak i sarajevskom
okrugu postavila je svoje kandidate takoder Hrvatska tei,adka,
stranka, a u 4 izborna kotara jos i Hrvatska pudka stranka. Obje
ove stranke ostado5e bez man d,ata, ali su svojim nastupom sma-
njile uspjeh Hrv. republ. seljadke stranke. Spahina je grupa do-
bila relativnu veiinu svih izabranih zastupnika u Bosni i Hercego-
vini, gdje su radikali poludil-i l3 mandata, srpski zemljoradnici 7,
Hrvatska'republikanska seljadka Stranka 9, a velikosrpska stran-
ka l.
Sara jevski j e o k r u g i m a o 7 7 . 3 5 7i z b o r n i k a ,o d k o j i h j e
glasovale:56.706,i to: 27,516za Spahinu grupu Jugoslavenske mu-
slimanske organizacije, 13,795za rudikale, 5775 za Hrvatsku replr-
blikansku seljariku stranku, 5476 z^ srpske zemljoradnike, ll09
za demokrate, 1047 za Hrvatsku pudku stranku, 740 za Hrvatsku
tei,a(ku stranku, 409 za scicijaliste, M3 za velikosrpsku stranku, a
396 za Maglajli<ievu grupu. Izborni su kolidnik poludili samo mlr-
slimani i iadikali, te je kod diobe zapalo 5 mandata Spahinu gru-
pu, a 2 radikale.
T uzl a n s k i je okrug brojio 103.848izbornika, od kojih je
glasovalo 82.148,i to: 30.857za Spahinu grupu Jugoslavenskemu-
slimanske organizacije, 14.419za tadikale, 9944 za srpske zemljo-
radnike, 8906 za Hrvatsku republikansku seljadku stranku, 7899
za velikosrpsku stranku, 4658 za Maglajliievu grupu, 3629 za de-
mokrate , 1317 za Hrvatsku pudku stranku, a 525 za socijaliste. Od
10 mandata dobila je Spahina grupa 5, radikali 2, zemljoradnici 1,
Hrv. republikanska seljadka stranka I (dr. Juraj Krnjevid, odnosno
Mato Spionjak) i velikosrpska stranka 1.
Travnidki j e o k r u g i m a o 7 6 . 2 5 8i z b o r n i k a , ' o d k o j i h s u
na birali5te do5la 53.793,te je 18.691glasovalo za Hrvatsku repu-
blikansku seljadku stranku, 13.870za Spahinu grupu. musliman ,
12.322za radikale, 4223 za srpske zemljoradnike, 1733 za Maglaj-
liievu grupu, l23I za Hrvatsku pudku stranku, ll34 za Hrvatsku
teZadku stranku, 436 za demokrate; a 133 za vanstranadku listu
Popadiia. Od 7 mandata poludila je Hrvatska republikanska se-
162
Rezultati izbora u Dalrnaciji, Bosni, Hercegovini i u faftol
ljadka stranka 3, Spahina grupa 2 i radik ali 2. Od HRSS su izabra-

ni: Ivan Radii kao nosioc listine, te Ivo eelan u Livnu i Nikpla
Turalija u Bugojnu.
Mostarski j e o k r u g i m a o 6 7 . 8 1 2i z b o r n i k a , o d k o j i h j e
glasovalo 54.137,i to 10.200za Spahinu grupu muslimanske orga-
nizacije, 11.163za Kordiievu listu Hrvatske republikanske se'lja-
dke stranke, 10.882za sluZbenu (Prekinu) listu Hrv. republikan-
ske seljadke stranke, 8713 za slulbenu listu radikala, 21ffi aa Hr-
vatsku pudku stranku, 4479za posebnri (Ivani5eviievu) listu radi-
kala, 5518 za srpske zemljoradnike, a 588 za demokrate. Od 7
mandata dobila je Hrvatska republikanska seljadka stranka 4, i
to 2 sa sluZbene (Nikola Preka i dr.,Bari5a Smoljan) i 2 s Kordi,
ieve liste (Kordii i Mlinarevii), Spahina grup.amuslimanske orga-
nizacije 2, a sluibena radikalska lista I mandat.
B i h a i k i je okrug brojio 43.905izbornika, koji su glaso-
vali, i to 14.977 za" Spahinu grupu Jugoslavenske muslimanske
organizacije, 12.099 za srpske zemljoradnike, 10.450 z^ radikale,'
2760 za demokrate, 2352 za Hrv. republikansku, seljadku stranktr
a 1267 za Maglajliievu grupu muslimana. Od 6 izbornih mandata
poludila je Spahina grlrpa 2, tadikali 2 i srpski zemljoradnici 2.
Ban jaludki j e i z b o r n i o k r u g i m a o 1 0 8 . 7 3 3i z b o r n i k a , o d
kojih su glasovala 83.302i to: 26.920za Radikalnu stranku, 18.906
za zemljoradnike, 13.024 za. Jugoslavensku muslimansku organi-
zaciju, 10.215 za Hrvatsku republikansku seljadku stranku, 5089
za Demokratsku stranku, 3642 za listu prof. Nikole Zadta, 1362
za listu Sulejmana Salih api6a, 1233 za Hrvatsku pudku (klerikal-
nu) stranku, 863 za listu Jovana Stojanqviia, 771 za listu Ahmeta
Seriia (prista5a Maglajliieve stranke), 1002 za listu Riste Bogda-
noviia, a 271 za listu dra Franje Nikiia. Za narodne su zastup-
nike izabrani radikali: Nikola PaSii, Stijepo Kobasica, ravnatelj
rijedi< iz Sarajeva, Du5an Subotii, proto iz'Bosanske Gra-
"srpske
diSke i Kosta Majkii, eparhijski referent iz Banje tuke; od zem-
lj oradnika : Jovan Jovanovii, bivSi poslanik kralj evine Srbij e u
Londonu iz Beograda, Stanko Miletii, okruZni sekretar Saveza
zemljoradnika i zBanjaluke, i Milan Dakovii, zemljoradnik izBre-
zilana; od muslimana: Hamzalija Ajanovii, urednik >>Pravde<iz
Sarajeva, te Mustafa beg Kapetanovii, odvjetnidki perovoda iz
Dervente; a od Hrvatske republikanske seljadke stranke: Pavle
Radii, zadtui.ni dinovnik iz Za{reb'a.
163
PotitiEki razvol poslije izbo,ra god. L923.
l z b o r n i o k r u g s u d b e n o g a ' s t o l au S u b o t i c i imao je 34.027

izbornika; od kojih je glasovals 22.666.i to: 7476 za Radikalnu
stranku, 5374za hrvatske Bunjevce,. 4054za Demokratsku stranku,
2729 za listu dra Ive Matiia, 1435 za listu dra Slavka Sederova,
E48 za Njemadku stranku, 523 za listu Lazara Petrovi(,a,2I1 za-
listu dra Fedora Niki(a, a 86 za listu r,emljoradnika Voje Lazi&r.
Za narodne su zastupnike izahrani radikali: clr. Jovan Radonjii,
Marko Jurii i Joca Vujii, hrvatski Bunjevci: Bla5ko ltajii i dr.
Franjo Sudarevii, te demokrat dr. Milan Sekulii. ,(U Somboru je
izabran bunjevadki Hrvat lvan E,vetovii, Zupnik iz Bada).
POTITIEKI RAZVOJ.POSLIJE TZBORA G. L923.

Radikali su kod izbora 18. oZujka 1923.doZivjeli politidki ne-
uspjeh, jer je od 372 narodnih zastupnika izabrano samo 108 ra-
dikala. Ova ih je dinjenica silno iznenadila, jer sd u predratnoj
Srbiji uvijek poludili ogromnu veiinu; kadagod je izbore provodi-
la Radikalna stranka. Naravno da su radikali odmah na5li i razlotJ
svojemu neuspjehu. ,'Sru5ili su nas Hrvati i Slovenci<, govorili su
radikali . ,rBez njih bi mi imali'veiinu; jer smo na izborima pobi
jedili srpske zemljoradnike i demokrate<<.
. Tako'se kod radikala prvi put javila misao o )amputaciji<.
t. j. da se iz kraljevine :Srba,Hrvata i Slovenaca'izbacesjevero-
zapadm krajevi, u kojima i.ivu Hrrrrrti i Slovenci. .Ntnogi su podeli
nu zernljopisnoj karti krojiti, Sto se sve ima odrezati. Svi su bili
j ednoga mnij'enj a, da svakako treba odcij epiti cij elu Sloveniju,
jer u njoj ne stanuju Srbi. Naprotiv je glede Hrvatske postojalo
rrekoliko razn\h projekafa. Jedni su predla1al| da se od dri,ave
odijeli samo ulaH.rvatska, t. j. i,upanije: yarai,dinska, zagrebadka,
bjelovarsko-kriZevadka i modruSko-rijedka. Drugi su bili spremni.
da toj Hrvatskoj dodajir takoder zapadni dio lidko-krbavske Zu'
panije, dok su treii bili pripravni odstupiti i Slavoniju, ali bez
Srijema. U jednom se slagahti svi radikalski >>ainputirci<<,da naime
nikako ne daju Bosnu i Hercegovinu, koje su toboZe >disto srpske
zemljeo; isfo tako ne"daju Ddlmaciju, koja ie >Velikoj Srbiji<
sluZiti kao izlaz na Jadran'sko more
Dok su tako radikali raspravljali o >amputaciji<, dotle je
njihov,voda Nikola PaSii razmiSljao o torne, kako li ie moii sa-
'u
duvati vlast svojoj ruci. On je dobro zrtao, da ga mtze demo-
krati, koje mg je uspjelo na, izborima tako slomiti. da ih je goto-
164
Politidki razvoj'poslije izbora god. 1923.
vo raspolovio. Zato je Pa5ii odludio, da 6,epoku5ati pregovarati

s Radiiem, jer de tako stv"oriti vladinu veiinu, koja ie brojiti 180
zastupnika.
Medutim se i kod Slovenaca i kod bosanskih muslimana po-
javila Lelja za suradnjom s Hrvatskom republ-ikanskorn seliadkom
strankom. I dr. Antun Koro5ec i dr. Mehmed Spaho uvidahu, da
ih s Radiibm spaja politidka borba protiv beopradskoga centrali-
zma uz telnju, da se Hrvatska, Bosna i Slovenija odri,e kao po-
sebne jedinice unutar drlave Srba, Hrvata i Slovenaca. Zato su
i Koro5ec i Spaho jdvili Radiiu, da dolaze k njemu u Zagreb na
pregovo.reo stvaianju'rFederalistidkoga Bloka".
To su doznali novinari, koji su poslije izbora neprestano
oblijetali Stjepana Radiia. Novinari su u Beograd javili i vijest
o dolasku dra Spahei dra Koro5ca uZagreb, sto je dakakoproiz-
velo senzaciju u politidkim krugovima. Beogradske su novine
pisale, da je vei stvoren Federalistidki Blok, nasto im Raditi u
svojem tjedniku Domu.. od 1. travnja 1923. odgo-
"Slobodnom
vata:
>Gotovo je i viSe, nego li Federalistidki Blok. Gotovo je to,
da Slovenci, Hrvati i Herceg-Bosna sa 1l I narodnih zastupnika,
s kojih 700.000izbornika, a s dobrih 5 milijuna probudettog" i
organiziranoga naroda idu posve sloZno proti beogradskom cen-
tralizmu zato, da se ne dijele ni Slovenija ni Hrvatska ni Herce.r1-
Bosna; zato, da ni u Ljubliani ni u Zagrebu ni u Sarajevu ne vla-
daju niti Pa5iievi niii iei3i sluZbi:nici zato da Slovenci kao narod,
i Hrvati kao narod, ^ Herceg-Bosna kao posebna historij ska
zemlja imaiu sve ono, za Sto je narod sposoban, pa Sto narod
zahtijeva i za Sto je narod glasovao s dotle jo5 nevidenom slogom
i odu5evljeniem.< ,
Radii je 5. travn ja 1923. pozvao svgje prista5e, da 15. trav-
nja dodu u Zagreb na veliku skup5tinu, koja (,e se odri,ati-na
Borongajskirn livadama, jer u'gradu nema dosta prostranoga trga
za takovu skup5tinu. IJz poziv na tu skup5tinu Hrvatske republi-
kanske seljztdkestranke obara se Radid u Domu.. na
"slobodnom
Nikoiu Pa5iia, za kojega pi5e i ovo:
,Preuzeo je Pribiieviievu batina5ku potitiku, p8 je odmah
podeo provoditi one odredbe Vidovdanskog ustava, koje su izme-
du Hrvata i Srba iskopale dublj i iaz i stvorile veie opreke, nego
li je kroz stolieia mogla udiniti udruZena politika austro-niad-
Zarsko,talijanska. Zato 6e Pa5ii doZivjeti nepomirljivu borbu
165
Politi[ki razvoj poslije izbora god. 1923.
svih, koji su protiv toga. Ali i usprkos tomu Hrvati ipak i nadalje
lroie, i,ele i tra:ze prayedan i posten spor azum sa srpskim naro-
dom. oni drZe, da je taj sporazum odmah mogui, ali ne vi5e niti
s Pa5iiem niti s radikalima. Hrvati de svaku surovu silu sa strane
PaSiia i radikala suzbiti snagom svojega duha, neodoljivom sna-
gom svoje seljadke republikanske i dovjedanske politike. Neka
se toj politici ne rugaju oni u Beogradtr, jer ie im doskora prisje-
sti njihov podrugljivi smijeh, buduii da ie sada u na5e mirotvor-
no republikansko kolo javno i otvoreno stupiti takoder Sumadin-
ski i macedonski i crnogorski seljak. Srpski ie seljak rame uz
rame stati uz hrvatskoga i uz slovenskoga seljaka. Prelazimo
preko Pa5iia, te iemo se pozdraviti s Davidoviiem, ako bude
imao srca rije5iti se Pribi(,evi(,a. Prelazimo ravno k srpskom se-
fjaku, ali ne kao k bratu, - jer je neumjesno govoriti o bratstvu,
kad nam gospodski Beograd prijeti krvlju i pokoljima,*) - nego
kao k dovjeku, radniku i mudeniku<.
'
Iz Beograda je 9. travnja 1923.u Zagreb doSao ministar dr.
Divo Supilo. On je posjetio profesora dra Rudolfa Horvata, koji
ga nikada prije nije vidio ni poznavao. Supilo je rekao, da ga
Salje Nikola Pa5ii, koji Zeli stupiti u pregovore s Radiriern glede
sastava nove vlade. Pa5ic je pripravan ustupiti 9 (dakle polovicu
svih) ministarstava, od dega bi 6 pripadalo Hrvatskoj republikan-
skoj seljadkoj stranci, 2 Slovencima, a I bosanskim muslimanima.
Supilo je Horvata zamolio, da o tomu obavijesti Radiia, pa da
ga uputi, neka eventualne pregovore vodi s pokrajinskim namje-
snikom drom Ernestom C;imiiem, koji je za tu stvar Pa5iiev opl.l-
nomoienik.
Horvat je nato po5ao k Radiiu, koji je pristao na sastanak
sa eimiiem, ali je Horvata zamolio, neka sutradan udesi Sastanak
u svojoj kuii, jer bi inade novinari odmah opazil| ako Radii pode
u bansku paladu ili ako Cimii dode k Radiiu. Tako se Radii 10.
travnja sastao sa eimiiem u Horvatovoj kuii, gdje su razgovarali
puna 3 sata. Nato je Horvat otpratio Radiia u njegov stan. Putem
mu je Radii rekao: ie5 u novoj vladi biti ministar prosvjete<<.
"Ti
Horvat je Radiiu odvratio, pokazav5i prstom na smetlara pred
zSradom Obrtne Skole: >>Akobi Hrvatskoj bilo od koristi, da po-
*) Ovdje Radii cilja na beogradski dnevnik >Balkan<, koji je tada pisao:

>>Neka Zagteb vidi svoje ulice malo poprskane krvliu... Tko bi poslije toga
poku5ao da se buni, ima da bmasti konopac! To je najbolji lijek za ozdrav-
ljenje od bolesti separatizma<.
L66
>Markov protokol< od 13. travnja 1923.
medern ulice, pripravan sam biti smetlar. Ali za.ministra u Beo-

grad ne idem, jer bih umro od stida i Zalosti.<
Sutradan su u Beograd po Radiievoj odredbi do5li narodni
zastupnici dr. Vlatko Madek i dr. Juraj Krnjevii. Oni su tamo
razgovarali s radikalima, narodito s Ljubom Jovanoviiem, koji
je poslije toga otiSao u kraljevski dvor, da o tom obavijesti kralja.
Nato je PaSii odredio, da u Zagreb na pregovore s Radiiem podu
Marko Duridii kao predsjednik zastupnidkoga kluba Radikalne
stranke i dr. Vojislav Janjii kao tajnik glavnog odbora Narodne.
radikalne stranke.
),MARKOV PROTOKOL(.
Marko Duridii i dr. Vojislav Janjii posjeti5e 12. travnia
1923. Stjepana Radiia, s kojim su razgovarali preko jedan sat.
Radic ih je obavijestio, da su u Zagreb stigla detiri slovenska i tri
muslimanska zastupnika pod vodstvom svojih predsjednika
dra Antuna Koro5ca i dra Mehmeda Spahe. Kako ie Hrvatska.
republikanska seljadka stranka vei sa Slovencima i-muslimanima
zakljudila Federhlistidki BIok, mogu se daljnji pregovori voditi
samo izmedu radikala i toga Bloka. Tako su u petak 13. travnja
odt/zana dva duga sastanka - jedan prije a drugi poslije podne.
Sastancima je prisustvovao takoder narodni zastupnik BlaSko
Rajii u ime Bunjevaca iz Badke.
Na tim je sastancima- na prijedlog Stjepana Radi(a -- zlt-
kljudeno ovo: Narodni zastupnici- Hrvatske republikanske selja-
dke stranke ne ie poii u Narodnu skup5tinu, da ostanu vjerni svo-
joj dotada5njoj taktici. Naprotiv ie zastupnici bosanskih musli-,
mana i Koro5deve Slovenske ljudske stranke poii u Beograd, ka'-
mo ie doii i 3.hrvatska bunjevadka zastupnika iz Badke, koji ie
se'prikljuditi KoroSdevu klubu. Ovi ie zastupnici u Narodnoj
skup3tini diniti centrum (sredi5te) izmedu radikala i opoziciie.
Pa5ii neka sastavi homogenu vladu od samih radikala, jer dr.
Koro5ec i dr. Spaho sa svojim zastupnicima ne ulaze u vladu, nego
ie samo kontrolinti njezin rad, koji ima biti po3ten i pravedan.
Opaze li, da radikalska vlada dini nasilja ili korupciju, sloZit ie se
s opozicijom i sru5it ie takvu vladu,
, ' Za u?vrat, Sto ie Pa5iiu omoguciti distu radikalsku vladu,
tra:ziRadii, da se ne provede onaj dio Vidovdanskod ustava, koji
govori o diobi driave na oblasti. eim ie Pa5ii podeti parcelirati
t67
>Markov protokol< od 13. travnja L923.
hrvatske zemlje. na one oblasti, kakve je beogradska vlada

inicijativom Svetozara Pribiieviia zakljudila 26. travnja 1922.,
nalolit ie Radii narodnim zastupnicima Hrvatske republikanske
seljadke stranke, da u punom broju podu u Beograd, gdje ie opo-
ziciji u Narodnoj skup5tini omoguiiti pad radikalske vlade.
Nato je u detiri primjerka sastavljen protokol (zapisnik), u
kojem su nanizani stvoreni zakljudci. Protokol su potpisali pri-
sutni radikali, muslimani, Slovenci, Bla5ko Rajii i nekoliko dlano-
va Hrvatske republikanske seljadke stranke. Kako je prvi potpi-
sao Marko Duridii, kao po godinama najstariji od svih prisutnih
narodnih zastupnika', rekao je Radii, neka se taj spis zove rrM a r-
kov p.rotokol<<. Po jedan primjerak ,Markova protokolao
dobili su Radii, dr. Spaho, dr. Koro5ec i radikalski izaslanici.
lza togaje slije'dio n,eobvezatanrazB,ovorprisutnih narodnih
zastupnika. Tom je prigodom zakljudeno, da se sadrZaj oMarkova
protokola.< ne ie objaviti. Nato je dr. Rudolf Horvat primijetio,
da ie za taj sadrlaj sigurno doznati Svetozar Pribiievid, s koiim
dr. Vojislav Janjii podrLaje prijateljske veze. Janjii se toboLe
na5ao povrijeden, te je pozivom na svoje sveienidko zvanje obe-
(:ao, da vi5e ne ie politidki suradivati s Pribiievidem niti ie mu
priopiiti sadrlaj protokola".
"Markova
Mnogobrojni su novinafi traiili od Radiia i drugih narodnih
zastupnika komunikej za svoje novine. Nato im je Radii spora-
zumno s radikalima dao ovo "Saopienje o vijeianju izaslanika
Narodne radikalne stranke sa predstavnicima naroda hrvatskoga
i sloveirskoga i Jugoslavenske muslimanske organizacije<<:
poslanidkog kluba i sekretar glavnog odbora
"Predsjednik
Narodne radikalne stranke gospoda Marko Duridii i dr. Vojislav
Janjii sastali su se najprije na poldrugsatni raz{ovor sa pred-
sjednikom Hrvatske republikanske seljadke sfranke g, Stjepanom
Radiiem, FL je utvrdeno, da kako Narodna radikalna str'anka
tako i Hrvatska republikanska seljadka stranka smatraju i potre-
bnim i moguiim, da se medusobna sporna pitanja izmedu Hrvata
i Srba rijeSe uzajamnim sporazumom.
Zatimsu.obadva izaslanika NRS sa predsjedni5tvom HRSS,
te sa detvoricom izaslanika Slovenske ljudske stranke i s trojicorn
izaslanika Jugoslavenske muslimanske oft,anizacije oilrLali dva
odulja r^zgovora, u kojima je konkretizftano vi5e todaka, koje bi
se imale izvr5iti kao preduvjet sporazuma, a koje po naravi stvari,
168
>Markov protokol<< od 1,3. travnja 1923.
-- jer se tidu promjene reZima u duhu ustavnosti i zakonitosti,

te popravka administracije u duhu samouprave, - mote najla-
glje rije5iti homogena vlada Narodne radikalns stranke.
Prema sporazumu u ovoj glavnoj praktidnoi stvari udeieno
je i dri,anje svih zastupnika spomenutih stranaka kod otvorenja
Narodne skup6tine dne 16. travnja ove godine. Zakljuteno je, da
se razgovori nastave u svrhu definitivnoga sporazuma(<.
Iz ovsga su saopienja novinari doznali stvarno samo to, da
ie radikali i nadalje ostati sami na vlasti u Beogradu. To se zna-
tiZeljnim novinarima dinilo premalo. Zato su na veder, kada su
radikali otputovali u Beograd, sali.ietali Stjepana Radiia, da im
dade vi5e obavijesti. Radii je popustio nagoyaranju, te je novi-
narima diktirao ovo:
,rTedajem rasprava, koje su vodene u detvrtak i petak (12.
i 13. travnja), mi smo Hrvati naglasili, da smo se htjeli uvjeriti,
je li Radikalna stranka dri,i, da je za nju dobro, ako ona ipak
upotrijebi silu za slutaj, da ne dode do sporaztrma.,pa je li drL,i,
da je stvarna slabost, ako bi se utekla sili. Nato su preclstavnici
Radikalne stranke Duridii i dr. Janjii odgovorili, da Radikalna
stranka ima davne slobodarske tradicije i parlamentarna nadela,
te svaku upotrebu sile smatra nesreiom.
Mi smo nato upozorili, da ako bi do5lo do obnove radikal-
sko-demokratske koalicije tako, da u Demokratskoj stranci odlu-
duje Pribiievi(, (za koga Duridii i Janjii tvrde, da u demokrat-
skom zastupnidkom klubu ima veiinu sa svojih 30 pristaSa), - u
tom bi sludaju Hrvati to smatrali provokacijom, te bi svoju opo-
ziciju nastavili poo5trenim metodama do najskrajnijih granica.
Glede demokr ata - bez obzira na to, koliko ima medu nji-
ma ,desnidara<<,t. j. Pribiieviievih prista5a, - izjavili smo, da bi
s njima bio naS sporazum idejno lak5i, nego li s radikalima, ali
stvarno tei,i, i to prvo zato, Sto su demokrati kod Srba u manjini,
a drupfozato, jer g. Davidovi(, zamjera g.Pa5iiu, Sto je on za tri
naroda, dok je PaSii u stvari za srpski narod, kako smo i mi logi-
dno za hrvatski narod. Po tome vidimo, da je kod Davidoviirr
nastala, recidiva na gore, pa da on kani preuzeti Pribiieviievtr
ulogu, i to ne samo ulogu branitelja dri,ave, Sto bi se dalo
razumjeti, - nego i ulogu branitelja sluZbenoga narodnog jedin-
stva, o kojernu je narod kod izbora kazao svoju rijed. Narod je
naime odbib to gledi5te.
169
/
>>'Markovprotokol<< od 13. travnja L925.
Najvi5e se je raspravljalo o promjeni reZima, i to u smislu

covjerinosti, ustavnosti i zakonitosti, te o promjeni administracije
u smislu samouprave. I Slovenci i muslimani i rni Hrvati naveli
smo di[av niz straSnih dinjenica, i to takvih nedovje5tva i bezako-
nja, da su se radikalski izaslanici uistinu potresli. 'fo je n. pr.
uredovanje.Landarmerije kod nas, gdje ona vrSi funkcije admipi-
strativne, sudbene i financijske, i to ne kao asistencija nadleZnih
upravnih, sudskih i financijalnih dinovnika, a kraj toga je Lr
disciplini podvrgnuta samo vojnidkim vlastima.
Ovo je kod radikalskih deleglta izazvalo uZas i zgrai,anje,
narodito pak, kada smo im dokazali, da je .u Hrvatskom selu kod
Topuskoga nedavno u jednoj noii 16 oruZnika pod vodstvom
jednoga dasnika provalilo u 15 kuia, gdje je na smrt isprebijalo
oko stotinu osoba. Orui,nici su tamo ljude svladili do gola, te ih
postavili izrnedu bajuneta, par ih silili ljubiti bajunete, jer da im
je to i Bog i kralj i republika.
Mnogo je bilo razgovora o gospodarskim i prometnim pita-
njimar, narodito pak o nacrtu za iz{;adnju i dopunjenje i,eljeznidke
n'reZrc,kako je to pro5le godine izradio kongres jugoslovenskih
ini,infta i arhitekata u Saraie,vu. Predsjednik Hrvatske republi-
kanske seljadke stranke upozorio je, da on i cijela njegova stranka
ovaj nacrt usvaja kao sastayni dio svojega aktuelnoga gospodar-
skoga programa.
U raspravi o kulturnim i gospodarskim pitanjima najZivlje
sudjelovahu Slovenci, rnuslimani i bunjevadki zastupnik pop
tsla$ko Raj ii. Za politidki j e postupak prihvaien prij edlog dra
Vlatka Madeka.Taj ie prijedlog biti progla5en na skup5tini u
Borongaju.
Oba su radikalska zastupnika - narodito pak dr. Janjii, taj-
nik radikalskoga odbora, - na svaku stvar odgovarali, tumadili,
nznja5avali i davali desto tako vaine i zgodne izjave, da je napo-
kon - iza dosta velike napetosti i ttotovo potpunog nepovjerenja
- nastalo odevidno pribliZenje.
Svi udesnici ovih rasprava uvijek su zajednidki objedovali
i vederali. Zajednidki su se na Mirogoju poklonili hrvatskim pre-
poroditeljima, te Preradoviiu, Senoi, Rarlkomu i srpanjskim :zrtva-
ma. Mirogoj je narodito na Slovence udinio vanredan utisak, a dr.
Janjii je uvjeravao, da takova groblja nemaju ni Genova ni Mi-
lano, pa valjda ni cijeli svijet.
170
!
Sjednica narodnih zastupnika IIRSS. 14. travrAa L923.
Tom je prigodom predsjednik Hrvatske republikanske se-

ljadke stranke protumadio socijalni momenat u razyoju hrvatske
kulture. On je upozorio, da su svi spomenuti velikani sa socijal"
noga gledi5ta upravo pretede seljadkoga pokreta u Hrvatskoj.
. Zatim su svi. po5li u Sestinsku dolinu, gdje su posjetili grob
dra Ante, Stardeviia. Tamo5nja je'okolica udinila na Slovence
neizbrisiv dojam. Napokon su posjetili i Radiievu vilu, koja je
kod izbora 18. oZujka sluZila protivnicima kao korte5ko sredstvo.
Na koncu svojega komentara predsjednik je Flrvatske re-
publikanske seljadke stranke posebno naglasio i podcrtao, da. je
potanko ptecizban zakljudak o nastavku pregovora((.
SJEDNICA NARODNIH ZASTUPNIKA HRSS.

lJ Zagrebu se 14. travn ja 1923.sastalo 65 narodnih zastup-
nika Hrvatske republikanske seljadke stranke. Sjednica je odr-
Lana u krasnoj ovalnoj dvorani palade, koju je godine 1882. na
Zrinskom trgu broj 12 sagradio veleposjednik Ljudevit barun
Vranicani, a koja je godine 1923.pripadala rodoljubnom veletr5cu
Milanu Prpiiu.
Na sjednicu su do5li narodni zastupnici: Stjepan Radii, dr.
Vlatko Madek, Josip Predavec, dr. Rudolf Horvat, Juro Valedic,
dr. Stjepan KoSutii, Vinko Trnjar, dr. Juraj Krnievii, Petar Ru-
san, dr. Ivan Pernar, Mato Jagati(,, dr, Ljudevit KeZman, Ivan
Robii, dr. Ante Adiija, Eda Markovii, dr. Stjepan Ortner, Franjo
I{aldii, dr. Stanko Sibenik, Andrija Tulidii, dr. Nikola Nikii, Ivan
Bartolovii, Filip Laku5, Fabijan Vidakovii, Luka Medad, Mijo
Stuparii, Franjo Rafaj, Tomo Jali,abeti(,, Fran Skrinjar, Martin
Crndii, Franjo Pancer, Josip eiZmekovii, BlaZ Salamon, St.iepiln
Uroii, Stjepan Dombaj, Stanko Miklau5ii, Marko Do5en, Karlo
Brkljadii, Jakob Schoblocher, ing. August Ko5utii, Nikola Srdo-
vii, Juraj Znidariq Ivo ealdarevii, Nikola Ova4in, llija Marti-
novii, Mato Babogredac, Stjepan Klaii, Rudolf Herceg, Karlo
Kovadevii, Petar Dobrinii, Vinko Lovrekovii, Mato Spionjak,
Ivan Radii, Nikola Preka, Tomo Vojkovic, dr. Bari5a Smoljan;
Pavle Radii, Ivo e elan, Rude Baiinii, dr. Stjepan Buc, Josip
Kirin, Mato Goreta, dr. Josip Vandekar, Stjepan eiZmeSija, Jakob
Hrupii i dr. Duro Basaridek.
Radii je prije podne bio na sjednici ugodno raspoloZen, te
je veselo pripovijedao, Sto li je sve juder i prekju(er razgovarao
t7t.
Sjednica narodnih zastupnika HRSS 14. travnja L928.
s radikalima. Potanko je zastupnicima p.rotumadio sadrZaj ,Mar-

kova protokola<. Nato se raspravljalo o tomu, hoie li u zastup-
nidki klub Hrvatske republikanske seljadke stranke biti primljeni
narodni zastupnici Kordii, Mlinarevii i dr. Drinkovii, koji su
izabrani glasovima izbornika HRSS.
Sjednica je nastavljena poslije podne, ali u posve drugonr
raspoloZenju. Radii je donio popodnevni dnevnik, u kojemu ga
je razo(,arala vijest, da je dr. Vojislav Janjii, dim je jutros
stigao u Beograd, odmah po5ao u klub demokratske stranke, gdje
je Svetozaru Pribiieviiu izvijestio o razgovorima, koje su radikali
12. i 13. travnja vodili u Zagrebu, te o sadri,aju oMarkova proto'
kolao, premda je taj sadri,aj imao - po svoioj obvezi - duvati
kao politidku tajnu.
si imao pravo(, rede Radii diu Rudolfu Horvatu,
"Ti "kada
si iurier popu Janji6u izjavio, da nije vrijedan na5eg povjerenja.
A kad je takav karakter tajnik glavnog odbora Radikalne stranke.
. tko ie ondtr moii vjerovati radikalima?<
Kada su prisutni narodni zastupnici doznali z^ nastavak
Janjiievih veza sa Pribiieviiem, podeli su glasiro govoriti protiv
suradnje Hrvatske republikanske seljadke stranke s Narodnom
radikalnom strankom. Radii ih je mirio, da oMarkov protokol,, ne
zna(,i nikakvu suradnju, pa da se Slovenci, muslimani i Bunjevci,
koji ie poii u Narodnu skup5tinu, mogu sloZiti s ostalom opozici-
jom, te sru5iti radikalsku vladu, ako bi poku5ala raditi drukdije,
nego li su se njezini izaslanici obvezali tMarkovirn protokolom...
Sutradan je Radii na velikoj skup5tini u Borongaju o za-
kljudcimer, koje su stvorili zastupnici Hrv. republikanske seljadke
stranke, izvijestio narodu ovako: -
je proditan zapisnik, koji su potpisali predstavnici
"Najprije
naroda hrvatskoga, predstavnici naroda slovenskoga, zastupnici
Jugoslavenske muslimanske organize.cijei izaslanici narodne Ra-
dikalne stranke. U tom je zapisniku todno navedeno, 3to imadu
nadiniti Pa5ii i beogradska vlada, da se istom podne sporazumije-
vati. To su preduvjeti.sporazuma, preduvjeti mira, i dok se ti ne
ispune, ne sporazumijevamo se i ne razgovaramo prije. Sto ie. to,
potanko vam ne moZemo reii, jer Srbi nisu pristali na to, ali je
izvje5teno novinstvo i sad vas izvje5iujem, da su tamo dvije
stvari: ima se taj dana5nji sistem ili vlada prornijeniti u duhu
dovjedanstva, ustavnosti i zakonitosti. Pfiznali su nam dakle u
onom dasu, da je ova vlada neustavna i nezakOnita. Sto se ima
172
Borongajska skupBtina Hrvatske republikanrke seljadke stranke
udiniti u Hrvatskoj i Slavoniji, Bosni i Vojvodini, to je tarno po-

tanko napisano. Za Hrvatsku sam ja diktl;".ao,za Sloveniju Ko-
ro5ec i Brej c, za Bosnu Spaho, za Yojvodinu Bla5ko Rajii. To je
odmah napisano i potpisano, zato imaju izvr5iti Sto prije to
bolje. A kad to svr5e, onda se moZemo tazgovarati o sporazumu.
Sto se jo5 ima udiniti? Ima se promijeniti uprava, tako da narod
-.r njoj odluduje. I na to su pristali. To su pis,mo odnijeli jedno u
Beograd, jedno Koro5cu u Ljubljanu, jedno Spahu u Bosnu, a je-
cino je kod nas. Ono beogradsko pismo ima PaSii u dZepu. Neka
ga ima, ako ga srcu primi, dobro za njega i za nas. To je prva
vijest. Drugo: Mi smo juder na sjednici raspravljali, Sto iemo
s Drinkoviiem, s Kordiiem i Mlinar.eviiem, koje su izabrali na5i
ljudi, republikanci, hrvatski seljaci, u uvjerenju da su oni na5i.
Stvorili smo ovaj zakljutak: ova su trojica ljudi u politici nepo-
5teni. Drinkovt(: zato, jer je prijevarom postao kandidat, a isto tako
i Mlinarevii i Kordii, pa smo stvorili zaklju(,ak, da stranka i klub,
koji s njima budu u dru5tvu, nema sa 70 hrvatskih zastupnika ni-
kakova opienja. Neka budu divljaci, Sto i jesu. MoZda . oni na-
prave svoj .klub, i ba5 ie to biti fino trojstvo. Treii je zakljudak
ovo: na5 odbor za sporazum se sastaje sutra i sve ie raspraviti,
Sto je potrebno, da predloZi Srbima, ako dodu u Zagreb, a ako
ne dodu, ffii u Beogra.dne iemo. Ali du vam jo5 nesto reii: Ako
bi vidjeli, cla su podeli divljati kao Turci, i da hoie da nam navale
nove milijarde zajma, ili da naprave novi dug, ili riak da nas uvuku
u rat, onda ie nas 70 doii u.Beograd kao grom, to im osujetiti i
vratiti se natrag u Zagreb...
BORONGA,JSKASKUPSTINA HRVATSKE
REPUBLIKANSKESELJAEKESTRANKE.
KiSa je podela padati vei 14. travnj a 1923.,a lijevala je kao
izkabla cijelu narednu noi. Ipak to nije osujetilo dolazak prista5a
Hrvatske republikanske seljadke stranke na skup5tinu u Zagreb.
Seljaci iz Posavine i Zaporja pje5adili su gotovo cijelu nod. Je-
dnako su noini odmor izgubili oni Hrvati,'koji su iz Podravine
i Slavonije putovali u prepunjenim vagonima. Na skup6tinu je
doSlo mnogo ljudi iz Bosne, Banovine, Poktrplja, Moslavine, Pri-
morja i Gorskoga kotara, a daleko najvi5e iz Zagreba i okolice
zagrebalke.
173
Borongajska skupEtina Hrvatske republikanske'selja[ke strankd
Premda je i u jutro 15. travnja padala kiSa, ipak se na. zrin-

skom i Jeladiievom trgu sastavila golema povorka, koja je kretala
kroz Juri5idevu, Dra5koviievu i Vla5ku ulicu prema Maksimiru,
zakrenuvsi pred njim na desno do predgrada Borongaja. Ovamo
su jurili takoder brojni automobili i fijakeri, koji su dovaZali imu-
inije Zagrepdanepa domaie i strane novinare. Po sudu nepristra-
nih ljudi sabralo se na borongajskim livadama oko 80.000ljudi. Sva-
kako je to bila najveda politidka skup5tina, koja je dotle odrL,ana
u Hrvatskoj. A sav je taj narod - premda vei izmuden hoda-
njem - puna tri sata stajao tako reii u modvari. Mjestimice je
na livadi bilo toliko vode, da je ljudima sezalado gleZnja. Pa ipak
su prisutni hrvatski rodoljubi sve to podnijeli od i,e|je, da vide
i duju svojega oboi,avanoga vodu. R a d i i je na toj skup5tini iz-
rekao ovaj govorl
Hrvatski republikanski narode! Braio, seljaci i radnici, go-
spodo .qradani! Svi znate, - ^ koji ne znate, sada iete duti, --- da
je napokon predsjednik beogradske vlade g. Pa5ii spoznao, da
osim nekoga Radiia fostoji hrvatski narod, a osim hrvatskog na-
roda da postoji ne5to viSe. To jo5 nije poznato, a to ie spo-
znati, da postoji hrvatska narodna snaga, - ona duhovna snaga,
kojom je prije trista i pedeset godina po{aleni kmet Matiia
Gubec stupio viSb, nego li je Sljeme, viSe, nego Sto je Himalaja;
stupio je na prve vrhove, stupio je na vrhuoac dovjedanstva i
pravednosti onda, kad su gospoda mislila: Ja sam gospod i Bog
tvoj,350 godina vladala je kojekakva vlada i sila. Ta snaga duha,
ta snaga dovjedanske misli, ona je danas s hrvatskim narodom,
i jer je ta snaga poslije svjetskoga rata mirotvorna, koja stva-
rL, a ne ru5i, koja skuplja, a ne razdruluje, koja podirze,a nc
gazi, hrvatsko je narodno zastupstvo poslalo sutra osam dana
u Beograd prve svoje poruke, prve svoje upite: jeste li se opa-
metili barem toliko, da znate, da se nad Hrvatskom ne moZe vla-
dati silom? Mi time nismo pitali, horiete li se odreii sile, jef
znamo, da sva ta gospoda luduju. Oni se sile odreii ne mogu,
toliko oni nisu dovjedanski, toliko nisu pametni; ali su isku-
stvom naudili, da se nad l{rvatskom ne moie vladati silom.
Ljuba Jovanovil, mozak te radikalne stranke, na.taj upit: hoiete
li i nadalje vladati u Hrvatskoj silom, odgovorio je jednom stra-
hovitom optuZbom na na5u gospodu, koja su se digla do naroda i
protiv naroda. Kazao je: Mi vam nismo krivi, mi Srbijanci, na-
rodito ja. Mi smo znali, da u Hrvatskoj postoji jedan narod"
174
Borongajska skup5tina Hrvatske republikanslie seljadke stranke
i znali smo, da se hrvatski narod nije odrekao svoga imena,

svoje proslosti, svoga duha i svoje buduinosti. Ali je do5ao va5
Trumbii, dosao je vas Drinkovii, dosli su Smodlake, dosao Je va,'r
Tomljenovii i oni su kazali >Mi Hrvati hoiemo biti Jugoslaveni,
hoiemo biti vaSi, a ne svoji, jer onda smo istom svoji, kad smo
vasi... A mi smo to jedva dodekali. I tako smo se udruZili. Mi
vi5e ne moZemo tako lako natrag. Magarac jedan, ka:ze >>natrag<<.
On se zbunio, nismo li mi prije dvije godine s dvjesta i tri-
deset hiljada izbornika kazali, da smo hrvatski narod i da smo
hrvatska dtLava. Akq mu je to malo, osamnaestogapro5loga mje-
seca kazali smo sa 480.000 izbornika, da su Slovenci slovenski
narod, Hrvati da su hrvatski narod, a Bosna da hoce biti svoja.
Ljuba Jovanovid je tu poka zao, da je pametan, ali da je politidkj
maSarac
Braio! Mi nemamo posla s drZavnicima, koji osjeiaju za so-
bom duh naroda, nego s drZavnicima i politidarima, koji se osla-
njaju na o5tricu bajuneta. I neka se oslone do kraja, vidjet ietc,
Sta ie biti. Zato, kad su do5li k nama u Za$eb radikali, u dva
dana raz{ov-ora najvi5e smo razgovarali o tome, hoie li se oni
odreii sile, hoie li jednom spoznati, da ih sila vude u propast,
^ nas u nepriliku. 'Gdje je ta sila, koja nas moi,e uprop'astiti?
To bi mogao biti samo sudnji dan i nitko drugi. I kad smo dva
dana govorili, onda su napisali i potpisali: Narodna radikalna
stranka za s.vemedusobne odnoSaje ne ie nigdje upofrijebiti sile,
nego sporazum. eim su potpisali ovo, odmah im je bilo :zao.Kad
su do5li u Beograd., taj dokumenat turio je u d\,ep g. Pa5ii i po
kazao ga trojici do detvorici. Cijeli svijet danas tako misli, da je
sila nesreia i da se sila upotrebljava onda, ako drugo ne moZe
biti. Mi clolazimo rietiri godine s prijedlogom: sporazum iskren
i po5ten i pravedan. A oni misle, da sporazum znadi biti Srbin
i ne samo'$rbin, oni misle da sporazum znadi, da najprije cijeli
narod digne tri prsta u znak, da odstupa od svoga uvjerenja i
pfiznaje nametnuto kraljevstvo. Mi se moZerno sporazumjeti, Sto
ie biti s tim kraljevstvom, kakovu iemo mu zada(,u dati naro-
dito u medunarodnim odno5ajima. To sve moZe biti, ali nikad
viSe ne ie biti kraljevska vlada u Zagrebu. Kraljevske vlade tr
Zagrebu republikanski narod ne moZe i ne ie priznati. Kralj mo/ze
biti znak naSemedunarodne zajednice; ako to ugovorimo, to moZe
biti. Ali da u Zagrebu bude kraljevska vlada i da mi toj kraljev-
175
Borongajska skupBtina Hrvatske republikanske seljadke stranke
skoj vladi dajemo soldate, pa da mi dajemo soldate i vojsku

kralju, koga mi nismo .izabrali, o tome nema debate.
Hrvatski narode! eetiri su godine pro5le, otkada mi govori-
rno i pi5emo. Oni misle, da mi govorimo jedno vama, a drugo
njima, jer su sami tako naudeni. Oni misle, da u novinama pi5emo
samo za vas, jer ste masa, a da vode ne5to drugadije misle. Sad
su se uvjerili, da,za nas fotelji, osobito beogradski, ne vrijede ni
koliko najjednostavniji So6tarski stolac. SoStar na svom stolcu
pravi cipele za sebe i za drugoga; on je jedan faktor, jer da mi
idemo bosi, bilo bi nas stid i'zitna. A oni, koji sjede na ministar-
skim stolicama, oni nas izuvaju i slabe, i hoie potvrdu priznanja,
da dobro rade.
Onda smo dalje govorili o B o sn i. eim se spomene Bosna,
Srbi odmah vele: ,'Gospodo! to ne moZe biti, Bosna je disto srp-
ska.o I sad je slijedila bujica, kako svako srbijansko selo, svaka
lena,'svako dijete fnisli na Bosnu. Lijepo! Neka misle. Kad im
redete, da je Bosna izabrala sa 190.000glasova muslimansku rela-
tivnu veiinu, onda su skodili: ,rJesuli Turci, jesu li Srbi, jesu li
Hrvati?.. To je rijeseno. VaSi Srbi Maglajlirievci; mukta5i, propali
.su. Muslimani Srbi ne znale u Bosni niSta. Muslimani Hrvati,
oni su dobili ovih. 18 mandata. I dujte: Spaho ih je dobio samo
zato, jer je svuda govorio, da ie poslije toga u Zagreb i da je s
Radiiem. I zato na5a bra(,a Muslimani ili treba da idu do kraja
ovim putem, da budu 6vrsti, ili da glavu upregnu u beogradski
jaram, da budu u ovome. Oni su sada'oti5li u'Beograd, jer smo se
tako sporazumjeli; ali svaki das mole nastupiti momenat, da naS
sporazum bude trai,io, da oni ostave Beograd i da pljunu na fo-
telje ministarske i na stolice skup5tinske. I vidite, mi ovdje Javno,
pred cijelim hrvatskim narodom velimo i porudujemo ovoJ mu-
slimanskoj organ izaciji, da ima toliko vrijednosti, koliko ce rmati
hrabrosti, pa da ie hrabrosti imati samo onoliko, koliko ce se dr-
lati samo onoga, Sto je narodu ne pisala, nego Sto mu je govoriler
C)na mu je govorila, da ie u Zagreb, da je s Radiiem. Muslimarl-
ska. organizacija mora biti ono, Sto je njezinih 16 Hrvata zastup-
nika. Spaho i joS jedan su Hrvati samo na pola, a 16 su otvoreni
Hrvati. Ako povedu hrvatsku politiku, imamo hrvatsku vedinu:
ako pak ne, sebe ie upropastiti, a nama ie napraviti malu nepri-
liku. Na svim vijeianjima oni su Sutjeli ili su Sovorili o Bosni,
o kojoj se te5ko .govori s radikalnom strankom.
176
Borongajska skup5tina 15. travnja Lgz$.
Zato se sjajno drLao K o r o 5 e c. Slovenci su uvidjeli, da

samo kao slovenski narod mogu s nama iii u jedan front. IIi ne
trebamo podvornika. Najgadnija, najsramotnija i naj ru:znija je
stvar, da brat ftai,i od brata, da mu bude sluga. Mi od Slovenaca
- niti od nikog - to ne trai,imo. Slovenci, kad su osjetiii, da bi
rni Hrvati, mi Hrvati republikanci, mogli Siovence osvijestiti, ne
zato, da nam budu sluge, nego da budu svoji gfospodari, da iitr
omoguiimo, da budu slovenski n a lo d, primili su se sami toga
posla.
Hrvati! Kad kaiete Hrvati, to nije od danas" Beograd misli,
da je to od juder: to je od hiljade i hiljade godina. I kad se ka7,e
Hrvati, onda to zna(i ne samo na5u snagu doviedansku, seljadku
i republikanskr-r.Prerna tomu mi ne bi u Europi dobro stajali, jer
u Europi kod mnogih politidara, kad im se kai,e dovjedanstvo, oni
misle, da je to kukav5tina, a njima treba soldate protiv Njemadke.
Kad im se kai,e republikanstrro, oni misle: to je mete:2, anarhija;
a kad im se kaie pokret<, oni misle: to je komunizam!
"seljadki
Nikad Europa nije bila tako glupa i tako tupa kao dana5nja.
Europa, gdje gospodare diplomati, u kojoj je Italija mudra, a joS
nije dosta, Francuska naobra:zena,ali nije mudra, jer se ne bi
tukla u Ruhru. Mi ovdje javno i otvoreno velimo: mi smo.mali
narod, i jer smo mali, trebamo velikih prijatelja i jakih, a ti su
nam prijatelji u velikom ruskom i velikom njemadkom narodu.
Kakovugod vladu imala Rusija, ona je na5a i mi smo njezim. I
kakovugod vladu imalar Njemadka, osim cesarsko-kraljevske i
vojnidke,'to nas nije briga.
Njemadki je narod najradiniji i najdestitiji, Sto se zamisliti
lnole od svih velikih naroda; radiniji od Amerikanaca i Engleza.
U privatnom svom :zivotu tako destit i tako valjan, da valjaniji
biti ne mole. S tim velikim njemadkim narodom mali hrvatski na-
rod stoji uvijek od sada do zadnjega daha. Zasto? Jer znademo,
da njemadki narod ne ie po drugi put udiniti ludost, da pregazi
koji mali narod. Njemadka je Belgiju pregazila i to ie skoro svo-
j om glavom platio Vilim, ali moglo se i gore dogoditi. Sad mi od
Njemadke ftaL,rffio,- ne ovdje, doii ie za to vrijeme, - da se
snade u Vij eiu Naroda, kad se tarno dode, da prva, moida i
jedina, ka:zeEuropi: ,Pa 5ta ludujete? Ta Zagreb je jedna europ-
ska prijestolnica. Zagreb ima svoju kulturu; pa je i ima. Za{reb
irna univerzLl, k:io i mi; ima tamo i profesora, kao kod ni,s; imri
Hrvatsl<a na mudili5tu 12
177
Borongajska skup5tina 15.'travnja L928.
tamo finih izloga, kao i kod nas; ima tamo modernih tvornica, ima
destitih plodnika, ima dak i dobru policiju, u koliko nije pod Beo-
'zadnja
gradom; a kad slu5a Beograd, onda je na.svijetu<.
No ima i ono, Sto vrijedi viSe, nego sve ostalo. eovjedanstvo,
naSe republikanstvo, na5 seljadki pokret, to su tri izvora, iz kojih
mi pijemo. Ali svijet toga ne vidi. Zato je na5a sreia, da svijet
vidi na$u katedralu, pa imamo i Sta pokazati; da svijet vidi na5u
akademiju, da svijet vidi na5e sveudili5te, na5u znanost, naSu in-
d.ustriju i tr€lovinu.
Vidite, ta legitimacija Zagreba, ona je na5em pokretu dala
europsku vizitkartu. Sad Europa vidi, da to nije komun\zam, da to
nije kukav5tina, da to nije klerikalizam, da je to stara predaja
naroda, koja na stare temelje kulture meie novu plodu, novu sa-
drZinu slobode. Mjesec dana od izbora, a ovdje su bili strani no-
vinari, da pitaju, oni znadu, - vei samo da se propitaju.
Znadu oni, da je tu Hrvatska, znadu, da je hrvatska veiina, i
kakva veiina! Znadu, da je na5a inteligencija, - ali ne Tomlje-
novii, Krizrnan i Vilder, - tr€go hrvatska inteligencija, koja se
kupi u Hrvatskoj Zajednici, da je ona uz republikanske predstav-
nike hrvatsk oga naroda.
Kad to Europa zna, onda ona.zna i to, Sto ie biti; onda treba
da bude toliko pametna, da ne postupa divlje. Ovo iemo i zaba-
raviti, ne iu reii zaboraviti, nego prekriZiti. Ali to se ne
zaboravlja, da je 30.000 seljaka bilo izbatinano i zatvoreno samo
radi republikanizma i da su na5e i,ene i djeca batinani; to se ne
ce nikada zaboraviti. Nikad vi5e ne ie se naii dovjek u na5im
redovima, koji ie reii, da smo mi i Srbi j e d a n narod. Krvnik
i njegova Lrtva nisu jedno. Mi znamo, da za to nije kriv srpski
seljak direktno; no ali kad on udara, kad on tude, or je osobno
kriv, ili kako oni kaZu >>lidnoo.Srbijanski su seljaci krivi u toliko,
kad o tome duju, da se joS nikad nije digao protest. Nijedan list'
nijedan politidar jos se nije nasao, pa da je protiv tih zvjerstva
Sto napisao.
Braio, Sto to znadi? znadi, da je sporazum s dana5njim
je
srpskim vlastodr$cima vrlo tesko postiii. Nije nemo€lui, ali
vrlo tei,ak. I znadi, da tai sporazum ne moi,e biti gotov brzo. Oni
bi htjeli, da mi potpi5emo odmah i da nam portfelja dadu' Svi
njihovi portfelji ne vrijede jednoga na$e$a potpisa, koji bi udinio
nemoguiim i i"dun dio nasih zahtjeva. oni hoie, da mi Hrvati
njima- za volju kaZemo, da nismo vi5e mirotvorci, ne$o iemo biti
178
Borongajska skupBtina 15. travnja L923.
va5i soldati; nismo vi5e republikanci, nego smo kraljevski pan-

duri; nismo vi5e hrvatski narod, nismo vi5e hrvatska drZava, nego
smo tu va5a pokrajina i imat iemo nekoga va5eg tutleka. Mi bi
tad postali lje5ine, mrtvaci.
' 'nerazumni,
Oni su tako da ne znaju, kad bi njih tko pitao,
- ali mi smo odvei pametni, da trai,imo: - rreujte, Srbi, zasto
vi sve to ne ostavite: i kralja i Srbiju, pa ne postanete sastavni
dio hrvatske seljadke republike... Da mi okrenemo batinu, Sto bi
oni kazali? A uvijek vele, da smo jedno. Ako smo ravnopravni,
onda n a S a drL,ava moLe da vrijedi kao i vaSa. Mi smo pametni
i po5teni, da to od njih ne ttai,imo, jer je to nemo$uie.
Teiak je sporazum zafo, jer je pedeset familija u Beogradu,
koje cijelu tu na5u zaj,ednidku dri,avu pljadkaju. Bog nas oslo-
bodi, da oni s nama budu u Zagrebu! Ne bi bilo te5ko sa Srbima,
ne bi bilo te5ko s Ljubom Davidoviiem, ne bi bilo teSko s radika-
lima, ali je u Beogradu jedna cincaiska banda, kapitalistidka i raz-
bojnidka, koja sve to drL,i u svojim pand1ama. A tu bandu ras-
tjerati jo5 nije moguie. I mi ne moZemo tako lako postiii, da
srpski narod bira slobodne ljude, koje ne bi th banda kupila. Ali
to mora biti. Moi,e se dogoditi, a valjda ie se i dogoditi, da mi
' ovu borbu nastavimo, kako do sad nije bila. Ako poku5aju s orju-
na5ima, - moi,da te i te gnjide poslati, - i ako dodu u koje selo,
onda vi5e ne ie otiii. Ako sa kakvom silgm podnete, Sto bude
sila veia, to gore po vas. Srpski je narod bio za to, da se osveti
Kosovo; srpski je narod'bio za to, da mu se udini Velika Srbija,
- a vi ste rekli: >eekajte malo, imat iete jo5 veiu, nego Sto smo
obeiali.< Zato ste lupeti. Vi ste frankovci, - ali ste ludi, nego
Sto su frankovci, zato, jer ste vi frankovci pred cijelom Evropom,
a na5i su frhnkovci u zapeiku.
Za vaileg vodu PaSiea piSe londonska Stam pa, da je Balka-
nac, da je nasilnik, da mu nije ni5ta vjerovati. Ako va5 prvi dr-
tavnik nema ugleda, vi ste krivi, jer ste rodeni, da narod naj-
prije prevarite, a onda opljadkate. Najprije ste obeiali Veliku
Srbiju, a niste mu je dali. Napravili ste Eshaeziju, a sad ga varate,
da je mi ru5imo. Mi da je ru5imo, koji je nismo ni gradili i koja
ne postoji kao centralistidka. To je medunarodno priznati teri-
torij, u kojemu je - po volji Europe, a be,,znaSeg pitanja, - i
drLava Hrvatska i narod hrvatski. Mi to priznajemo, - jer je
djelo Europe - i takva je, kakova je. Mi to priznajemo, jer je to
'i
i na5a korist; mi to priznajerno, ali radimo radit iemo za to, da
t79
Borongajska skup5tina 15. travnja L923.
u Srbiji dodu na kormilo ljudi, koje ne ie banke drlati za grkljan

i koji ne ie biti jednostavni izvr5itelji zakulisnih nepoznatih orta-
kluka i druZina.
Mi imademo duZnost, da nakon ovih izbora tazgovaramo s
onom srpskom strankom, koja ima veiinu. Mi toga ne dinimo
rado. Za\to? NaSa su gospoda pametnija i po5,tenija od onih,
s koj ima razgovaramo, pa ipak smo se morali s njirn a razi6i, jet
nisu shvatili'seljadki pokret. Kud o tome sa Srbima govori-
mo, misle, da smo separatisti. Nego da smo u tom smislu, da mi
uredimo hrvatsku svoju domovinu; unutra5nje uredenje zadri,a-
vamo u svakom sludaju za sebe. Kad n:ri ka?,emo, da sve ono, Sto
je kod nas - i zemlja i ljudi i sve, Sto je u Hrvatskoj, - da je
na5e, a za zajednidko dat iemo ono, Sto budemo ugovorili, oni
toga ne razumiju; oni kaLu: >rSveje to zajednldko.t, a Hrvatima
daju tek milostinju. To je stanovi5te madZarsko. Tako je i Mad-
Zarskoj bllo zajednidko, Sto je bilo vay',no.
Ja sam radikalima rekao: nije velika pamet u detiri godine
doii u Zagreb jedamput; ali j,e i to bolje, nego Pribiievii.
Ako se vi bojite biti pametni, onda se vi bojite biti dovje-
danski. Po ovome sporazumu mi znademo, da nije moguie sve
ono, Sto mi vjerujenlo; ali vi mislite, da mi mcramo najprije k
sama u Beograd. Ne iete nas tamo vidjeti, nego ako bude po-
trebno, da sruSimo svu tu kliku i svu tu lopovStinu. A najsretniji
bi bili, rekli smo im, da budete tako pametni i tako dovjedanski,
da mi u glavnom barem nadinimo s p or azum i da jo5 jednom
idemo u izbore. Niih je hvatala groznica: kese prazne, a bajunete
nisu sigurne. A mi iemo i u t r e i e izbore, jo5 ljep3e nego u ove.
Prvi su izbori bili n'';rli manevri, drugi su bili srednji, a tr'e(,i (,e
biti veliki. Od Subotice do Prilepa i od Soluna do Maribora, svu-
da iemo postaviti krndiclate, svuda iemo poslati agitatore, ne
dva, nego dvanaest ili dvanaest stotina, pa ako bude trebalo i
dvanaest hilj ada.I{i to n".oZemo.MoZemo u Makedoniju, u Srbi;u
i \/ojvodinu poslati liude, koji su tamo sluZili, koji sve znadu i
koji sve poznaitl koii bolie poznaiu podrudje Srbije, nego svi
ministri i cincari. I onda derno reii: ,eujeS, brate, ostaj, ako
hoiei i daj se drtljc claviti, ili, mi te zovemo, idi u na5e kolo, gd.je
se ne buni, gdjc sc ni ne puzi, gdje nismo crvi, ali niti hajduci".
M.i cemo inr kazati tri stvari: kuglice Sutnene ia(,e su od
olova, plue ic iarl:inego sve bajunete i sva pera; iz jedno$a pluSa
napravit ieS r'ile bajuneta" a milijr.ln pera, a osobito onih pera,
180
Iza borongajske skup5tine
koja su kupljena. A treie je glavno: duh je jadi od tijela. eim

nema duha, tijelo je lje5ina.
Kad se dignuo Crni Dorde, on je bio komita, jer nije htio
doii na turski kolac. Vi ste eto bili borci proti t u d o j sili, mi
smo borci proti doma(,oj nepravdi, prevari i sili. Idite u ovo
kolo; a ako ne i.ete, zaokrui,it iemo vas. Makedonija ie iii, Crna
Gora ie, iii, ibra(a ie vidjeti naS hrvatski, na5 seljadki, na5 repu-
blikanski prijedlog. Kao Hrvati traZimo hrvatski suverenitet, a
Beograd zna, Sto to znadi. Taj suverenitet hoiemo sporazumom, ali
ne sa srpskim kraljem, nego sa srpskim narodom. A Sto ie
biti sa kraljern, to je stvar na5ega sporazuma.
Ako oni ni na to ire pristanu, oni nisu srpski narod, nego
robovi. Mi vodimo politiku republikansku. Stari plug je bio dobar
i drven, a mlatilica ie prije radila kuc-kuc, dok nije do5la vr5ilica.
Zivot napreduje, politika napreduje. Monarkija je stari plug, sta-
ra mlatilica, stara politika, republika je novi stroj, nova Skola
strahovitog svjetskog rata. Tko je poslije svjetskog rata za mo-
narkiju, ja mu destitam
NaSa je politika seljadka. To znad,i:tko najvi5e privreduje,
treba da bude prvi, p^ da u politici odluduje svojim glasom, u
'upravi svojim
iskustvom i u obrani svoje domovine svojim mi5i-
cama i svojim duhom, a nada sve u kontroli i u vladi. U vladu
treba postaviti samo sposobne ljude, u kontrolu samo seljake, i
'"to
ne zato, jer je netko seljak, - jer i seljaka ima magaraca, i te
kakovih
NaSa republika nije cimer, nije napis. To je stvar, koj a jc
nastala iz krvi i du5e kao i molitva. NaSe starice ne mole samo
jezikom, nego i du5om; djeca mole jezikom, a i ne treba da mole,
jer su djeca andeli" Seljak treba da uzme vojke u svoje ruke. Kola
'su gotova i konji su uprei,eni, a vojke hoie da ima Pa5ii i Pribi-
ievii. Ako Beograd top,a ne razumije, neka pita Crnog Dorda.
Ako ni onda ne razumije, neka pita Milana Obrenoviia. Crnoga
Dorda Sto se tide hrabrosti, a Obrenoviia Sto se tide pameti. Da
nije bilo Obrenovi'ia, nikada Srbije.
Zivili Hrvati, iivio seljadki narod!
( LaABORONGAJSKESKUPSTINE.
Kad je Stjepan Radii govorio na velikoj skup5tini u Boron-
€aju, nalazio se na vrhuncu svoje slave i moii. On je osjeiao, da
.je hrvatski narod okupio u tolikoj mjeri, kako prije njega nije
181
Iza borongajske skup5tine
uspjelo nijednom politidaru hrvatskomu. Radii je takav uspon

zaista i zaslulio svojim neumornim i rodoljubnim radom. Ta on
je prvi od hrvatskih politidara pri5ao k hrvatskim seljacima s na-
mjerom, da ih politidki prosvijetli i da ih zainteresira z7 javne
poslove u Hrvatskoj. Radii je naime posve ispravno osjetio, da
se Hrvatska ne ie moii othrvati tudinskoj vlasti, ako se za poh-
tiku budu zanimali samo gradani i visoko Skolovani ljudi, jer oni
u hrvatskom narodu dine jedva ne5to preko 20 postotaka.
Ispryice nije Radii imao dovoljnog uspjeha, ier je k hrvat-
skim seljacima pfilazio vi5e kao Jugoslaven, nego li kao Hrvat-
On se jugoslavenstva odrekao istom 30. listopada 1918., kad je
konadno uvidio, da Pribiievii i drugi Srbi uzimaju jugoslavenstvo
samo kao masku svoje ,velikosrpske.. politike. Od sada je Radii
p r o p o v i j e d a od i s t o h r v a t s t v o , kojim je predobio srca hr-
vatskih seljaka. Radii je do svoje smrti ostao vjeran svojoj novoj
ideologiji. U toj su ga ideologiji samo udvrstili zatvori, u koj e ga
je strpala beogradska vlada. Hrvatski je narod uvijek znao cije-
niti svoje mudenike. Tako je i Radiia neobidno zavolio upr?vo
zato, Sto je od 25. o7ujka 1919. do 28. studenoga L920. bio gotovo
neprekidno zatvoren, izuzev kratak razmak od mjesec dana.
Radii je osjeiao, da je postao ljubimcem hrvatskog naroda.
ZaliboL,e nije Radii umio do kraja iskoristiti veliku svoju
moi, koju je stekao kod izbora 18. oZujka 1923. On je svakako
udi4io politidku pogre5ku, kad je 13. travnja diktirao ,rMarkov
protokol<. To su odmah shvatili prisutni lukavi radikali Marko
Duridii i dr. Vojislav Janjii; zato su veoma rado potpisali ,rMar-
kov protokol<. Sutradan su isto primijetili Nikola Pa5ii i njegovi
radikali. Oni su jednostavno iskoristili Radiievu ponudu, da i na-
dalje ostanu sami rta vladi. Radikali su bili presretni, Sto ne
moraju vlast dijeliti s bilo kojom - a narodito ne s demokrat-
skom - strankom.
Pa5ii.je po praksi, koja je i prije vladala u Srbiji, podnio
ostavku svoje vlade iza obavljenih izbora. Pribiievii se nadao,
da ie opet doii do koalicijone vlade izmedu radikala i demokrata,
jer je kralj povjerio sastav nove vlade Pa5iiu, koji ne moZe u
Narodnoj skup5tini stvoriti veiinu od samih radikalskih zastup-
nika. Ali PaSi6 je znao, da hrvatski narodni zastupnici ne.ie dofi
u Narodnu skup5tinu. Zato je kralja Aleksandra sklonuo. da 4.
svibnja 1923. potvrdi novu homogenu radikalsku vladu, koja je
bila sastavljena ovako:
r82
Iza borongajske skupBtine
Nikola Pa5ii je zadri,ao pr,edsjedni5tvo ministarskoga savje-

ta, Milorad Vujidii postade ministrom unutra5njih posala, dr.
Momdilo Nindii m. vanjskih posala, general Petar Pesii m. voJ-
ske i mornarice, dr. Laza Markovii m. pravde, dr. Milan Stoja-
dinovii m. financija, MiSa Trifunovii m. prosvjete, Ljuba Jova-
novii m. vjera, dr. Yelizar Jankovii m. saobraiaja, Nikola lJzu-
novii m. gradevina, Velja Vukiievii m. po5ta i btzojava, Marko
Trifkovii m. za izjednadenje zakona, dt. Milan Sr5kii m. Suma
i ruda, Krsta Miletii m. agrarne reforme, dr. Ninko .Perii rn. so-
cijalne politike, a dr. Slavko Miletii m. narodnoga zdravlja. Jan-
kovii je uz to bio zastupnik ministra tr1ovine i industrije, a Mar-
ko Trifkovii zastupnik m. poljoprivrede.
Radii se brzo do.sjetio, da ie FaSiievu vladu moii drL,ati u
Sahu samo onda, ako se prigodom verifikacije u Narodnoj skup-
Stini ovjerove takoder mandati narodnih zastupnika Hrvatske
republikanske seljadke stranke. S tom je namjerom Radii poslao
u Beograd narodne zastupnike dra Jurja Krnjeviia i Karla Ko-
vadeviia. Ovi su razgovarali s Nikolom Pa5iiem i s Ljubom Jo-
vanoviiem. Ipak je Narodna skup5tina zakljudila, da se o manda-
tima HRSS ne moZe konadno rije5iti dotle, dok zastupnici HRSS
ne predadu svoje vjerodajnice Narodnoj skup5tini. Najvi5e je
protiv ovjerovljenja narodnih zastupnika Hrvatske republikanske
seljadke stranke radio Svetozar Pribiievii. On ih je nazvao >re-
belima.1,(buntovnicima), pa je dodao: >S tima rebelima ne smije
nitko a narodito ne kraljevska vlada - nikako pregovarati
dotle, dok ne dodu u Narodnu skup5tinu i dok ne polo i,e zakle-
tvu<< (kralju Aleksandru). Inade je rasprava o verifikaciji bila
veoma burna, jer su demokrati uloZili znatan broj protesta protiv
izbora mnogih radikala, te su sada u Narodnoj skup5tini iznosili
radikalska nasil ja. Za predsjednika je Narodne skup5tine bio 25.
svibnja 1923. izabran radikal Ljuba Jovanovii. On se uslijed toga
odrekao ministarstva vjera, gdje ga.je privremeno zamijenio mi-
nistar socijalne politike dr. I.{inko Perii.
Od 72 narodna zastupnika, koje su birali izbornici Hrvatske
republikanske seljadke stranke, do5li su u Narodnu skupStinu
samo dr. Mato Drinkovi(,, te hercegdvadki seljaci Kordii i Mlina-
revii. Tako su u Narodnoj skup5tini bila samo 243 mjesto 312 na-
rodnih zastupnika. Da smogne potrebitu veiinu, trebalo bi radi-
kalskoj vladi 122 zastupnika, a .imala je u Narodnoj skup5tini
samo 108. Zato je Pa5ii poveo pregovore s Turcima i Arnautima,
183
Iza borongajske Skup5tine
koji su dinili t. zv. >DZemijet(, pa j.e raznim obeiaryjima i pogod-

nostima premamio svih 14 njihoyih zastupnika. Time je pasii
poludio potrebiti broj od 722 zastupnika. IJz to je u radikalski
klub stupio onaj velikosrbin, koji je bio izabrun u tuzlanskom
izbornom okrugu. Njegov je primjer slijedio i jedini Rumunj iz
Banata. Radikalsku je vladu podupiralo u Narodnoj skupsii'i
takoder svih 8 njemadkih zastupnika. Tako je pasii u Narodnoj
skupstini stvorio veiinu od 132 narodna zastupnrka, dok je cijela
opozicija brojila samo 111 z,astupnika. O5tru je opoziciju dinilo
65 zastupnika od toga 5l demokrat, r0 zemljoradnika, 2 scicija-
lista i 2 crnogorska federalista, a umjerenoj je opoziciji priptr-
dalo 18 bosanskih muslimana, 2l Slovenac, 3 bunjevadka Hrrrut,l,
3 spomenuta zastupnika, koje su tzabrali izbornici HRSS, te Ivan
Pucelj od Slovenske kmetij ske stranke.
Pasii je 31. srpnj a 1923.u svoju vladu uveo jos neke radi-
kale. Tako je dr. Dragutin Kojii postao ministrom trgovine i in-
dustrije, dr. Dusan Peles m. socijalne politike, Milan Simonovii
ministrom agrarne reforme, a dr. Vojislav. Janjii ministrom vjerer.
rz vlade je ispao dr. Laza Markovic, mjesto koga je
.ministrom
pravde postao dr. Ninko Perii.
eim je Pasii stvorio veiinu, na koju se mol,e pouzdati 1r
Narodnoj skupstini, odmah je odbacio ,rMarkov protokol<. pasii
je naime 8. lipnja 1923.u Narodnoj skup5tini izjavio, da ie biti
vjeran Vidovdanskom ustavu. Kako uslijed ovg vjernosti mora
beogradska vlada u odredenom roku od 3 godine pristupiti uki- .
nuiu pokrajinskih vlada i uredenju t. zv. Oblasti, odu5lvljeno je
Svetozar Pribiievii pljeskao Pa5iievu govoru, jer j e znao, da ie
Pa5ii parcelirati hrvatske zemlje.
Radid je sada osjetio, da su ga radik ali zaista prevarili. Uz
to su dolazile vijesti o novim nasiljima, Sto ih izvode organi bec-
gradske vlade. Tako je u Sarajevu bio ubijen hrvatski rodoljub,
u Gradi5ki je kotarski predstojnik Dragidevii ubio seljaka Wal-
tera, a krv se prolila i u Gornjoj Stubici. Sve je to Radiia tako
razdrazilo, da je u, Zagebu 14. srpn ja 1923. odrlao govor, u koje-
mu je o5tro napao kralja i beogr. vladu. Novinari su u Beograd
javili, da je Radii kraljicu Mariju nazvao drugorn markizorn Pom-
padour. Tato je vlada zakljudila, da se Radii ima zatvoriti. Radii
ie za taj zakljudak doznao, te je 21. srpn ja.1923.pobjegao u Macl-
Zarsku, odakle je preko Beda i Pariza otputovao u London, da
184
Vojnidke prilike i sluZbe
englesku javnost upozori na prilike u Hrvatskoj. S Radiiem je

po5ao i njegot' zet inq. Arrgust Ko5utii.
VOJNIEKE PRILIKE I SLUZBE.

Poznata je dinjenica, da Hrvati imaju slavnu vojrridku pro-
Slost. Kod Hrvata postoji i visoka vojnidka tradicija. To je po-
stivala vojna uprava u biv5oj Austro-ugarskoj monarkiji. Na.l-
bolje se to vidjelo kod hrvatskoga domobranstva, kojemu je voj-
na uprava i tedajem svjetskopa rata ostavila uporabu hrvatskoga
kao sluZbenog i zapov jednog jezika. Hrvatski su domobranci u rat
i5li pod hrvatskom zastavom, a uvijek su imali same hrvatske
generale kao svoje zapovjednike. Sve su hrvatske domobranske
pukovnije za vrijeme mira imale svoja sjedi5ta u Hrvatskoj i
Slavoniji.
Svega je toga nestalo, dim je g. 1918.stvorena >>drL,avaSrba,
Hrvqta i Slovenaca<<. Hrvatsko je domobranstvo ukinuto. Mjesto
hrvatskih generala preu zeile zapovjedni5tvo hrvatskih d,eta sami
Srbijanci. Hrvatske su zastave zamijenjene jugoslavenskima.
Mjesto u hrvatskim zemljama moraju Hrvati kao vojnici sluZiti
veiinom u Srbiji i u Macedoniji. Naprotiv su u vojarne hrvatskih
krajeva dovedeni Srbijanci i Arnauti. Ovo je prernje5tenje imalo
sluZiti tobo?,e ,medusobnom upoznavanju vojnika s raznim kra-
levima drlaverr. U istinu je pak dovadanje Srbijattaca u hrvatske
krajeve imalo Srbima osigurati prevlast nad Hrvatima. Srpskim
je vojnicima u hrvatskim zemljarr'a bila namijenjena politidka
zada(,a, da ugu5e eventualni ustanak nezadovoljnih Hrvata.
Hrvate je od prvoga dasa vriiedalo, Sto su morali kao voj-
lici sluZiti daleko od svojega rodnoga kraja. Hrvatski su vojnici
bili ogordeni, Sto su morali stanovati u starim i lo5im vojarnama
po Srbiji i Macecioniji, gdje su bile bijedne higijenske prilike.
Mnogi su vojnici odmah oboljeli uslijed dugog putovanja i nagle
promjene klime, te uslijed oskudice hrane i nezdrave pitke vode.
\Ieiinu je hrvatskih vojnika u Macedoniji zahvatila malafija, koju
su na povratku kuii prenijeli i u Hrvatsku, gdje se prije nije niti
znalo za tu bolest. Mnogo bolje bija5e srpskim vojnfcima, koji su
sluZili u Hrvatskoj, jer su ovdje stanovali u ljep5im voj atnama i
provodili napredniji Livot. Poput vojnika bijahu u Srbiju i Mace-
doniju premje5tani i hrvatski dasnici. Ove je beogradska vlada
uopie nerado prsmala u sluZbu pod izgovorom, da su >>crnoZuti
Austrijanci<<.Zato su mnogi hrvatski dasnici bili prisiljeni da sebi
pofiai,e bilo kakvu gradansku sluZbu.
1g5
DrZavni monopoli
DRZAVNI MONOPOLI.
Golemo vrelo zatade prutaju drL,avni monopoli. oni su naj-
pogodni ji izvor drLavnih prihoda, jer taj porez ljudi najmanje
vide i najlakSe plaiaju. Ipak je taj porez sa socijalnoga gledi5ta
nepravedan, jer u velike'optereiuje upravo najsiroma5nije slojeve
naroda. Koliki je taj porez, najbolje se vi.di po dinjenici, da je
godi5nji potro5ak monopolskih predmeta u Jugoslaviji iznosio
prosjedno 144 dinara od svakoga stanovnika. Dfi,ava je pri tom
od svakoga i,itelja Jugoslavije zaradivala godi5nji disti dobitak od
lA7 dinara, Sto znadi, da .su monopoli odbacili dri,avnoj blagajni
svakoga dana popredno 6 milijuna dinara.
Najveii je prihod drL,avi dona5ao monopol d u h a n a, koje-
ga se prosjedno tro5ilo pola kilograma po svakoj osobi. Za taj
duhan je dri,ava ubirala ravno 100 dinara, premda je nju stajao
samo 20 ditara i 87 para. Prema tomu je drL,ava od monopola
duhana imala distoga dobitka 79 dinara i 13 para popredno po
svakoj osobi. Prodajom duhana bavilo se u Jugoslaviji 425 veletr-
i,aca i 39.096malopro davata.
Drugi je prihod imala Jugoslavija od monopola s o I i, koja
je potrebita .primjesa hrani za ljude i stoku. Prosjedno je svaka
osoba tro5ila godimice 8 kilograma soli, za koju je platila 20 dina-
ra,. Kako je drL,ava toliku kolidinu soli dobila z'a 7 dinara i 68 para,
zarudila je dri,ava kod monopola soli 12 dinara i 32 pare prosjedno
na svakom Zitelju. Sol se trlila kod 431 veletr5ca i kod 39.955
malopro davada.
Treii je prihod imala drZava od monopola i,igic a. Ove su
proizvodile privatne tvornice; i to godimice oko 112 milijuna
kutija, od kojih je svaka sadri,avala 55 do 65 ligica. Drlava je od
svake kutije ubirala 66 paru u ime monopolske pristojb e. Zato te
kutija L,igica stajala I dinar mjesto 20 para, koliko je za proiz-
vodnju dobila tvornica. (Preostalih 14 parr- ubirahu posrednici ove
trgovine). Prosjedno je'svaka osoba u Jugoslaviji godimice tro5ila
7 i po kutija 7igica, od dega je rhonopolski dobitak iznosio 5 di-
nata.
eetvrti je prihod drlavi donosio monopol ci Ear otnog
p a p i r a. Prosjedno je svaka osoba godimice tfo5ila. 11 knjii,ica,
u kojima je bilo 60 cigaretskih listiia. Svaka je knjiZica stajala
1 dinar i 50 para, od dega je 1 dinar ubirala drLava u ime mo-
nopolske pristojbe, dok su proizvodni i prodajni tro5kovi iznosili
50 para.
I86
Dtdavna hipotekarnb. banka
DRZAVNA HIPOTEKARNA BANKA.

U Srbiji je postojao novdani za.Nod, pod imenom ,rLJp r av a"
f o n d o v a<,. koju su po zakonu dinili: >>svijavni fondovi i svi
samoupravni kapitali; zatim svi kapitali crkveni, manastirski i
dr'ugih javnih ustanova, kao Sto i njihovi novci, koje primaju kao
pdrez; napokon svi depoziti (polozi) kod sudova i kod policijskih
vlasti, pa svi novci pupilnih (sirotinjskih) i stedajnih masa<<.
Iz ove srbijanske >rlJprave fondova< postade zakonom od
9 . 1 9 2 2 .> r D r i , a v n a h i p o t e k a r n abanka<< sa djelokrugom
za teritorij cijele dri,ave Srba, Hrvata i 'Slovenaca. Isprvice se
Dr?avna hipotekarna banka slabo razvijala. Ona je g. 1923. iska-
zala, da joj sva novd,ana sredstva iznose 410 milijuna dinara. Od
toga su 87 milijuna dinara dinili >>samostalnifondovi<<, narodito
zaklade sveienidka, uditeljska, Sumska i sanitetska. ,rKapitali jav-
nih ustanova(, .poimence razni crkveni i samostanski novci, pa
sudski depoziti i pupilni novac dinili su 61 milijun dinara. ViSe
' od jednih
i drugih dali su Dri,avnoj hipotekarnoj banci >>razni
fondovi<, koji su osnovani poslije g. 1918.To.su narodito zaklade
za iseljenike, za invalide, za kolonizaciju i za polumljivanje, te
veterinarska i kaldrminska zaklada. One su banci donijele svotu
od 157 milijuna dinara, dok su Stedni ulo5ci g. 1923. iznosili 105
milijuna dinara. Dfi,avna je hipotekarna banka g. 1923. izdala
svoje uloZnice i obveznice u visini od 59 milijuna dinara. One su
bile izdane na podlozi zajmova, Sto ih je D. h. banka sklopila
u inozemstvu, i to veiinom u Svicarskoj i u Americi.
Za sva novdana sredstva DrLavne hipotekarne banke jan-
iila j e drZava Srba, Hrvata i Slovenaca. Ona je preuzela jamstvo
takoder za orte:"zajmove,Bto ih je tabanka sklopila u tudini. Zato
je za rad Dfiavne hipotekarne banke bio odgovoran ministar fi-
nancija. On je imenovao dlanove bankine uprave, i to vedinom
izmedu svojih osobnih prijatelja, kojima je tako pribavljao sine-
kure, da uzmognu bezbrilno i,ivjeti. MoZe se dakle reii, da je
Dri,avna hipotekarna banka bila takav novdani zavod, u kojemu
je o svim pitanjima odludivao ministar financija kao kakav direk-
tor. Kako je ministar financija redovito bio Srbijanac, predana
je uprava Dri,avne hipotekarne banke samim Srbima. Isto tako
su i vi5i i nili dinovnici Dr7,avne hipotekarne banke bili gotovo
sami Srbi, narodito pak Srbijanci.
r87
Narodni zastupnici HRS,S dolaze u rBeograd
NARODNI ZASTUPNICI HRSSDOLAZE

U BEOGRAD
Radii je u Londonu ostao gotovo do koriLca godine 1923.
Ondje mu se za provodida nametnuo privatni detektiv Masson,
koji je potajno bio takoder u sluZbi beogradske vlade, dega Radi6
dakako onda joS nije zrtao. Masson je Radiia vodio u razne klu-
bove, u kojima ga je upoznao i s nekim engleskim potitidarima.
O tomu je Radii pisao svoje dojmove, koji su bili Stampani u
oslobodnonl Domu.< u obliku 49 pisam a iz Londona. Naravno da
je Masson o svakom Radiievom sastanku i razgovoru s Englezi-
rna odmah izvijestio poslanika kraljevine Srba, Hrvata i Slove-
naca u Londonu. Tako je o svakom kretanju Stjepana Radiia
bila pravodobno obavje5tena i beogradska vlada.
Kad je Radii konadno doznao, da Masson stoji u sluZbi ne-
prijatelja hrvatskog naroda, odludio se na odlazak iz Londona,
gdje i onako nije na5ao ono razumijevanje hrvatske politike, ka-
kvom se nadao. Radii je pred BoLi(, g. 1923.iz Londona otputovao
u Bed, - kamo je stigao 24. prosinca. Iz Be(,a je lak5e mogao biti
u vezi sa prvacima svoje stranke. Ovi su naime od vremena do
vremena dolazili u Bed, gdje im je Radii davao upute za politidki
rad Hrvatske republikanske seljadke stranke.
Beogradska je vlada''podetkom g. 1924. zakljudila, da se ima
pristupiti provedbi Vidovdanskog ustava u pogledu diobe cijele
dri,ave Srba, Hrvata i Slovenaca ra 33 oblasti.I zaista je 15. velja-
de 1924. u Zagrebu prestala postojati pokrajinska vlada, pa, su
Hrvatska i Slavonija s Medimurjem, Kastav5tinom i otokom Kr-
kom podijeljene na detiri oblasti, koje su podele uredovati 16.
veljade. Tako je Nikola Pa5ii konaino do kraja prekr5io obvezu
Radikalne stranke u t. zv. rMarkovom protokolu<.
eim je Radii saznao, da beogradska vlada parcelira Hrvat-
sku i Slavoniju, odmah se odludio za ru5enje Pa5iievog ministar-
stva. U tu je svrhu dao. za 2. oLujka 1924. sazvati u Zagreb sve
narodne zastupnike Hrvatske republikanske seljadke stranke.
Njima je na sjednici proditano pismo, kojim Stjepan Radii odre-
duje, da imaju poii u Beograd, gdje (,e opoziciji u Narodnoj skup-
Stini omoguiiti ru5enje homogene vlade Radikalne stranke. Neki
su zastupnici bili protiv polaska u Beograd, ali su ih Pavao Radii
i Josip Predavec poduljim $ovorima sklonuli, da se pokore naj
logu Stjepana Radiia.
188
Prra vlada P,P (Pa5i6-Pribi6evi6)
Pokupiv6i vjerodajnice, koje je kod sebe imalo dvadeset od

prisutnila 67 narodnih zastupnika HRSS, po5ao je Predavec u Be-
rrgrad, gdje ih je 7. o7ujka predao Ljubi Jovanoviiu, predsjedniku
Narodne skup5tine. Jovanovii sazove verifikacijoni odbor, koji je
12. oLujka ovjerovio svih 20 mandata. Sutradan je u Beogradu po-
novno osvanuo Predavec, koji je donio daljnjih 30 vjerodajnica.
Narednih su dana u Beograd stizavale vjerodajnice joSte za 17
narodnih zastupnika. Tako je do 20. oL,ujka 1924.bilo predano 67
vjerodajnica. Manjkale su jedino vjerodajnice Stjepana Radiia
i njegova zeta'ing. Augusta Ko5utiia, koji su boravili u Bedu.
Pripadom valja spomenuti., da je Italija 17. oZujka 1924.anektirala
,'slobodnu, drZavu< Rijeku s okolicom.
Radikali su nemoino gledali, kako ie u Novoj skup5tini iz-
gubiti dosada5nju veiinu. eim je 24. oiujka 1924. u Narodnoj
skup5tini osvanulo prvih 15 narodnih zastupnika Hrvatske repu-
blikanske seljadke stranke, odmah je Nikola , Pa5ii po5ao d<r
kralja Aleksandra, kojemlr je podnio ostavku vlade.
Nato je Pa5iia posjetio Svetozar Pfibidevii, koji mu je dao
savjeta, kako li ie moii izigrati Hrvate i ostati na vlasti. Pribi-
ievii je naime odludio istupiti iz Demokratske stranke, te sa svo-
jim prista5ama osnovati Samostalnu demokratsku stranku, koja
(,e se prikljuditi radikalima, ako Pa5ii njezine prvake uzl;-;.eu
sastav nove vlade. Medu Pribiieviievim prista5ama nalaze se :
dva dlana verifikacijonog odbora. Ovi ie zajedno s devet radikala
diniti veiinu u verifikacijonom odboru, koji broji 21 dlana, te ie
moii sprijediti ovjerovljenje onih 47 vjerodajnica, koje su iza 12.
olzujka podnijeli zastupnici. Hrvatske republikanske seljadke
s,tranke.
PRVA VLADA PP (PASIe-PRrBreEVrC).

Pa5ii je 25. oiujka prihvatio Pribiieviiev prijedlog. Sutra-
dan je zaista Svetozar Pribiievii proveo raskol Demokratske
stranke, iz koje je osim njega istupilo 14 narodnih zastupnika.
Medu ovim dla.novimanove Samostalne demokratske stranke bi-
jahu takoder svi demokrati iz Hrvatske i Slavonije, poimence:
Veieslav Wilder, dr. Svetislav Popovii, dr. Hinko Krizman, VaJe-
rijan Pribiievii, dr. Eda Lukinii, Stevan Kalember i dr. Srdan
Budisavljevii. Pribiieviiu se pridruZio takoder dr. Prvislav Gri-
sogono, jedini demokratski zastupnik iz Dalmacije. Pa5ii je od
189
Prva vlada FP (Pa5i,i.Prlb'i6evi6)
\ x,I.lt'u
kralja dobio mandat za sastavkoalicijone vlade, koju je 27. oZuj-
ka L924.sastavio od radikala i samostalnih demokrata ovako:
Ministrom predsjednikom postade Nikola Pa5ii, ministrom
vanjskih posala dr. Momdilo Nindii, ministrom unutra3njih po-
sala dr. Milan Sr5kii, ministrom vojske i mornarice generalPetar
Pe5ii, ministrom pravde dr. Prvislav Grisogono, ministrom finan-
cija dr. Milan Stojadinovii, ministrom prosvjete Svetozar Pribi-
ievii, ministrom vjera dr. Vojislav Janjii, ministrom saobra(,aja
dr. Svetislav Popovii, ministrom trgovine i industrije dr. Hinko
Krizman, ministrom gradevina MiSa Trifunovii, hinistrom poSta
i brzojava Velja Vukiievii, ministrom poljoprivrede Krsta Mile-
tii, ministrom Sumai ruda dr. Dragutin Kojii, ministrom agrarne
reforme dr. Milan Simonovii, ministrom socijalne politike Nikola
uzunovii, ministrom narodnoga zdravlja dr. Slavko Miletii, a
ministrom za izjednad,enjezakona Marko Trifkovii.
Medutim su vei u Narodnu skup5tinu stigli svi naro dni za-
stupnici Hrvatske republikanske seljadke stranke osim Stjepana
Radiia i njegova zeta ing. Augusta Ko5utiia, koji su boravili u
Bedu.Posredovanjem dra Rudolfa Horvata istupilo je svih 8 nje-
rnadkih zastupnika iz vladine veiine, te se prikljudilo opoziciji u
Narodnoj skup5tini. Jednako je Hamzaliji Ajanoviiu, odu5evlje-
nom Hrvatu iz Bosne, poSlo za tukom, da veiinu zastupnika iz
j\{acedonije, koji su dinili klub >>DZemijet<<, predobije za parla-
mentarnu opoziciju. S opozicijom su glasovali takoder narodni
zastupnici:dr. Mate Drinkovii, Mlinarevii i Matija Kordii, kqji su
bili birani glasovima Hrvatske republikanskeseljadke stranke.
Ipak nije opozicija mogla u Narodnoj skup5tini oboriti novu
vladu, jer je bilo verificirano samo 20 narodnih zastupnika HRSS,
te su Pa5ii i Pribiievii imali veiinu. PaSii je prihvatio Pribiievi-
iev savjet, pa je odgodio verificiranje preostalih 47 mandat'aHr-
vatske republikanske seljadke stranke, dok se ne zavrli rasprava
o proradunu, jer to ttai,i dri,avni interes. Radi toga je cjelokupna
opozicija napustila Narodnu skup5tinu,u kojoj su ostali jedino
radikali i samostalni demokrati. Kralj a je uznemirio taj >>exodus.<
opozicije; zato je u dvor .pozvao Ljubu Davidoviia, koji mu je
rastumadio, kako Pa5ii i Pribiievii zatezanjem verifikacije
zastupnika HRSS rade protiv interesa drZave, jer se tako
Hrvati mogu opravdano tuLiti, da im se spredavarad u Narodnoj
skupStini.
190
Proglas Hnratske repubiikanske seljadke stranke
Kad je proradfin bio u Narodnoj skup5tini odglasan, uvidio

je Pa5ii, da dulje ne ie moii odgadati verifikaciju narodnih za-
stupnika Hrvatske republikanske seljadke stranke. Dobro je pak
radunao, da ie vlada PP u Narodnoj skupStini ostati u manjini,
dim bude verificirano jo5 47 mandata HRSS. Zato je Pa5ii
moi,da opet po Pribiieviievom savjetu - neodekivano 12. travnja
1924.podnio ostavku svoje vlade.
Kako je predsjedniku Narodne skup5tine pripadalo pravo,
da u sludaju vladine demisije savjetuje kralju, komu li ie povje-
riti sastav nove vlade,.predloZio je Ljuba Jovanovii osolu Nikole
Pa5iia. Kralj je pozvao PaSiia, te Ea zapitao, hoie li ponovno
sastaviti vladu. Pa3ii je kao uvjet stavio raspust Narodne skup-
Stine i provedbu novih izbora. Tomu se usprotivio kralj, koji se
sada prvi put usudio odbiti Pa5iieve prijedloge.
Mnogi su odekivali, da ie sada kralj povjeriti sastav vlade
Ljubi Davidoviiu, koji mu je nekada bio profesor. MoZda bi do
toga i do5lo, da se tornu nije opirao i sam Davidovii. On je naime
znao, da u Narodnoj skup5tini nema veiine bez cjelokupne Hr-
vatske republikanske seljadke stranke, a radikali i samostalni de'
mokrati ne ie za vrijeme vladine krize sazivati verifikacijoni
odbor.
PR.OGLAST{RVATSKE R.EPUBLIKANSKESELJAEKE
STRANKE.
Na poziv Stjepana Radiia, koj ega je u Bedu posjetila depu-
tacija narodnih zastupnika Hrvatske republikanske seljadke
stranke, sastalo se l. svibnja 1924. u Zagrebu hrvatsko narodno
zastupstvo na sjednicu . Iza poduljeg raspravl janja o dudnovatom
politidkom poloZaju, u kojemu se nalazi drLava Srba, Hrvata i Slo-
venaca, jednoglasno je primljen ovaj proglas, Sto €a' je,u Bedu
sastavio Stjepan Radii:
Narode Hrvatski !
Hrvatsko narodno zastupstvo, izabrano ponovno dne 18. oZujka
7923., isticalo je svakom zgodom, da se hrvatsko pitanje moZe naj-
potpunije rijeSiti iskrenim, pravednim i po5tenim sporazumom s na-
rodom srpskim. I dim se je dinilo, da je za taj sporazum zgodna
prilika, dodekalo je najsusretljivije izaslanike Radikalne stranke,
koju je po broju njezinih zastupnika i izbornika smatralo predstav-
191
Proglas Hrvatske republikanske seljaEke stranke
-nicom 'travnja
srpskoga naroda. Ti- su radikalski izaslanici dne 13.
1923. pristali na preduvjete za hwatsko-srpski sporazum. Kao prel-
uvjeti sporazuma oznadeno je ovo: Potpuna obustava parcelacije
Hrvatske, Slovenije i Bosne; verifikacija svih mandata; priznanje
nadela, da se medusobni odno5aji izmedu Hrvata i Srba mogu ure-
divati samo sporazumom, a nipo5tosilom.
Zapisnik o tim preduvjetima odmah je ,pogaLen, a voda Radi-
kalne stranke PaBi6 i sam je slao i dao slati poruke, da je to udi-
njeno samo na zahtjev dvora po savjetu Svetozara Pribi6evi6a.
Svakako je disto radikalna Pa5ideva vlada bila nekim i nedim
neobidno ohrabrena, jerbo je poslije toga sveukupnom selja5tvu na-
metnula nepravedni i okrutni kuluk i bezumno velike poreze i dade.
Zatim je ta vlada jo5 stra6nije pritisnula Macedoniju i Crnu Goru,
te je u Macedoniji dopu5tala klati i ubijati dak i nevinu muslimansku
djecu, Zenei starce, a u Crnoj gori upravo sotonski muditi i ubijati
crnogorske seljake i biv5e crnogorske dasnike samo zato, Sto se
protive beogradskomu centralizmu.
Strahovita ova divlja5tva podela je Pa5i6eva vlada izvr5ivati
vei i u Bosni i u Hrvatskoj. Bojedi se narodnoga ogordenja, kupila
si je talijansko prijateljstvo izdajom Rijeke i uzmakom sa ditavoga
Primorja gornjega Jadrana. K svemu tomu podela je sada proti
odludnoj i jednodu5noj narodnoj volji provoditi parcelaciju Slove:
nije, Hrvatske i Bosne; a da se sav narod lak5e odrhi u vojnidkoj
pokornosti, spremao je PaBi6 nenadani napadaj na Bugarsku, dakle
novi balkanski, a valjda evropski i svjetski rat.
,
Tu je sada nado3ao onaj das, ko,ji je hrvatsko narodno za-
stupstvo predvidjelo, izjavljuju6i na usta svoga predsjednika, da 6e
za sludaj ovakve stra5ne opasnosti grunuti u Beograd kao grom, da
obori vladu vjednoga bezakonja, tiranije i korupcije.
To se i dogodilo. I PaSi6 je pred hrvatskim narodnim zastup-
stvom u istinu ve6 dva puta dao ostavku. Ali tdj svoj uzrnak upo-
trijebio je samo zato, da sa svojom pokvarenom druZbom lak5e
spremi nbva bezakonja, nova nasilja i nove bezdu5ne spletke i laLi.
Ljudi i bra6o ! Ovo su svi novi, dobro poznati dogadaji, kojih
ne treba ni spominjati, a kamo li opisivati. Ima tu i pravih strahota
i neduvenih sramotnih djela.
Strahota je i sramota kupovati glasove narodnih zastupnika i
za onoga, tko ih kupuje i za onoga, tko se prodaje. Sramota je i
strahota, kad je vlada tako drska i glupa, da Slovence i Hrvate -
r92
Proglas Hrvatske republikanske selja6ke stranke
dakle dva ditava naroda - proglasi neprijateljima one drLave, koje

bez njih ne bi ni bilo, i koja proti njihovoj volji ne bi mogla posto-
jati niti 24 sata. Strahota je i sramota danomice i na sto nadina
lagati srpskomu narodu, da smo mu mi Hrvati krvni neprijatelji,
te istodobno taj narod pozivati, da nas Hrvate kao neprijatelje
drLave pokolje i podavi. Sramota je i strahota, da Paii6, morze i
smije na dvoru tako bestidno lagati i varati, kako se to ne moZe ni
u zadnjoj karta5nici, pa tako se drsko prijetiti, kao da je u razboj-
nidkoj Spilji.
Hrvati, Srbi i Slovenci! Zapadna Evropa odrelila je granice
Jugoslaviji, da to bude drLava triju ravnopravnih narod.a.
Danas je u Jugoslaviji tiranija ne velimo srpska - i to bi bilo zlo -;
ne velimo radikalska - to bi bilo jo5 gore; - nego je tiranija jedne
malobrojne pokvarene gospodskedruZbe, koja sebe smatra
drZavom i narodoffi, & koja je tako drska, te toboZe u ime. drtave i
naroda zahtijeva i od vojske i od dvora, da samo nju ostave na
vlasti, jer da 6e se bez nje to sve rastepsti. Kod toga se najvi5e sluZe
tim, Sto smo mi Hrvati svi republikanci. I tim ho6eod nas
odijeliti Srbe, da s pomo6u njihovom nas zastra5e, a s naSim stra-
hom njih zadrZe u dosada5njoj pokbrnosti.
Narode srpski, te ostala slavenska i neslavenska bra6,o! Mi
smo Hrvati svi republikanci. To 6emo i ostati. Isto tako i Slovenci.
f medu vama ima republikanaca viSe, nego 5to se to misli i govori.
Ali mi srno dovjedni, ustavni i seljadki republikanci.
U svojoj dovjednosti mi ne 6emo ni revolucije ni atentata ni
nikakvoga drugoga nasilja, - re iz straha, nego poradi svoga paci-
fizma, bez kojega vi5e nema opstanka nijednomu nlalomu narodu.
U svojoj ustavnosti duvamo suverenitet naroda, koji pred-
stavlja njegova zastupnidka ve6ina.
Kao seljaci mi smo za seljadko i za'radnidko pravo. Zato ho-
6emo i zahtijevamo seljadku drLavu, seljadku vladu i upravu. To
znali: vladu i upravu seljadkoga duha, seljadke miroljubivosti, se-
ljadke radinosti i seljadkoga po5tenja. \
Svih nas, svega radnoga naroda ima dvanaest milijuna. Polo-
vicu od toga ve6 smo mi Hrvati organiziralî I druga se polovica sve
to vi3e organizwa ili s nama ili uz nas.
Mi nikakve sile ne 6emo, ali se je i ne bojimo. Sva su trula
carstva propala i sve trule mqnarhije propadaju na na5e odi. Ako
se bude po5tivala narodna volja, kod nas ne 6e do6i do nikakvoga
t93
Proglap Hrvatske republikanske seljarUke stranke
prewata. Radni narod na delu s organiziranim selja5tvoffi, & uz po-

mo6 po5tenoga gradanstva i pravedne inteligencije oZivotvorit 6e
svoj program mirnim parlamentarnim putem, ru5e6i korupciju i
tiraniju i sve ono, Sto se protivi narodnoj suverenosti i Zivotnim
narodnim interesim a. Za taj velii<i posao ve6 je danas tu parlamen-
tarna ve6ina, izabrana kao opozicija usprkos neslobodnih izbora.
Mi najodludnije zahtijevamo, da se ovako odludna i nesu-
mnjiva narodna volja po5tuje ve6 i sada prije izbora, kad ju pred-
stavlja stalna ve6ina zastupnika i ogromna ve6ina izbornika. Misle
}i vlastodrSci lodi i dalje proti ovoj nanodnoj votji, zlo 6,epro6i i oni
sami i svi njihovi pomagadi.
Bra6o Crnogorci! Mi smo I{rvati u naJljep5em djelu svoje
knjiZevnosti cijelu Crnu Goru nazvali velidanstvenim Zrtvenik'om
slobode u najdivnijem hramu boLjega podnebesja, a vas smo Crno-
gon"ceproglasili ne samo uzorom juna5tva, hego i nedostiZivim pri-
mjerom jednostavnosti i po5tenja. Zato mi Hrvati ru5imo beograd-
ski centralwam te Pa3i6evu korupciju i tiraniju jo5 napose radi toga,
Bto svojim poganim rukama razvaljuju velidajni Zrtvenik crnogor-
ske slobode i 5to vas Crnogorce barbarski progone i sotonski mude.
tr da beogradski centralizam nije udinio ni5ta drugo, nego Sto ovako
sramotno i barbarski gazi ponos, po5tenje i slobodu Crne Gore i
jo5 uz to Crnu Goru pretvara u jedno stra5no gari5te i grobi5t€, -
,rl.aje Pa5idev sistem samo to skrivio, mi se Hrvati nikada ne bi moglf
pomiriti s njim ni s nikim drugim, koji bi po5ao istim tragom.
Apo5tolski organizatori HRSS! BiIo vas je najprije desetak,
onda na stotine, a sad. vas je na hiljade. Najprije su oko vas bile
tisu6e, a sad su ve6 i milijuni probudenoga seljadkoga naroda - od
Maribora do Kotora. i od Subotice do Splita. Svi su va5i slobodni
domovi jedna i nesavladiva sveta domovina. Sve su va5e po5tene
du5e velidanstvena zajednica, koja se zove prosvijedeni narod.
VaX um i va3e mi3ice stvaraju danomice neprocjenjivo bogat-
stvo i kadre su da stvore i osiguraju ono, Sto je najvrednije na svi-
jetu: trajni mir i prijateljstvo sa svim susjedima; pravicu i medu-
sobno pomaganje; za sve staleZe istinsku i potpunu slobodu na
temelju seljadkog ustava, pod kontrolom seljadkoga parlamenta,
i poC upravom seljadke vlade. Za ovakvu seljadku dovjedansku
drZavu, - dim dode do izbor&, - vi 6ete skupiti i do milijun gu-
menih kuglica, i njima izabrati preko stotinu seljadkih zastupnika.
I onda 6e istom hrvatsko narodno zastupstvo s pomo6u ditavoga
naroda ne samo svaku korupciju i tiraniju za uvijek oboriti, nego
194
Pad prve vlade PP (Pa5i6-Pribi6evid)
u miru i slobodi seljadku dri,av:u urediti, a seljadko i radnidko pravo

osigurati.
'
U Zagrebu, glavnom gradu Hrvatske i svih Hrvata, sa devete
sjednice hrvatskoga narodnoga zastupstva, dne 1. svibnja 7924.
Predsjedni5tvo HRSS: Stjepan Radi6, predsjednik; Juro Va-
ledi6, Dragut-in Kovadevi6, Dr. Vladko Madek, Josip Predavec, pod.-
predsjednici; Dr. Stjepan Ko5uti6, Dr. Juraj Krnjevid, tajnici.
pAD PRVEVLADE pp (pAsre-pRrBreEvre).

Vladina je kriza potrajala 43 dand. Dok traje kriza, ne moZe
raditi Narodna skup5tina. Medutim je Pa5ii s Pribiieviiem viie-
iao, kako bi se jo5 nekoliko mjeseci uzmogli odri,ati na vladi bez
veiine u Narodnoj skup5tini. I dosjetili su se!
Pa5ii je 25. svibnja 1924.po5ao kralju, te mu je javio, da za
ministre u svojoj vladi predlai,e one iste ljude, koji su bili imeno-
vani 27. oLujka. Kralj ih je potvrdio, ali je od Jovanoviia zatraLio
da se odmah sastane verifikacijoni odbor, koji ie ovjeroviti pre-
ostale mandate Hrvatske republikanske seljadke stranke..
Premda su svi narodni zastupnici HRSS bili 18. oZujka 1923.
izabrani voljom hrvatskog naroda, ipak su radikali i samostalni
demokrati u verifikacijonom odboru pokuSali osporiti ovjerovlje-
nje njihovih mandata. Na sreiu se medu radikalima nalazio i je-
dan po5ten dovjek, koji je spasio neugodnu situaciju. To bija5e
prof. Nastas Petrovii, koji je kao dlan verifikacijonog odbdra
glasovao pravedno. Petrovii je naime kod svake vjerodajnice
pitao, da li je Narodnoj skup5tini stigao prosvjed protiv izbora
dotidnoga zaitupnika. eim je dobio odgovor, da prosvjeda ifi pri-
govora nema, Petrovii je glasovao za ovjerovljenje. Tako su
mandati svih 47 narcdnih zastupnika ovjeroSljeni s 1l protiv 10
glasova. 'Naravno da je Nastas Petrovii radi toga navukao rta
sebe mrZnju rudikala i samostalnih demokrata.
U sjednici Narodne skup5tine od 27. svibnja 1924. proditan
je i odobren izvjeltaj verifikacijonog odbora, kojim se ovjerov-.
ljuje 47 mandata Hrvatske republikanske seljadke stranke. Nato
je odmah Pa5ii predao Ljubi Jovanoviiu odluku, kpjom se ovo
zasjedanje Narodne skup5tine zakljuduie, a novo (,p zasiedanje
podeti istom 20. listopada, kada se po ustavu mora svake godine
sastati Narodna skup5tina. Tako su PaBii i Pribiievii kraljevim
ukazom odgodili svoj siguran pad na 5 mjeseci. Oni su time opet
195
Pad prve vlade PP (.Pa5ii-Pribi6evi6)
rzigrali Hrvatsku republikansku seljadku stranku, ali su u javnosti

pobudili silno ogordenje. Odmah je stvorsn ,rOpozicijoni blok..,
u koji su u51e 4 stranke, poirnence: HRSS, Davidoviievi demo-
krati, bosanski muslimani i Slovenska ljudska stranka s bunjeva-
dkim Hrvatima. Taj blok je 29. svibnja 1924. objelodanio ovaj
svoj proglas: '
>Narode kraljgvine Srba, Hrvata i Sloven acal

Na Zelju jedne vlade, koja je sebe proglasila neodgovornom,
kralj je donio ukaz o zakljudenju sjednica Narodne skup5tine.
Tako je na upravi zemlje ostala vlada, protiv koje se odludno
izjasnila veiina naroda preko svojih izabranih zakonskih pred-
stavnika. Ostala je, da narodnim novcem i narodnom imovinom
raspolale mimo volje naroda i bez kontrole narodnoga predstav-
niStl'a. Jedna vlada, kojoj su korupcija i nasilje jedini izvor snage.
Da se ta hrdava vlada saduva od pravedne osude narodnogr
predstavni5tva, zabad,enisu svi obziri. Narodna je skup5tina za-
kljudena u trenutku, kada su pred njom stajali najkrupniji i
najhitn?ji poslovi. Zaboravljeno je na invalidski zakon i na prava,
'Li5eni
koja se duguju invalidima. su pemoii toliki poplavljeni
krajevi, koje je htjela Narodna skup5tina pomoii. Prenebregnuti
su zemljoradnici, dije zakonodavstvo uzalud deka, da dode na
dnevni re,d. U arhiv su badeni zakonski prijedlozi, diju je hitnost
jednoglasno priznala Narodna skup5tina.
Najveii broj hrvatskih predstavnika godinama ne udestvuje
u radu Narodne skup5tine, smatrajuti da im ustav i zakoni ove
zernlje ne daju dovoljno {arancije za prava onih, koje predstav-
ljaju. Godinama im se predbacuje njihova vanparlamentarna bor-
ba, te se pozivaju, da dodu u Narodnu skup5tinu, pa da u njoj
kao ravnopravni gradani brane svoj a prava i da se bore za svoie
ideale.
U sporazumu s najvi5im faktorom u dri,avi radi se vei vi5e
od godinu dana na velikom narodnom poslu pribliZen ia i izmire-
nja svih dijelova na5eganaroda. Sprovode se pripreme za iskrenu
saradnju na drZ,avnirn poslovima sve do sada zavadene i neza'
dovoljne bqaie. I kada ovi hrvatski narodni poslanici dolaze u
Beograd, onda se vrata Narodne skupStine zatvaraju, da se tu
ne bi dula.i njihova rijed. A s tim se aktom ne solidari5u do kraja
iak niti oni poslanici, koji stoje uz vladu
196
Pad prve vlade PP (FaBi6-Pribi6evi6)
Obje su vladine grupe izjavile, da i,ele saradnju Hrvata u

drZavnim poslovima, a odmdh zatim se ta saradnja onemoguiuje
kraljevim ukazom. Dolazak velikog'dijela Hrvata u Beograd mora
za sve nas - podev5i od naivi5eg nosioca drZavne vlasti - zrr^-
diti ne samo poziv u bratski zagfljaj svih gradana na5e drZave;
rnora znaditi dolazak u jednoj najtoplijoj ielji, da svi zajednidki
saradujemo na opiem djelu za dobro i blagostanje na5ega naroda,
te za ostvarenje onih ideala, koji su od uvijek svima nama bili
sveti, a to su ideali jedinstva, koji su tim ulaskom u Narodnu
skup5tinu poslanika iz najveie hrvatske stranke mogli postati
-istinskom dinj enicom.
Ne treba zaboraviti ni to, da jd jedno od glavnih prava na-
roda: da preko sVojih predstavnika - narodnih poslanika - kon-
troli5e vladu i njezine organe. To se u parlamentu dini putem in-
terpelacija i pitanja. Narodni su poslanici u posljednjoj skup5tin-
skoj seriji podnijeli pismene interpelacije, kojima se utvrduje
korupcija, bezakonje i nasilje sa strane vlade i vladinih organa.
Po 82. dlanu ustava i 71. dlanu poslovnika ministri su duZni odgo-
.,'oriti na sve interpelacije u toku saziva, i to najdulje od dva
m j eseca
Da ne bi dala raduna o svima svojim i svojih orsana beza-
konjima, nasiljima i korupciji, vlada je pobjegla ispred suda na-
roda. Timet je pogazila ustav i narodu oduzela jedno od glavnih
njegovih prava kontrole i suda.
Zakljudenjem Narodne skup3tine izvr5en je drLavni
u d a r. Kralj ima pravo, da zakljuli sjednice Narodne skupStine,
po5to se izglasa budi,et i po5to se odgovori na sve interpelacije.
Ali u jednoj pravnoj dri,avi ogranidena su prava jednoga pravima
drugoga. Kraljevo je pravo, da zakljudi sjednice Narodne skup-
Stine; da kontroli5e rad vlade, pa da na upravi zemlje ima vladu,
koja ui,iva njegovo povjerenje. (
Kad u ustavu izrilito piSe, da je ovo ustavna. i parlamen-
tarna monarkija, onda. se sjednice Narodne skup5tine mogu z^-
kljudivati samo na prijedlog jedne vlade, koja ima povjerenje
parlamenta, to jest: po pristanku same Narodne skup5tine. Za-
kljudenjem sjednice u skup5tini bez njezinog pristanka i protiv
njezine jasno izralene volje, poga7,enje osnovni zemaljski zakon:
udareno je na suverenitet naroda u ovoj drZ,avi.
U jednoj parlamentarnoj monarkiji, u kojoj vlada kroz pola
godine upravlja zemljom i bez veiine i,bez parlamenta, samim
197
Pad prve vlade PP (rPaBid-Pribi6evid)
se tim izvan snage stavljaju one odredbe ustava, kojima su po-

stavljene osnove drZavne oiganizacije; obustavljen je pqrlamen-
tarni reLim, a zapodinje sd rctim lidne volje i apsolutizma.
Kao pt'edstavnici veiine Narodne skup5tine i veiine naroda
mi izjavljujemo, da to ne iem,o ostaviti bez posljedica. Mi trali-
mo, da se udinjena pogre5ka popravi time, da se odmah ima Na-
rodna skup5tina sazvati u vanredan sxziv i tako vratiti u sva pra-
va svoja- Mi ne moZemo i ne iemo'.primiti nikakovo drugo rjeSe-
nje, a odludili smo, da - na osnovu prava, koje nam j,e ustav dao,
- izvedem€ pred sud one, koji su uzeli formalnu odgovornost za
ovaj protuustavni akt.
Narod nije htio ovr., bJrbu. Ona mu se nametnula dri,avnim ,
udarom. Mi smo uvjereni, da ie narod ovu borbu za svoja osnov-
na pravd, - a narodito za svoj suverenitet, -- prihvatiti i voditi
do kraja, re L,aledi irtve, koje se budu od njega tratile. A kao
njegovi predstavnici mi smo spremni, da u toj borbi ustrajemo s
njime zajedno sve do pobjede
U ime opozicijonoga bloka: Ljuba M. Davidovii. Dr. A.
Koro5ec, Dr. M. Spaho. ,Dne 29. svibn ja 1924.u Beogradu..<
Ovaj dobro sastavljeni proglas nije ostao bez uspjeha. Javno
se mnijenje u cijeloj dri,avi okrenulo protiv vlade PP. Senzacijo-
nalno je djelovala i vijeqt, da je Stjepan Radii 3. lipnja 1924. oti-
6ao iz Beda u Rusiju, trai,edi i njezinu pomoi u borbi hrvatskog
naroda protiv nasilne beogradske vlade. Radi toga su Pa5iieve i
Pribiieviieve novine o5tro udarale na Radiia. Naprotiv su novine
Opozicijonoga bloka i taj Radiiev neod,ekivani put prikazivale
kao odajno sredstvo, kojim se hrvatski narod bori protiv nasilja
iz Beograda.
Pa5ii je 17. srpnja ponovno ,zatraiio od kralja, da raspusti
Narodnu skupStinu, pa da raspi5e nove izbore narodnih zastup-
nika. Kralj se i sada usprotivio tomu zahtjevu, radi d,egaje Pa5ii
podnio ostavkd svoje vlade, ne bi li ga tim.e prisilio na popu5tanje.
Sada se.u taj spor umije5ao LJuba Jovanovii, koji je kao pred-
sjednik Narodne skup5tine svjetovao kralju, neka Pa5iiu povjeri
koncenttaci j o n u m j ' e s t ok o a l i c i j o n e v l a d e . P a S i i j e t a k v u
kraljevu ponudu otklonio, jer je dobro'zrtao, da n i j e d n a stran-
ka Opozicijonoga bloka ne ie sudjelovati u vladi, u.kojoj ie biti
Pa5ii i Pribiievii. Taj j'e otklon kralja sklonuo, da sastav nove
vlade povjeri Ljubi Davidoviiu, kao'Sefu' Opozic.ijonoga bloka.
198
Vlada Ljube Davidovida god. Lg24
VLADA LJUBE DAVIDOVIEA GOD. 1924.

Davidovi(, je 27. srpnja 1924. sastavio vladu, u koju su uz
njegove demokrate uni5li Slovenska ljudska stranka i'bosanski
muslimani. Od demokrata je Davidovii postao predsjednikom
ministarskog savjeta, dr. Vojislav Marinkovii m. vanjskih posala,
dr. Ilija Sumenkovii m. trgovine i industrije, Dragutin Peiii m.
gradevina, aPetar Marko'vii m. po5ta ibrzojava. Od Slovenaca je
dr. Antun Koro5ec postao m. prosvjete, prof. Antun SuSnik m.
saobraia ja, Ivan Vesenjak m. agrarne reforme, a prof. dr. Fran
Kulovec m. poljoprivrede. Od bosanskih je muslimana dr. Meh-
med Spaho imenovan ministrom financijp, dr. Halid beg Hrasnica
m. pravde, a dr. Sefkija Behmen m. socijalne politike.
General Stevan Hadii6, postade ministrom vojske i mor-
narice, dok je za ministra unutra5njih posala imenovan radikal
prof. Nastas Petrovii, da mu se time iskaZe zahvala Opozicijonog
bloka zato, Sto je u verifikacijonom odboru svojom pravedno5iu
omoguiio ovjerovljenje 47 mandata Hrvatske republikanske se-
ljadke stranke. Davidovii se rtadao, da (,e i HRSS uii u njegovu
vladu. Zato predbjeino nije popunio detiri ministarstva, te je dr.
Ilija Sumenkovii preuzeo zastupstvo ministarstva Suma i ruda, dr.
Halid beg Hrasnica ministarstvo za izjednadenje zakona, dr. An-
tun Koro5ec ministarstvo vjera, a dr. Sefkija Behmeri ministar-
stvo narodno ga zdravlja.
Narodni zastupnici Hrvatske republikanske seljadke stranke
na svojoj sjednici, koju su 3. kolovoza 1924. odri,ali u Zagrebu,
jednoglasno su stvorili ovaj zakljulak: >rHrvatsko narodno za-
stupstvo vidi u imenovanju vlade Opozicijonoga bloka jedan
korak blii,e spara"zumnom rjesavanju srpsko-hrvatskog sporazu-
ma. Zato jednoglasno zakljuduje, da ie zastupnidki klub HRSS
u Narodnoj skup3tini ovu vladu podupirati, dok bude radila u
duhu onih nadela, na kojima je bio osnovan Opozicijonalan blok".
Nova je vlada odludila, da ie vladati parlamentarno, jei je
znala, da ima za sobom jaku veiinu narodnih zastupnika. Zato
nije htjela dekati do 20. listopada 1924., kada bi se imala sastati
Narodna skupStina, kako je to od. kralja Aleksandra iznudio
Nikola Pa5ii. Davidovii je kralju predloZio, neka se Narodna
skup5tina odmah pozove na izvanredno zasjedanje. Kralj je na to
pristao, te se ve(,7. kolovoza sastala Narodna skupStina, na kojoj
je Davidovii proditao ovu vladinu deklaraciju:
199
Vlada Ljube Davidovi6a god. 1924.
>>Po5tovana gospodo poslanici! Vlada, kojoj imam dast pred-

sjedavati, smatra za svoju prvu duZnost, da se predstavi Narod-
noj skup5tini, pa da joj izloi,i svoj program rada i da o,d nje
zatrai,i odobren je za svoju politiku.
To je razlog, iz kojega je odmah po svojem sastavu - kao
prvo svoje rje5enje - podnijela Njeg. Velidanstvu kralju u smi-
slu 53. dlana ustava prijedlog, da se Narodna skup5tina sazove
u vanredan saziv. Ja pak dajem daljeg izraza rje5enosti vlade, da
dvrsto i nepokolebivo ostane na parlamentarnom terenu i u okvi-
lu parlamentarnih konvencija time,Sto u ovoj prvoj sjednici
r/anrednog saziva uzimam rijed, da Vam u ime kraljevske vlade
tzloL,im politiku, koju vlada namjerava voditi, podvrgavajuii se
Va5oj objektivnoj i mjerodavnoj ocjeni.
Gospodo poslanici! Nova je vlada na upravu zemlje do5la
sa dvrstom rjeSenoSiu, da politiku naSe zemlje odludno i smiSlje-
no uputi pravcem, kako ie najbr:ze i najpovoljnije doii do defi-
nitivnog i srednog konsolidiranja unutra5njih odnosa.
Mi smo potpuno svijesni svih ogromnih te5koi a, rta koje se
mora naiii u svim problemima unutraSnjeg uredenja u jednoj
drL,avi ovolike prostranosti, kao Sto je na5a, - sastavljena iz' po-
krajina, koje su vjekovi i sudbina doskora rastavljali.
Ali mi smo uvjereni, da se sve te teskoie, ma koliko ogromhe
bile, mogu prebroditi. One se mogu i brzo prebroditi, ako na5u
drxzavnupolitiku uputimo takovim pravcem, da probudimo i po-
jadamo bratska osjeianja, koja nas spajaju, te ako se oni, koji
pred kraljem i narodom, - pr€d historijom i buduino5iu, pred
Vama, gospodo narodni poslanici, - nose odgovornost za drLav-
ne poslove, budu svojski i svijesno potrudili, da izbjegavajuii
nepomirljive formule udu u dubinu i su5tinu svakoga problema,
pa da u njegovo rjeSavanje unesu Sirinu pogleda, bez koje se u
na5oj driavi i u sada5nje vrijeme ne moZe ni5ta trajno i korisno
svr5iti, te ako preko svega svi mi odgovorni politidari buderno
proL,eti dubokim uvjerenjem, da se na5a zajednidka kuia' mora
uredivati zajednidki i dogovorrio i temeljito na nepokolebliivoj
slozi, a u pravilnom i srdadnom spor azumu Srba, I'Irvata i Slove-
naca.
Mi nemamo Sto jedan drugome uzimati. Mi smo duZni po-
vjeriti se jedan drugomu iskreno, lojalno, bez rezerve i bez skro-
vitih misli. i to svom bratskom ljubavlju, koja nas - uBprkos
svemu - spaja.
200
Vlada Ljube Davidoviia god. 1924
To je osnov, gospodo narodni poslanici, s kojega dana5nja

viada polazi u svojoj politici. Cjelokupni njezin prognam, koji
imam iast izla$ati, logidno je izveden iz te'osnovne pretpostavke.
Vlada ie se u vanjskoj politici starati, d.a svojim cjelokup-
nim radom, te svojim stavom prema svim i svakomu, jasno ocrta
medunarodnu vaZnost ove na5e nacijonalne drZave. Narod treba
da na nju bude ponosit; on treba da zna, da ima radi sta biti na
nju ponosit.
obraiajuii stalnu paLnju njegovanju i jadanju obrambene
dri,avne snage, mi iemo s najveiom paLnjom duvati i njegovati
velike veze i dragocjene simpatije, koje je na5 narod vei stekao.
Mi iemo se truditi, da savezni odnos, koji nas je vezivao i jo5
nas vezuje sa Francuskom, Engleskom i Amerikom, postane sta-
lan i nepromjenljiv elemenat na5e vanjske politike.
Mi iemo se truditi, da savez, koji je zakljuden sa kraljevi-
nom Italijom, podri,avamo u nadi, da ie iz to1a obje zemlje izvuii
koristi, koje ie kompenzftati teske itfve, Sto su udinjene, da se
do toga savez& dode u obestranom interesu i u interesu mira.
Gospodo narodni, poslanici! Mi iemo se truditi, da savez,
koji na5u dri,avu spaja sa bratskom eehoslovadkom i s kraljevi-
nom Rumunjskom, odrZimo i udinimo sve intimnijim, jer smo
uvjereni, da je on osnovni i nezamjenjivi elemenat mira i mirno-
fla razvitka u srednjoj i jugoistodnoj Evropi.
'
Uzimajuti za osnov svoje politike poStivanja zakljudenih
' medunarodnih ugovora, te ostajuii na terenu bezuslovnog respek-
tiranja od svih i od svakoga, - politiEki red stvari, stvoren u9o-
vorima o miru, koje je i na5a dri,avapotpisala.,tenjihovog izvr5e-
nja, u koliko jo5 nisu izvr5eni, - kraljevska ie se vlada truditi,
da i sa drugim, a narodito sa susjednim, drL,avamapodrZava i nje-
guje korektne i prijateljske odnose.
Stojeii na principu >Balkan balkanskim narodirna<, kraljer'--
ska ie vlada naroditu paLnju obratiti odnosima s na5im susjedim:r
na Balkanu. Ona se nada, da 6e duboka solidarnost interesa, koji
vezuju sve balkanske narode, - pa svijest, da sloboda i nezarris-
nost jednoga od njih ne moZe biti ugro:zena,a da samim tim ne
u1rozi bezbjednost svih ostalih, - udiniti, da bude i ostvarena
njezina telja za stvaranjem pojadanja prijateljskih odnosr i s
ovim dri,avama. Vlada ie se u svakom sludaju truditi, da odri,i
prijateljske veze, koje vei postoje izmedu na5e i grdke drZ,ave.
241
Radii i seljaEka >Zelena internacijonala<<
Vlada se najposlije nada, da ie Sto skorije moii uspostaviti

normalne odnose i sa drZavam.a, s kojima joi nisu obnovljene
zvanidne veze. Naravno da ie ona pri tom surevnjivo i od naj-
manje povrede duvati i na5u drZ,avu i nacijonalno dostojanstvo i
na5e interese.
Kao evropska i demokratska drZava moramo mi ostati soli-
darni s velikim zapadnim demokracijama. Ali se vlada nada, da
ie naii nadina, da se izjednale dana5nja suprotna gledi5ta na ka.
rakter medunarodnih odno5aja i medunarodnih obaveza, Sto je
do danas bila glavna smetnja obnove odnosa s ruskim narodom.
Kraljevskoj ie vladi u ime na5e zemlje vazda pred odima
lebdjeti ideal narodnog mira i slobode. Zato ie diniti sve, Sto je
moguie, da se oj6d,a i razvija >>Dru5tvo naroda.., kao zametak
medunarodnog organizma, koji treba da nas dovede k ovom
idealu.
Vodena ovom osnovnom zamisli, kraljevska ie vlada u unu-
tarnjoj politici poduzeti sve mjere, da se Sto brZe stvori ona po-
trebna atmosfera uzajamnog razumigtvanja i trpeljivosti, koja
je neophodno potrebna, da se veliki unutra5nji probl'emi mogu
pravilno rje5avati i rije5iti uz udesie svih narodnih elemenata.
Ona ie svom snagom pregnuti, da u drZavnu administraciju unese
vi5e reda i korektnosti u radu, da strogo5iu i apsolutnom bezpri-
strano5iu u njoj suzbije paftizanstvo, pa, da obezbijedi bezpri-
korno rje5avanje i po5tivanje zemaljskih zakona. Ona ie naro-
6ito nastojati, da pod svaku cijenu i svima sredstvima iskorjeni
korupciju, pa da - makar i drakonskim mjerama - sprijedi de-
moralizaciju organa dri,avne uprave. Da bi se u tome lak5e
uspjelo, vlada ie nasto jati, da jo5 u ovom sazivu Narodne skup-
Stine podnese jedan prijedlog zakona, koji ie joj za to dati po-
trebno zakonsko ovla5tenje...
RADIE I SELJAEKA DZELENA INTERNACIJONALA".

Narodni su zastupnici >Hrvatske republikanske seljadke
stranke<<odrlali 3. kolovoza t924. u Zagrebu svoju sjednicu, kojoj
je predsjddao podpredsjednik Juro Valedii, a prisustvovao 61
,u.i.rprrik. Na ioj slednici je zastupnik Josip Predavec predloZio,
da zastupnici HRSS odobre korak Stjepana Radiia u Moskvi,
gdje je HRSS uveo u seljadku internacijonalu. Protiv toga ustade
zastupnik dr. Rudolf Horvat. On je upozorio na pogibelj, da ie
202
Radi6 i seljabka >Zelena internacijonala,<<
neprijatelji hrvatskog naroda narodito pak Nikola Pa5ii i

Svetozar Pribiievii - hrvatski narodni pokret, kojemu sluZi Hr-
vatska republikanska seljadka stranka, proglasiti komunistidkim,
ako HRSS dode u bilo kakvu politidku ili socijalnu vezu s boljSe-
vidkom.Rusijom.
Nato se razvila podulja rasp rava. Zastupnici Pavle Radii,
Rudolf Herceg i dr. Stjepan Bu(, zagovarahu Predavdev prijedlog.
Naprotiv se zastupnici Tom o Jali,abetii i Vinko Lovrekovii pri-
kljudi5e protuprijedlogu. Poput dra Horvata bijahu zabfinuti jo5
mnogi zastupnici, narodito Ivan Bartolovii, dr. Ante Ad7,ija, Ilija
Martinovii, dr. Stjepan Ortner, Franjo Vrtar i Zupnik Fran
Skrinjar ,
Predvidalo se, da ie preko 20 narcdnih zastupnika glasovati
protiv Predavdeva prijedloga, ako dode do glasovanja. Nato je
dr. Vlatko Madek upozorio, da bi ruski bolj5evici mogli u b i t i
Radiia, ako HRSS ne odobri njegovo obeianje u Moskvi; zato je
zamolio dra Horvata, neka povude svoj protuprijedlog. Horvat
je to i udinio uz uvjet, da se Predavdev prijedlog popuni dodat-
kom: >>Hrvatska republikariska seljadka stranka ostaje kod svo-
jega narodnog p r o g r a m a ,t e i e i n a d a l j e v o d i t i d o s a d a -
5 n u svoju taktiku". S tim je dodatkom jednoglasno primljen
j
Predavdev prijedlog.
Stjepan Radii je 3. lipnja 1924. iz Bei,a stigao u Moskvu.
Pratili su ga njegov zet ing. August Ko5utii i sin Vladimir Radii.
Na kolodvoru ih je dodekao B. Sandomirski, nadelnik odjela za
balkanske dri,ave u narodnom komesarijatu za vanjske poslove.
Sutradan je Radiia primio Georgij Vasiljevii eiderin, narodni
komesar za vanjske poslove, te je s njim razgo-varao 2 sata. ei-
derin je 8. lipnja priredio u podast Radiia vederu, na koju je po-
zyao nekoliko politidara. Radiia je 13. lipnja primio Kaljinjin,
predsjednik sovjetske Rusije, koji ga je ispitivao za politidke i
gospodarske prilike u Hrvatskoj. Radii je u Moskvi ostao do 4.
kolovoza kao podasni gost sovjetske vlade. Iz Moskve se Radii
preko Rige i Berlina vratio u Bed, odakle je 11. kolovoza stigao
u Zagreb.
Radii je 14. kolovoza 1924.u Zagrebu odrZao sjednicu na.
rodnih zastupnika Hrvatske republikanske seljadke stranke. Tu
je rekao, da ga ie eiderin jo5 u oZujku pozvao, rieka dode u
Rusiju na razSovor s njim, ali Radii onda nije htio poii. Nil taj
2A3
Pad vlade Ljube Davidovi'ia i,
se put dao istom onda, kad je vidio, kako Pa5ii i Pribiievii na-
mjeravaju vladati bez Narodne skupstine, dapade i protiv nje.
>Vidio sam, da me eiderin zove kao suradnika i eovjeka, koji do-
lazi kao ravnopravan k ravnopravnim, kao predsjednika jednoga
nar. zastupstva i kao punomoinika jednoga naroda. Mene i za-
stupnika Ko5utiia primili su bolje, nego (francuskog ministra)
Herriota. Dali su nam paladu, koju daju samo podasnim gostima.
S nama se nije postupalo liao s onima, koji su dobli da prime
instrukcije, nego kao s ljudima, s kojima se izmjenjuju mi5ljenja,
nazori i razgovori, te s kojima hoie5 posiignuti spora zurm.<<
Ipak nema sumnje o tomu, da je Stjepan Radii udinio gole-
mu politidku pogre5ku time, Sto je Hrvatskq republikansku selja
dku stranku uveo u >>zelenu<< seljadku internacijonalu. Kako je
naime >rzelerta internacijonala< imala svoje sjedi5te u Moskvi,
lako je bilo Pa5iiu i Pribiieviiu prikazati Hrvate u evropskoj
javnosti kao neke boljSevike. Time je hrvatski politidki pokret,
koji je zaista bio disto narodan pokret, dobio u stranom svijetu
komunistidko obiljeZje. Od sada su Englezi, Francuzi i ostali za-
padni narodi smatrali Hrvate komunistima, premda to nisu bili.
PAD DAVIDOVIEEVE VLADE.

, O deklaraciji Davidoviieve vlade vodila se u Narodnoj
skup5tini rasprava puna 4 dana, pa i tedajem ditavog dana 12.
kolovoza 1924. Izredalo se mno g6 zastupnika Radikalne i Samo-
stalne demokratske stranke, koji su o5tro napadali vladinu de-
klaraciju. Istom u I sat iza ponoii pristupilo se glasovanju, pa je
deklaracija odobrena sa 169 protiv ll4 glasova. Kako ie glasova-
nje bilo -poimenidno, vidjelo se, da su deklaraciju odobrili l)avi-
doviievi demokrati, Slovenska ljrrdska stranka, bosanski musli
mani, sva tri bunjevadka Hrvata, svih 8 Nijemaca, 9 Albana,cl
(dlanova >DZemijeta..), te svi narodni zastupnici, koje sLr bireli
izbornici Hrvatske republikanske seljadke stranke. Protiv dckla-
racije je glasovalo 100 radikala i 14 samostalnih demokrati,".
U n e d j e l j u 7 . r u j n a 1 9 2 4 .o d r i , a n a j e u P r e l o g u r':1i1"-r'
skup5tina Hrvatske republikanske seljadke stranke. Na tu je-
skupStinu do5lo oko 15.000Hrvata iz Medimurja, i to dak od Stri-
gove i Gornjega Mihaljevca pa sve do Kraljevca i do Svete Ma-
rije. SkupStini je prisustvovao i Stjepan Radii, koji je odiii;,ro
velik politidki govor. Narodito je istaknuo razliku izmcdir prija-
204
Pad vlade Ljube Davidovi6a
Snje i sada5nje vlade u Beogradu. Pa5ii i Pribiievii vladahu na-

Sil;em, korupcijom i svakojakim bezakonjem, dok je Davidovii
sastavio vladu sporazuma, postenja i zakonitosti. Zato je ditav
prisutan narod gromoglasno prihvatio Radiiev poklik ,rZiviolr,
Ljubi Davidoviiu i Nastasu Petroviiu.
Golemu je skupStinu Hrvatska republikanska seljadka stran-
ka odrL,alau Z a gr e b u u nedjelju 14. rujna t924., i to na velikom
prostoru Maruliievog i MaLuraniievog trga izmedu Sveudili5ne
knjiZnice i vrta >>Hrvatskoga Sokola". Skup5tini ie prisustvovalo
preko 50.000ljudi. Glavni je govornik bio Stjepan Radii. On je
prikazao narodno samoodredenje i pacifizam kao osnov novoga
medunarodnog prava; a zatim je govorio o seljadko j dri,avi na
temelju ravnopravnosti svih stalei,a sa priznanjem potpuiroga ra-
dnidkoga prava i potpune zaltite svih narodnih manjina.
Uodi ove skup5tine odri,ana je 13. rujna sjednica Hrvatsko-
la narodnoga zastupstva. Na toj s.jednici je po i,elji Stjepana
Radiia zakljudeno, da se od industri jalca Milana Prpiia kupi
n j e g o v a p a l a ( , an a Z r i n s k o m t r g u b r o j 1 2 , i t o z a n H r v a t s k i
s e I j. a.d k i d o m.<. Palada je kupljena za 46 milijuna kruna. Iza
to$a se raspravljalo o tome, bi li Hrvatska republikanska,seljadka
stranka u5la u Davidoviievu vladu, u kojoj .su prazna 4 ministar-
stva.
U ponedjeljak 15. rujna 1924. vijeialo je predsjedni5tvo
HRSS o ulazu Hrvatske republikanske seljadke stranke u beo-
gradsku vladu, i to, prema ovlasti skupng sjednice F{rva,tskoga
narodnoga zastupstva. lza vijeianja, koje je potrajalo preko 2
sata, stvoren je zakljudak, da HRSS ulazi u vladu Ljube Dsvido-
viia sa 4 svoj a zastupnika. U tu svrhu sLrza ministre bili pred-
7 o : z e ndi r . V l a t k o M a d e k , J o s i p P r e d a v e c , i n g . A r - i g u s tK o -
S u t i i i d r . J u r a j K r n j e v i i . P r e d a v e cj e z a t r i t i i o m i n i s t i r r s t v o
za. agrarnu reformu, koje vodi boleZljivi Slovenac Ivan Vesenjak.
Protiv ilaza Hrvatske republikanske seljridl-e stran.!-eu Da-
vidoviievu vladu ustado5e Pa5iievi radikali i Pribideiri'jevi samo-
stalni demokrati. Oni su u svojim novinama o6t;o nisali irrotii,'
HRSS, prlkazujuii ju kao komunistidku stranku. Togn se niie
upla5io Davidovii, koji je u toj stvari zafta:zio kod kralja audi-
jenciju. Roslije dvosatnoga boravka u dvoru iz javio je Davidovii
29. rujna novinarima, da je poloi,aj vlade pos\rc stir,hn, jer u Na-
,rodnoj skup5tini ima jaku veiinu, pa da ic irkazi o imenovanju
205
Pad vlade Lj.ube Davidovida
hrvatskih ministar:a biti potpisani u irtorak 30. rujna ili u srijedu

1. listop ada 1924
Ipak nije doslo do takovih ukaza. Pasiiu je naime poslo za
rukom, da na kraljevskom dvoru uzbuni neke uplivne osobe, te je
ova >rdvorska kamarila< odludno ustala protiv imenovanja mini-
stara iz redova HRSS. Uspjelo je kralja odvratiti od potpisa vec
gotbvih ukaza. Sto vi5e iznenada je podetkom listopada dao
ostavku general Stevan H a d zie, ministar vojske i mornarice,
da time izazove krizu Davidoviieve vlade. Nasluiivalo se, da su
to zamijesili Pa5ii i Pribiievii, kako bi sprijedili, da vlada preda
sudu 3 bivSa ministra, koji su bili optuZeni radi korupcije.
Medutim je Hrvatska republikanska seljadka stranka odr-
Z,ala ditav niz svojih dobro posjeienih skupStina. Stjepan Radii
je svake nedjelje po5ao na koju od tih skup5tina, gdje je dakako
bio i glavni govornik. Tako je Radi6 21. rujna 1924. govorio na
skup5tini u Redici kod Karlovca, kamo su s njim po5li sveu-
dili5ni profesori dr. Haas iz Kijlna i dr. Dragoljub Jovanovil iz
Beograda, te njemadki narodni zastupnik dr. Moser iz Zemuna.
Na skup5tini u K r aS i i u 28.rujna oborio se Radii veoma Zesto-
ko na okruZnicu, koju je povodom proslave tisuigodi5njice hr-
vatskoga kraljev-stva 20. kolovoza 1924. izdalo 14 hrvatskih kato-
lidliih biskupa. Na velikoj pak skupStini HRSS u V ar î,dinu
5. listopada govorio je Radii, kako je organizirano hrvatsko se-
ljaStvo, glavni faktor hrvatske politike. Radii je na svim skup5ti-
nama govorio protiv kralja i vojske, Sto je slabilo Davidoviievtt
vladu, koja se u Narodnoj skup5tini oslanjala na HRSS.
Golemu je skup5tinu Hrv. republikanska seljadka stranka
priredila 12. listopadalg24. u Vrpolju, gdje je Stjepan Radii
u svojem dugom $ovoru rekao i ovo:
Prije dvadeset godina podeli smo organizirati na5u seljadku
stranku i danas se mi svi poznajemo. Svi imamo svoju dovjedju
du5u. NaSa hrvatska seljadka sloga daje nam, - da moZemo drLati
ovakove skrfp5tine. PaFi6 je mislio, da mo1e zabraniti selja5tvu sa-
stajanje. Pod Austrijom silili su oruZnike, da nam rastjeravaju kola,
a popovi su to jo5 btagosivljali. Nama nije ni potrebno sastajanje,
jer Beograd znade da je ditava Hrvatska jedna jedina skup5tina.
Oni u Beogradu nisu gluhi, ali su'najglu5i u Beogradu kadaci ili
militariste. Dana5nja vlada je vlada sporazuma, a ne sile. Ve6ina go-
spode zastupnika srpskih nije za ovu vladu. Radikali se pozivlju
206
Pad. r,lade Ljube Davidovida
, na brojke, jer da oni'zastupaju ve6inu srpskog naroda. Oni vele,

da su za jedinstvo, ali nas ne 6e da broje. U vladi je bio po5ten i
pravedan ministar HadLi6,, koji se nije bavio politikom i koji je znao,
da se na bajuneti ne mole sjediti i da se silo'm ne moZe vladati.
Sada ja ne znam, koji je vrag u3ao u njega, ali su ga radikali na-
tjerali, da rede na dvoru, da ne m'oZe biti u vladi, koju podupiru
Hrvati. PaSi6 je izmudio Srbiju, on je tjerao Srbe iz rata u rat kroz
Albaniju. Pa5i6 je rastjerao srpsko selja5tvo.
On je imao uvijek pred odima samo teritorij Srbije, a za rra-
rod nije pitao. PaSi6 je politidka budala, jer nastoji da ru5i ono, o
demu se kroz dvije godine dogovaralo i pregovaralo i Sto Srbi tre-
baju kao komad kruha. Hrvati se ne tuku sa Srbima i ne 6e da se
tuku sa Srbima, ali kad bi do toga do3lo, onda bi Hrvati potraLili
u Srbiji kadake. NaSi se protivnici usuduju stvar' prikazivati tako,
kao da je kralj za to, da se ti korupcijonisti ne hapse. Generali
nigdje na svijetu ne znadu, Sto je to civilna uprava.
Kad govore o politici, oni su kao djeca. Generali o politici i
ne treba da znadu. Sada su navrkali HadZi6a i radi toga bi se imala
razviti krtza. Za volju jednog ministra imalo.bi da otide detrnaest
ministara, pa da na delo uprave dodu po5tenjaci Laza Markovi6,
Yelizar Jankovi6 i Koji6. Toga su pune novine. Nema rijedi o srp:
skome seljaku i seljadkom pitanju, nego se samo pi3e o intrigama,
kako bi kadaci do5li opet na korito. Ti su politidari davno pokopani
u Hrvatskoj, ali ih i u Srbiji mora nestati.
U Srbiji nema danas seljadke politike. Davidqviievci i zemljo-
radnici su s nama. Oni su dobri ljudi, ali su pla5ljivi. Oni imadir
znanja i srca, ali se boje kadaka. Radikalna stranka nije danas ono,
Sto je nekad bila. Pokojni .Proti6 rekao je jednom pred Trumbi6em:
>Molim vas, Sto ste vi isfantazirali o Radi6u. Ne moZete niBta s tim
seljadkim skotom. Mi treba da po3aljemo u Beograd jedno pedeset
seljaka, da drZimo narod na uzdi<. Tbumbi6 je rekao Proti6u : ,rZa-
losno 6e biti, ako ostali tako misle. Seljadki je narod u Srbiji pomo-
gao stvarati Jugoslaviju. Jugoslaviju nije stvorio PaFi6 i njegov sin
Rade, nego ju je stvorio ged4a, a yi toga gedLu zovete skotonr,<,
Mi jo5 danas ne moZemo sa srpskom gospodom govoriti, da se
stvori zakon o seljadkom pravu na zemlju i o seljadkoj kontroli
nad ministrima.
Gospodska je politika u tomu, da gospodin kontrolira gospo-
dina. Vrag kontrolira sotonu. Sre6a je, Sto je cvijet srpske inteli-
gencije s nama. Na3lo se je ipak ljudi, koji su za poSten i pametan
207
Pad vlade Ljube Davidoviia
sporazum. Radikali vidu svbki das: >Napi5ite vi Hrvati va5 mini-

malni program.< Ali radikali ho6e imati drilavu, drZavne kase i
tandare. Tko nije za takav njihov sistem, taj je toboZe protiv drLave
i protiv kralja. Prvi korak naS mora biti da kaZemo, da mi ne 6emo
Zandarsku upravu. Radikali nas pitaju, gJje se to batinalo u Hrvat-
skoj. U Topuskom 1921. godine Landari su tukli ljude, svukli ih
gole i pod bajunetama gonili, da ljube Fa5i6evu sliku. S ljudima,
koji tako rade, mi ne 6emo ni u crkvu.'I ja velim, ako batina5i do-
biju vladu, onda neka znade Beograd, da 6e gospodu kadake ,uhva-
titi sedamdeset i seCam groznica. Mi nismo nikada govorili, da to
radi srpski narod. Mi dijelimo radikalsku politiku od politike
srpskog naroda i zato hodemo klicati: Zivio srpshi narod!
Mi spor azuma.ne 6emo pisati, jer se sporazum ne piSe nego
se stvara. Sporazum hode cije{i narod. Narod nisu radikali i bati-
na5i. Radikali u Vukovaru nisu mogli na skup5tini skupiti ni dvije
stotine ljf,di, a Pribi6evi6 u samoj Korenici nije mogao skupiti nego
samo 236 ljudi. Ja zato s pravom ve1im, da je sav srpski narod za
sporazum. Danas je u Beogradu dovjek, koji bi mogao biti pred-
sjednik u Parizu i Londonu, a to se u Europi zna. To je udinjeno
s na5om potporom, a sada se usuduju neki ljudi pisati o nekim
g;arancijama i todkqma. Hrvatskom se.naredu ne dolazi sa todka-
ma kao Skolskom djetetu. Hrvatskom narodu moZe se govoriti samo
onako, kao Sto govori Davidovi6, a to je, da zajednidkim Zivotom
i radom ho6emo do6i do sporaztrma.
Cijeli svijet misli, da hrvatski narod i ja dinimo sve, da se
ila3 zajednidki rad podne razvijati pravilno. Ja ne rnogu refli, da mi
nismo republikanci. Ja mislim; da se od mene u jednoj monarhiji
ne traZi, da ja to kaLem, jer mi jasno velimo, da je nama potrebno,
da u medunarodnoj zajednici budemo monarhija, ali mi ne 6emo
Iidnoga reLima niti apsolutizma. T[o poku5a dirnuti u narocl.ni su-
verenitet, taj 6e do6i pred sul parlamenta.
Neki u Beogradu misle pla5iti kralja, ali bogme Karadordevi-
6ima nitko ne moZe redi, da su kukavice. Odno5aj Hrvata prema
Srbima je jasan. MoZe se sa bratorn biti najbolji brat, ali ja radim
na sriojeffi, & ti na svojem. Mi moZemo zajedno gospodariti, ali ti ne
6eS mojoj djeci rezati kruha, jer bi pretanko odrezao. Srpska go-
\ spoda toga ne 6e da vide, ali narod to shva6a. Mi ne 6emo beograd-
skog centralizma, jer toga ne 6e ni Vojvodina, ni Bosna ni Slovenija,
I
I a kamo li Hrvatska, koja trebaf da bude potpuno ravna Srbiji, ili

dvije sestre, ali svaka k' sebi. Podvaljivanjem se ne moie voditi
208
\
Pad vlade Ljube Davidovid,a
prava narodna politika. Mi sve govorimo i traZimo jasno. Mi ne

velimo kao frankovci: ne 6emo Vlaha. NaEe je hrvatstvo dovjedno;
ono je duboko kao kr56anska vjera, a Siroko kab svijet; jeb.svagdje
na svijetu ima Hrvata. NaBe hrvatstvo nije u zastavama, nego u
grudima naSim. Tko najvi5e trpi, nama je najbliZi. Kad se kli6e:
Zivtla republika, to ne znali: Dolje monarhija. To znaEi mir, znadi
seljadko pravo i .seljadku drZavu, a nipo5to ne znaili: Dolje Kara-
dordevi6i.
Ja sam vam prije Sest godina jasno rekao: Mi jesmo republi-
kanci, a ako Srbi ho6e kraljevstvo, Bog im ga blagoslovio. T zato
sam dobio dvije godine tamnice, pak se toga dobro sje6am. Sada
se radi o tomu, da li se hrvatski republikanski narod mohe spora-
zumjeti s monarhijom. Ja sam rekao, da se ne samo moZ,e,nego se
sada i radi na tomu, jer to traLi medunarodni poloZaj; a ako tko
trali od nas vi5e od toga, taj trahi na3u glavu, a bez glave mi ne
trebamo sporazuma. Hrvatima nije nitko stavio nogu na Siju i ne
6e. NaSi prijatetji u Beogradu nemaju hrabrosti. Oni 6e poslije ove
skup5tipe re6i: Radi6 je. nepopravljiv. Ali ja velim, da mi drugadije
radimo, njih bi ve6 bio zagnjavio PaFi6. Mi 6emo nastaviti na5 rad
u Hrvatskoj, a ako to ne pomogne, pre6i 6emo Drinu, ne da robimo
i osvajamo, nego da ruSimo pljadka5e i kadake i da prosvijetlimo
gospodu. Srpska inteligencija najjasnije vidi, da Pa5ideva i Pribi-
6evi6eva politika vodi u katastrofu cijelu Jugoslaviju, a pogotovo
Srbiju. Davidovi6 je imao kt:lraile na dvoru redi: Birajte drugu kom-
binaciju, pa da vidite, Sto 6e onda biti.
Srpski seljak nije protiv mir4 i zbog toga nije protiv spora-
zrrma, a pogotovo ne moZe biti za pljadka5e; jer je srpski seljak isto
tako bistar kao i hrvatski. Ako u Snbiju ude deset hiljada na5ih
apostola, mi 6emo zakopati radikale i mi 6emo organizrrati seljadku
stranku. eujem, da je petnaest oficira do5lo HadZi6u ne5to zahtije-
vati. H:adli6, mjesto da ih je poslao u haps, on je udinio ono, Sto su
oni traLili. Na njih petnaest ljudi se pazi, ali se na volju dvanaest
milijuna ne pazi.
' Srpski, a za njtma i na5i frankovci, vetre: Ni u tikvi suda, ni
u Vlahu druga. Ja se sa Srbijom spajam medu ostalim i zato, 5to
smo mi preko Srbije vezani sa Rumunjskom, u kojoj je pro5lih iz'
bora selja6ka stranka iza5la sa pe:Jesetzastupnika. Nije daleko das,
da 6e u Rumunjskoj biti seljadka stranka na vladi, a isto tako i ti
Bugarskoj. Prava. je sre6a, Sto je ovaj rumunjski prvak Lupu do-
Hrvatska na mudiliStu 14
'.:i
2A9
Pad vlade Ljube Davidovi6a
Sao u Zagreb. Dobili smo saveznlka. Stvorit iemo klije5ta. PaSi6 i

Pribi6evi6 htjeli su nas Hrvate uktije5titi, ali su se ta klijeBta ras-
pala, a mi 6emo sada napraviti klijeSta, ali ne za srpski narod, nego
za kalake, pljadka5e i cincare. Osim druga Lupu-a ovdje je zastup-
nik demokratske stranke pop Doka Popovi6. Za Doku veli na5
Ma6ek, da je on i bolji od nas. Osim togaovo je prvi puta, Sto su
nas posjetili narodni zastupnici bra6,a muslimani iz Bosne.
Kod nas se je prije Sest godina govorilo, da su ovu drZavu
stvorili Srbi i da samo oni treba da vladaju. Onda se je malo pro-
mijenilo, i rekl,o se je, da u ovoj drLavi vladaju Srbi, Hrvati i Slo-
venci, a da se muslimane smije klati.
Postoji jedno prvenstvo, a to je prvenstvo svih seljaka, a ne
Srba ili Hrvata, nego svih ukupno. Mi nismo kao frankovci, koji
traZe Habsburga. Mi nismo popovci, koji traZe papu, mi nismo ko-
munisti, koji iz Moskve hode donijeti krvavu ko5ulju, mi ne 6emo
ni veliku Hrvatsku ni malu Hrvatsku.
Mi ne brojimo u na3em programu zemlje, koje su hrvatske,
jer bi to znadilo, da ih hodemo osvojiti, a mi ne iemo nikakvog osva-
janja. U Bosni i Srbiji nose se zastave s natpisom >Velika Srbija<.
A kakva je to Velika Srbija, kad je ona naprama Velikoj Britaniji
i prema Rusiji velika kao buha. Mi Hrvati imamo Zivi narodni suve-
renitet,'pa ne gledamo ni u Rim, ni u Moskvu, nego samo u Zagreb.
U seljadkoj stranci danas je ditav narod. Kada se Srbi spora-
zume sa seljadkom strankom, ,onda su se sporazumili s hrvatskim na-
rodom. Zelim, da Srbi dobiju takovu stranku. Ako se obnovi; koali-
cija radikalsko-demokratska i u nju dodu Slovenci i muslimani, onda
ja kaZem, da 6e Hrvati prije d.oii do svoje slobode, nego ovako. Ve-
Iite, da su po5teni radik ali za po5teni sporazum. Neka slobodno udu
svi Srbi u vladu. Mi nemamo niSta protiv toga, da se Srbi koncen-
'Neka
triraju. se slobodno koncentriraju na temelju po5tenja, ali
batina3ke vlade ne 6emo; no ja se ni te ne pla5im. Mi smo narod.
organiziran, mi 6emo izdrLati progone i mi 6emo do6i polagano do
sporazumaislobode,alimiznademoijuri5ati,akojepotrebno<<...
Neposredno iza ove skup5tine u Vrpolju bio je Davidovii
prisiljen 15. listopada 1924.podnijeti ostavku svoje vlade. On je
to i udinio ovim podneskom: ,Po5to mi je VaSe Velidanstvo izra-
zilo potrebu, da dam ostavku u cilju p r o 5 ir en j a vlade za. pro-
duZenje naSe dana5nje politike mira, reda, zakona i borbe protiv
korupcije do konadnoga sporazvrr'a izmedu Srba, Hrvata i Slove-
naea, slobodan sam, da Vam podnesem ostavku svoga kabineta.<.
210
Druga vlada P'P (Pa5i6-Pri,biievi6)
DRUGA VLADA PP (PASIC-PRIBICEVIC).

Po' ustavu se Narodna skup5tina imala 20. listopada 1924.
sastati na redovito zasjedanje. Kako je medutim nastala vladina
kriza, odgodena je Narodna skup5tina na dulje vremena.
Vladina jekriza potrajala puna 3 tjedna. Kralj je k sebi pri-
zlvao predsjednike parlamentarnih klubova, da se s njima posa-
1'jstuje. Tako je u kraljevski dvor bio pozvan i dr. Vlatko Madek,
kao predsjednik zastupnidkog kluba HRS$. Radii je pak 23.Iisto-
pada 1924.u ime Hrvatske republikanske seljadke stranke objavio
u novin ama. ovaj komunikej :
>HRSS najo5trije osuduje svaki poku$aj , da drugi ustavni
faktor (t. :. kralj) posredno ili neposnedno utjede na odluke par-
lamenta uopie, a na" izbor predsjedni$tva napose, pa da kojim
god nadinom nastoji tei,i6te javno$a Livota prenijeti izvan par-
lamenta, dotidno izvan parlamentarne veiine, jer se time ru5i sva
ustavnost i uvodi lidni apsolutistidki rei,im. Aktivno sudjelova-.
nje drugoga ustavnog faktora u rje5avanju vladine'i parlamen-
tarne krize razumije i shvaia HRSS tako, da se samo tim njego-
vim zahvatom u javne poslove dade od naroda otkloniti najveia
opasnost. Nikako pak HRSS ne razumiie, da se to dini u dasu,
kada su tri ministra, - koji su optuZeni po parlamentarnoj vladi
i po parlamentarnoj veiini, - imali biti predani sudu radi korup-
cije. Po tom bi sav narod mogao dobiti dojam, da je korupcija
dak i pod najvi5om za5titom. Ko n c en tr aci j o'nu vladu svih
parlamentarnih stranaka
ministara i njihove okoline, koja je u oditoj vezi s tom optuZbom,
te kluba samostalnih demokrata, koji krvavo nasilje &ii najus-
pjeSnijim sredstvom za rje5enje hrvatskog pitanja, - smatramo
jedinim ustavnim i parlamentarnim izlazom iz krize samo onda,
ako se toj vladi odmah povjeri provedba slobodnih izbora, pa se
time i u praksi pred nar'odom i pred svijetom pizna nadelo na-
rodnoga suvereniteta, na kojemu se jedino moie temeljiti ditavo
na5e dr1avno uredenje..<
Iza dugih pregovora kralj je Davidoviievom demokrqtu
Kosti Tim oti j eviiu p o v j e r i o s a s t a vk o n c e n t r a c i j o n e
viade. Njemu nije poSlo za tukom rije5iti krizu, jer stranke Opo-
zicijonoga bloka nikako nisu htjele uii u istu vladu, u kojoj bi
bili Pa5ii i Pribiievii sa svojim radikalima i samostalnim demo.
kratima. Jednako nisu Pa5ii i Pribiievii htjeli pristati "na to,
2i1
Druga vlada PP (Pa3i6-Pribi6evi6)
da se koncentracijona vlada oslanja i na toboinje komuniste u

Hrvatskoj republikanskoj seljadkoj stranci.
Dugotrajna je kriza najvi5e uzrujavala Stjepana Radiia. On
je 1. studenoga 1924. na vedet sazvao nekoliko prvaka HRSS na
sastanak, trr. kojemu je o5tro napao kralja Aleksandra. To je
sutradan bilo javljeno kralju, kojega su nato Pa5ii i Pribiievii
podeli preko svojih ljudi na kraljevskom dvoru hu5kati protiv
Radiia i njegove stranke. Konadno se kralj dao sklonuti na posve
oprednu politiku, nego li ju je dotle vodio. On je naime odustao
od teZnje za koncentracijom svih stranaka, te je 5. studenoga
7924. povjerio Nikoli Pa5iiu sastav i zb o r n e vlade.
Pa5ii je od radikala i samostalnih demokrata sastavio vladu,
koja ie provesti nove izborc za Ndrodnu skup5tinu. U kraljeve
je ruke 6. studenoga poloZila prisegu nova PP vladn, u kojoj je
Pa5ii bio ministar predsjednik, Svetozar Pribiievii m. prosvjete,
'dr. Momdilo Nindii m. vanjskih poslova, BoL,a Maksimovii m.
unutarnjih posala, Du5an Trifunovi6 m. vojske i mornarice, dr.
Milan Stojadinovii m. financija, dr. Eda Lukinii m. pravde,
Andra Stanii m. saobradaja, MiSa Trifunovii m. vjera, dr. Prvi-
slav Grisogono m. trgovine i industrije, Nikola Uzunovii m.
gradevina, Yelja Vukiievii m. po5ta ibrzojava, Krsta Miletii m.
poljoprivrede, dr. Gregor Zerjav m.Suma i ruda, dr. Slavko Mi-
letii m. narodnoga ddravlja, Marko Duridii m. za izjednadenje
zakor:;a,a Marko Trifkovii m. bez lisnice. IJz to je Krsta Miletii
bio zastupnik ministra agturrre reforme, a dr. Slavko Miletil za-
stupnik ministra socijalne politike.
Nova se vlada nije, niti usudila stupiti pred Narodnu skup-
Stinu, u kojoj je Opozicijoni blok imao znatnu veiinu. Zato je
Pa3ii izradio ukaz, kojim kralj 10. studenoga 1924. raspu5ta Na-
rodnu skup5tinu, te raspisuje nove izborc za dan 8. veljade 1925.
Pribiievii je odmah podeo proganjati hrvatske profesoie i
uditelje. Jedne je otpustio od sluZbe, druge je premjestio u disto
srpske krajeve, a treie je umirovio, premda nisu jo3 dosluZili.
Istodobno se BoZa Maksimovii oborio na neku vrst pokrajinske
uprave, koju je prije 2 mjeseca Nastas Petrovii podeo u Zagrebu
uspostavljati po Zelji, koju mu je u ime Hrvatske republikanske
seljadke stranke, izrazio dr. Vlatko Madek. Maksimovii je Hrvat-
sku i Slavoniju opet razdijelio u 4 oblasti, kako je to Pa5ii udinio
15. velj ate 1924.
2t2
Hrvatski je narod kralju Aleksandru ljuto zamieriq Sto je

vladu istrgnuo iz ruku parlamentarne veiine, te je predao Pa5iiu
i Pribiieviiu, da opet uzmognu progoniti Hrvate. To je imalo za
posljedicu republikanizitanje i hrvatske inteligencije, kako se
jasno vidjelo na vijeiu, Sto ga je Hrvatska Za jednica u
Zagrebu odtLala 25. studenoga. 1924. Na tom je naime vijeiu
sredi5nji odbor Hrvatske Zajednice predloZio, neka se ova stran-
ka proglasi republikanskom. Taj prijedlog je dr. Ante T r u rn b i i
obrazlolio poduljim govorom, u kome je rekao i ovo:
,rDemokracija, koju je sredi5nji odbor predloi.io ovomu po-
Stovanom vijeiu, jest iscrpiv elaborat. U njemu se predlaLe za'
kljudak u smislu republikanske vladavine s obrazloLenjem, iz
kojega logidnim nadinom proizlazi sam zakljui,ak kao jedna ne-
minovna politidka potreba hrvatskog naroda. Ovaj akt nema
samo nadelnu, nego ima i politidku vaZnost, pa u tomu i jest nje-
gova snaga. Hrvatsk a je Zajednica s nadelnoga gledi5ta potpuno
dosljedna sama sebi, jer se je od svojega podetka stavila na ovo
gledi5te, koje i danas konzekventno zastupa. Demokratsko nadelo
moderne demokracije sastoji u tome, da je narod tvorac drZave,
vrhovni njezin upravljad, te jedini izvor svakoga prava i vlasti
u dri,avi.
Nitko' ne (e moii u teoriji osporiti ovo nadelo moderne
demokracije. Svatko ie to nadelo morati piznati, p& na polju
teorije ne moi,e biti prigovora niti sukoba. Ali ovdje, se ne radi
samo o tome, Sto Hrvatska Zajednica zastupa jedno teorijsko
nadelo, nego i o tome, Sto ona podima akciju u republikanskom
pravcu. VaZnost ove akcije veia je, nego li je brojna snaga Hr-
vatske Zajednice. Znadaj toga akta sastoji se' u tome, Sto se ele-
menat, koji predstavlja Hrvatska Zajednie&, - a to su ponajvi5e
intelektualci i gradani, nakon trezvenog, ozbiljnog i dugog
razmi5lj anja odludio na korak, koji je ne samo opravdan u sebi,
nego na radost svih nas stavlja Hrvatsku Zajednicu u efektivnu
harmoniju sa glavnom strankom, koja parlamentarno predstavlja
cijeli hrvatski narod, a to je Hrvatska republikanska seljadka
stranka.
Mislim, da ie ovaj korak imati upliva na javno mi5ljenje ne
samo kod nas, nego i u srpskoj sredini. Argumenti, koji su izne-
seni rta bazi konkretnih dinjenica iz javnoga iivota, Livi su u
du5i svakoga dovjeka u ditavo j dri,avi, pL ie morati i u srpskoj
sredini izazvati mi5ljenje, da nakon stedenog iskustva polazna
2\3
I
todka, od koje ie poii akcija zd, saniranje prilika u drZavi, jest

republikanska misao o suverenitetu naroda.
To ne zanima samo nas Hrvate.- To je interes cijele ove
drLave i naroda u njoj; jer z'a svakoga mora biti jasno, da je do-
sada5nji monarkijski rcL,im dao strahovite posljedice, pa da n,ije
dovoljno karaktefiziran, ako ga se opienito oznaduje kao korup-
ciju i nesposobnost. Treba Zivjeli u njima, da se dovjek moi,e
osvjedoditi, kako je duboko ovo zlo, koje upropa5iuje sve od
moralnog do materijalnog i,ivota naroda.<
Vijeie Hrvatske Zajednice nije jednodu5no primilo republi-
kansko stanovi5te. Za prijedlog sredi5njeg odbora glasovahu: dr.
Ante Trumbii, d,r. Ladislav Polii, dr. Ivan Lorkovii, dr. Albert
Bazala, dr. Ivo Krnic, dr. Milovan Zani(,, dr. Ivan Krajad, prof.
Josip Pasarii i ogromna veiina dlanov a vijeta. Naprotiv su dr"
Mate Drinkovii, dr. Duro Surmin i dr. Milivoj Delman uz jo5
nekoliko dlanova bili protiv toga, da Hrvatska Zajednica postane
republikanskom strankom. Oni su republikansko stanovi5te sma-
trali i nadelnom i taktidnom pogreskom Hrvatske, Zajednice,
Jer da ie to izazvati samo suvi5ne progon,e, a ne moZe. oboriti
monarkiju, koja je dosta jaka.
eim je Pa5ii doznao za taj raskol u Hrvatskoj Zajednici,
odmah je dru Drinkoviiu i dru Surminu ponudio ilaz u svoju
vladu. Oni su tu ponudu i prihvatili, pa je dr. Surmin 27. stude-
noga 1924. imenovan ministrom trgovine i industrije, a dr. Drin-
kovii ministrom bez lisnice. Surmin i Drinkovii nastupiSe u vladi
kao prod,elnici nove >>Hrvatskenarodne stranke.., koju ie poku-
Sati stvoriti. Oni su izjavili, da ie u beogradskoj vladi po m,o-
guinosti spredavati progone Svetozara Pribiieviia i njegovih mi-
nistara. Da u tome lak5e uspiju, predloZili su kasnije Drinkovii
i Surmin ministru predsjedniku Pa5iiu, neka u svoju vladu uzme
i dva dlana Hrvatske republikanske seljadke' stranke. Kako su
Pribiievii i dr. Lukinii u ministarskom savjetu desto izazivali
sukobe sa Surminom i Drinkoviiem, dapade i s nekim radikalima,
odludio se Pa5ii na to, da ih radi njihove nesnosljivosti makne iz
vlade. U tu je svrhu Pa5ii ponudio dru Anti AdZiji ministarstvo
pravde, a dru Rudolfu Horvatu ministarstvo prosvjete. Posredo-
vanje preuzese dr. Surrriin, dr. DeZman i Toni Schlegel. Oni su 28.
prosinca 1924. posjetili dra Horvata, te su mu predlo7,ili PaSiievu
ponudu, koju je on odludno otklonio u ime svoje i u ime svojega
pobratima dra Adiije, jer da njih dvojica uopie'viSe ne namje-
214
Obznana' protiv HRSS
ravaju aktivno sudjelovati u politidkom Zivotu. IJzalud su Hor-

vata puna 3 sata nagovarali, obeiavajuii mu, da ie hrvatskim mi-
nistrima staviti na raspoloZenje 5 dnevnika: Obzor, Novosti,
Jutarnji List, Veder i Morgenblatt.
,}OBZNANA( PROTIV HRVATSKE REPUBLIKANSKE

SELJAEKE STRANKE.
Ministar unutrasnjih posala Boi,a Maksimovii podnio je u
sjednici ministarskoga savjeta od 23. prosinca 1924. ovaj svoj
izvje5taj i prijedlog:
>>Hrvatska republikanska seljadka stranka - i radom svoga
predsjednika i radom ostaloga vodstva - izjasnila se za tudin-
sku protudrZavnu komunistidku propagandu i,u pogledu ciljeva
i u pogledu metoda.
Predsjednik HRSS, - baveii se sa svojim sekretarom KoSu-
tiiem dui,e vremena u inostranstvu u nedozvoljenoj propagandi,
- oti5ao je u Moskvu, gdje je svoju stranku prijavio u Seljadku
internacijonalu, ma da je vrlo dobro znao, da je selja6ka interna-
cijonala tvorevina i organ komunista. On je lidno u to doba dao
u Moskvi svoj poznati interview, publikovan u vi5e mahova u
Stampi, u kojemu je narodito naglasio, je Seljadku internaci-
"da
jonalu osnovao Lenjin, da joj je ciljeve postavio Zinovjev, a da
joj je predsjednik Smirnov(, koji su i glavni predstavnici komu-
nizma.
Poslije odluke ovla5tenja sjednice narodnih poslanika HRSS
od 1. maja 7924.,kojom je odobren postupak predsjednika z^
stupanje stranke u Seljadku internacijonalu, HRSS ie stupila i
lormalno primljena u tu Seljadku internaci]onalu 24. juna 1924.
Prema rezoluciji ovogodi5njega kongresa komunistidke in-
ternacijonale ima Seljadka internacijonala isti program i cilj
kao komunistidka internacijonala. Zbog to1a kongres svima ko-
munistidkim strankam a nalaie, da mor aju odr1avati najblilu vezu
sa svim organizacijama, koje su stupile u Seljadku internacijonalu,
jer ie s,eiz istovjetnosti i uzajamnosti njihovih akcija prvo stvo-
riti radnidko-seljadki blokovi, a zatirn seljadki sovjeti po selima
i radnidki sovjeti po gradovima. '\ .
HRSS i njezini predstavnici ne samo tla su i dalje zrdrZali
svoje ude5ie u Seljadkoj internacijonali, nego su na prigovorb
zbog takvog svojega drL,anja i Stampom i Zivom rijedju pledirali
215
Obznana protiv IIRSS
u mnogobrojnim sludajevima za Seljadku internacijonalu, odno-

sno za komunistidku internacijonalu.
Postavljajuii na. taj nadin sebi protidrZavne komunistidke
ciljeve, te uzimajuii obaveze prema Seljadkoj internacijonali,
dosla je HRSS do saradnje sa zabranjenem komunistidkom par-
tijom u na5oj kraljevini, odnosno s Nezavisnom radnidkom par-
tijom Jugoslavije, koja je takoder zabranjena rje5enjem mini-
starskog savjeta od 2. jula 1924. Pov. fu. 786.
Centralni odbor Nezavisne radnidke partije Jugoslavije, u
kojemu je nastao rascjep u pitanju saradnje s HRSS, uputio je
'10. decembra 1924. organizacijama i dlanovima svoje stranke
jedno tajno pismo, koje je vlast uzaptila, a u kome o svojim
drugovima - predstavnicima suprotnog mi5ljenja - kai,e ovo:
>rSvi dlanovi opozicije, koji su prisustvovali sjednici, najodlud-
nije su se borili protiv svih onih prijedloga, koji su stavljeni j
koji su usvojeni u cilju jasnijega precizfuanja partijske linije'i
njenog dovodenja u Sto potpuniji sklad s politikom medunarodne
proleterske ljevice. Oni su narodito ustali protiv poziva HRSS
za obrazovanje radnidko-seljadkoga bloka<<.Iz ovoga se na djelu
vidi potpuna podudarnost shvatanja i teinja svih komunistidkih
internacijonala i seljadke i radnidke, te njihovih pripadnika u
na5oj kraljevini: HRSS i zabranjene NRPJ.
Qslanjajuii se na svoje veze s komunistidkom internacijo-
nalom, predsjednik je HRSS na sjednici narodnih poslanika svoje
stranke od 23. oktobra 1924. u Zagrebu izjavio, a po tome je i
Stampom publikovao: ,'Sovjetska mi je vlada preko eiderina dala
obeianje, da (,e nam dati svoju pomoi, ako budemo ugroZeni.<
U istom smislu ove akcije protiv na5e dri,ave protumaden je i
tajni odlazak potpredsjednika HRSS dra Madeka u bedku so-
vjetsku arnbasadu noiu i kriSom. To isto vaZi takoder za odlazak
u Bed i tajni boravak u sovjetskoj ambasadi Ko5utiia, sekretara
predsjednika partije, 2. oktobru 1924.To sve pokazuie, da je rad
vodstva HRSS zavisio od tudinskih uputstava.
S tako zvanorll Unutra5njom Makedonskom revolucijonar-
nom organizacijom (Umro) u Bugarskoj i s njezinim predstavni-
kom Todorom Aleksandrovim odri,avala je HRSS preko svoga
predsjednika veze u cilju nasilnog otrgnuia Ju7ne Srbije ispod
rrprave na5e kraljevine, o demu postoji pismo Todora Aleksan-
drova od 6. listopada 1923., kao i priznanje predsjednika HRSS
na njegovom sastanku 5. augusta 1923.u Bedu s Daskalovim.
216
Obznana protiv HRSS
Isto tako je predsjednik HRSS veze s Todorom Aleksandro-

vim priznao u svome dlanku >>Todor Aleksandrov i HRSS<, koji
je 15. augusta 1924.objelodanjen u 23. broju >Balkanske Federa-
cije<. U tom je dlanku saopiio i to, da te veze u buduie prekida,
jer da je Todor Aleksandrov zavzeo neprijateljski stav prerna
ruskim sovjetima. Poslije toga dlanka je Todor Aleksandrov na-
skoro i poginuo.
ii Bedu postoji list >Balkanska Federacijarr, koji ima za cili
takoder nasilno odvajanje JuL,ne Srbije od naSe kraljevine, a tr
kome saraduju predsjednik i ptr.;edinr poslanici HRSS, potpoma-
iu6,i sami taj isti cilj.
U ovpm shvatanju i u tom radu bili su predstavnici HRSS
solidarni, jer javnosti nije poznato, da su se oni ma dime odvo-
jili od vodstva stranke.
HRSS vodila je sistematsku i organizatornu propagandu,
kojom se i5lo na to, da se vojnici ne odazivaju svojim vojnim
duZnostima. Za samoga je predsjednika HRSS autentidno utvr-
den cijeli niz konkretnih sludajeva ovakve propagande, u kojoj
ga nikada nije HRSS desavuirala. Isto tako je HRSS preko svoga
vodstva vodila propagandu protiv ustanove vojske uopie, o dernu
je svoje formirano udenje Sirila javno i na zborovima i u Stampi,
tvideii, da nam vojske ne treba i da je sve ruzbojnidko, Sto je
u uniformi.
Prema izloi,enom Hrvatska je republikanska seljadka stran-
ka po svojemu vodstvu udinila niz zlo1instava iz 1.,2. i 5. todke
prvoga dlanka Zakona o zaltiti iavne bezbednosti i poretka u
driavi, solidari5uii se i sa zabranjenom komunistidkom partijom
i $ inostranim neprijateljima naSe dr1ave i njezinog integriteta.
Zbog toSa, u uvjerenju, da radim na korist cjelokupne drZa-
ve, a osobito hrvatskog dijela na5e€a naroda, koji sigurno nije
znao zamalaj zlodinadkog djelovanja vodstva HRSS, imam
iast ministarskomu savjetu predloZiti, da izvoli donijeti odluku:
1. Da se odmah rasturi Hrvatska republikanska seljadka
stranka, koja je stupanjem u Seljadku internacijonalu postala
sastavni dio :komunistidke internacijonale.
2. Da se u buduie zabrane svi zborovi, konferencije i svaki
rad ove partije, .kao Sto i izlai,enje svih njezinih publikacija,
knjiga i novina.
3. Da se na HRSS najstroi,e primijene propisi 18. dlanka
Zakona o zaititi i poretku u drZavi.
2t7
Rezolucija parlamentarne ve6ine
4. Da se odmah uzapte sva arhivalija i novine, publikacije

i prepiske HRSS.
5. Da se hitno preduzme krividni postupak protiv vodstva
HRSS<.
Ministarski je savjet na svojoj sjednici od 23. prosinca
1924. u svemu usvojio ovaj Maksimoviiev prijedlog, kojemu je
u glavnom kumovao Svetozar Pribiievii. Ispod toga zakljudka
potpisani su redomice prisutni ministri: Pa5ii, Trifkovii, Duridic"
Pribiievii, Stanii, dr. Nindii, MiSa Trifunovii, dr. Lukinii, dr.
Kriznr'an, dr. Drinkovii, dr. Surmin, dr. Slavko Mileti(,, IJzunovic,
Krsta Miletii, Vukid,evii, dr. Zerjav, dr. Sr5kii, dr. Stojadinovid,
dr. Grisogono, general Trifunovii i ministar unutra5njih djela
BoZa Maksimovii.
Radi katolidkih boZiinih blagdana nije kralj Aleksandar
odmah dao tomu zakljudku svoju privolu. On je to udinio istom
1. sijednj a 1925.,da time destita Novu godinu cijelom hrvatskom
naroflu, koji je tako do5ao pod udar o.ve >Obznane<.
REZOLUCIJA PARLAMENTARNE VECINE.

Pod konac g. 1924. poSao je Radi(,ev zet ing. August K o-
5 u t i i u Dalmaciju, gdje je odrlao politidke sastanke Hrvatske
republikanske seljadke stranke. Tom je prigodom na Ko5utiia
podinjen atentat u Ka5tel Staromu. Tamo je naime oru/znik Jovo
Gnjatovii udario Ko5utiia kundakom po glavi tolikom silom, da
je odmah bio obliven krvlju. Onesvije5tenog su Ko5utida odnijeli
u oruZnidku vojarnu, odakle su ga prenijeli u bolnicu, gdje mu je
lijednik ranu zalijao jodom i odmah podeo Sivati, Sto je prouzro-
dilo infekciju. Ko5utii bi jamadno i umro, da {a nije supruga dala
prevesti u splitski sanatorij . Kada se pak donekle oporavlj en
vratio u Zagreb, odmah Ea je dao zatvoriti Veieslav Wilder"
koji je n tadaSnjoj PP vladi bio dri'avni podsekretar.
Tada se vei govorilo o tomu, da Pa5ii i Pribiievii namjerer-
vaju na HRSS protegnuti Zakon o za|titi dri,ave,lkoji je l. ko-
lovoza 1921. bio stvoren protiv komunista. Ove su vijesti sklo-
nule predstavnike Davidoviievih demokrata, bosanskih musli-
mana' i Slovenske ljudske stranke, da na svojem sastanku 28. pro-
sinca 1924. prihvate o5tru rezoluciju protiv beogradske vlade-
Ovu je rezoluciju odobrila takoder Hrvatska republikanska se-
218
Rezolucija parlamentarne ve6ine
ljadka stranka. Zato je 30. prosinca priopiena u novinama Opo-

zicijonoga bloka. Rezolucija j,e glasila ovako:
>>Nasvojemu sastanku, odri,anorn 28. prosinca Lg24., utvr-
dili su predstavnici parlamentarne veiine, da su bezakonja i na-
-"ilja dana5nje vlade parlamentarne manjine samo joS vi5e udvr-
stila ona moralna, ustavna i parlamentarna nadela, koja su ista-
knuta od udruZenih parlamentarnih stranaka, koj e stvaraj u
parlamentarni blok politidkog morala, ustavnosti i demokracije.
Uodi novih nasilnih, protuustavnih i protuzakonitih mjera,
koje vlada otvoreno najavljuje, objavljujuii preko svojih
organa, da za njih ima vei i najvi5e odobrenje, -- predstavnici
parlarnentarne veiine izjavl,juju, da to ni u koliko ne'moZe pro-
mijeniti stav, koji su njihove stranke zauzele u obranu g:ornjih
nadela, pa da ie.oni istom odludno5iu - usprkos svim tirn mlera-
ma, ma kakove one bile, - poduzeti zapoi,etu borbu za pobjedu
ustavnosti i parlamentarnosti, te za poitivanje narodnp volje.
Svaki poku5aj, da se pod vidom suzbijanja bolj5evidke opas-
nosti, koje u na5oj zemlji nemi, napadne na koju stranku par-
lamentarne veiine, smatramo zloupotrebom Zakona o zastiti
dri,ave, i to zloupotrebom, kpjoj je cilj, da se od toga zakona
stvori oru7,je za gonjenje politidkih protivnika, a koje su zemalj-
ski sudovi - kao zaltitnici ustavnih prava gradana - dulni od-
ludno suzbijati.
Parlamentarne stranke veiine radunaju punim povjerenjem,
da ie visoki predstavnici pravde u na5oj zemlji izvr5iti duZnost,
pa da u ovoj prilici ne ie dopustiti namjeravano falzificiranje na-
rodne volje.
Predstavnici stranaka parlamentarne veiine najodludnije se
1r ime svojih stranaka izialnjavaju protiv poduzetog uvodenja
stranih faktora u na5e unutra5nje odnose i protiv stvaranja ma-
kakvoga reakcijonarnoga saveza u cilju, da se u vidu obrane od
bolj5evidke opasnosti ugu5i sloboda u na5oj zemlji.
Protestirajuii najodludnije protiv ru5enja ugleda na5e dri,a-
ve u inozemstvu objavljivanjem neke bolj5evidke opasnosti u
na5oj zemlj| prvaci parlamentarne veiine objavljuju, da (,ebezob-
zirno ruganje istini na Stetu na5e' zemlje, - tvrdnje, da je ma
koja od parlamentarnih stranaka boljSevidka ili orude boljSevi-
zma, pa da je cijela ova toboLnja akcija za obranu drZave, za koju
se ne pteza ni od sayeza"s reakcijonarnim vladama u inozemstvu,
219
Carine u drZavi SHS
- svesti sve na to, da se izbjegne odgovornosti zakorupciju, koja

te5ko pada na najistaknutije predstavnike dana5njeg rei,ima.
Medutim u ovim namjerama ne smije dana5nja vlada us-
pjeti, ma Sto preduzimala. Stranke parlamentarne veiine udinit
ie sve, Sto uzmognu, da 8.'velj ade 1925.dode do izraiaja suvere-
na narodna volj a, da se za uvijek onemoguie ovakovi reZimi ko-
rupcij e i bezakonja, da se najposlije kod nas utvrdi prava i po-
.4tena narodna volja, pa da se po5tenim sporazumom rije5e sva
unutarnja pitan ja, a na5a vanjska politika da se postavi u istinski
sklad s narodnim demokratskim principima.<.
CARINE U DRZAVI SHS.

eim je g. 1918. stvorena >>drlavaSrba, Hrvata i Slovenaca<<,
odmah je na nju protegnuta srbijanska c ar i n s k a tafifa (cje-
nik). To je lo5e djelovalo, jer su Hrrlatska, Slavonija, Dalmaciia,
Bosna, Hercegovina, Vojvodina i Slovenija imale znatno d r u k-
d i j u ekonomsku strukturu, nego li malena Srbija, koja bija5e
balkanska zemlja s posve p o d e t n i m priradom. Zato nije dudo,
Sto srbijanska politika nije pogodovala ekonomskim interesima
hrvatskih ze,malja. Uz to su Srbijanci od prvoga 6asa budno pa-
zili na to, da carinsku sluZbu u cijeloj dri,avi zadri,e u svojim
rukama. I zaista su srbijanski carinski dinovnici zahvatili carin-
ske urede u tolikoj mjeri, da su dinili preko 90 postotaka sve.ga
d i n o v n i 5 t v a .K a k o s u p a k t i S r b i j a n c i v r S i l i carinsku sluZbu,
o tomu bi hrvatski trgovci mogli mnogo Sta pripovij edati. Po-
znata je naime Zalosna dinjenica, da je u carinarnicama upravo
cvala korupcija, jer su srbijanski dinovnici primali mito.
Stara je srbijanska carinska tarifa ostala na snazi sve do
g. 1925. Iza toga je uvedena n o v a carinska tarifa, koja bija5e
j o S g o r a o d p r v e , j e r j e p o g o d o v a l av e l e o b r t u n a r a d u np o -
ljoprirada. Tako se moglo desiti zato, Sto Hrvati nikada nisu
imali utjecaja na vodenje carinske politike. Kako su naime
Srbijanci bili svemoini u ministarstvu financija, nikada se nisu
obazirali na mi5ljenja hrvatskih politidara, a niti su prihvaiali
mnijenja hrvatskih trgovadkih, veleobrtnih i poljoprivrednih or-
ganizacija. Odatle je dakako morala nastati golema Steta u hrvat-
skom narodnom gospodarstvu.
Carine su isprvice bile najveii i najsigurniji izvor drZavnih
prihoda . Zato su sve do g. 1925. preteZno imale izrazito fiskalni
220
Nasilna provedba >>Obznane<<
protiv';SHS
karakter, t. j. da se za drL,avu sakupi Sto viSe novaca. Nije se pak

drZava zadovoljila time, da ubire carinu samo od one robe, koja se
iz inozemstva uva Zala u driavu Hrvata, Srba i Slovenaca. Ca-
rine su naime uvedene takoder za robu, koja se iz drL,ave SHS
i zv aL, a I a u inozemstVo. Ova je izvozna carina najtei,e poga-
dala upravo Hrvatsku, Slavoniju i Vojvodinu, odakl,e se najvi5e
izvozilo u strane zemlje, narodito u Italiju, Njemadku, Austriju i
ee5ku. Tako su izvozne carine jo5te p o v e (, aI e onu nejedna-
kost, koje je vei u porezima postolala izmedu Srbije i hrvatskih
zemalja. Kako su pak izvozne carine bile visoke, vidi se odatle,
Sto su izvozne carine g. 1923. donijele ministarstvu financija 353
milijuna dinara.
. U prizemlju Gunduliieve ulice broj 22 nalazila se odvjet-
nidka pisarna dra Ante Paveliia. Ovamo su k Paveliiu dolazrli
na dogovore: profesor dr. Milan Sufflaj, dr. Mile Budak, Rudolf
Vidak, Gabrijel Kruhak i job neki mladi hrvatski rodoljubi. Oni
srr raspravijali o tome, kako li de se Hrvatska osloboditi iz tam-
nice, u koju je dospjela 1. prosinca 1918.Svaki ie razgovoi svr5a-
vao zakljudkom, da se to ne ie poluditi mirnim putem, nego
o5trom i krvavom borbom,, z& koju treha rrravodobno pripravljati
hrvatski'narod. Mo:ze se dakle reii, da u tim razgovorima treba
traiiti zametak hrvatske usta5ke misli. Pri tom je dr. Ante Pa-
velii veliku nadu polagao u hrvatske radnike. Zato je mnogo
brige i pai,nje poklonio jadanju hrvatske svijesti kod za{rebadkih
radnika. Medu njima se malo po malo razvijala 6r'rsta organiza-
crja, koja je kasnije bila beskrajno odana svojemlr vodi dru
Paveliiu *
NASILNA PROVEDBA PROTIV HRSS.

"OBZNANE"
U noii od 1. na 2. sijednja 1925. opazilo se u Zagrebu neo-
bidno kome5anje u redarstvenoj zgradi u Petrinjskoj ulici. Oko
I sat iza ponodi izallo je iz ove zErade vi5e grupa detektiva pod
vodstvom redarstvenih dinovnika. Kako su po5li na taznq strane
grada Zagreba, odmah se to turnadilo kao lov za Stjepanom Ra-
didem i za njegovim zastupnicima. Oko 3 sata u noii dojurio je
pred redarstvenu zgradu automobil, iz kojega je izveden narodni
zastupnik Josip P r e d a v e c, koji je uhiien u Dugom Selu. Nato
su dovedeni narodni zastupnici dr. Vlatko M a d e k, dr. Juraj
Krnjevii i dr. StjepanKoSutii. U njihovim stanovima
221
Nasilna provedba >>Obznane<protiv SIIS
provelo je redarstvo po noii premetadine. Ove su provedene ta-

koder u stanovima dra Ladislava Poli(,a, dra Ivice Lorkovi6a, dra
Alberta Bazale i dra Ivana Pernara, koji ipak nisu bili uhiieni.
Oko 6 sati u jutro poSla je jala deta strai,ara pod vodstvom
svojega zapovjednika Bo5ka Pavloviia u paladu Hrvatskoga se-
ljadkoga doma na Zrinskom trgu broj 12. Sftai,e su zaposjele sva
3 ulidna ulaza, te sve hodnike i stubi5ta u toj paladi. Nato je oko
20 detektiva sa znatnirm brojem redarstvenih dinovnika podelo
provoditi premetadinu u cijeloj paladi. Provedena je nastroi,a pre-
metadina u Radiievom stanu i u poslovnim prostori jama Hrvatske
republikanske seljadke stranke. Pretrai,ene su sobe Hrvatske za"-
druZne banke u pfizelnlju,. te svi privatni stanovi. Detektivi su
u Radiievom stanu pokupili nekoliko knjiga i rukopisa. Ne5to
'su
traLili takoder u taznim sadrenim kipovima, koji su bili poraz-
mje5teni po stubi5tu i hodnicima ove palade. Premetadina je po-
ftajala tedajem qijeloga prije podneva. Kroz ditavo to vrijeme
nije nikomu bilo dozvoljeno izlaziti iz palade niti ulaziti u nju.
Tako su r^zna dru5tva i poduzeia, koja imaju svoje prostorije
u toj paladi, ostala odrezana od poslovnog svijeta. Redarstvo se
istom o podne udaljilo iz ove z{rade.
Istodobno je obavljena preme tadina u dvori5noj zgradi Pe-
trinjske ulice broj 3, gdje su bile prostorije Hrvatske Zajednice
i uredni5tvo >>Hrvata<.Redarstvo je u tajniStvu Hrvatske Zajed-
nice traiilo popis dlanova stranke, dok je iz uredni5tva >>Hrvata<<
odnijelo rukopise nekih dlanaka.
Iza 1 sat o podne pronaden je i uhiien narodni zastupnik
ing. August K o 5 u t i i. hiato se .redarstvo ponovno zaputilo u
paladu Hrvatskoga selj adkoga doma, ne bi li ondje prona5lo i
Ko5utiieva tasta Stjepana Radiia. Todno je pretray',enacijela pa-
,lala, t. j. sve sobe, hodnici, tavan i podrum. Redarstvo je bilo
sigurno, Qa (,e Radiia na(,i u toj zgradi, koja je odmah iza sasta-
va PP vlade bila danju i noiu pod stalnom paZnjom redarstvenih
organa. Tvrdilo se, da u toj paladi ima tajnih skrovi5ta i pomidnih
zidova. Zato su detektivi,lupali po zidovima, da po zvuku ne5to
ustanove. Ipak im je sve to bilo uzalud, jer nisu prona5li Radiia.
Zagrebadko je redarstvo 2. sijednja izvr5ilo premetadine
takoder u stanovima narodnih zastupnika Pavla Radiia i dra
Dure Basarideka, ali tamo nije prona5lo niSta, Sto bi ih moglo
kompromitirati. Naprotiv je kod ing. Augusta Ko5utica pronaden
222
Nasilna provedba >>Obznane<pro,tiv rS[lS
jedan revolver. Kako Ko5utii nije imao dozvole za nosenje oru-

Lja,' redarstvo ga je osudilo na 1000 dinara globe i na 2 mjeseca
zatvora.
Sutradan (3. sijednja) poslije podne obavljena je premeta-
dina u stanu narodnoga zastupnika dra Stjepana Buia, ali niie
pronadeno ni5ta vaLna. Na veder je pak provedena premetadina
u tajni5tvu Stranke prava te u uredniStvu >Hrvatskoga Prava<..
Istodobno je redarstvo traiilo Radiia u stanu Slavka Barte Lr
Vla5koj ulici broj 70, ali ga nije naSlo.
Ministarstvo unutarnjih posala izdalo je na veder 3. sijednja
sluZbeno saopienje, u kojemu se kaZe: ,rKod Radiia je pronadeno
izvorno pismo Todora Aleksandrova (vode Macedor\aca u Bu-
garskoj), pisano bugarskim jezikom. U Radiievom je stanu pro-
nadena i prepiska (dopisivanje) sa Seljadkom internacionalo,m, iz
koje se vidi, da je HRSS primljena u Treiu internacijonalu.
Naden je i zakljudak izmedu HRSS i l'rece internacijonale, u koje-
mu se utvrduj e sporazum i obveza za stvaranje Revolucijonarnog
radnidko-seljadkog bloka<
Sef detektiva kod zagrebadkog redarstva bija5e kotarski
predstojnik dr. Stanoje MihaldZii. On je 3. sijednja rra veder
otputovao u Beograd, da rninistarstvu unutarnjih posala preda
sav pronadeni materijal, koji navodno >te5ko kompromitira<<
Stjepana Radiia. To je izvorni zapisnrik o primitku HRSS u Se-
ljadku internacijonalu. Taj spis, koji su potpisali Krasin i Smir-
nov, pronaden je iza neke police u Radiievom stanu. Nadalie su
pronadeni recepisi, iz kojih se vidi, da je Radii na bedkoj po5ti
predavao svoje listove, upravljene na eiderina. Na5lo se i vi5e
iistova,Sto ih je R.adiiu pisao Krasin. U jednom od tih listova Kra-
sin moli Radiia, da dode na sastanak ti nekorn mjestu blizu jugo-
slavenske granice na austrijskom teritoriju.
Progonima u hrvatskim krajevima upravljao je Veieslav
Wilder, kao podsekr,et?r ministarstva unutarnjih posala. .On .j"
dao zatvarati i hrvatske rodoljube izvan Zagreba. Tako je poli-
cija u Osijeku 2. sijednja provela premetadine u stanovima
dra Stjepana Hefera, Dragutina i Ljudevita Zimmera, te u uredni-
S t v u i u p r a v i > ' H r v a t s k o g aL i s t a < . U M i t r o v i c i je 2. sijednja
obavljena premetadina u stanu dra Ivana Londareviia. U S i b e-
n i k u su 3. sijednja uhiieni zubar Miho Jerinii i Sime Zenit,, a
odredeno je uhiienje takoder Josipa Drezge, Marka Beroviia i
22.1
Senzacijonalno uhiienje Stjepana Radiia
Mate Kalmeta. Iz sjeverne je Dalmacije dopremljeno u Sibenik

preko 600 uhiienih seljaka, od kojih je polovica stavljena u za-
tvore. U D elni c ama su 3. sijednja zatvoreni: Zupnik Augustin
Bujan, 3 gradana i biv5i ministar dr. Ivan Krnic, koji je sutradan
otpraien u Ogulin. U S p I i t u je 4. sijednja uhiien prof. Kerubin
Segvii, urednik >>HrvatskeRijedi<<.IJz njega su u Splitu zatvoreni
dr. Pavao Brkii, di. Cuzzi i dr. Sokol, u Sinju Pavao Vudii i
Janko Paf, a u Imotskom: dr. Mile Vukovii i jos 10 pristasa
HRSS. Na S u 5 a k u je 5. sijednja obavljena premetadina u.sta-
novima trojice hrvatskih rodoljuba, a >'Su5adkomNovom Listu..
ie zabranjena kolportai,a, dapade i prodaja po trafikama i dru-
gim mjestima. U Dakovu su uhiieni Dragan Devdii, Duro
Turkalj, te Hefer i Mirtejii. Oni su odmah osudeni na 8 do 14
d a n a z a t v o r a .U N a S i c a m a j e 5 . s i j e d n j a z a t v o r e n Z u p n i k V i k -
tor Tomlinovii, a u Don jem Mihol jcu odvjetnidki perovo-
da dr. Ivo Majcan i mnogo drugih ljudi. U Beogradu je poli-
cija 6. sijednja obavila premetadinu kod Pavla Radiia i Rude Ba-
iiniia. U e akovac su 5. sijednja do5li Pribiieviievi dekreti,
kojima se od sluZbe otpuStaju svi uditelji, koji su dlanovi HRSS.
U O zl ju kod Karlovca su oruZnici 6. sijednja pucali na narod,
te su jednoga seljaka ubili, a dvojicu ranili. U Donjem Mi-
h o lj c u su 8. sijednja na 5 dana zatvora osudeni svi predsjed-
nici i tajnici pojedinih organizacija HRSS iz ditavoga kotara, a
dr. Ivan Majcan na 6 dana; osudeni su po starom Bachovom pa-
tentu. OruZnici su na svoju ruku 7. sijednja raspustili hrvatska
sokolska dru5tva u Velikoj,' u Mihaljevcu i u Brestovcu kod
PoZege. Veliki je Lupan Jovan BoLi(, iz Osijeka raspustio sva
opiinska zastupstva u cijelom kotaru Donji Miholjac. To je na-
rednih dana provedeno takoder u na5idkom kotaru i u drugim
krajevima. U Vu k o v a ru je 8. sijednja obavljena premetadina
u u r e d n i S t v u > S r i j e m s k o g aH r v a t a < <u, C e r i i u je uhiieno 7 se-
ljaka, a u Bogdanovcima n e k o l i k o s e l j a k a ,m e d u n j i m a i
M a t i j e v i i , p r e d s j e d n i k o r s a n i z a c i j eH R S S . U V i n k o v c i m a ie
10. dijednja vlada obustavila >rHrvatski Branik<, ali je 13. sijednja
pokrenut list >>Hrvatska Sfiai,a<<.
SENZACIJONALNO UHIEENJE STJEPANA RADIEA..

eim je 6. studenoga 1924.bila sastavljena druga vlada PP,
odmah su Stje.panu Radiiu prijatelji savjetovali, neka se Sto prije
sklone u inozemstvo, jer da ie ga Pribiievii dati zatvoriti. Na-
224
Senzacijonalno uhidenje S'tjepana Radi€a
skoro se u cijeloj driavi pro5irila vijest, da je Radii poslu5ao

savjet svojih prijatelja. Novine su dapade L4. studenoEa javile,
da je Radii sretno stigao u Svicarsku, gdje namjerava ostati tako
dugo, dok se ne promijene politidke prilike u Jugoslaviji.
, Opienito se vjerovalo, da je Radii zaista
u Svicarskoj. Ipak
nije on po5ao nikamo iz ZaEreba. Radii je ostao u Zagrebu zato,
da uzmogne odrediti kandidate kod izbora narodnih zastupnika
za Narodnu skupStinu. On je zaista u paladi Hrvatskoga seljadko-
ga doma obavljao sve izborne predradnje. Kako je znao, da ovu
zgradu neprestana nadziru detektivi, nije Radii nikada izlazio iz
palade. Tkogod je pak - osim dlanova vodstva HRSS - dold,zio
u paladu, svakomu se reklo, da je Radii u inozemstvu.
Radii je potrebito kretanje obavljao u stanu svojega zeta
Ko5utiia, gdje je Setao po sobama. Jednom se na veder odvi5e
pribliZio prozoru. Premda je bio spu5ten zastor, ipak je detektiv,
koji je stajao sudelice tomu prozoru, opazio na zastoru Radiievu
sjenu (silhuetu), Sto mu je sluZilo kao dokaz, da se Radi(, zaista
nalazi u paladi Hrvatskoga seljadkoga doma.
Da se Radii uzmogrre sakriti, kada 6e ga policija doii tra-
iiti, dao je njegov zeL ing. August Ko5utii u svojoj spavaonici
iza umivaonika bu5iti zid, pa je tako stvorena malena prostorija.
Ovdje se Radii uspjesno zaklonio 2. sijednja 1925.,kad je zagre-
badka policija dva puta pretrai,ila njegov stan. Ipak je Radii u
tom svojem zakloni5tu pronaden 5. sijednja prije podne. O tomu
je policija joS istoga dana izdala,ovu obavijest:
>U nedjelju (4. sijednja) dobilo je redarstvo povjerljivu vi-
jest, da se predsjednik HRSS Stjepan Radii doista nalazi u Hr-
vatskom seljadkom domu. Stoga j e u sobi ravnatelj a redarstva
dra Janka Bedekovi1a na veder odrL,ana konferencija, kojoj su
prisustvovali: perovoda Cvjetko Horvat, zaipovjednik redarstve-
ne strai,e Bo5ko Pavlovii i vi5e redarstvenih dinovnika. Nakon
Sto je sastavljena osnova za zaposjednuie palade, odredene su
detiri grupe, koje su imdle pretra7,iti pojedine dijelove spomenute
palade. Prva grupa s perovodom Cvjetkom Horvatom, kojemu je
dodijeljen Bo5ko Pavlovii, imala je pretrai,iti stan ing. Ko5utiia
Augusta, narodnoga zastupnika HRSS i zeta Radiieva. Druga
grupa sa pristavom Czeisbergerom (Stepanoviiem) imala je pre-
tresti stan Stjepana Radiia. Treia grupa s perovodom Zetkovi-
iem i nadzornikom redarstvene strai,e Bogojeviiem imala je pre-
Hrvatska na rriu6ili5tu15
225
Senzacijonalno uhidenje Stjepana Radi6a
tra:ziti stan veleindustrij alca Prpiia Milana, a detvrta grupa s pe-

rovodom drom Bogdanoviiem tavan cijele kuie. Svakoj od ovih
grupa dodijeljen je izvjestan broj detektiva I stralara,
Danas todno u 10 sati prije podne uputio 5e gor€ navedeni
redarstveni aparat na Akademidki trg, te je odmah zaposjednuta
palada. Svaki je osobni promet smjesta odrezan i najstroZe za-
branjen. Nitko nije smio niti uii niti iza(i iz pala(,e. Istodobno
su se navedene 4 grup e u zgradi bacile na svoj posao. U grupi
Cvjetka Horvata bio je jedan strudnjak-inZinjer.
Kad je prva grupa pozvonila na vratima stana ing. Ko5utiia,
provirila je na okance gda Ko5utii i zapitala: 'rTko je?" Odgovor
je bio: >Ovdje redarstvo. Mi moramo kod Vas obaviti jedno ure-
dovanje<. Nato je gda Ko5utii odgovorila, da se boji otvoriti,
jer da je sama kod kuie i da nema svjedoka. Odgovoreno joj je,
da je vani jedan svjedok -- naime inZinjet, - koji ie pregledati
stan; ako pak ne htjedne otvoriti s.tan, onda (,e policija silom
uniii. Sad je gda Ko5utii po5la u sobu, odakle se je za kratko
vrijeme vratila, te je otvorila stan.
I
Nato je najprije pregledan klozet, gdje je pronadena cigla,
nSslagana na stijenu. Nadalje su pregledane i izmjerene kuhinja,
kupaonica i drvarnica. U 10 sati i 15 dasa ie Cvjetko Horvat s
Bo5kom Pavloviiem i s vi5e policajnih organa uni5ao u spavao-
nicq ing. Ko5utiia, gdje se nalazio narodni zastupnik Pavle
Radii. Na stolu je bio serviran daj. Odmah je upalo u odi, da se
tra stolu nalaze 3 da5e (,aja. Kad je odmaknut umivaonik, pronaden
je iza njega slijepi zid. Dotidna je rupa pokrita poklopcem, koji
je oliden jednako, kao i soba. Na prvi se pogled dini, da je to
nekakvo spremi5te za kefe, vosak i krpe, koje trebaju za laStenje
poda.
U toj rupi je pronaden Stjepan Radii, koji je, - kad j e iza-
5ao, - rekao ove rijedi: >>Jestimate me! NaSli ste me.( Stjepanu
Radiiu je redeno, da je po vi5emu nalogu uhiien. Nato su iz skro-
vi5ta izvadeni razni spisi, knjige i dasopisi. Medu pronadenim
spisima nalazi se jedan nepotpisan zapisnik s delegatom madZar-
ske vlade, datiran u Londonu u prosincu g. 1923.; zatim jedno
pismo Krasnoga, tajnika Seljadke internacijonale, te opseZan iz-
borni i stranadki materijal.
dim je Stjepan Radii pronaden, obustavljena je premeta-
i,ina kod ostalih stranaka u kuii, pa su jedino pomno prefuaieni
stanovi ing. Augusta Ko5utiia i Stjepana Radiia. Nije pronadeno
226
Opozicijo,ni blok o raspustu iIRSS
ni5ta osobita. Na licu mjesta sastavljen je zapisnik, koji nije htio

Stjepan Radii potpisati, vei je prosvjedovao protiv uap5enja i
protuzakonitog uredovanja, pozivajuii se na svoj zastupnidki
imunitet ; . . Stjepan Radii nije niti na redarstvu htio ni5ta iska-
zati, a nije htio niti navesti razloga, zbog kojega to uskraiuje.
Sutra dne 6. sijednja bit ie Radii predan kr. sudbenom stolu u
Zagrebu.r<
OPOZICIJONT BLOK O RASPUSTU HRSS.

Ljuba Davidovii, dr. Antun Koro5ec, dr. llehmed Spaho,
Pavle Radii i prof. Nastas Petrovii objelodani5e 8. sijednja 1925.
u Beogradu komunikej, koji glasi ovako:
>Kada je vlada PP neustavnim i neparlamentarqim putent
dobila mandat za vr5enje izbora, ona je bila svijesna, da je pro-
tiv nje raspoloZenje ogromne veiine naroda.
Uvidajuii od podetka, da ne ie moii veiinu stvoriti izbor-
nim pritiskom i izbornom kampanjom, kako je to g. Pa5ii do
sada uvijek praktikovao, vlada se rije5ila, d.a se ovaj puta lati
nekih izvanrednih i skrajnjih mjera.
Prvi dan izborne kampanje vlada je podela Saziti sve ustavne
i zakonske garancije nesmetanog izrai,aja narodne volje. Nasilja
i bezakonja nizahu se jedno za drugim, kao da je nad zemljom
progla5eno opsadno stanje. Nezavisna se Stampa goni, a mirni
se gradani protjeruju iz mjesta u mjesto ili dak i preko granice.
Policijske vlasti - uz pomoi povla5ienih banda za rasturanle
zborova - gu5e slobodu zbora i dogovora. Hapse se poslanidki
kandidati. Hapse se dak i narodni poslanici b'ez obzfta na imuni-
tet, koji uL,ivaju.Ovim i slidnim nasiljem obiljei,enje prvi period.
izborne borbe.
Ipak se teror lomio pred otporom narodne svijesti. Korup-
ciji nije uspjelo pokolebati opozicijone redove. Zato se vlada -
od straha pred narodnim sudom 8. febru o"ta..-:- odludila, da pri-
bjegne jednom novom i krajnjem nasilju: brutalno j zloupotrebi
Zakona o zastiti drL,ave. Rjesenje o primjeni toga zakona vei je
done5eno i ono se izvrSuje.
Na pomolu je jedan monstruozni veleizdajnidki proces na
osnovu dokumenata, koji su g. Pa5iiu vei davno poznati i koji mu
do sada nisu smetali da pregovara s Radiiem.
227
I
Opozicijoni blok o raspustu HRSS;
Na djelu je vei rasturanje jedne velike stranke, koja je

na proSlim izborima okupila pola milijuna glasada. Ogromna ve-
cina Hrvata treba da bude izvedena pred sud.
Na taj nadin treba da se Hrvati stave izvan zakona. Ova je
mjera u toliko teia i u toliko ruinija, Sto je jasno, -- i prema
momentu i prema nadinu primjene, da se ena upotrebljava
jedino radi izbornog uspjeha i falzifikovanja narodne volje.
Podelo se sa zloupotrebom Zakona o zaltili dri,ave prema
Hrvatitna, a izgleda, da ni ostale opozicijone grupe ne ie biti
zalti(,ene. Tako su u Subotici uhap5eni Sefovi Mad:zarske stranke
i svi kandidati njihove stranke.
Za ostvaranje ovih planova nije vladi dovoljna mjera samo
administrativna vlast. Ona sada pokuSava da nedozvoljenim utje-
cajem sebi poddini i sudove
Jedino tim utjecajem moZe se objasniti, Sto je protiv po-
sebnih odredaba iedan sud poni5tio dvije vei potvrdene liste,
drugi je sud odbio listu samo zboE toga, Sto je bila napisana la-
tinicom, a treci je sud odbio listu zato, Sto je bila pisana na pisa-
iem stroju, a ne rukom. (Prvi se sludaj desio uYaraidinu, drugi
u Novom Sadu, a tredi opet u Yaray'dinu).
Ovakvim se radom ru5e temelji, na kojima jedino moL,eposto-
jati pravna driava. Narodu - kao ustavnom faktoru - oduzima
se moguinost, da zakonitim putem izrazi svoju volju. lJniZava se
na5a dr:zava pred inostranim kulturnim svijetom, s kojim lelimo
biti ravnopravni u medunarodnoj zajednici u duhu savremene
demokracije.
Protiv ovakvoga grubog a Sai,enja ustava i zakona, - protiv
ovakvoga bezrazloLnog ni5tenja osnovnih gradanskih sloboda i
prava, - Opozicijoni blok najodludnije protestira. Krivci morajtr
odgovarati za svoj a djela. Zato (,e Opozicijoni blok sve udiniti,
da Sto prije dode trenutak stroge odgovornosti, koja ne ie ni-
koga podtediti.<
Ovaj komunikej je sastavljen na sjednici Opozicijonoga
bloka, kojoj su 8.. sijednja 1925. prisustvovali: Ljuba Davidovid,
dr. Ivo Krstelj, dr. Ilija Sumenkovii i dr. Kosta Kumanudi od
strane Davidoviievih demokrata, dr. Antun Koro5ec u ime Slo-
r,enske ljudske stranke, dr. Mehmed Spaho i dr. Sefkija Behmen
od Ju€oslavenske muslimanske stranke, Pavle Radii i Rude Ba-
iinii od strane Hrvatske republikanske seljadke stranke, a dr.
Arandelovii od strane Nezavisnih radikala (mjesto prof. Nasta*
228
Opozicijoni blok o raspustu HRSS
s a P e t r o v i i a ) . S i s t e j e s j e d n i c eL j u b i J o v a n o v i i u , kao pred-
sjedniku Narodne skup5tine, odaslano ovo pismo:
,Gospodine predsjednide! Povodom hap5enja narodnoga
poslanik a dra Vlatka Madeka i drugova, koj e je izvela zagrebad-
ka policija, povrijeden ji: imunitet narodnih poslanika, protiv
d,eganaj odludnij e prosvj eduj emo.
Nadamo se, da iete i Vi, g. predsjednide, - shvaiajuii zna-
daj ovoga koraka zagrebadke policije, - kao predsjednik Naro-
dne skupStine podiii sv6j glas u obranu prava narodnih poslani-
ka, pa da narodito ne iete dopustiti, da policija bez potrebe i s
VaSe strane vrijeda irnunitet potpredsjednika Narodne skup5tine
(dra Madeka), Va5ega zamjenika, koji je i od raspu5tanja Naro-
dne skup5tine neprestano do svoga hap5enja vr5io duZnost dlana
DrZavnog odbora. (Madek j e bio potpredsj ednik DrZavnog od-
bora).
Gospodine predsjednide! Kada se Vi neprestano smatrate
kao narodni poslanik i predsjednik Narodne skup5tine; kada kao
takav vr5ite funkcije, koje su vezane za poloiaj narodnoga po-
slanika i predsjednika Narodne skup5tine; kada u ime Narodne
skup3tine podnosite (17. prosinca 1924.i 1. sijednja 1925.)destitke
Njegovu Velidanstvu kralju, - onda iete pfiznati, da se za Ya-
Sega zam.ienika i za ostalo dasni5tvo Narodne skup5tine mora
uzeti, da je u istom poloZaiu.
U ovim teSkim danima, kada na5 narod vodi sudbonosnu
borbu za oduvanje svojih najvai,nijih politidkih prava i slobode
izbora svojih predstavnika za Narodnu skup5tinu, na demu mora
i u naSoj driavi podivati istinitost demokratske vlade, volja jed-
noga slobodnog naro da, - mi odekujemo od Vas, kao najpodes-
nijega za5titnika prava Narodne skupStine i narodnih poslanika,
a time i kao za5tinika prave demokratske vladavine, da svoju du-
Znost energidno vrSite, pa da opravdate ono povjerenje, kojim
su Vas za predsiednika Narodne skup5tine birali svi narodni
poslanici, dapade i oni, koje ie'zagrebadka policija pohapsila, te
bez dijeg poyjerenja ne bi Yi zauzeli pololaj predsjednika Na-
rodne skup5tine<.
Kada se Hrvatska Zajednica 25. studenoga 1924. proglasila
republikanskom s t r a n k o m ,o d l u d i o j e S t j e p a nR a d i ( , ,d a ( e
na listi Hrvatske republikanske seljadke stranke kod narednih
izbora kandidirati i nekoliko dlanova Hrvatske Zajednice. Sto
vi5e: on je savjetovao, neka Hrvatska Zajehtica postavi s v o j.u
229
Rezultati izbora od 8. veljade 1925. u flrvatskoj i Slavoniji
listu, ako bi sudovi sprijedili postavljanje liste HRSS, pa da ie

vodstvo HRSS svoje izbornike uputiti, neka glasuju za listtr'Hr-
vatske Zajednice. Toga se Hrvatska Zajednica i dri,ala, te je po-
stavila svoje liste u ona 3 izborna okruga, u kojima su predsjed-
nici sudbenih stolova odbijali liste Hrvatske republikanske selja-
dke stranke. Ipak je Hrvatska Zajednica i na ovim listama kandi-
dirala veiinu dlanova HRSS, uslijed dega su izbornici HRSS odu-
Sevljeno glasovali za ove liste, smatrajudi ih posve . opravdano
s v o j i m listama. MoZe se uopde reii, da je hrvatski narod pri-
godom izbora 8. veljade 1925. nastupio tako sloZno, kao nikada
prije, jer je osjeiao potrebu, da se jednodu5no izjavi protiv tira-
nije iz Beograda.
REZULTATI IZBORA OD S. VELJA EE W25. U HRVATSKOJ

I SLAVONIJI.
Ministarstvo unutraSnjih posala izdalo je 9. veljade komu-
nikej, po kojemu je kod izbora narodnih zastupnika za Narodnu
skup5tinu 8. veljale 1925.dobila Radikalna stranka 140 mandata,
Samostalna demokratska' stranka 22, Hrvatska republikanska se-
ljadka stranka 67, Davidoviievi demokrati 37, Koro5deva Sloven-
ska ljudska stranka 20, Jugoslavenska muslimanska organizacija
15, Njemadka stranka 5, Zemljoradnici 4, Crnogorski federalisti
3, Di,emijet 1 i Slovenski kmetijci 1 mandat.
Zugrebadk a j e i , u p a n i j ai m a l a 1 4 9 . 6 8 i2z b o r n i k a ro, d k o j i h
su glasovala 110.6A4,i to: 83.096 za Hrvatsku republikansku se-
ljadku stranku, 27.365 za demokrate, 5008 za .radikale,.a ostali za
9 drugih lista, od kojih je najve(,a - lista Stranke prava - do-
bila 570 glasova. Izabrani su od Hrvatske republikanske seljadke
stranke: Juro Valedii, Franjo Maldii, Duro Kemfelja, Josip Pre-
davec, Ivan Granda, dr. Ivan Pernar, Mato Jagati(, dr. Ljudevit
KeZman, dr. Stanko Sibenik i Mirko Neudorfer, a od demokrata:
ministar pravile dr. Edo Lukinii, Valerijan Pribiievii i dr. Gli5o
Tadii.
Varai,dinska i e Z u p a n i j as M e d i m u r j e m i m a l a 1 0 5 . 0 7 7
izbornika, od kojih su glasovala 86.733,i to: 73.948 za Hrvatsku
republikansku seljadku stranku, 9222 za. demokrate, 2172 za Hr-
vatsku pudku stranku, a ostali za 5 drugih lista, od kojih je lista
Hrvatske stranke prava dobila 352 glasa.Tzabrani su od Hrvatske
republikanske seljad:ke stranke: Juraj Znidaric, Juraj Antolii,
230
Rezultati izbora od 8. veljaEe L925. u Hrvatskoj i Slavoniji
Pavao Dombaj, Stanko MiklauZii, Franjo Pancer i Tomo Baburii,

te od s HRSS spojene Hrvatske Zajednice: dr. Ante Trumbii, dr.
Ivan Krajad i dr. Ladislav Polii, a od demokrata dr. Hinko Kriz-
man, ministar agratne reforme
Lidko-krbavska i u p a n i j a b r o j i l a j e 6 6 . 6 7 0i z b o r n i k a ,
od kojih je glasovalo 48.157,i to: 32.522za Sa.mostalnudemokrat-
sku stranku, 13.928 za Hrvatsku republikansku seljadku stranku,
1257 za rudikale, 240 za Davidoviievu demokratsku stranku, 161
za Hrvatsku stranku prava, a 46 za listu Velibora Joniia. Izabrani
su od Samostalne demokratske stranke: ministar prosvjete Sve-
tozar Pribiievii, Stevo Obradovii, dr. Dorde Brankovii i Stevan
Kalember, a od Hrvatske republikanske seljadke stranke Marko
DoSen. 'iupanija
Bjelovorrko-k ri:zevadka imalaje 94.584
izbornika, od kojih su glasovala 80.463,, i to 64.959za Hrvatsku re-
publikansku seljadku stranku, M.A4l
",a Samostalnu demokratsku
stranku, 605 za Hrvatsku stranku prava, 518 za Davrdoviievu de-
mokratsku stranku, a 350 za listu Jakoba Jakopiifr . Izabrani su od
Hrvatske republikanske seljadke stranke: Stjepan Uroii, Stjepan
Kukelj, Mi5ko Radan, dr. Benjamin Superina, Franjo Rafaj, Ivan
Kraljii i Josip eiZmekovi(,, a od Samostalne demokratske stranke
Veieslav Wilder.
P o i, e 5 k a je :zupaniia imala 69.258 izbornika, od kojih ie
glasovao 58.561,i to: 38.379za Hrvatsku republikansku seljadku
stranku, 15.000za Samostalnu demokratsku stranku, 1962 za radi-
kale, 835 za Hrvatsku pudku stranku, 709 za Davidoviieve demo-
krate, a ostali z^ 5 drugih lista, od toga l9I za listu Hrvatske
stranke prava. Izabrani su od Hrvatske republikanske seljadke
stranke: Karlo Kovadevii, dr. Nikola Nikii, August MZik i dr.
Duro Basaridek, te od s njom spojene Hrvatske Zajednice dr.
Albert Bazala, a od Samostalne demokratske stranke: Juraj De-
metrovii i Milan eudid.
Vi r o v i t i d k a je iupanija imala 70.089izbornika, odkojih
je glasovalo 58.659,i to: 35.045za Hrvatsku republikansku seljad-
ku stranku, 17.464za radikale i s njime udrui,ene samostalne de-
mokrate, 1809 za Davidoviieve demokrate, 886 zL Njemadku
stranku, a ostali za druge liste, od kojih je lista Vinka Lovreko-
viia dobila 524, a lista Hrvatske stranke prava 276 glasova. Iza-
brani su: Ivan Robii, Filip Laku5 i Ivan Badmaga od Hrvatske
231
-\-____
'Bosni,,
Izborni rezultati u Ilercegovini, Dalcaciji i ,Sloveniji
republikanske seljadke stranke, a od s njom zdruZ,eneHrvatske

Zajednice: dr. Ante Trumbii i dr. Milovan Zani6; zatim dr. Mom-
dilo Ivkovii od radikala i dr. Ivan Paledek od samostalnih de-
mokrata. '
Modru5ko-rijedka i u p a n i j as K a s t v o m i s o t o k o m
Krkom imala je 76.005izbornika, od kojih je glasovalo51.114,i
to: 22.935za Hrvatsku repr.rblikanskuseljadku stranku, 18.211za
Samostalnu demokratsku stranku, 549I za Davidoviieve der_no-
krate, 2443 za radikale, 797 za Hrvatsku pudku stranku, 172 za
Hrvatsku stranku prava, a ostali za 3 druge liste. Izabrani su od
Hrvatske republikanske seljadkestranke: Petar Dobrinii, dr. Ivan
Bankovii i dr. Stjepan Bui, aod Samostalnedemokratskestranke:
dr. Srdan Budisavljevii, Ljubomir Milju5evii i dr. Milan Popovii
U g r a d v Z a g r e b u j e g l a s o v a l o2 3 . 0 4 8i z b o r n i k a ,i t o
16.299za Hrvatsku republikansku seljadku stranku (nosioc liste
dr. Ante Trumbii), 2407 za Samostalnu demokratsku stranku,
882 za Hrvatsku stranku prava, 94I za rtezayisneradnike (komu-
niste), 1559 za Davidoviieve demokrate, 341 za listu dra Dure
Surmina, 235za socijaliste,a 136za Yinka Salara.Izabrana su oba
kandidata Hrvatske seljadke stranke.
'U j Lupanijije u Vinkovcima glasovalo1296
srijemsko
izbornika za Hrvatsku republikansku seljad.kustranku a l03l za.
vladine kandidate, u Vukovaru 1364za HRSS, 542 za Davidoviie-
ve demokrate, 457 za radikale, 84 za Samostalnu demokratsku
stranku, a 29 za.Nlemadku stranku. U Bo5njacimaje HRSS do-
bila 1081,vlada 70, a svi ostali 41.U Karlovcima HRSS 429,radi-
kali 490, Samostalni demokrati 188, zemljoradnici 63, Davidovi-
doviievi demokrati 53, a Nijemci 3. U Zemunu je HRSS dobila
767, rudikati 5748,Samostalni demokrati 1556,Njemadka stranka
950, zemljoradnici 287,Davidoviievi demokrati 56, Hrvatska pu-
rika stranka 70, Stranka prava 22 glasa.U Mitrovici su radikali
dobili 6025,samostalni demokrati 878, zemljoradnici 809, HRSS
7Il, socijalisti 3I9, Njemadka stranka 219, Hrvatska pudka
stranka 34, a Stranka prava 11 glasova.
IZBORNI REZULTATI U BOSNI, HERCEGOVINI,

DALMACIJI, BAEKOJ I SLOVENIJI.
U Bosni i Hercegovini poludi5e radikali 21, muslimani 15,
Hrvatska republikanska seljadka stranka 10, a zemljoradnici 2
mandata.
232
Izborni rezultati u Bosni, Hercegovini, Dalmaeiji i Sloveniji
U sar a jevskom okrugu je 26.630izbornika glasoValo

za Ju9oslavenskumuslimansku organizaciju, 24.302za Radikalnu
stranku, 8437 za Hrvatsku republikansku seljadku stranku, 7776
za zernljoradnike,a 409za ostale.Za narodne su zastupnike iza-
brani muslimani: dr. Mehmed Spaho,dr. Halid beg Hrasnica i dr.
Sefkija Behmen,pa radikali: dr. Milan Sr5kii, dr. Vlada Andrii i
Kosta Gnjatii, te Pavle Radii od HRSS.
U gradu Sar a jevu je bilo 16.497, a u sarajevskomsrezu
12.622,ukupno dakle n.I09 izbornika, ed kojih je 10.845glaso-
valo za rudikale, 8352 za Spahinu grupu muslim Lr\d, 2799 za Ht-
vatsku seljadku stranku, 840 za zemljoradnike, a 273 za listu }{a-
lilbaSiia
U bihaikom je okrugu Radikalnastranka dobila 14.768
glasova,Muslimanska organizacija77.229,zemljoradnici 7890,Sa-
mostalna demokratska stranka 5792,Hrvatska republikanska se-
ljadka stranka 25A4,a drugi 160 glasova. Od muslimana su iza-
brani: Husein Alii, Hasan Miljkovii i Nurija Pozderac, od radi-
kala: Vasa Jovanovii i DuSan eebedlie, a od zemljoradnika eeda
Kokanovii.
U mostarskom izbornom okrugu je Hrvatska republi-
kanska seljadka stranka dobila 4, Radikalna stranka 2, a Jugosla-
venska muslimanska organizacija1 mandat. LJ samom gradu Mo-
staru glasovalo,je za muslimane 1406,za rudikale 957, za Hrvat-
sku republikansku seljadku stranku 720, za demokrate 2I0, a za
ostale 48 izbotnika. U cijelom pak okrugu je HRSS dobila 29.993,
radikali 17.010,muslimani 10.059, demokrati 4881,a ostale stranke
749 glasova.
U ban jaludkom okrugu su radikali dobili 45.640glaso-
va, Jugoslavenskamuslimanska organizacrija14.819,Hrvatska re-
publikanska selj adka stranka 12.929,zemljoradnici 6400, radikal-
ski disidenti 194A,muslimanski egzekutivci 1072, Velikosrpska
stranka 480,Hrvatska pudka stranka 307,a lista Vinka Lovreko-
viia 289 glasova. Za natodne su zastupnike izfuruni radika{i:
Nikola Pa5ii, Stijepo Kobasica,Kosta Majkii, prota Subotii, te
Ne5ii, Bokan i Kovadevii, pa I musliman,I zemljoradniki I dlan
Hrvatske republikanskti seljadke stranke.
U travnidkom je okruguHrvatska republikanskaselja-
dka stranka dobila 18.000,Jugoslavenskamuslimanska organiza-
cija 15.000,Radikalna stranka 14.000,Samostalna'demokratska
233
Izborni rezultati u Bosni, Hercegovini, Dalrnaciji i Sloveniji
strrinka ll2, a zemljoradnici 875 glasova. lzabrana su 3 dlana

HR,SS, 2 muslim ana i 2 rudikala.
U tuzlanskom j e o k r u g u J u g o s l a v e n s k am u s l i m a n s k a
organizacija dobila oko 37.000 glasova, Radikalna stranka oko
35.000, a Hrvatska republikanska seljadka stranka oko 8.000 gla-
sova. lzabrano je 5 muslimana, 5 radikala i'I dlan HRSS.
- U juZnoj Dalmaci j i j e 4 3 . 0 0 0i z b o r n i k a g l a s o v a l oz a F { r -
vatsku republikansku seljadku stranku, 19.627za nacijonalni blok
(t. j. za udru7,ene radikale i samoStalne demokrate), 2243 za zem-
ljoradnike, 6677 za Davidoviieve demokrate, a 2708 za Hrvatsku
pudku (klerikalnu) stranku. Od 10 izabranih narodnih zastupnika
pripadalo je 6 Hrvatskoj republikanskoj seljadkoj stranci, poi-
mence: ing. August Ko5utii, dr. Ivica Lorkovii, dr. Stiepirn Ko-
Sutii, Tomo Vojkovii, Ivan e aldarevii i Stjepan Klaii; 3 nacijonal-
nom bloku, poimence: dr. Prvislav Grisogono, Mirko Tripalo i
Marko Komljenovii, a I Davidoviievim demokratima, i to dr.
Grga Andelinovii.
U sjevernoj Dalmaci j i s u 2 3 . 9 2 3i z b o r n i k a g l a s o v a l a z a
Hrvatsku republikansku seljadku stranku, 23.091 za nacijonalni
blok, 1276 za Hrvatsku pudku stranku, 7270 za Davidoviieve de-
mokrate, 203 za radnidku stranku, a 185 za listu ministra dra Mate
Drinkovi(,a. Izabrana. su 3 dlana Hrvatske republikanske seljadke
stranke, poimence: Pavle Radii, Josip Pasarii i Rude Baiinii, pa
3 radikala, poimence: Ljuba Jovanovii, dr. Niko Novakovii i
dr. Du5an Subotii.'
U Vojvodini su bunjevadki Hrvati izgubili oba svoja man-
data u s u b o ti dk o m izbornom okrugu, gdje su izabrana 3 radi-
kala, 2 Davidoviieva i I Pribiieviiev demokrat. U sombor-
s k o m je izbornom okrugu izabran I Bunjevac uz 5 radikala i 1
Nijemca. '
U I j u b I j a n s kom izbornom okrugu dobila je Slovenska
ljudska stranka 47.940 glasova, vladine stranke (radikali i samo-
stalni demokrati zajedno) 10.416,Slovenska kmetijska stranka
8712, Hrvatska republikanska s,elja6ka stranka 4034, komunisti
2792, socijalisti 890, socijalistidki disidenti 775, republikanci 380,
a lista sporaluma 828. Od l0 mandata dobila je Slovenska ljudska
stranka 8, Samostalna demokratska stranka 1 i Slovenska kmetij-
ska stranka 1 mandat.
U mariborskom izbornom okrugu dobila je Slovenska
ljudska stranka 52.648 glasova, Hrvatska republikanska seljadka
234
Manifestacije i demonstracije poslije izbora
stranka 16.392,vladine stranke g23g,Njemadka strlnka 4347, Ko-

runovi socijalisti 4098, Slovenska kmetijska stranka ,3615, lista
sporazuma 2137, komunisti 2112, lista Hartner 7999, lista Ravni-
kar 1088, socijalistidki disidenti 1050, lista Za$orcki 370, lista
Hribar 355, lista Lovrekovii 193. U svemu su glasovala 99.674
izbornika za 14 mandata, pa je kolidnik iznosio 6.530. Slovenska
ljudska stranka poludila je 11 mandata, Hrvatska republikanska
seljadka stranka 3, a Samostalna demokratska stranka 1 mandat.
MANIFESTACIJE I DEMONi'*O"IJE POSLIJEIZBORA.

Prema informacijama, Sto ih je 9. veljade primilo vodstvo
opozicijonoga bloka u Beogradu, dobila je Radikalna stranka 131
mandat, Hrvatska republikanska seljadka stranka 76, f)avidoviie-
va Demokratska stranka 42, KoroSdeva Slovenska-ljudska stran-
ka 19, Jugoslavenska muslimanska or{anizacija 14, Samostalna
demokratska stranka 11, Zemljoradnidka stranka 6, Njemadka
stranka 5, DL,emijet (t. j. Arbanasi i Turci) 5, lista Nastasa Pe-
troviia 2, a Slovenski krnetijci l mandat. Prema tomu bi od 314
narodnih zastppnika pripadalo vladinim strankama samo 143, a
opozicij i l7l. Ova se vijest odmah pro5irila iz Beograd,apo cijeloj
drL,avi, te je svuda izazvala senzacijut,a rta mnogim mjestima ma-
nifestacije i demonstracije.
Ministarstvo unutarnjih posala izdalo je 10. veljade 1925.
komunik€j, u kojemu veli,takoder ovo: 'rNa glas o pobjedi opo-
zicijonoga bloka desili su s,ei ovi dogodaji:
U N<ivo j GradiSki s u R a d i i e v c iu 7 i p o s a t i n a v e d e r
priredili po ulicama neobuzdane demonstracije protiv kralja, kli-
duii: ,rZivila republikal Zivio Radii!< eetiri i,andara, koji su odr-
lavali red, morali su se uklonuti pred agresivnom masom. Na
poziv vlasti stigla je pomoi iz Bosanske Gradi5ke, i to jedan i,an-
darski porudnik sa 40 Landara. Demonstranti su napali i ove ian-
dare, koji su - braneii upotrijebili oruZje. Nato su se de-
tnonstranti razbjegli po vrtovima i obliZnjim selima, te su po br-
dima zapalili vatre na uzbunu. Nacijonalni elementi - videii
bunu, a oslobodeni od teror a - prikljudili su se u pomoi Landari-
ma. Tad a je veliki Lupan zatraLio hitnu pomoi iz Broda na Savi.
Od vojske i i,andarmerije i civilnih lica, koja su do5la u pomoi
landaruneriji, nitko nije ranj,en.,Po5toje bila noi, jo5te se ne ztta,
da li je ?anjen tko od demostranata. Za sada su uap5ena 4 demo-
235
Kako je vlada P,P provodila izbore
stranta, a hap5enje se i dalje vr5i. Sreski je nadelnik obavijesten,

da mu pomoi dolazi iz Potege i Broda na Savi. Ustanovljeno je,
da su demostranti poku5ali rasturiti pontonski most u Staroj
Gradi$ki.
Iz Splita su vlasti obavijestile ministarstvo unutraSnjih
djela, da Radiievski vode samostalno dobivaju iz ZaEreba vij,esti,
da je opozicija dobila veiinu na, izborima. Te vijesti imaju za dej-
stvo to, Sto Radiievci poku5avaju terofizfuati sve stanovni5tvo,
koje je odano drtavi. Nacijonaluo se stanovni5tvo sa svoje strane
sprema na obranu. Vijesti iz Zagreba toliko se vje5to i tendenci-
jozno lansiraju, da ih je vrlo te5ko derirantirati, narodito po seli-
ma.
Radidevci su - na glas o pobjedi opozicijonog bloka
palili u selu P.azvade, opiine prominske sreza kninskoguDal-
maciji, kuiu poznatih nacijonalaca braie Pokrajac, koja je izgor-
jela do temelja. Isto tako je zapaljena i kuia seoskoga Elavlara.
Vlasti vode istragu, te poduzimlju potrebne mjere za odri,dnje
reda.i sigurnosti.
Na glas o pobje di opozicije poku5ali su Radiievci takoder
u d u b r o v a d k o j oblasti demonstrirati i terorizirati pristalice
Nacijonalnoga bloka. Da ne bi u tome bili sprijedeni, oni su se na-
rodito okomili na predstavnike vlasti. Tako su u selu Paklinama
pucali na Sumare. U selima Vrgovcu, Kotezima i Dusinama tako-
der su neobuzdano demorrstrirali. te su razbijali prozore na ku-
(,ama pristalica Nacijonalnoga bloka, a klicali su protiv kralja i
za republiku.
U Hercegovini su Radiievci po mnogim mjestimapo-
ku5ali da ru5e ku6e, narodito srpske kuie. Pojedina se privatna
lica obra(,aju lidno ministru unutra5njih djela, moleii za pomof,
jer se boje, da xzandarmerija ne ie biti dovoljno jaka za njihovu
obranu. U tim btzojavima kalu, da je - na glas pobjede opozici-
jonoga bloka - nastalo za tamo5nje srpsko stanovni5tvo slidno
stanje onomu, koje je tamo bilo poslije sarajevskog atentata So-
dine 1914.<
KAKO JE VLADA PP PROVODILA IZBORE.

Kao jedan od prvaka opozicijonog bloka izjavio se Ljuba
Davidovii o pro5lim izborima 10.veljad,e 1925.ovako: ,rOvi su izbo-
ri izvr5eni na nadin, koji je neviden i nezapam6en u na5oj drZ,avi.
236
Kako je vlada PP provodila izbo,re
Vr5en je na ljude najteZi pritisak bez ikakova obzira na zakon

i ustav. I pored svega toga izborni su rozultati tako hrdavi za
vladu, da ne ie moii raditi u Narodnoj skup5tini. Ovi su izbori
sramota za naiu dri,avu. I Sto je ona doZivjel| tu sramotu, ima
da zahvali iskljudivo Svetozaru Pribiieviiu. On je glavni krivac
za sve ono, Sto se je odigralo u na5oj zemlji. Pored sve svoje
iznemoglosti - i fizidke i umne - nikada ne bi Pa5ii po5ao na
ove putevebez podstreka Svetozara Pribiieviia. DrLanje biradkih
masa u Hrvatskoj, Sumadiji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini,
t. j.u svim krajevima, iz kojih opozicijoni blok crpi svoju snagu,
- dokazuje, da politika sporazuma mora definitivno uspjeti.
S
,ovim je izbornim rezultatima opozicijoni blok solidarniji i kom-
kompaktniji, nego li ikada prije.<
U Beogradu je 12. veljade 1925. odrlan sastanak predstav-
nika opozicijonoga bloka. Na taj su sastanak doSli: Ljuba Davi-
dovii, Pavle Radii, dr. Antun Koro5ec, dr. Mehmed Spaho, dr.
Ladislav Polii, Nastas Petrovii, dr. Kosta Kumanudi i dr. Sefkija
Behmen. Konferencija je potrajala do 6 sati poslije podne, kad
je izdan ovaj komunikej:
>Predstar'nicisvihstranakauopozicijonombloku
jem dana5njem prvom sastanku - konstatiraju, da je pr,ema ne-
potpunim i nepouzdanim rezultatima izbora od 8. veljade L925.,
koje je vlada sada objavila, narod u cij eloj drLavi odobrio politi-
ku bratskoga sporazuma, za koji se bori opozicijoni blok. Stranke
opozicijonoga bloka u glavnom su saduvale svoje pozicije, a De-
mokratska je stranka iz posljednjih izbora izaila pojadana. U
srcu Sumadije - u kragujevadkom okrug
sto jednoga mandata. Isto tako je narod u podrinjskom okrugu
osudio dana5nju politiku vlade i g. Svetozara Pribi devi6a, otka-
'zavii mu povjerenje, pa dav5i i tu demokratima dva mjesto jed-
noga mandata. OpoZicijoni blok radosno pozdravlja ovo povje-
renje u Srbiji, jer ono najrjeditije pokazuje, da je medu Srbijan-
cima prihvaiena ideja narodnoga sporaarma. Iz ovoga zakljuduju
predstavnici opozicijonoga bloka, da bi izbori provedeni iole slo-
bodno - bez strahovitoga nasilja i bezakonja, kao i bez neduve-
nog falzifikata (krivotvorenja), dinjenog na dan 8. veljade, - do-
nijeli potpunu pobjedu politici narodnogla sporazuma i demo-
kratske vladavine.<<
Vladini su listovi u Beogradu razglasili, da se izabtani na-
rodni zastupnici Hrvatske republikanske seljadkei stranke poslije
237
Kako je vlada PP provodila izborre
izbora dijele od 7 izabranTh zastupnika, koji su dlanovi Hrvatske

Zajednioe. Ovu je vijest pobio dr. Ladislav P o I i i, koji je u
Beogradu 12. veljade 1925.iza sjednice prvaka opozicijonoga blo-
ka dao ovu izjaiu: >>Hrvatska republikanska seljadka stranka i
Hrvatska Zajednica jedno smo. Samo Svetozar Pribiievii hoie,
da od nas napravi dvoje. Medu nama nema nikakove razllke.
Poznato je, da smo mi (Hrvatska Zajednica) donijeli zakljudak,
da n e kandidiramo napose, te smo kandidirali na listi Hrvatske
republikanske selj adke stranke.. Sporazumno s HRSS postavili
smo ja i dr. Trumbii na5e liste samo ondje, gdje nije bila pripu-
Stena lista Hrvatske republikanske seljadke stranke. Ponovno
velim: Hrvatska Zajednica i Hrvatska republikanska seljadka
stranka jedno smo u svakom pogledu,.<
Kako su bili izbofi narodnih zastupnika provadani u B o-
s ni i He rc egovini, o t o m u j e b i v 5 i m i n i s t a r d r . S e f k i j aB e h -
men 12. velja(,e 7925.u Beogradu dao novinarima ove podatke:
>rlzbori su u Bosni i Hercegovini provedeni pod najveiim
pritiskom. Narod je tri mjeseca bio izloi,en raznim torturama,
koje se ne mogu ni zamisliti u jednoj iole pravnoj drlavi. Poslije
ditave godine dana raznih prijetnja, presija i progan janja musli-
manskog i katolidkog elementa nadolaze izborne metode PP
vlade, kojima je okrunjena sva nepravilnost i nepravda, koju je
u Bosni i Hercegovini doZivio opozicijoni elemenat. Osim toga
Sto gradanima nije bila zajamlena lidna i imovinska sloboda,
svaki dan su se ponavljali novi napadaji. Narod je bio izvrgnut
nasiljima tako zvanih detnika, koji su naorui,ani bombama i puS-
kama krstarili od sela do sela. Za wijeme ovih izbora bili su i
sami Z,andafi vladini korteSi i agitatori. Oni su obilaZiti sbta i go-
vorili su narodu, kako su izbori za muslimane i katolike u petak,
pa da zato ne tr,ebaju u nedjelju 8. veljade iii na glasovanje, jer
bi se izloi,ili opasnosti, da dodu u sukob s radikalima.
Ali sav taj vladin teror ne bi bio ni5ta donio, da nije bilo
Ialzifikata na dan izbora. Tako su u selu Gradanicj u srezu Viso'-
kom u 7 sati na veder do5li na biraliSte oborui,ani detnici, koji su
izbornicima vikali: >Razidite se, inade iemo pucati!<<eetnici su
zatim svoju prijetnju proveli i u djelo, te su zaista podeli pucati.
Tri su mu.slimana bila te5ko raniena. Jedan je od njih - Began
Begi5ii - nakon tri sata podl'egao rart^ma, dok dru€la dvojica
lijede zadobivene svoje rane. Narod se niti poslije ove te5ke
ostvarene prijetnje nije razi5ao. Na tom je birali5tu glasovanje
238
Kako je vlada P,P provodila izbo,re
potrajalo do 5 sati u jutro, premda se imalo zakljuditi u 6 sati na

veder. Nije bila sporost u narodu, nego u predsjedniku biradkog
odbora. Narod je na birali5tu ostao ditavu noi, da izvrli svolu
gradansku i stranadku duZnost. /
To je najbolji dokaz, kako teror i nasilje nisu mogli ustra-
Siti, te kako je narod bio spreman na samoprijegor. ZboE toga se
pribjeglo drugim sredstvima, a to su falzifikati. Imamo primjere
s Brezi, Podlugovima, Obri i eelibiiima. Tamo su duvari kutija
bili otjerani sa birali5ta, te su u njihovoj odsutnosti bile na5e
kugljice prerudivane u radikalske kutije. U Oborovcu su vei do
podne bili iscrpljeni spiskovi, pa kada su poslije podne doSli na5i
biradi glasovati, redeno im je, da su oni vei glasovali. Radikali
su naime iz oblii:njih sela'pokupili neke ljude, koji nisu bili uvr-
Steni u biradke spiskove, pa su oni glasovali mjesto naSih birada.
Na taj nadin nije glasovanju pripuSteno 97 na5ih birada. Konstati-
rano je, da je na nekim birali5tima glasovalo vi5e ljudi, nego Ii
1e bilo upisanih birada. To su samo sludajevi, koje sam utvrdio u
svoje,m izbornom okrugu.<<
Hrvatsko je Primorje nekada (osobitg r vrijeme bana Khu-
ena) bila prava tvrda hrvatske opozicije. Tamo su naime bili bi-
rani: dr. Ante Stardevii, Erazmo Bardii, Fran Folnegovii, dr.
Franjo Radki, dr. Bogoslav Malurani(, dr. Fran Pilepii, Drago
Vlahovii i drugi hrvatski rodoljubi. Zato je hrvatska javnost biia
neugodno iznenadena, Sto je Hrvatsko Primorje 8. veljade 1925.
dalo razmjerno velik broj kuglica kandidatima protuhrvatskih
stranaka. Ovu je dinjenicu rodoljub iz Senja 11. veljade objasnio
ovim rijedima:
,Sto je u nekim mjestima Hrvatskoga Primorja nepovoljan
rezultat zahrvatske kandidature, tomu }e ruzlog u i,alosnoj dinje-
nici, da je domaie pudanstvo osiroma5eno i uopie potisnuto. Naj-
veii izvor privrede za ptimorsko pudanstvo bija5e more. Ali
razvoj odno5aja nhse drZave prema Italiji umanjio je taj izvor
privrede, pa nas more vi5e ne hrani kao nekada. Domaii elemenat
pada u ekonomqkoj snazi tako, da danas moZemo na L,alost Eo-
voriti o potpunom osiroma5enju Primorja. Posjet stranaca u lje-
tno doba. ne moi,e niti iz daleka nado;mjestiti ono, Sto je davala
privreda na moru. Prije su mornar i kapetan plovili Sirom svijeta,
ali su doma imali svcije kuiice, te su se uvijek vraiali na rodnu
grudu. Danas je sva mlada generacija prisiljena na selidbu. To
se raseljavanje osjeia diljem cijele obale. Hrvatsko je Primorje
239
Proglas Opozicijonog bloka od 13. veljaEe L925.
osiroma5eno, a rrz to je Primorje danas granica prema Italili,

uslijed Eega se ondje nalazi mnogo odvisnitr- ljudi, narodito fina-
rtaca, oruZnika i cafinskih dinovnika. Tako se moZe razumjeti i
rczultat izbora, koji Zalosno ilustrira stalno propadanje domadeg
elementa.<<
Iz Most ara je 12. veljade 1925.hrvatskim novinama po-
slan ovaj izvjeltaj: >Vjerujuii u pobjedu opozicije, narod je po-
slije izbora podeo u znak radosti paliti krijesove, a rta crkvama
sq zvonila zvona. Prista5e vladinih stranaka poku5ali su na nekim
mjestima oprijeti se spomenutim hrvatskim manifestacijama.
Radi toga je dolazilo do okr5aja, te je alarmirana i Z,andarmerija
iz Yrgorca. Orulnici su u mnogim selima uhitili videnije ljude.
Tako je u kotaru Ljubu5kom uhapSeno oko 200 hrvatskih seljaka,
premda je vei 11. veljade bio svuda uspostavljen mir.<
OruZnici su u Sta jnici k o d J e z e r a n au b i l i 3 h r v a t s k a i z -
bornika. Velika su izborna nasilja podinjena u bjelovarskom ko-
taru. Ovdje su silom sa birali5ta maknuti duvari kutija Hrvatske
republikanske seljadke stranke, dapade i predsjednici biradkih
odbora, koje je imenovala vlada. To je udinj eno zato, da se iz
hara HRSS uzmognu kuglice prosipati u Wilderovu Zaru Samo-
stalne d,emokratske stranke.
PROGLAS OPOZICIJONOG BLOKA 13. VELJAEE $25.

Prvaci svih stranaka, koje su dinile opozicijoni blok, vije-
iali su u Beogradu 13. veljade 1925.cijeli dan. Oni su sloZno izra-
dili svoJe stanovi3te obzirom na novi poloLaj, koji je nastao
poslije izbota. Predvidjeli su sve ,eventualnosti, koje bi mogle
uslijediti do sastanka Narodne skup5tine i prilikom izbora verifi-
kacijonog odbora. Predvidene su i sve mjere za slutaj, da budu
jPoni5teni mandati Hrvatske republikanske seljadke stranke.
Opozicijoni je hlok zakljudio, da do konadne pobjede ustraje u
sluZbi ideje narodnoga sporazuma, pa je na veder 13. veljade izdao'
ovai proglas:
>Izvje5taji iz cijel:e zemlje, koje su dobili predstavnici opo-
zicijonoga bloka, pokazuju, da su izbori od 8. veljade ove godine
izvr5eni po jednom unaprijed izrad.enom planu, da vlada PP dobije
veiinu pod svaku cijenu, bez obzira na zakonske odredbe i na
slobodnu volju birada.
240
Proglas Opozicijonog bloka od 13. veljaEe 1928.
Predsjednici biradkih odbora u Hrvatskoj smijenjeni su

uodi izbora direktnim rje5enjem vlade ili njezinih otgana, premda
je po zakonu o izborima narodnih p.oslanika samo dri,avni odbor
nadlei,an, da donese odluku o tomu. Uklonjeni su dak i suci.
Vlada je mjesto smijenjenih-postavila re2,imske ljude; gdje pak
nitko nije bio odreden, tarno su ovu duZnost vr5ili po opdinama
F kornesari, t. j. ljudi veiinom bez zakonskih i moralnih kvalifika-
cija, medu kojima ima i pandura i sluZitelja.
Predstavnici opozicijonih lista spredavani su na dan izbora
'prijetnjama i silom. euvari kutija opozicijonoga bloka ili nisu
bili pu5teni na birali5te ili su u toku bfuanja izbateni i najureni,
da ne bi mogli prisustvovati prebrojavanju kuglica. Onii'koji se
nisu htjeli sili pokoriti, prosto su premlaierti, a neki i ubijeni.
Biradi u masama nisu pu5teni na birali5te. Mnogi su sa bira-
li5ta rastjerani napadajem,narodito pripremljenih razbojnidkih
i,eta organiziranih vladinih plaienika.
LJ juhnim su krajevima (t. j. u Macedoniji) biradi prisilja-
vani, da javno glasaju za vladine kandidate nared,enjem, da --
poSto ruku izvuku iz mdikalske kutije, koja je bila prva, - mo-
raju otvoriti Saku, da bi pokazali, da je prazna.
Ali sva izvr5ena nasilja, - koja su do sada nepoznata u
parlamentarnoj historiji, - o€ bi vladi donij ela i,eljeni rezultat,
da mnogobrojni pr,edsjednici biradkih odbora, - ostav5i sami
bez duvara opozicijonih kutija, - nisu izvr5ili kradu kuglica iz
tudih kutija, pa da nisu krivotvorili izborni zapisnik. To je udi-
njeno po naredbi vlade, koja je zbog toga posla sama izradila
i kroz drZavni odbor sprovela cijeli spisak predsjednika biradkih
odbora, medu kojima ima velik broj takovih, koji uopie ne ispu-
njavaju uslove zakona.
Osim toga je vlada prije izbora preko svojih organa pohap-
sila \ra hiljade narodito seljadkih birada. Mnoge je poslanidke
kandidate pozatvarala i sistematski spredavala drLanje zborova
i konferencij z, pL 6ak i u privatnim stanovima.
Na dan samih izboru stavljena je u akciju i sama vojska,
koja je dobila po sebe nedostojnu ulogu, da i or1a,- premda mo-
ra biti izvan politike, - pnpomogne, kako bi vlada dobila veiinu.
Tamo, gdje je opozicija dobila veiinu ili veii broj poslanika,
produZena su poslije izbora najbezobzfunija gonjenja grad.ana,
koji su svoj glas dali opozicijonim kandidatima. Na taj nadin
Hrvatska na mu6ili5tu 16
24I
Proglas Opozicijonog bloka od 13. velja,Ee L925.
lroie vlada izazvati otpor, kako bi mogla blok narodnoga spora:

zuma optuZiti, da priprema revoluciju u zemlji, pa da poslije toga
provodi jo5 teZe progone i bezakonja, koje priprema vei sada.
Stoga pozivamo sve birade, da pokaZu, kako su ostali svije-
sni gradati, pa da ne podlegnu ni vladinom nasilju, kao Sto su 8.
veljade mu5ki dali svoj glas samo za ideju, a tte - kao vladini
biradi - za vlast i za pare. Tako i sada neka mirno saduvaju sve-
danu pobjedu pravde, po5tenja, seljadke demokracije'i narodne
suverenao*torr.r
svih ovih dinjenica ne priznajemo zakonitost
mandata, koje j,e vlada ovakvim sredstvima sebi od naroda iz-
nudila i krivotvorila. Prema tomu vlada PP niti poslije ovih
izbora nema ni parlamentarnog ni moralnog oslonca, da bi mogla
ostati na upravi zemlje. Nasuprot tome naSi mandati predstav*
ljaju ogromnu veiinu birada i usprkos strahovitog terora dobiveni
su distim narodnim povjerenjem.
Pravnu u svakom sludaju moralnu - odgovornost za
stanje, koje je u na5oj zemlji stvoreno ov.akvim izbofima, snose
svi drZavni faktori, koji su ili dinili ili dopustili da se dine ovakva
zlodinadka nasil ja i bezakonja. Oni su jedini pred narodom i hi-
storijom krivi, Sto je danas ugroL,enugled dri,ave i te5ko povrije-
den drZavni prestiZ u zemlji i na strani.
. Brilljivo iemo pokupiti i pred cijeli svijet iznijeti, Sto su
sve drlavne vlasti i njezini organi radili prije izbora, tta. dan
izbora i poslij e izbora, da bi svaki ponio punu odgovornost i sno-
sio sve posljedice.
I pored isku5enja, u koje su mjerodavni krugovi bacili sve
pobornike dogovorenog rada u na5oj z'emlji, ostaje opozicijoni
blok u cijelosti vjeran svojemu programu, p4 rije5en, da do kraja
i konadne pobjede ustraje u sluZbi ideje narodnog i bratskog
SpOraZuma.(
U Beogradu je dr. K o r o 5 e c 14. velj ai,e 1925. izjavio: rrMe-
rre toliko ne zabrinjuje sada5nja situacija, jer se ona dade po-
praviti ili barem iz^mijcniti. Ali ono,Sto mene najvi5e boli, to je
dinjenica, da je za ditavo vrijeme izbora, - pa i sada poslije
izbora, silno napredovala balkanizacrja na5e driav€,.
lz{ttbro se osjeiaj za pravdu i nepravdu, za poStenje i nepo5tenje,'
za istinu i laZ. Zato moram s najveiom zebnjom gledati u daljnji
razvoj na5ega politidkoga 1ivota. Svuda se vidi rad za partizan-
stvo, a najmanje se vidi interes za drL,avu.Politidki je moral spao
242
Progon >>Hrvatskoga Lista<< u Osijeku
pod nulu. I to se nije desilo samo u Macedoniji, nego i u onim

dijelovima naSe drZave, gdje se - barem do juder - nije toga
opaL,alo. Odekivao sam, da 6e solidna zapadna kultura napredo-
vati na Balkanu. Sada pak vidim stra5nu dinjenicu, da nam Aziia
prodire u Europu. Ozdravljenje na5ih prilika moi,e doii samo po
izvr5enom ozdravljenju ditavo$a dru5tva naSega. JoS naime ne
postoji jedan stoi,er, koji -bi gledao na stro$u zakonitost, ustav-
nost i pravilnost politidkoga Zivota. Mi uvidamo, da bi na5oj situ-
aciji bio spas u jadanju distoga demokratskog pokreta. Bojimo se,
da det ga sila ugu3iti. Ako to zaista nastupi, onda mi stojirrio pred
anarhijom. Mi rte znamo ni jednu instanciju, ni jednu vlast, ni
jednoga dovjeka, koji bi danas htio sanirati ovo stanje. Samo narod
mol.e izlijediti ove prilike. Moida bi trebalo omoguiiti, da ovo
stra5no i koruptivno stanje proZivi svoj vijek do kraj d, Pd da tako
samo sebe ubije.<
PROGON ,,HRVATSKOGA LISTA( U OSIJEKU.

Srbima je osobito bilo ruzorno djelovanje ,rHr vatskog
L i s t a<Hrvatski List< vei kod izboru g. 1923., osobito prije izbora
-
g. 1925., udinio yeliku uslugu uspj,ehu hrvatske opozicije. Zato
je beogradska vlada odludila taj dnevnik uniStiti.
Osjedka je policija 11. veljade 1925.odredila, da po5tanska
uprava ne smije otpremati >>Hrvatski List<, da se tako ne bude
>>Hrvatski List< mogao ditati izvan Osijeka. Ista je policija
odito po nalogu oblasnoga Lupana JovanaBoLi(,a - izdala 13. ve-
ljade drugo rje5enje, kojim se uopie obustavlja daljnje izlatenje
>,Hrvatskog Lista<<.Nato su osjedki Hrvati odludili, da - podev5i
od 15. veljade - izdavaju dnevnik >Hrvatsku Zorurr. Redarstvena
ie oblast zabranila izdavanje toga dnevnika. Sada su izdavati
>Hrvatskoga Lista< najavili redarstvu, da ie 16. veljade 1925. po-
(,eti izdavati dnevnik >>Hrvatski Glas<, koji je prije 3 godine bio
privremeno obustavljen; ali policija nij e 16. veljade dozvolila niti
izdavanje ovih novina. Kad je >Hrvatski Glas.. ipak 17. veljade
izalao, provalila je policija u tiskaru, gdje je zaplijenila cijelu
nakladu toga dnevnika.
243
Evolucija Stjepana Radi6a
Uprava >>Hrvatskog Lista<<priz-vala je protiv toga nasilja na

sudbeni stol u Osijeku. Kako je tamo drmao ovejani, zagriLljivi
i nepravedni Srbin, potvrdio je sudbeni stol zabranu izdatranja
>>Hrvatskoga Lista<. Protiv toga zakljudka pfizvala je uprava
>>Hrvatskoga Lista< na banski stol u Zagreb. Tu je ipak pobije-
dila pravednost. Banski je naime stol podetkbm oiujki rgzs. poni-
stio zakljudak sudbenog stola osjedkoga, te je 5. olujka 1925.oper
u Osijeku podeo izlaziti >>Hrvatski List< na radost mnogobrojnih
prijatelja svojih
EVOLUCIJA STJEPANA RADIEA.

U veljadi g. 1925. je narodni zasfi)pnik dt Edmund Lukinii
predloZio,. da se banska pala(a na Markovom trgu pretvori u gim-
naziju. Tomu se usprotivio Nikola Pa5ii, koji je rekao: >>Izbanske
palade udinit iemo kraljevski dvor u Zagrebu,..
Pa5ii je dozvolio Radiiu, da u zatvoru pi5e politidke dlanke,
koji ie u hrvatskoj i srpskoj javnosti stvarati Zelju za sporazu-
mom izmedu radikala i >'Hrvatske republikanske seljadke stran-
ke<<.Prvi je dlanak - pod naslovom >>Trebase ozbilj no zamisliti<
.- izaiao vei 20. velja(,e L925.u >>JutarnjemListu<<,odakle ga pr,e-
Stampa5e beogradske novine. Mjesto Radiieva imena stavljena
je oznaka, da j e taj dlanak poslan >>snarodite strane<<. elanak
svr5ava ovim rijedima:
>'Nesumnjivo je, da Srbe predstavljaju danas u glavnom Pa5ii
i Davidovii, Hrvate Radi6, a Slovence dr. Koro5ec. Pa kad znamo,
da (,e tako biti i u buduie, onda bi trebali svi oni poraditi na tome,
da se nade neka platforma za neki prethodni spora ztJm, neku
provizornu koncentraciju, iza koje bi se onda moglo dalje poii.
Prije svega imale bi se prigodom verifikacije obaviti korekture
izbornih bezakonja. Treba se dakle ozbiljno zamisliti u situacijrl,
jer ona je - ako nam je do zajednidkoga pravog i,ivota-takova,
da se iskrenim sporazumom moZemo jo5te svi spasiti.<<
Neke od spomenutih dlanaka pisao je po Radiievoj instruk-
ciji zagrebadki novinar Antun Schlegel, koji je preuzeo ulogu
posrednika izmedu Pa5iia i Radida. Schlegel bija5e >persona
flrata<<na kraljevskom dvoru. Kako se pak Schlegel jo5 na pro-
ljeie 1924.odijelio od Svetozara Pribiievica i priklonio demokra-
tima Ljube Davidoviia, podeo je u svojim dlancima Pribiieviia
prikazivati kao kamen smutnje. Tako se u javnom mnijenju hr-
244
Sjedniea hrvatskoga narodnoga zastupstva 4. o?ujka 1925.
vatskog i srpskog naroda ustalila misao, da je Pribiievii ona

>>crnadu5a<<,koja je dovela do tolikog razdora izmedu Srba i
FIrvata,
Radikali su odludili, napustiti Samostalnu demokratsku
stranku, koju bi imala zamijeniti >Hrvatska republikanska selja-
tka stianka.<<U tu im svrhu dobro dode afera, koju je izazvao
ministar pravde dr. Lukinii sa sekvestrom imanj,a Thurh-Taxisa
u Hrvatskoj. Radikalske su novine iznaiale potankosti o toj aferi.
Tvrdilo se, da je taj sekvestar donio 25 milijuna din., koji su upo-
trijebljeni za financiranje Samostalne demokratske stranke. Jav-
no se mnijenje tako uzbunilo, da je Pa5ii odredio obustavu svih
rje5enja ministarstva pravde.
SJEDNICA HRVATSKOGA NARODNOGA ZASTUPSTVA

4. OZUJKA 1925.
TJ Zagrebu se 4. oi,ujka 1925. sastado5e narodni zastupnici
Hrvatske republikanske seljadke stranke i Hrvatske Zajednice,
Manjkalo je vodstvo HRSS, jer je predsjednik Stjepan Radii bio
u zatvoru, dok su joS uvijek bili u redarstvenojr vojarni (u VlaS-
koj ulici broj 74) internirani potpredsjednici dr. Vlatko Madek
i Josip Predavec, tajnici dr. Stjepan Ko5utii i dr. Juraj Krnjevii,
te Radiiev zet ing. August Ko5utii. Sjednici je predsjedao Karlo
Kovadevil, a o politidkoj situaciji je izvijestio Pavle Radii. Dugo
se raspravljalo o nacrtu radnoga programa, te su stvoreni ovi
zakljudci:
1. Hrvatsko narodno zastupstvo odobrava ulaz HRSS Ll
>rBlok narodnoga spora zuma i seljadke demokracije<<,te u parla-
mentarnu zajednicu toga bloka. Usvaja prijedlog, da ova parla-
mentarna zajednica ima jednoga predsjednika i jedno vodstvo,
odgovorno plenumu svih narodnih zastupnika spomenutog bloka.
Prihvaia se predloZeni >>Nacrt radnoga programa(< s tim ovla-
Stenjem, da taj radni prbgram moi,e vodstvo bloka popuniti i
usavr5iti na istom temelju narodne suverenosti i u istom duhu
seljadke demokracije.
2. Hrvatsko narodno zastupstvo najodludnije istide i nagla-
Suje svoj paclfizam ponosno i sretno, Sto je hrvatski narod samo-
prijegornom strpljivoSiu - te u politidkoj povijesti jos nevide-
nom politidkom zrelo5iu i neustra5ivo5iu
svim strahovitim izazovima i ku5njama, te poveiao broj glasova
245
Borba za verifikaciju mandata
za 50 tisuia (od 480 na 530 tisuia); a bio bi glasovanjem poveiao

i razmjerni broj mandata, da nije bilo naknadnoga presipavanJa
kuglica i krivotvorenj a izbornih zapisnika.
3. Hrvatsko narodno zastupstvo izrazuje svoje nepokolebi-
vo uvjerenje, da je proti divljadkom despotskorn reLimu najus-
pje5niji nadin borbe povesti u parlamentu najveiu sistematsku
borbu, a prema potrebi i potpunu parlamentarnu apstlnenciju,
narodito za onaj sludaj, ako utamnideni zabtupnici HRSS ostanu
i dalje od 7. oiujka u zatvoru, te ako Radikalna s.tranka ovjerovi
i one mandate, za koie je nebobitno dokazano, da su s.ted,enisamo
kradom kuglica i krivotvorenjem izbornih zapisnika.
4. Hrvatsko irarodno zastupstvo konadno ganuta srca i za-
hvalne du5e s udivljenjem odaje podast svima Z,rtvama izborne
strahovlade radikalsko-batina5koga bloka. S tim u vezi najodlul-
nije u ime hrvatskog naroda prosvjeduje, Sto vlad !'aze(,i i
posljednji traS parlamentarizma drii u zatvoru 7 narodnih
zastupnika HRSS, koji su poludili 10 mandata, samo da njihovom .
odsutno5iu sebi osigura parlamentarnu veiinu. Podjedno najo5-
trije osuduje muditelje i progonitelje seljadkog naroda uopie.
Narodito pak pozdravlja srpsko selja5tvo, koj e ]e za ideju naro-
dnoga sporazuma izdr2,alo muke i progone u teskoj naSoj zajed-
nidkoj borbi.
Hrvatsko je narodno zastupstvo na sjednici u Zagrebu 4.
o?ujka 1925. zakljudilo, da ie u Narodnoj skup5tini u Beogradu
diniti poseban parlamentarni klub, koji ie s€ zvati >Hrvatski
s;eljadki klub". Za predsjednika je toga kluba bio izabran Pavle
Radii, za potpredsjednika dr. Ivica Lorkovii, a za tajnike Nikola
P:reka i dr. Albert Bazala. Istoga su dana na veder svi dlanovi
toga kluba poSli u Beograd.
BORBA ZA VERIFIKACIJU MANDATA.

Radikaln^ je stranka nasiljem i drugim izbornim zloporaba-
ma poludila 143 mandata. Samostalni su demokrati javljali u no-
vinama, da imaju 23 mandata. Medutinn se ispostavilo, da njihov
klub broji samo 19 narodnih zastupnika, jer su Milan eudii iz
PoZege i Mirko Tripalo stupili u radikalski klub, dodim dr. Ivo
I{ilii nije bio izabrar:., a dr. Du5an Bo5kovii se bavio mi5lju, da
osnuje posebnu vojvodansku stranku.
246
Borba ,za verifikaciju mandata
Beogradska je. vlada 5. oZujka tra slobodu pustila samo dra

Milovana Zani(,a, koji je u novogradi5kom zatvoru odsjqdig 16
dana. Naprotiv je u zatvoru pridri,ala Stjepana Radiia, a u pri-
tvoru dra Vlatka Madeka, Josipa Predavca, dra Stjepana Ko5uti-
ta, ing. Augusta KoSutiia i dra Jurja Krnjeviia. Poput njih nisu
u Narodnu skup5tinu mogli doii Jure Valedii i Franjo Rafaj radi
bolesti, a Marko Do5en, Rude Baiinii i dr. Ljudevit KeZman
radi boravka u inozemstvu. Od Davidoviievih demokrata nije
do5ao samo dr. Voja Marinkovii, a od radikala Husein Agii, koji
je u meduvremenu umro. Od zemljotadnika nije do5ao eeda
Kokanovii, jer se nalazio u zatvoru.
Kada se 7. oLujka 1925. sastala Narodna skup5tina, progla-
Sen je dobnim predsjednikom Davidoviiev demokrat Arsa Lazt6,
koji je imao 76 godina. Nato su prisutni naro dni zastupnici pre-
davali svoje vjerodajnice. Radiievu je vjerodajnicu predao dr.
'Trumbii.
Jednako su predane vjerodajnice pritvorenih zastupni-
ka dra lladeka, dra Krnjeviia, ing.Augusta Ko5utiia, Josipa
Predavca i dra Stjepana Ko5utiia. Kad je to bilo obavljeno, usta-
de demokrat Mihajlo KujundZii, te rede: >'Na predsjedniStvo su
se obratili dr- Vlatko Madek, Josip Predavec, August Ko5utii,
dr. Juraj Krnjevii i dr. Stjepan KoSutii, te su mu saopiili, da im
je policija onemoguiila dolazak u Narodnu skupStinu.<
Nato je dobni predsjednik Arsa Lazi(, izjavio: ,rIz ovoga
saopienja vidi se, da su narodni poslanici: dr. Madek, Predavec,
dr. Krnjevii, te August i dr. Stjepan Ko5utii u pritvoru, te su
stoga sprijedeni da prisustvuju dana5njoj sjednici Narodne skup-
'Stine i da vr3e svoju politidku duZnost. Na osnovu 88. dlana usta-
va te 1. i 103. ilana poslovnika ttai,im od vlade, da iinenovanim
poslanicima omoguii prisustvovanje. Da bi to vlada mogla.udiniti,
zakljudujem dana5nju sjednicu, a narednu iu sjednicu sazvati
pismenim putein<.
Tza toga ie cijela opozicija izalla iz dvorane, u kojoj su
ostali samo radikali, samostalni demokrati i Nijemci. Vlada se
odmah povukla u ministarsku sobu na vijeianje, kako bi na5la
izlaza iz toga Skripca. Vijeianje je potrajalo 25 minuta, nakon
'dega
se vlada vratila u dvoianu s odlukom, da se sjednica ima
nastaviti. Ovu je odluku vlada obrazloi,ila odredbom poslovnika,
u kojemu stoji izridito redeno, da se Narodna skup5tina mora
konstituirati vei prvoga dana.
247
Afera sa sekvestrom imanja Turn-Taxis
Nato je radikal dr. Milan Simonovii predloi,io, da se mjesto

Arse Lazil,a izabere za dobnoga predsjednika samostalni demo-
krat Stevan Obradovii. Njegov su izbor prisutni narodni-zastup-
nici popratili pljeskom. Obradovii se uspne na predsjednidko
mjesto, te rede: >>Zahvaljujem na podasti. Po 2. ilanku zakona o
poslovnom redu Narodne skupStine ima se odmah pristupiti izbo-
ru privremenog p r e d s j e d n i k a . P o z i v a m s e k r e t a r e ,d a p r o -
zovu poslanike.<<
Kad je izvr5eno prozivanje, objavljen je u skup5tini ovaj
-ih
r:ezultat: Od 315 poslanika, koliko broji Narodna skup5tina"
glasovalo je svega 167,i to za dra Nikolu Subotiia, dok su Nijemci
predali 6 praznih listiia. Subotii odmah' zauzima predsjednidko
mjesto, pa rede, da zakljuduje dana5nju sjednicu, a naredriu od-
reduje za sutradan sa dnevnim redom ; >rlzbor' verifikacijonog
odbora...
Radi takvog parlamentarnog nasilja vladine veriine do5lo
je sutradan u Narodnoj skup5tini do burnih prizora. Prvi je dr.
Milovan Zani(, konstatirao: ,rTo nije bio parlamenat, nego kon-
vent!<< Ipak su radikali i samostalni demokrati uspjeli nastaviti
sjednicu i provesti izbor verifikacijonog odbora, do dega im je
bilo najvi5e stalo. Glasovalo je 297 narodnih zastupnika, od toga
760 za vladinu, a 137 za" opozicijone liste. U revizijonalni odbor,
koji je brojio 2l dlana, izabrano je l0 radikala i I samostalni de-
mokrat (dt. Srdan Budisavljevii), da vladine stranke imaju ve-
iinu. Od Hrvatske seljadke stranke izabrani su dr. Ante Trumbii,
dr. Ladislav Polii, dr. AlbefiBazala i dr. Nikola Nikii; od dettto-
krata: Dragutin Peiii, dr. Kumanudi i Kosta Timotijevii, od
Slovenaca dr. Hohnjec, od Muslimana Kulenovii, a od zemljora'
dnika Joca Jovanovi6,, za kojega su osim zemljoradnika glasovali'
Nijemci i crnogorski federalisti.
AFERA SA SEKVESTROM IMANJA TURN-TAXIS.

- Podetkom oiujka 9.7925. produlo se u cijeloj drL,avi za aferd
zbog skidanja sekvestra nad imanjem'kneza Turn-Taxisa u Hr-
vatskoj. Radi ove su afere vei prije pala dva ministra (dr. Prvi-
slav Grisogono i dr. Ninko Perii), jer nisu htjeli udovoljiti:zelja-
ma klike stanovitih politidara, koji su bili an{ai,ftani u tome poslu.
'Ministar
pravde dr. Eda Lukinii udovoljio je i,elii beogradskog
odvjetnika Jakoba eelebonoviia, koji je kao punomoinik kneza
248
A-fera sa sekvestrom imanja Turn-Taxis
'furn-Taxisa
molio, da se ukine sekvestat, pL da se kneZeva ima-
nja kod Siska i u Gorskom kotaru predadu >Akcijonarnom dru-
Stvu za eksplotaciju Suma u Beogradu... Lukiniievo rje5enje gla-
silo je ovako:
>Rje5avam, da se na imovini kneza Alberta Turn-Taxisa i
Akcijonarnog dru5tva za eksplotaciju Suma u Beogradu skine se-
kvestar sa cjelokupne pokretne i nepokretne imovine kneza
Alberta Turn-Taxisa, koja se nalazi u Hrvatskoj, te sa gotovine,
koja se nalazi u pohrani kod odjeljenja za rukovanje s neprija-
teljskom imovinom. (Knez je naime Albert Turn-Taxis bio au-
strijski drL,avljanin, zavidajan u opiini Maxclan savezne austrij-
ske drZave Salzburg).
Sve ovo nepokretno i pokretno imanje predaje se na slobodno
raspolaganje Akcionarskom dru5tvu za eksplotaciju Sumau Beo-
gradu. Dosljedno tome dozvoljava se, da se od strane gruntovne
vlasti dozvoli prijenos prava vlasni5tva s imanja kneza Alberta
Turn-Taxisa na Akcijonarno dru5tvo za eksploataciju Suma u Be-
ogradu uz zabiljeLbu zabrane otudivanja ovog nepokretnog ima-
nja ktoz pet godina. Jedino dozvolom nadlei,nog ministra pravde
moZ,e se za vrijeme prvih pet godina dozvoliti otudivanje ovih
nepokretnina. Gotovina, koja se nalazi u pohrani, ima se isplatiti
tta ruke advokata Jakoba eelebonoviia, punomoinika kneza
Alberta Turn-Taxisa.
Prijenos prava tabularnog vlasni5tva ima se obaviti u korist
Akcionarriog druStva za eksploataciju Suma u Beogradu najdulje
u roku od jedne godine nakon pr,edaje desekvestriranog dobra u
fizidki posjed. Odluku ima izvrSiti odjeljenje (ministarstva
'
pravde) u Zaprebu...
Lukinii je sekvestar s imanja kneza Turn-Taxisa skinuo bez
'znanja
Nikol'e Pa5iia, predsjednika beogradske vlade. Navodno
nije o tomu obavijestio niti $vetozara Pribiieviia. On je to pita-
nje rijeSio mimo Pa5iia i ministarskog vijeia. Radikali su bili
ogordeni, kada su doznal| da je tako mastan zalogaj zapao Sa-
mostalnu demokratsku stranku.
Radikali su fiaZili, da se poni$ti 61 mandat Hrvatske, r€pCI-
blikanske seljadke stranke, pa da se potvrde samo mandati onih
zastupnika, koji su dlanovi Hrvatske Zajednice, a ne HRSS. Tomu
se isprvice usprotivi5'e Samostalni demokrati, i to ne iz osie(aja
pravednosti, nego iz posve stranadkog razloga. Oni su naime
vidjeli, da i9 u tonn sludaju moii radikali vladati bez samostalnih
249
Afera sa sekvestrotrn imanja Turn.Taxis
demokrata, jer ie bez njih imati veiinu u Narodnoj skup5tini-

Vlada naim.e nije namjeravala novim izborom popuniti poni5tene
mandate HRSS.
Da pritisnu samostalne demokrate, iznijeli su radikali nL
vidjelo njihovu aferu s imanjem kneza Turn-Taxis, zakoju su vei
i prije znali, samo su ju duvali kao svo ju rezervu. Novine su iz-
vijestile, da su samostalni' demokrati dr. Eda Lukinii i Danilo
Dimovii te beogtadski odvjetnik Jakov eelebonovii i njihovi
drugovi iz imanja kneza Turn-Taxis digli 8 milijuna dinara, koje
su djelomice upotrijebili takoder u izborne svrhe Sarnostalne de-
mokratske stranke. Radikali s'u samostalnim demokratima posta-
vili alternativu: ili iete u verifikacijonom odboru glasovati za
poni5tenje 61 mandata Hrvatske republikanske seljadke stranke
ili ie dr. Eda Lukinii radi afere Thurn-Taxis biti predan sudu.
Nato su samostalni demokrati na sjednici verifikacijonog odbora
16. oZujka 1925.glasovali za pfijedlog radikala dra Milana Simono
vi(,a, koji je glasio: >Predlaiem, da se u dotidnim izbornim okru-
zima, u kojima su pored predstavnika drugih pojedinih stranaka
kandidirali i predstavnici HRSS, koji su izabrani za narodne po-
slanike, poni5te mandati kao diskvalificirani zL narodne posla-
nike. east mi je predloLiti akt ministra unutra5njih djela, Fg ko-
jemu ie se moii da utvrdi, na koja se lica to odnosi.<
Nato je Pa5ii pardonirao samostalne demokrate uz ova dva
uvjeta: 1. Knez Thurn-Taxis i >Akcionarno druStvo za eksploa-
taciju drva< imaju izjaviti, da su imanja preuzeli u potpunom
redu, pa da se odridu svake naknade Stete. 2. Iz dobara kneza
Turn-Taxisa ima se izluditi kompleks od 15.000 jutara, koji je
nu7dan za pro.vedbu segregacije Suma. Daljnji je Pa5iiev zahtjev
bio politidke naravi. On je naime zatrai,io, da se samostalni de-
mokrati u narednoj rekonstrukciji vladinoga kabineta odreknu
ministarstva pravde i svih onih ministarstava, koja imaju doticaja
sa privredom, i to zato, >>jerse oni u tim stvarima lako pokole-
b'aju.., kako je svoj zahtjev obrazloLio Pa5ii.
U ministarstvu prosvjete odrL,ana je konferencija samostal-
nih demokrata. Tu su dr. Grisogono, dr. Ivan Paledek i Juraj De-
metrovii konstatirali: >rAfera Turn-Taxis poprskala je Samo-
stalnu demokratsku stranku, koja je time uglavljena kao korup-
cijonistidka stranka, te je sada izvrgnuta na. milost i nemilost
radikalima.<
250
Osnutak bloka nar. sporazwn;- i selj, demokracije
OSNUTAK>BLOKA NARODNOGA SPORAZVMA

I SELJAEKE DEMOKRACIJE.(
Posredovanjem Antuna Schlegla odludi5e prvaci HRSS Lr
Reograd privolom Stjepana Radiia - napustiti svoje republi-
kanstvo. Oni su 4. oLujka L925: zakljudili, da (,e zaiedno s Davi"
doviievim demokratima, bosanskim muslimanima i Slovenskom
ljudskom strankom osnovati >Blok narodnoga sporaz;.)ma i selja-
dke demokracije<. Tim povodom izjavljuju prvaci HRSS ovo:
; ,rHrvatsko narodno zastupstvo - uza sve to, Sto Vidovdanski
ustav nije primljen hrvatskim glasovima, - ipak ga pfiznaje. Mi
smo za monarkiju i za parlamentarizam.engleskoEa tipa. ISli smo
, do krajnih moguinosti, pa smo dokazali, da smo za konstrukti-
v4n rad..<
Narodni zastupnici HRSS u Narodnoj skup5tini stvori5e
>>Hrvatski seljadki klub". U ime'toga kluba vodio je Pavle Radii
pregovore s Davidoviiem, Koro5cem i Hrasnicom. Oni su 21"
oilujka stvorili >Blok narodnoga sporazumia i seljadke demokra-
cij.e< s ovim programom politidkoga rada:
>1. Stranke bloka - stojeii na halelu ravnopravnosti Srba,
I{rvata i Slovenaca - sloZne su u tome, da je drZava SHS jedna
cjelina, dije su granice nepovredive, a dije se definitivno unutra-
Snje uredenje ima izvesti slobodnim-narodnim sporazumom Srba,
Hrvata i Slovenaca prema dolje izloL,enim nadelima.
2. Definitivno izvodenje narodnoga sporazuma normalnim
zakonskim putem i na osnovi demokratske vladavine - bez lka-
kvih unutra5njih potresa i bez slabljenja na5eg,medunarodnog
pololaja - najpotpunije je moguino samo s monarhijom engle-
. skoga tipa, a zasnoyano i izloi,eno u narodnoj suverenosti.
3. NaSa driava ima da bude seljadka demokr acija, uredena
- po sistemu self governementa (samouprava) od opiina sve do
parlamenta. ' \
4. I blok u cjelini i pojedine stranke u njomu sloZne su u to-

'samostalna
me, da je njihova politika potpuno i opredijeljena
jedino voljom naroda i narodnim interesima. Stoga ostaje i u
buduie slobodna i nezavisna od svake obveze pr,ema inozemstvu,
- i to tako, da narodni interesi budu u skladu s idejom dovjed-
nosti i s opiim medunarodnim teiniama z^ trajnim mirom.
25L
Davidoviieva opo,mena radikalirna
5* Blok iskljuduje diktaturu svake vrsti. U politici stoji na

nadelu narodnoga sporazvma i seljadke demokracije, a u privre-.
dnim pitanjima. na nadelu stale$koga sporazuma i saradnje.
6. Stojeii na nadelu odr?anja privatne svojine, blok 6e izvo-
diti sve potrebne dru5tvene r,eforme, koje treba uredivati u duhu
socijalne pravde i u smislu socijalnih duZnosti. Privrednt i,ivot
na3ega naroda - narodito seljadkog - ima se razvi jati na zadru*
Lnim nadelima.<<
Stanovite rijedi u tome programu pokazuju, da je kod nje-
gova stvaranja sudjelovao i sam Stjepan Radii, premda se nala-
zio u zatvoru kod sudbenogla stola u Zagrebu. Program su pot-
pisali: dr. Antun Koro5ec za Jugoslovenski klub, Ljuba Davidoviri
za klub Demokratske stranke, Pavle Radii za Hrv:atski seljadki
klub i dr. Halid beg Hrasnica za Jugoslavensku muslimansku or-
ganizaciju.
DAVIDOVICEVA OPOMENA RADIKALIMA.

Tekst toga programa objavio je 22. oi:ujka 1925. u sjednici
Narodne skup5tine Ljuba Davidovii, koji je tom prigodom rekao
ovaj govor u ime Bloka narodnoga spora zurr'a:
>>Nepfiznajemo zakonitost izvr5enih izboru. Oni su izvr5eni
tako, kao jo5 nikada u ovoj zemlji. Zakoni nisu bili vrSeni, a
ustav nije bio poStivan. Iz.igravana su najosnovnija gradanska
prava. Tekovine mnogih gener acija tesko su i bolno kompromi-
tirane. Svrha ovih izbora bila je, da sreduje na5e nesredene unu-
tarnje prilike, da podigne ugled na5e otadbine. Dva su bila puta,
koJima je vlada morala iti, da dode do te svrhe. Dvije su politike
bile na raspolaganju: politika sporazuma i politika dvrste ruke.
Trebalo je prijeii na onu prvu politiku: sporazuma s iskreno5iu i
jednako5iu svih gradana u ovoj zemlji na osnovnim principima
demokracije. Ali je vlada oti5la na drugu stranu: na politiku jake
ruke. Ovu politiku mi zovemo politikom sile, jer je vrlo desto
prelazila u otvoreno nasilje; ona je dapade katkada granidila s
otvorenim barbarstvom.
Mi smo i u opoziciji i na vladi uvijek bili za politiku spora-
zuma. Dana5nja je pak vlada bila za politiku sile. I na tome smo se
razi5li. Na tom je pitanju izvrSena promjena vlade.
Vlada je izalla na izbore s parolom >>protiv bolj5evizma<<, i
to zato, Sto se ta parola mnogo lakSe razumjela na zapadu, gdje
252
Davidoviieva opornena radikalima
je pitanje bolj5evizma bilo aktivrio. Tako je vlada od velikih

na5ih saveznika dobila privolu, da se u naSoj zemlji stvori >>anti-
bolj5evidki front<. I zato je u inozemstvo i5ao jedan ministar.
Ali na5i komunisti nisu bili ozbiljna izborna opasnost za
na5u vladu. Trebalo je naii drugu jadu i snaZniju stranku, koja
je ozbiljan izborni takmac, pa nju proglasiti komunistidkom
strankom. Time je vlada do5la u vrlo interesantan poloi,aj, da
onima, koji kaLu, da nisu boljSevici, govori, da jesu, a onima, koji
ka7u >>jesmoboljSevici<<,vlada veli: >Niste boljSevici<. Za poli-
tiku sporazuma glasovalo je 350.000izbprnika viSe, nego li za po-
litiku dvrste ruke.
Prije izbora nam se stalno prigovaralo, da mi vodimo poli-
tiku na programu, koji nije bio'na5 izborni program.-Danas, kada
smo izalli pred narod s politikom za sporazum, mi smo dobili
pravo, da u ime te politike i toga sporazuma radimo i dalje. Mi
smo po tome pravu i po toj duZnosti nastavili rad na politici spo-
razuma, pa mogu kazati, da smo ga skoro i dovr5ili. Po5to danas
prvi put kao jedna >>parlamentarna zajednica<<izlazimo pred Na-
rodnu skupStinu, dui,an sam, da u prvom redu saopiim na5 pro-
gram, koji glasi:
I. Parlamentarne stranke, koje su do sada bile udruZene pod
nazivom oOpozicijonog blokao, osnivaju stalnu parlatnentarnu
zajednicu pod imenom: narodnoga sporazuma i seljadke
"Blok
(ljudske) demokracije<, te u Narodnoj skup5tini nastupaju kao
jedna cjelina u svim pitanjima, u kojima se radi o skupnoj poli-
tici ove zajednice. Organi bloka jesu predst4vnici izvr5nog od-
bora (ui:i i Siri), te skupna sjednica narodnih poslanika.
II. Ovaj blok uzima za osnovu svojega radnoga programa
deklaraciju Davidoviievd vlade od 12. kolovoza 1924.,koja ie se
upotpuniti cirugim potrebnim zakonskim prijedlozima, narodito:
zakonom o jamstvima sudske nezavisnosti, o slobodi Stampe, te
o slobodi sastajanja i udruZivanja, pa zakonom o samoupravi
seoskih i gradskih opiina.
III. Nadini sprovodenja posljednjih izbora dokazuju hitnost
zakona, kojim ie se snaZnije zaitititi sloboda izbora i todno ozna-
diti odgovornost organa, koji sudjeluju pri vodenju izbora, a
poo5tritikazne i propisati ubrzani postupak za sudenje krivcima.
Verifikaciju poslanidkih mandata treba da vr5i sud.
IV. Osnova politid. rada sastoji se iz'programatidkih nadela,
koja su vei bila djelomice izrai,ena u saopienju predsjedniStva
253
Da,vidovirdeva opornena radikalima
Hrvatske republikanske seljadke stranke od 24. rujna 1924.,i to

poimence (tu se nabraja gore spomenutih 6 todaka).
. Ovaj program primili su posebno klubovi stranaka, koje su
tr bloku, a primio ga je i zajednidki klub cjelokupnog bloka. To
je dovoljna garuncija, da ie on biti izvr5en. Iznijeli smo Ea pakiz
dva razlogai da je sporazum mogu(, i da je realnost. Iznijeli smo
ga i zato, da bismo postavili pitanje: moZ,eli se i dalje ostati na
politici i sile i nasilja?
Sila je p rivrem e n a. To ne treba.nitko da smetne s uma.
Ako je u ovoj zemlji ikada bilo d,vrste ruke, - kako se to vrlcr
rado i desto govori, - ona je u toj zemlji bila prije 12 decenija.
Starac Fodo Mehmed aEa i iU.ehmed Aganlija podijeliSe ovu zem-
lju u ajluke i u njoj su vr5ili ajluke. Ali jedan oruZani i snaZni
pokret Karadorda uklonio je to i uni5tio.
NaSa centralistidka vlada podijelila je na5u zemlju u dvije
nadleZnosti. Tako su u nadleinost ministra predsjednika uSle:
julna i sjeverna Srbija, Bosna i Hercegovina, pa Crna Gora,
Srijem i, jed-an dio Dalmacije. U ajluk pak ministra prosvjete
(Svetozara Pribiievida) u5le su: Flrvatska, Slovenija i ostali dije-
lovi na5e zemlje, koje ne napomenuh.
I podelo se u na5oj zemlji raditi onako zlo, kao Sto nikada
ranije nije bilo. Prvi je udarac dan opoziciji rasturanjem zboro-
va. Vi ste pod nazivom >>PetraMrkonjiia< formiraii dete, koje
su ru5ile slobodu {rad,ana ove zemlje. Pod njegovo ime kupite
vi razne probisvijete, da ru5e naSu slobodu. Medu ovim detnicima
imate vi ljude, kao- Sto je nekakav De Galwitz, koji se otr'oreno
hvali, govoreii: mi je Madi,arica, otac disti Rus, a ja sanl
"Majka
Srbin radikal<. Prvi je povjerenik velikoga Lupana u Bregalnici
nekakav Ivandii . Taj dovjek je poslije povladenja naSe vojske iz
bregalnidkoga kraja (g. 1915.)svojom rukom koje pobio koje po-
klao 150 na5ih ranjenih i bolesnih vojnika. (Dalje govori Davido-
vii o zlostavljanju samih narodnih zastupnika prigodom agitacije
pa navodi sludajeve Sekuliia, Pedi(,a, Grola, Tomljenovila, Staji-
si6a i Krafta, a zatim svoj govor svr5ava rijedima:) Ako vi izvr-
Site stanovite namjere, koje imate, onda iete zadati s m r t a n
udarac ideji i narodnog i drZavnog jedinstva.
Neka nitko i.nikada ne,smetne s uma lijepu na5u rijed, da je
narod kao onaj oblak, koji blagotvorno orosi, ali koji i strahovito
pokosi.<
254
T Enjava u Narodnoj skupBtini 22. oi,ujka'L925.
.
TUENJAVA U NARODNOJ SKUPSTINI.
U sjednici Narodne skup5tine od 22. oLujka 1925. podeo je
dr. AlbeftBazala svoj govor rijedima: ,rGospodo narodni zastup-
nici!< Radikal Vasa Aleksii doviknuo mu je: >Ispravite to! Po-
slanici nisu zastupnici<. Nato je dr. Bazala nastavio: ,rVrlo dobro!
' Primam VaSu
ispravku i konstatiram, da nas ovdje ima dvije
vrsti. Jedni su poslani od vlade, a drugi su do5li ovamo, da za-
stupaju narod. Dakle: gospodo vladini poslanici i narodni zastup-
nici!< o'
Radi ove duhovite primjedbe silno se uzruja5e radikali.
'Prema
dru Bazali pojuri5e radikali Sreikovii, Leovac, dr. Grgin
i Tomo Popovii. Sreikovii je Bazalu udario Sakom po licu ispod
oka,.a radikal Bingulac pri6ao je Bazali s leda, te ga je pesnicom
irdario u glavu. Nato su s lijevice i desnice prido3li brojni zastup-
nici do govornidke tribine, na kojoj je stajao dr. Bazala. Tu se
razvila velika tudnjava, u kojoj je sudjelovalo 60 do 70'zastup-
nika, a najvi5e radikala i Davidoviievih demokrata. Padali su
udarci i zaulniee, a naskoro su u akciju. stupili stolci stenografa
i poklopci klupa. U toj se guZvi isticao Slovenac Zebot svojom
tjelesnqm snagom. On je uhvatio Sreikoviia za prsa, a Tomu
Popoviia baeio je o zemlju. BeSirovii i Petrovii navali5e na de-
mokrata Ignjata Stefanoviia, kojemu su o glavu ruzbili stolac.
Sreikoviiu se na licu vidjela velika modrica. I neki su drugi za=
stupnici bili jade izgrebeni po licu. Tudnj ava je traj ala 20 minuta,
n red su uspostavili oruZnici.
O toj nemiloj zgodi u Narodnoj skup5tini raspravljahu su-
tradan (23. oLujka) dr. Antun Koro5ec, dr. .Ladislav Polii, dr.
Halid beg Hrasnica, Ljuba Davidovii i dr. Kosta Kumanudi. Oni
su zakljudili, da narodnoga sporazuma i seljadke demokra-
"Blok
cije< mora za obranu narodnih zastuphika u sjednicama Narodne
skup5tine osnovati poseban odbor od najjadih ljudi opozicije.
Ovi imaju zaposjesti mjesta u prvim klupafna do lijeve govor-
nice, s koje govor,e opozicijonalci. Odbor z'a obranu ie strogo
'i
nadzfuati dri,anje radikala samostalnih demokrata prema go-
vornicima opozicije, te ie spredavati svaki fizidki napadaj na opo-
zicijonalce. Uz to ie budno paziti na todno izvrSavanje poslov-
nika, te ie odmah prosvjedovati protiv svakog krSenja poslov-
nika. Ako ie radikali ili samostalni demokrati upadicama ili na
koji drugi nadin smetati gbvorniku opozicije; tada ie odbor za.
255
Govori Lad. Poliia i Stj. Uroida protiv >>Obznane<<
obranu odmah zauzeti isto stanoviSte prema vladinim govornici-

ma. Sastav toga ,rodbora za obranu.. preuzeo je Davidoviiev
prijatelj Agatonovii.
GOVORT LADISLAVA POLIEA I STJEPANA UROIEA

PROTIV ,,OBZNANE(.
U sjednici Narodne skup5tine od 25. oL,ujka 1925.,na kojoj
se raspravljalo o prijedlogu.verifikacijonog odbora, ustao je na-
rodni zastupnik dr. Ladislav Polii, profesor dri,avnoga prava r'a.
hrvatskom sveudili5tu u Zagrebu. Polii je odrlao ovaj govor,
koji je u Beogradu i u cijeloj dri,avi pobudio veliku palnju:
>rZakon z& zaltitu dr?ave i javne bezbednosti svakako je
protuustavar' din. To je gledi5te prihvatio i prof. Slobodan Jova-
novii, pa se danas moi,e reii, da u toj stvari nema sumnje u nauci.
Taj naime zakon najprije protuslovi 42. dlanu ustava, gdje su
taksativno i limitativno nabrojene sve kvalifikacije i diskvalifi-
'kacije
za jednoga narodnoga zastupnika. Prema tomu se ne mogu
obidnim zakonom odredivati kvalifikacije i diskvalifikacije, kako
to dini 18. dlan Zakona o zaititi drZaie.
eitav ti1 zakon protuslovi i nadelima demok racije, koja su
izraL,enau 4. dlanu ustava, gdje se govori o jednakosti svih gra-
dana pred zakonom. Tu se ustanovio jedan izuzetan zakon za
jednu stranku,. pa da kod nas imaju sudovi pravo cijeniti ustav-
nost zakona, onda nema sumnje o tomu, da bi taj zakon progla-
sili protuustavnim, kako se to dogada na pr. u Svicarskoj i u Sje-
clinjenim Dr7,avama Amerike, gdje sudovi imaju to pravo.
Narodito je ustavu protuslovna odredba drugoga stava 18.
Elana toga zakona,. po kojoj lica, koja sada drZe prednje funk-
cije, razrjeiavaju se istih, dim na snagu stupi ovaj zakon. To je
u protivrjedju s 8. dlanom ustava, koji kale: ,rKazna se moZe
,ustanoviti samo zakonom, a primijeniti jedino na djela, za koia
je zakon unapri jed kazao, da ie se tom kaznomkazniti.<<
Zakon pak za zastitu drtave izrite kaznu za djela, koja prije nisu
bila oznalena kao kaZnjiva.
IzvjeSie verifikacijonog odbora veli: b zr a n a od 23. pro'
"O
sinca 1924.je jedno rje5enje ministarskoga savjeta kao najvi3ega
upravnog orgina.<<Protivno tomu tvrdim, da je ministarski savjet
samo savjetodavni organ, pa da on moZe rje5avati jedino u onim
256
Govori Lad. Poli6a i Stj. Uroi6a protiv >>Obznane<<
sludajevima, gdje ga zakon izrllito ovlaSiuje na to. A gdje je tai

zakon, koji ovu,,kompetenciju daje ministarskom savjetu?
Obznana nije po svojoj pravnoj prirodi u r e db a, jer to
rje5enje ne sadri,aj'e apstraktna pravna pravila, koja bi se pro-
tezala na odredeni niz pravnih sludajeva, nego je generalna od-
redba, koja donosi niz konkretnih mjera. Zato, Sto to nije ap-
straktna norma, predleZi to rje5enje ispitivanju sudova, i to kako
upravnih tako i administrativnih. Ako pak Obznana nije ni5ta
drugo, nego li primj ena zakorta, zaSto je onda bila potrebna?
Vlada je O b znanu trebala zato, da se protegne na ono,
na Sto se ne odnosi z ak o n. eitav naime postanak toga zakona
pokazuje, da se on odnosi tra komunistidku stranku. Zakon o
zaltiti javne bezbednosti i pravnoga poretka pr.edviden je kao
privremeni zakon, Sto se jasno razabire iz 20. dlanka toga zako-
na. Da bi se pak taj zakon mogao primijeniti na Hrvatsku repu-
blikansku seljadku stranku, ministarski je savjet pribjegao jedno-
mu rezoniranju, koje je vi5e nego li ekstenzivno tumaden je toga
'unoT;dje
se radi o jednoj set jadko j ,trurr"i, a ne o radnid-
koj stranci, i to u jednoj zemlji, koja je preko 70 posto seljadka.
Radi se o stranci, koja se osniva na nadelima demokracije i priva-
tne svojine. Eto vidite, da od svega onoga, Sto se u svijetu sma-
tra. komunizmom, ovdje nema ni traga i po socijalnoj strukturi
i po svojim zadatcima.
HRSS je doduSe stupila u zelenu seljadku internacijonalu,
ali uz rezervlr, da i nadalje'ostaje kod svojega programa i kod
svoje taktike. Time je HRSS izjavila, da te u radu zelene interna-
cijonale sudjelovati samo u.izvjesnim granicama, t. j. dotle, dok
to budu podnosili njezin program i njezine metode. Zato pona-
vljam, da je vladi bila Obznana potrebna jedino zato, da se Zakon
o zastiti drZave uzmogne protegnuti na HRSS.
' Taj se zakon zapra-vo i ne odnosi na komunistidku stranku
k a o t a k o v u , j e r : S t o t k o m i s l i i k o j a n a d e l a i s p o v i j e d a t, o j e
njegova privatna stvar. Zakonom o zaltiti dri,ave nije se htjelo
komunizam staviti na indeks q;a,branjenenauke, nego se postupalo
sa praktidnoga gledi5ta: da se naime zaititi j a v na bezbjednost,
kako to ka7c i sam naslov toga'zakona. Nije se dakle i5lo protiv
komunizma kao, doktrine, nego kao protiv jednoga silovitog po-
kreta. Radi se o tome, da komunizam treba spredavati samo u
Hrvatska na mu6iliBttr17
2Sz
Govori Lad. Poli6a i Stj. Uroida protiv >>Obznane<
toliko, u koliko on donosi djela, koja ugrohavaju javnu bezbje-

dnost. Kada se dakle govori o tome zakonu i o komunizmu, onda
se mora odmah gledati i kriminalni kritefij kaLnjivosti s obzirom
na anarhistidke, revolucijonarne i teroristidke metode. Dokaz pak-
o komunistidkom i teroristidkom dinu Hrvatske republikanske
seljadke stranke mogao se pruZiti jedino pravomoinom sudskom
presudom.
Vladina Obznana ne vei,e parlamenat, jer parlamenat stoji
nad vladom. Narodna je skupStina kontrolni organ vlade, jer
ocjenjuje ustavnost i zakonitost njenih dina, pa moi,e dak mini-
starstva optui,iti. Odito se vidi namjera, da se Hrvati otleraju iz
Narodne skup5tine. Upravne vlasti kod nas nisu ni5ta drugo, nego
li agenture vladinih stranaka. Abznana je protegnuta na HRSS
samo zato, Sto su njezine prista5e Hrvati.
Iz programa ditavog Opozicijonog bloka i njegovih pojedi-"
nih stranaka jasno se vidi, da sve ove stranke zastupaju mi5lje-
nje privatne s v o j i n e , S t o 'j e p o s v e p r o t i v n o o d n a d e l a k o m u -
nizma. Zato i po svim pravnim i socijalnim kriterijama i po
uvjerenju svih nas ovdje - mislim, da se 18. dlanak Zakona o
zaltiti driave ne moi,e primijeniti na izabrane narodne zastupnike
Hrvatske republikanske seljadke strarike..Mi smo Hrvati vei
Sest godina pod Obznanom, jer ono, Sto je proglaSeno 23. pro-
sinca 1924., samo je sluZbeno priznanje, da je hrvatski narod
stavljen pod Obznanu. Mi smo sami utukli komrlnizam u Hrvat-
skoj. Ono malo komunista, Sto je tl Hrvatskoj preostalo, oti5lo
je u Pribiieviievu stranku. Tako je n.pr.u Samostalnu demokrat-
sku stranku u Dugom Selu pre5la cijela komunistidka organiza-
cija, koja je mene bacila van, kada sam godine 19'20.goyorio pro-
tiv komunistidkih nadela. Danas su ovi bivSi komunisti najveii
a{itatori Svetozara Pribiieviia. . .
Ja ne iu govoriti, Sto je kod izbora u Hr-vatskoj bilo s kun-
dadenjem i presipavanjem kuglica. Davana su razna naredenja
o.d strane ministarstva unutra5njih djela, da se izbornike prisili
rLa glasanje za Wilderovu listu u bjelovarsko-kriZevadko j 7upa-
niji. Ne vjerujem, da je ministar Boia Maksimovii bio toliko
pokvaren, te bi on sastavio iakova naredenja. To je mogao udiniti
samo Wilder, koji je kao drlavni podsekretar izdavao naredbe
za Hrvatsku.
258
Radikalski savjet Hrvatskoj seljaEkoj stranci
Vi prijetite, da iete iz Narodne skup5tine otjerati nas, koji

smo pravi predstavnici hrvatskog naroda. Tu je dvojaki cilj, koji
vas rukovodi. Prvi je cilj, da Hivatska i Slavonija ostanu pa5aluk
Svetozara Pribi6evi1,a, a drugi Vam je cilj, da se sprijedi brati-
mljenje hrvatskoga i srpSkoga seljaka. Hrvatski narod nije ne-
prijatelj srpskoga naroda. Mi Hrvati dobro znamo, da srpski
seljak nije kriv svernu ovomu, Sto se dogada. Ako Vi istjerate
iz Narodne skup5tine nas, predstavnike hrvatskog naroda, onda
sam siguran, da (,e jednom doii vrijeme, kada (,e vama suditi
srpski - seljak, Sto nam niste dopustili, da udemo u parlamenat
i da suradujemo u njemu.<
RADIKALSKI SAVJET HRVATSKOJ SELJAEKOJ

. STRANCI.
U >rSamoupravi<je dr. Laza Markovii - po pr,ethodnom
odobrenju Radikalne stranke 26. oiujka 7925. priopiio ovaj
karakteristidan dlanak, koji jasno prikazuje politidko stanje i
poloLaj Hrvatske republikanske seljadke stranke: >JoS nas samo
jedan dan razdvaja od trenutka, kada Narodna skup5tina ima da
donese konadnu odluku o sudbini Radiievih man data. Sto se taj
trenutak viSe pribliZuje, opaL,a se sve vee,a net'voza politidkih
krugova. Sve vi5e se raspravlja o tome, da li je moguie, da Na-
rodna skup5tina izmijeni odluku verifikacijonog odbora - bilo
u cjelini bilo dj.elomi6ro, __ odnosno da li je moguie, da se ta
odluka odloZi otvaranjem neke vrsti ankete o postojanju pret-
postavaka za promjenu 18. dlanka Zakona o zaltiti driave.
Sve kombinacije i sva razmattanja u glavnom se okreiu oko
drL,anla Radikalne stranke, odnosno radikalskoga poslanid. kluba,
pa se odekuje, da taj klub donese definitivnu odluku svoju. Kako
ove kombinacije i to razmattanje u glavnom potjedu od Opozici-
jonalnoga bloka, narodito od Radiieve grupe, ruzumljivo je, Sto
se one upiru u prvom redu na Radikalnu stranku.
Ali za razumijevanje istinske i stvarne situacije, - za pra-
vilno shvaianje cijelog ovog pitanja, koje je od bitne valnosti za
buduinost na5ega naroda, - nije dovoljno, jo5 bolje reii nije
opravdano gledati samo u Radikalnu stranku i od n1e odekivati
korekturu jednoEa - po dana5njim prilikama potpuno pravilno
donesenog - zakljudka verifikacijonog odbora.
259
Ratikalski savjet firvatskoj seljaEkoj stranci
lako postavljeno pitanje, kako ga postavljaju spomenuta

razmattar'ja i odekivanja, ne moZe se rije5iti drugadije, nego li
potvrdom u cjelini odluke verifikacijonog odbora.
Medutim pitanje sudbine Radiievih mandata u dana5njem
stadiju treba postaviti na jednu drugu bazu, ako se hoie cia ispita
moguinost nekakve korekture od strane skup5tine odnosno sl<up-
Stinske veiine.
Ne radi se o tome, da li je skup5tinska veiina raspoloZelra,
da potvrdi ili izmijeni odluku verifikacijonog odbora, nego se
radi o tome, da li je Radiieva stranka sposobna da izvr5i jednu
korjenitu konveruiju (obrat): da naime napusti s\zoj dosada5nji
stav prema kraljevini i njenim osnovnim instituci jarya; da raskine
sa dosada5njim svojim vezama, pripremama i metodama; da -
drugim rij'edima - od jedne antidrZavne, separatistidke, boljSe-
vidki orijentirane i vodene partije postane jedna hrvatskh dria-
votvorna stranka, koja iskreno prima dr/zavno i narodno jedin-
stvo; koja iskreno prima monarhiju i dinastiju Karadordeviia, te
koja bi na temelju i okviru dana5njeg ustava radila na ostvarenju
svih svojih kulturnih, politidkih i drugih ciljeva, a na dbbro i
koiist Hrvatske i cijele kraljevine.
To pitanje o moguinosti ovakvog jednog preokreta, - s mG-
guinosti pfilalenja hrvatskih snagfaideji jedinstva, - to je ono
pitanje, koje danas kao i juder predstavlja naS najkrupniji i naj-
osnovniji unutarnji problem.
lJ vezi s tim opiim i velikim pitanjeln nalazi se ono manje
pitanje: o sudbini Radiievih mandata, odnosno o eventualnoj
izmjeni zakljudka verifikacijonog odbora.
Taj bi zakljudak prema tomu mogao biti izmijenjen samo u
tom sludaju, ako bi bile izmijenjene pretpostavke i osnove, pod
kojima je i na kojima je on baziran.
Drugim rijedima bilo bi pot'rebno, da se u drL,anju Radiieve
stranke stvori posve nova situacija, kako bi ta nova situacija
mogla opravdati neki novi i drugi zakljutak.
Da li je Radi6eva stranka u dana5njem svojem stanju spo-
sobna, da izvr5i takav preokret, i to je pitanje, koje zaslu?uje
odgovor. Da Ii je Radiieva stranka stekla uvjerenje, da je bio
pogreSan i besciljan dosada5nji rad, pa, da treba poii drugim
putem, ako se u istinu Zeli dobro Hrvata i hrvatskog dijela na-
Sega naroda? Da li Radiiev poslanidki klub, da li drugi
faktori u Radiievoj stranci, pa i sam Stjepan Radii, mogu
2ffi
Izjava Pavla Radi,6a od 27. oZujka L925.
osjetiti, koliko' od njihove vlastite akcije, dakle od njih samih,

zdvisi dri,anje Narodne skup5tine prema njima i njihovim posla-
nidkim mandatima?
Ako bi jedan ovakav preokret, - korjenit i velik preokret,
jasan i otvoren, iskren, vidljiv i stvaran preokret, koji bi se odi-
tovao u djelimd,'ako bi jedan takav preokret nastupio, to bi
cijeli narod osjetio kao znak jednoga novog perioda u razvitku
i sredivanju na5ega politidkog Zivota.
Na zakljudak ovih razmatranja moZemo iskreno i otvoreno
kazati, da ono, Sto je Ljuba Davidovii - nepozvan, nenadlei,an
i disto partijski zainter,esiran - proditao u Narodnoj skup5tini,
ne predstavlja ni koreniti preokret niti ima. drugih pogodaba,
pod kojima bi mogao posluZiti kao vjesnik takovog preokreta.
Pitanje je dakle ne pred radikalnim klubom, dok se ono nalazi u
danaSnj'emstanju, nego je pred samom Radiievom strankom. U
nju su uprti pogledi onih, koji ovu stvar promatraju ozbiljno sa
gledi5ta drZave i sa gledi5ta istinskih interesa Hrvata.<<
IZJAVA PAVLA RADIEA OD 27. OZUJKA 1925.

Savjet, Sto je dr. Laza Markovii u ime'radikala dao Hrvat-
skoj seljadkoj stranci 26. olujka 1925. u radikalskom sluZbenom
dnermiku >rSamoupravi<, dobro je shvatio i posve uvaZio Pavle
Radii. On je sutradan u Narodnoj skupStini progovorio kao pred-
sjednik Hrvatskoga seljadkoga kluba s namjerom, da rekne i one
izjave, koje su radikali postavili kao uvjet, da odustanu od poni-
Stenja mandata HRSS. Tom je prigodom ,Pavle Radii rekao tako-
der ovo:
Mi smo Hrvati kroz tisu6u godina rsaduvali naiu drZ:armost u
onolikoj mjeri, u kolikoj je bilo nuiino, da na5 hrvatski narod ostane
sigurut'o ;i trajno na na5em teritoriju. I vi vidite, da smo ovaj teri-
torij saduvali, pa je to jedaq veliki mo,menat za one, koji svaki das
kahu: >>Mismo vas oslob,odili<. Ja ne 6u da ,onralovai,avam futve
srrpskoga naroda, a narodito ne srpskoga seljaka. I mi veliku dast
od,avamo onimna,koji su ginuli za dom,ovinn; ali smatram, da je
neurputnro,Sto n,am se to stalno do,bacuje. Mi srn'o imali svo'ju ssirrlo-
staJnost. Imali sfi1o svoje sudstvo, svoje predstavni5tvo, svoju upra-
vu, im,ali smo dio svo,j'ih financija, dakle, nismro bili p.usto r,oblje.
Na'ma u Hrvatskoj' ne moile ,se ,lredbh.civati, 'da srno, iSli velikohn-
vatskim putem, jer s,mo jo6 u rpodetiku 1904. godine poieli nagla-
26r
Izjava Pavla Radiia od 27. oZujka L925.
Savati, da hodemo i da fir,ora;mo Zivjeti {r slporawunu s 'nasorn bra.6,om

Srbima. Mi srnro,onda govorili i radili na sporaztrm.u. Hodemro i danas
da se to naglasi, da je ,svaki gradanin ravnopra,,van. 7'r\am da seljak, .
- bio narodni zastupnik ili ne, - da je on oraja. Svaki ga Landar
smatra od serbeniZim. Pa3,i6kaLe, da on ne 6e da ide u maglu. Moje
je nastojanje u tome, da mi izidemo iz ove magle na stvarnost.
Mi hodemro ovdje da imarno 'svo'j,udi'o, da buderno ravnopravni s
ostalima. Ho6emo da bu'demo ravnoprawri dlanovi i da sudjelujemo
u radu, jer je na5 narod ta,ho politiiki zreo, da ne m,oiln biti snnatran
kao gradanin drugoga reda. Ne treba z,ab,araviti, kakorru je ulogu
izvr5io hrvatski narod zo, ,ofr/rooslobodenje i zabo se nof,od mora
po5tovati kao cjelina, kao sruvere,najedinica, rkoja irna, da kaile svojiu
konadnu rijed.
Sve to konstatiram kao mzlog i kao dokumente, da mi nismo
bili bez razlaga nezadorvoljni. Medutim ovdje trojalno izjavljujeun, nai
nemarno ni osjedaja za po,l,oZaj u Be,ogradu ona,kav, kakav. je bio
nai u Pe5ti. To se ne da ni prisp,odob,iti, jer sm'o ,ovdje krod svoje
bra6e. Mi isn:roovdje medu svojima, iako nas u ip,rvi mah nisu onoliko
razurnjeli, koli'ko je trebal,o. Ho6enno da glede unutra,Bnjeg urede-
nja imamo mogu6nosti i prilika, da dode do tzrakaja ono, na demu
je radeno. Na jednakoprravnrosti i 'bratsko{n stporazum.ruizradend, je
na5a drtava. Zato drZimo da je ova politika, koju mi vodimo, poli-
tika ,ditavog na^roda, koja l<noz rmije'me od prije ra,ta, do danas kon-
sta"rrtnroevoluira. Zato srno - ,odgajajru6i seljadki na,rrod - najprije
u njega usadili idejru, da je narod ,suveren, ide'ju brartsko,ga spora-
zwma s ostalim juZnrim Slaveniima, ideju da stvara zajednidhu dri,avu.
f une,sav5i te ideje u drurgu fazu ,s,tvoril,i srno jednu organ'izaciju,
koja je kroz tri iziloora pokazala svoju snagu, da je stalna, si'gurna
i da nije dasovita
Strranka nije sa,ma seb'i cilj. Ona im:a i ,pozitivan rad. Mi srno
se sada pno$le go'dine p'ripema^l,i na taj poaitivan rad. Sto 'se t,ide
republika,nstva, nama nije d,o forrrne nego do ,sad,r'Zine;jen ne ,6em,o
da tinre vrijedamo 'orsje6ajesrpskotga naroda, koji nam je bnat, U
kolik,o vidim, da je to njegova comditi,o sfule qua non, mi 6emo se
lako s ti,rne pormi,riti. Narna je d,o stvamosti: narodne $.rv€r€,nros,Li
i potpunog ustavn,og reZi'nra.
Govoril,i smo ortvoneno, rda arama vojska ,fueba zato, da se b,ra-
nimio. Za obrlarw donrrovine n:Loramo biti 'wi do jednoga slo,Zni, jer
ba5 bez te dom,ovine ne moZe biti ni nas. Govorili silnroisarn,o,db
ne Zelimo, d,a rse vojska mije5a u politiku i da Zgliom,o,da u vojsci
262
Iziava Pavla Radida od 27. oZujka L925.
irnamo udjela kao sugradani bez razliike jesmo li Srbi, Hrvati ili
Slcnrenci.
Yi znate, da sM zd, vrijerme David,ovi6eve vlade pale ,izjave, da
ta vlada nema mandata da pnavi rs{porazum,'jer nije birana na tom
programu i jen je birana na Vidovdanskrorrlr.ustavu, a Hnvati da su
birani sa zah,t"jevohn,da ne idnr u Beograd i da ostanu k'od ku6e.
Mi sm'o rekli, da to nije 'istina. I5l,p rseje u izbone hez obzira, ,na ,of,ro,,
Sto je doSlo, s pa,rrolarna: >>Zam4rordni;sproila2q* ili pro,tiv njega, za
sporazumnili za hegemonijuu. Mi srnrohilt" za s,porazum, & d za hege-
moniju. Mi snao otvoneur'okaziltt, do dega narn je stalo. I kad je nanod.
to 'odobrio, mi smo dobili ovlast, da postupamo u tom pravcu i da
izradimo spor.azum.u detaljima. Mi st'o,jim,ona stanoviStu, da nitkro
ngrna prava udiniti ne5to, za iSto od na:roda nerna ,odo,brenja. Neka
nitkb ne kaZe: >>Ja6u to udiniti, jer imarn narod u dZe,pnr<.Nitko
neima naroda u dZepu, a tko ne zn,a rpoStivati narodnu volju, izgubrit
6e to povjerenje.
Ranije nirsnao d,o5li u Beo,grad jednostarmo zabo, lto za islo,gu
treba najmanje dvo,j,ica-I dok medu S,rbirna nisimo nalazili 'o'daziva,
clotle smo se zadriavali daleko od parlamenta. Mi smo imali s komu-
nisbima najve6m borbu na pitanju agu'arne reforme. Imali smro joS
jerdnog srpa,:snog ;p'olitidko'g p'ro, ivnrika, a to su bili hrvatski radi,kali,
krojii isu s,nnatrali, d,a je po,trebno uvijek mnorgo naglaKavati Veliku
Hrvatsku. Vi zxrarte,da ;s,u'oni u poisljednje v,rije,me dolazili u Bero-
Sad, da opet, neB'topaktiiraju. To su nali framkovoi. Oni su b,il.i,onaj
ostatak, t<,oji je uvijetk r,adumaos ekst're"mni,melementdnna u hrvat-
sk'ormnair,odu.I kad :srrromi o,sje,tili, da on'i nama iza leda pletu neke
stvari, jer ,sm,o smatrali Zivotniurr pitamjem h,rvatskorg nanoda, da
ostane u ovim granicama, s njima smo prekinuli, jer Bto mi imamo
ovoj na3oj drLavi da zamjerimo, to 6emo mi urediti, kako budemo
znali s naBom bra6om Srbima, ali ne damo, da se tko tre6i umije5a.
Treba da jo3 spomenem i nai odnos prema Hrvatskoj pudkoj
stranci, koja na sredu nije isto, Sto i Slovenadka ljudska stranka.
Ja vam mogu re6i, da je na5 narod u tom pogledu uvijek vezart na
nazor. Hrvatski narod ne trpi, da njegovom politikom komandira
netko, tko je ovisan i tko se dade influirati. Mi smo i5li za tim i po-
stigli smo to, da vi kod nas moLete svuda zaLi po selima i svuda
iete vidjeti, da je na3 svijet veoma religiozan. Mi nismo nikakvi bi-
gotni ljudi, mi nismo klerikalni, ali mi stojimo na principu, da je
Bog apsolutna istina i jedna doZivotna potreba za uredenje Livota.
Mi smo radili na tome, da na5a narodna politika ne bude zavisna.
263
Izjava Pavla Radida od 27. oZujka 1925.
Priznajem, da su na5i biskupi dinili dosta, Sto nije u skladu sa na-

rodnim interesima.
U politici stojimo na nadelu narodnog sporazuma, da se mi
kao tri brata imamo sporazumjeti u svemu svom medusobnom Zi-
votu tako, da nama svim trima bude pravo. Kad se od Davidovi6a
traltlo, da odstupi i dade vladu nacijonalnom bloku, onda se to
obrazlagalo time, da su u Davidovi6evoj vladi ve6inom Hrvati i
Slovenci, a nisu Srbi odnosno vedina Srba. Ja sam za to, da ne mohe
biti sporazrrma, dok ga ne stvori vedina Hrvata, vedina Srba i ve6ina
Slovenacpr Dok sva tri naroda nisu zadovoljna ne moZe biti pravog
zadovoljstva.
NaSa je tendencija suprotna socijalistidkim zahtjevim a za po-
litiziranje seljaka, jer mi stojimo na gledi5tu, da se mbra ne samo
seljaku, nego i radniku, koji se ho6e vratiti zemljoradnji, dati zemlje.
Time 6e se drLava konsolidirati. Mi smo za vladu seljadke demo- 'Slo-
kracije na principu bratskog sporazuma naroda Srba, Hrvata i .
venaca. Mi nismo klasna stranka, nego zastupamo interese svih slo-
jeva naroda i mi 6emo se boriti svim legalnim sredstvima, da se
dode do ostvarenja politike narodnog str)orazuma.
Mi u politidkim pitanjima stojimo na stanoviBtu narodnog spo-
razuma, a u .privred,na pitanja mi se ne mije5amo, jer ne stojimo
na nadelu stale5kog sporazlf,ma,i zbog toga smo se razi5li sa zemljo-
radnicima. Mi nismo klasna stranka, nasuprot zemljoradnicima, kgji
su klasna stranka. U privrednim pitanjima zastupamo naSe selja5tvo.
Mi ne idemo putem diktature, jer nam to nije ni potrebno. Manjinl
treba diktaturu da vlada, a ve6ina vlada prema naddlu demokracije.
U smislu privrednom seljadka stranka traili da se drLava gradi na
zadruhnorn nadelu.
Ideju sporazuma donijeli smo ovamo. Mi 6emo se boriti svim
legalnim sredstvima, da ova iCeja dode do konadne pobjede i, ja
drZim da se politici narodnog sporazuma ne moZe da opre nijedna
politidka stranka.
Odgbvarajudi na akt ministra unutraBnjih djeta kafue,da su
se na to osvrnuli pravnici, a ako bude potrebno, on 6e dati jo5 ob-
ja5njenja. On isti6e, da se je opazilo tla se vlada u borbi sluZi svim
sredstvima, da je upotrebljavala i razne falzifikate i Spijune, hoji
su provocirali HRSS. Isto tako upotrebljavani su i komunisti, koji
su ljudi bez egzistencije, a kojima je trebala potpora. >Mi smo imali
prilike da se uvjerimo o tome, da su davana takova pisma u javno-
sti, kojima se htjelo, da se kompr"omitira HRSS. Mi smo zvanidno
264
Izjava Pavla Radida od 27. oZujka L925.
odbili sve te navode, dak i u svojem sluZbenom glasilu >Slobodnom

Domu<<.Ja drLim, da je najpametnije stvar prepustiti samom sudu,
da on o tome donese konadnu odluku, a da se sud ne smeta u pra-
vilnom rije5enju. HRSS uop6e nije pristupila u Tre6u fnternacionalu,
jer o tome glavni odbor nije rje5avao. Glavni odbor, kada bi se mo-
gao sastati, da izbjegne sumnji, da smo komunisti, donio bi zaklju-
dak, Ca to nijesmo (Maksimovi6: Tre6eg augusta ste drukdije go-
vorili). Na tre6ega kolovoza bila je sjednica narodnog zastupstva,
Onda se nije rje5avalo da se izvr5i, nego da se principijelno odobri,
5to je udinio predsjednik Stjepan Radi6 (Radonji6: Stvar je naivne
prirode). To je bila stvar, koja se je rje5avala disto principijelno i
teoretski. Kao 5to vidite, trebalo je da se po5alju delegati u Moskvu,
a ti nisu nikada poslani. Mi nemamo veze s Rusijom. eim se omo-
gudi da se sastane glavni odbor, mi 6emo tu stvar provesti i donijeti
zakljudak, da na3a stranka nije u Seljadkoj Internacionali.
Ovdje ja izjavljujem kao predsjednik Hrvatskog seljadkog
kluba, kao zamjenik predsjednika Radi6a, - te u ime svoje i u ime
cjelokupnog vodstva - i u ime samog predsjednika Radi6a, jer sam
na to ovlaBten: Priznajemo sveukupno politidko
stanje, koko je danas po Vidovdanskom ustavu
sa dinastijom Karadordevi6,a na delu, i to vodedi
raduna o provodenju pozitivne politike u smislu jasno izrahene volje
hrvatskoga naroda tri put? redom na provedenim izborima gledom
na politidke dinioce i cjelokupno politidko uredenje, kao 5to je danas.
Ispravka tih dinilaca i tog uredenja - koga po svojgj volji i savje-
sti ne moZemo odobriti - ima biti predmet revizije ustava dotidno
narodnog sporazuma izmedu naroda HSS.
Mi smo nakon ovih tzbora vidjeli, da spora zum moie,biti onda,
ako se uredenje drLave gradi na ravnopravnosti, da su Srbi i Hrvati
i Slovenci ravnopravni. Radi se o tomu da se provede ono, Sto je bilo
u Krfskoj deklaraciji, da se ustav ne moZe donijeti bez kvalificirane
ve6ine. Mi smo dobili na izborima povjerenje; i kad smo vidjeli, da
je narod u Sumadiji odobrio politiku sporazuma, onda smo mi u
tome na5li jamstvo, da s na5im povjerenjem i na5im prilaZenjem
srpskom narodu moZemo i6i dalje, jer je stvar zbli4avanja do5la
odozdo, a ne samo odozgo, od politilara. Mi smo vjerovali i vjeru-
jemo, da 6emo posti6i u tome uspjeh. Zato smo i pristupili formira-
nju paitamentarnoga jedinstvenog bloka s jednim zajednidkim pro-
gramom, u kojemu su ustanovljeni principi, na kojima 6emo za-
jedno saradivati.
265
Izjava Pavla naaiAa oa 27. oi,rrjka Lg,25.
Po na5em shva6anju i shva6anju svih politidkih ljudi Engleska

je u stvari bolja republika nego francuska republika, premda ima
vladaoca, nasljednog i krunisanog.
Prema tome i mi mislimo, da moZemo izvesti djelo sporazuma
u skladu i s odobrenjem SHS nar"oda jedino u monarhiji engleskoga
tipa. To znali po primjeru, po uzorku; ali to ne znal| da to mora
biti posve isto.
Danas faktidno ovdje postoji Vidovdanski ustav - to je fa-
kat politidki - s dinastijom Karadordevi6a na delu; fakat, kojeg
mi bezuslovno priznajemo i s kojim se mi straZemo.Mi Zelimo, da
se trahi i nade puta i nadina da se s ovog faktidnog stanovi5ta ide
dalje, pa da se izade u susret opravdanim teZnjama hrvatskog i slo-
venskog naroda, da on mohe putem samoodredenja bez ikakve Stete
za drLavne interese za5tititi svoje socijalne i ekonomske interese, koji
su bitni uslovi njegovog Zivota.
Ne samo po dana5njem politidkom Zivotu, nego i po na5em
programatskom shvadanju smatramo jedinstvo drZave izvan svakQ
sumnje.
Isto tako smatramo vladaju6u dinastiju Karadordevi6a tako,
da je nepotrebno vi5e o tome govoriti. Sto se tide narodnog jedin-
stva: da smo tro je, ali treba da zajedno Z i v i r n o .M i t o j e -
dinstvo, koje se ho6e stvoriti preko no6i, ne moZemo odobriLi zato,
jer je ono neprirodno; jer dok postoji politidka svijest hrvatskog i
naroda srpskog, onda je to politidki fakat, s kojim ljudi moraju ra-
dunati. Mislim da nije nikakva nesre6a,'ako bismo se mi smatrali
i posebnim narodima (Dr. Radoni6: Ali tim putem ne 6emo nikad
do6i do jedinstva). Vi biste trebali imati pred odima, da smo mi u
starom na5em programu stajali na stanovi5tu narodnog jedinstva,
ali poslije ujedinjenja, kad smo vidjeli i osjetili samo kundak, onda
smo osjetili, da nismo jedno.
. Potrebno je - to potpuno lojalno priznajem - da irna jaka
realna baza, a to je u s t a v. Mi ne moZemo biti bez ustava, pa ma-
kar on bio i lo5.
Priznajem u mnogim stvarirna je na5 ustav vrlo clobar'; no
negdje bi se mogao da popravi. Ali za ovaj mombnat -- za vti3eme,
koje je potrebno - mi smo zadovoljni i danas branimo od vlade
ustav, da ga ne kr5i. Na ovaj na5 korak vodi nas u prvom re$u naj-
ozbiljnija unutraSnja i mogu6a vanjska situacija.
Kao dvadesetgodi5nja politidka organizacija irnarno dovoljno
politidkog iskustva, dovoljno snage i autoriteta, da i za izvodenje
266
Izjavd Pavla Radida od 27. oZujka 1925.
narodnoga sporazvma postignemo potpuni pristanak svojih prista5a

i biradai na svaki sporazum, koji uistinu vidljivo pokazuje onakvu
zakonitost i ustavnost, koje traLi po5tivanje narodne volje.
S i g u r n o6 e n e t k o p r i g o v o r i t i ,d a j e t o k a p i t u l a c i j a i njoj
se zlorado veseliti. AIi mi smo i zadnjom izbornom borbom u naj-
teLim trsnucima pokazali i dokazal| da nas nije mogu6e slomiti ni
svladati. U ostalom mi volimo ovako, makar izgledalo, da smo pred
svojim bratom popustili; jer popustili smo bratu: srpskom narodu
i na5oj zajednidkoj bududnosti. Volimo tako, nego da se opet povrate
oni odnosi ili da se pokaZe mogu6nost, da bi se powatili odnosi, u
kojima su se Hnzati nalazili, kad ih je u svojim pandZama drLala
jedna strahovita tudinska sila, koju su najve6im naporima oboriie
sve udruLene zapadne demokracije, a kojima je za to dao povoda
i primjer mo6nih divovskih napora srpski narod i mudenidka se-
ljadka Srbija, Sto se je sve svrSilo gotovo potpunim ujedinjenjem i
oslobodenjem naroda hrvatskoga (Burno odobravanje)
Za\o zajednidke naBe drLavne granice smatramo na5ima na-
rodnim hrvatskim granicama, u kojima hrvatski narod brani svoju
egzistenciju, a po svom programu i shva6anju branit iemo ih do
kraja. Sve, Sto se ti6e seljadke internacijonale u Moskvi, svi tzvje-
Staji vanjski nepristrani (engleski, francuski, ameridki) potvrduju
na5e stanovi5te, da seljadka internacijonala nema ni5ta s komuni-
stidkom internaeionalom, a pogotovo da nije njezin organ. Izjav-
ljujem:
HRSS nije shrpila efektivno u seljadku internacijonalu. Izjav-
ljujem, da nismo imali prema njoj i da nemamo prema njoj nikakvih
obveza i nikakvih odnosa, Sto 6e i na3 glavni odbor ustanoviti prvom
prilikom za Eitavu stranku. Na sjednici narodnog zastupstva od 3.
VIII. 1924. primljen .je na znanje predsjednikov izvje5taj, koji je
dao izjavu, da HRSS moi,e stupiti u seljadku internacijonalu uz
uvjet potpunog odrZanja svojega programa i svoje taktike, i to izri-
dito kao vezrr hrvatskog naroda s narodom ruskim, budu6i je ta
seljadka internacijonala faktidki nastavak sveruskog seljadkog sa-
veza, osnovanog g. 1899., a u kojem je g. 1904. bilo 30 milijuna
dlanova. Taj je prihvat ovog zakljudka bio znak odobrenog povje-
renja predsjedniku. .
Po na5em programu obrana domovine prestaje smr6u, pa zato
smatramo dobru vojsku drZavnom potrebom radi obrane domovine;
ali Zelimo ustavnim putem skratiti .rok sluZbe i razmjerno sniziti
broj staja6e vojske, i to radi olak5anja poreznih tereta naroda, a 'i
267
Izjava Pavla RadiCa od 27. oZujka L925.
upotrebljavanja 5to vecih svota za prosvjetu i privredu. (Odobra-

vanje)
Kao $to smo i do sada nastupali otvoreno i jasno, i ztiog toga
bili gonjeni, mi znamo, Sto radimo i Sto je potrebno u interesu hrvat-
skoga naroda, te istidem, nema nikakvih zapteka s naSe strane. Sad
je na vama u ve6ini, da odludite ili da ostanete i dalje za politiku
sile i jake ruke, ili da uvidite, da je potrebna politika na bazi spo-
razvma i ravnopravnosti.
Ova izjava, koja znadi posvema5nji preokqet u hrvatskoj
politici, nije prije toga bila priopiena narodnim zastupnicima Hr-
vatskoga seljadkoga kluba. Oni str za njezin sadr7,aj doznali istom
onda, kada ju je u Narodnoj skupStini proditao Pavle Radii. Sa-
dri,aj iz;jave nije bio poznat niti interniranomu vodstvu Hrvatske
republikanske seljadke stranke, t. j. narodnim zastupnicima dru
Vlatku Madeku, Josipu Predavcu, dru Stjepanu KoSutiiu, ing.
Augustu Ko5utiiu i dru Jurju Krnjeviiu. Oni su za sadri,aj izjave
doznali istom iz novina. Izjavu je u zatvoru sastavio i napisao
predsjednik Stjepan Radii, koji ju je po zastupniku dru Nikoli
Nikiiu poslao iz Zagreba svojemu sinovcu Pavlu Radiiu.
Vjerojatno je Stjepan'Radii za savj'et dra Laze Markoviia
doznao iz >>JutarnjegaLista<<,koji ga je u noii od 25. na 26. oLuj-
ka telefonskim putem dobid od uredni5tva ,rSamouprave(. Time
je Stjepan Radii bitno promijenio program svoje stranke. On je
napustio republikanstvo, seljadku internacijonalu i dotada5nju
borbu za samostalnost Hrvatske, koja bi stajala u konfederaciji
sa Srbijom i Slovenijom, te je postao monarhist i centralist,
kako to odreduje Vidovdanski ustav. Od sada Radii traL,i samo
r e v i z i j u V i d o v d a n s k o gu s t a v a .
Pod dojmom izjave Pavla Radiia prekinuta je sjednica

Narodne skup5tine. Pa5ii je odmah poz-vaoministre na konferen-
ciju, koja je potrajala puna 3 sata. Ministri su todno prosudili
cijeli govor Pavla Radiia, te su onda odludili, da Radikalna strhn-
ka donekle promijeni svoje stanovi5te u pogledu ovjerovljenja
mandata izabranih narodnih zastupnika Hrvatske republikanske
seljadke stranke. O tomu je sastavljen prijedlog, koji ie podnijeti
Andrij a. Protii
268
Poni5teno 6, a ovjerovljen 2L mandat llrv. selj. stranke
PONISTENO 6, A OVJEROVLJEN 2I MANDAT

IIRVATSKE SELJAEKE STRANKE.
U nastavkusjedniceNarodneskup5tineod 27. oluika 1925.
podnio j,e radikal Andrija Protii ovaj pismeni prijedlog: >>Naro-
dna skup5tina, - po5to je sasluiala izvje5tai verifikacijonog od-
bora i diskusiju o njemu, - nalazi:
1.) da su gospoda: August KoSutii, dr. Vlatko Madek, Josip
Predavec, dr. Juraj Krnjevii, Stjepan Radii i dr. Stjepan Ko5utii
pripadnici seljadke internacijonale, a preko ove i Treie interna-
cijonale, pa da kao takovi - po 18. dlanu Zakona o zaltiti drtave
- ne mogu biti narodni poslanici, te po toqnu osnovu Narodna
skup5tina rje5ava, da se njihovi mandati poni5te.
2.) Narodna skup5tina dalje nalazi, da za gospodu Draguti-
na Kovadeviia, dra Duru Basaridka, dra Ivana Pernara, Ivanta
Robiia, Ivana ealdareviia, Ivu eelana, Josipa eiZrnekoviia, Jurja
Znidafila, Jura Valediia, Mate Jagatila, dra Nikolu Nikiia, Ni-
kolu Preku, Pavla Radiia, Petra Dobriniia, Stanka Miklaui,i('a,
dra Stanka Sibenika, Stipe Kljiia, dra Stjepana Buia, Stjepana
Uioiia, Tomu Vojkoviia, Eilipa Laku5a, Franje Maldiia, Franje
Pancera i Franje Rafaja, koji su u vrijeme kad je Hrvatska repu-
blikanska seljadka stranka u'svojem poslanidkom klubu donijela
odluku o stupanju u Seljadku internacijonalu, bili poslanici,
nema dovoljno materijala, na osnovu kojega bi se moglo utvrditi,
kako su se oni odnosili prema odluci o pristupanju HRSS Seljad-
koj internacijonali, Sto-je potrebno za ocjenu pitanja o promjeni
18. dlana Zakona o zaltiti dri,ave, - Narodna skup5tina rje5avar,
da se za imenovanu gospodu putem skup5tinske ankete predn je tz-
vidi, kako bi se poslije izvidqnja naknadno ocijenilo, hoie li se
njihovi mandati poni5tili ili ne.
3.) Dalje Narodna skup5tina nalazi, da gospoda: Andro Ke-
lemina, Antun Babii, August MZik, dr. Benjamin Superina, Duro
Kemfelja, Ivan Badmaga, Ivan Granda, Ivan Kraljii, Ivan Radii,
fvan, Tisaj, Josip Zagorac, Juraj Antolii, Mirko Neudorfer, MiSko
Radan, Pavao Dombaj, Stjepan Pukelj, Tomo Baburii, Tomo
Kovadevii, Tomo Maderii, dr. Ivan Bankovii i Simun Bugarin u
vrijeme pristupanja HRSS Seljadkoj internacijonali nisu bili na-
rodni poslanici, i da se protivu njih inade ne utvrduje niSta, Sto
bi ih dovodilo u vezu s odlukom HRSS o pristupanju u Seljadku
internacijonalu, pa obzirom i na iZjave, koje je danas u Narodnoj
269
PoniSteno 6, a ovjerovljen 21 mandat Hrv. selj. stranke
skup5tini dao g. Pavle Radii, kao predsjednik Hrvatskoga seljad-

koga kluba, kao zastupnik predsjednika Hrvatske republikanske
seljadke stranke, u ime svoje, u ime vodstva i u ime stranke, *
Narodna skupStina rjeSava, da se njihovi mandati ovjerove.<<
Nato je dr. Ladislav Polii, kao izvjestitelj manjine verifika-
cijonog odbora, podnio prijedlog: da se ovjerove svi mandati
narodnih zastupnika, koji su izab.rani na listama Hrvatske repu-
blikanske seljadke stranke.
Pre5lo se na glasovanje, pa je treii dio Protideva prijedloga
primljen jednoglasno, a prvi i drugi dio veiinom glasova. Nato
je predsjednik Narodne skup5tine objavio, da su prema &,zultatu
glasovanj a poni5teni mandati narodnih zastupnika : Stj epana
Radiia, ing. Augusta Ko5utiia, dra' Vlatka Madeka, Josipa Pre-
davca, dra Jurja Krnjeviia i dra Stjepana Ko5utiia. Mjesto pjih
ie u Narodnu skup5tinu biti pozvani njihovi zamje4ici.
Prema tomu je od 67 mandata Hrvatske republikanske se-
ljddke stranke pr,edbjeLno-ovjerovljeno samo 27, od dega je 6
otpalo na Hrvatsku Zajednicn, a 2l na HRSS. To je radikalima
i samostalnim demokratima omoguiilo, da kod izbora svih odbo-
ra dobij u znatnu veiinu odbornika.
U sjednici Narodne skup5tine od 30. o?ujka 1925.birano je

11 dlanova anketnog odbora, koji ie prosuditi, da li su preostali
narodni zastupnici Hrvatske republikanske. seljadke stranke u
vezi sa zelenom seljadkom internacijonalom. Tom je prigodom
157 zastupnika glasalo za listu vladinih stranaka, a 103 za listu
opozicijonoga bloka. Od radikala i samostalnih demokrata iza-
brani su: dr. Nikola Subotii, ,dr. Laza Markovii, dr. Dragutin
Kojii, dr. Srdan Budisavljevii, dr. Milan Simonovii, pa Radivo-
jevii i Milanovi(,, a od opozicijonoga bloka: dr. Benjamin Superi-
na, Dragutin Peiii, dr. Grga Andelinovii i dr. Sefkija Behmen.
Opozicija nije sudjelovala kod izbora predsjedni5tva Na-
rodne skupStine 28. olujka. Tako je za predsjednika izabran mi-
nistar Marko Trifkovii, za potpredsjednike: ministar Nikola
IJzunovii i bivSi ban dr. Ivan Paledek,a zatajnike: Stijepo Koba-
sica, Tomo Popovii, dr. Dorde Brankovii i Stojadin Pavlovii.
270
Ispitivanje anketnog odbora Narodne skup6tine
ISPITIVANJE ANKETNOG ODBORA

NARODNE SKUPSTINE.
U Zagrebu se 26. ftavnja 1925. sastade oveii broj prvaka
Hrvatske seljadke stranke, medu kojima je bilo nekoliko tada.-
Snjih i biv6ih narodnih zastupnika, zatim dlanova glavnog od-
bora i predsjednika kotarskih.organizaciiu HSS. Oni su rasprav-
ljali o novo nastalom poloi,aju, te su jednoglasno stvorili ova dve
zakljulka:
1. Potpuno se odobrava i usvaja ditavi govor, Sto ga ie 27.
ohujka u Narodnoj skupStini odrZao Pavle Radii, predsjednik
Hrvatskoga seljadkoga kluba. Narodito se usvaja i odobrava izjr,-
va, koju je Pavle Radii proditao na koncu svojega govora,kad je
naglasio, da to dini takoder u ime Stj.epanaRadiia, predsjednika
Hrvatske seljadke stranke. Ovu posljednju okolnost istidu sabra-
ni prvaci HSS s osobitim zadovoljstvom, jer time dobivaju pot-
puno jamstvo, da 6e hrvatska seljadka politika ovim pravcem bez
ikakova kolebanja proslijediti sigurno, promi5ljeno i uspje5no.
2. Buduii da radi posebnih politidkih prilika u Hrvatskoj
nije moguie sazvati formalne sjednice Glavnog odbora HSS, -
a"pozrraju1i iz dosadaSnjih izvjeitaja mi5ljenje ditavoga hrvatsko-
ga seljadkog naroda, kao i svih prista5a.Hrvatske seljadke stranke
u ovom pitanju, smatraju sb (prisutni prvaci HSS) bez i
najmanje boj azni ovla5teni preci srpskim narodom te pred dita-
vom na5om i stranom javno5iu najodludnij e izjaviti, da niti hr-
vatsko narodno zastupstvo niti Hrvatska seljadka stranka nisu
imali, pa da nemaju i da ne kane imati nikakve veze i nikakvih
odno5aj a sa zakljudkom internacijonale u Moskvi.
Pa5ii je nato putem dra Nikole Nikiiz- i Antuna Schlegla na-
stavio pregovore sa Stjepanom Radidem. Ipak Ea to nije srnetalo,
da 29. travnja 1925. zajedno sa Pribideviiem obnovi koalicijonu
PP vladu, iz koje su maknuti dr. Mate Drinkovi<i i dr. Duro
Surmin, koji su kod izbora od 8. veljade ostali bez mandata. U
toj vladi bija5e dr. Momdilo Nindii rninistar vanjskih posala, dr.
Bo:za Maksimovii m. unutarnjih posala, Du5an Trifunovii m.
vojske i mornarice, Svetozar Pribiievid m. prosvjete, dr. Milan
Stojadinovii m. financija, dr. Eda Lukinii m. pravde, MiSa Trifu-
novii m. vjera, Ante Radojevii m. saobra(,aja,dr. Prvislav Griso-
gono m. trgovine i industrije, Nikola LJzunovii m. gradevina, Ve-
lja Vukiievii m. po3ta ibrzojava, Krsta Miletii m. poljolrrivrede,
27r
Ispitivanje anketnog odbora Narodne skupEtine
dr. Greg or Zerjav m. Suma i ruda, dr. Milan Simonovii m. agrarne

reforme, Marko Duridii m. socijalne politike, dr. Slavko Miletid
m. narodnoga zdravlja, a dr. Milan Sr5kii m. za izjednatenje
zakona.
Anketni odbor, koji je bio izabran u sjednici Narodne skup-
Stine od 30. oi,ujka 1925.,podeo je ispitivati, da li su komunistidki
nastrojeni oni zastupnici Hrvatske seljadke stranke, kojima jo5
nisu ovjerovljeni mandati. U tu je svrhu anketni odbor do5ao i u
Zagreb, gdje je preslu5ao Stjepana Radiia i dra Vlatka Madeka-
Radii je izjavio, da on uopie nije imao punomodi za pristup Hr-
vatske republikanske seljadke stranke u Treiu internacijonalu. O
takvoj stvari ne mogu zakljudke stvarati niti narodqi zastupnici
HRSS, nego samo Glavni odbor ove stranke, a taj nije uopie bio
niti sazvan. Madek je pak anketnom odboru dao ovaj odgovor:
Na sjednici narodnih zastupnika HRSS od 3. kolovoza 1924"
raspravljalo se o predlogu, da Hrvatska republikanska seljadka
-stranka
pristupi seljadkoj internacijonali. Bilo je,vi5e govornika,
koji su bili protiv toga pristupa. Tako je dr. Rudolf Horvat da-
pade stavio i protuprijedlog. Ovi su govornici isticali nezgodne
strane takvoga pristupa, i to s jedne strane zato, Sto je seljadka
internacijon-ala jedna medunarodna organizacija, dok je HRSS
disto nacijonalistidka stranka, a s druge strane zato,' lto bi se
moglo - makar i bez opravdana razloga isticati, da HRSS
pristupom u Seljadku internacijonalu dolazi ipak u neku vezu i
s Komunistidkom internacijonalom, premda HRSS nipo5to nije
komunistidka stranka.
Protiv ovih razloga za nepristupanje u Seljadku internacijo-
rralu istaknuto je, da le HRSS doduSe po svojoj svrsi hrv. naci-
jonalistidka stranka, ali da je ona podjedno i socijalna stranka,
Sto je bila od svojega podetka. Dalje je u raspravi nagla5eno, da
Seljadka internacijonala nipo5to nije isto, Sto je Komunistidka
internapijonala. Seljaci naime trai,e privatno vlasni5tvo, a to je
negacija komunizma. Nadalje je podvudeno, da se pristupom
HRSS u Seljadku internacijonalu Zeli samo izraziti povjerenje
stranke u predsjednika Stjepana Radiia, koji je namjeravao
uspostaviti neku venr izmedu hrvatskoga i ruskoga seljadkog
naroda.
Ovi su tazlozi tako djelovali na opoziciju u toj sjednici, da
re dr. Rudolf Horvat odustao od svojega protuprijedloSa, pa je
nato donesen jednoglasan zakljudak, da HRSS pristupa u Selja-
272
{spitivanje anketnog odbora Narodnb skup5tine
ii
dku internacijonalu, ali da i nadalje ostaje kod svojega dosa-
v da5njega programa i kod prija5nje taktike. BaS radi toga, da se
izbjegne neispravnim tumadenjima, uvr5tena je u taj zakl;judak
ograda, da HRSS i nadalje ostaje kod svojega programa i taktike,
dakle da HRSS nije komunistidka niti po svojemu programu niti
po svojoj akciji. Poslije toga zakljudka nije postojala nikakova
veza 'izmedu Hrvatske republikanske seljadke stranke i Seljadke
internacijonale. Premda je HRSS bila narodito pozv?na od pred-
sjedni5tva Seljadke internacijonale, da izalalje u Moskvu svojega
delegata, ipak ga nije poslala. To je naime pitanje od toga dasa
izgubilo svaku aktuelnost za Hrvatsku seljadku stranku.
Anketni je odbor u Zageb dozvao takoder privatno5fa
detektiva Massona, kojega je Stjepan Radii - prigodom svoje-
ga boravka u Londonu __ unajmio za sigurnost svoje osobe. Mas-
son, koji je faktidno sluZio beogradskoj vladi, nije pred anketnim
odborom ni5ta lo5ega iskazao o Radiiu. On ga je dapade u pri-
I'I sutnosti dlanova tog anketnog odbora i posjetio u zgadi sudbe-
noga stola na Zrinskom trSu, i to u sobi broj 46, gdje je uredo-
b vao dr. SlaviSa Korbler, koji je bio dobrohotni sudac istraZitelj
Stjepana Radiia.
t Kada se anketni odbor vratio iz Zagreba u Beograd, podnio
t ie Narodnoj skup5tini izvje5taj, iz kojega se razabralo, da anke-
tirani narodni zastupnici Hrvatske seljadke stranke nipo5to nistt
komunisti. To bija5e dovoljno, cla Narodna skup5tina na svojoj
sjednici od 27. lipnja 1925. konadno ovjerovi njihove mandate.
Ovjerovljeni su takoder mandati zamjenika onih dlanova HRSS,
kojima je Narodna skup5tina poni5tila mandate jo5te 27. o?ujka
192s.
Nato je Pavao Radii podeo s Nikolom Pa6iiem pregovarati
o sporazumu izm,ecluradikala i Hrvatske seljadke stranke. Pabii
je u tr"rsvrhu od strane Radikalne stranke delegirao: Marka Trif-
koviia, Ljubu Zivkoviia i Marka Duridiia. U ime pak H'rvatske
selj adke stranke pregovarahu : Pavle Radii, dr. Benj amin Supe-
rina i dr. Nikola Nikii. Pregovori su zapodeli 2. srpnja, a trajali
su do 14. srpnja 7925.,kada su zavr5eni potpunim sporazumom.
Na temelju toga sporazuma Pa5ii ie iz vlade ukloniti Svetozara
Pribiieviia, koji se vj5e nikada ne ie domoii ministarske stolice.
Maknut (,e se takoder preostala 3 samostalna demokrata, poi-
mence: dr. Eda Lukinii, dr. Gregor Zerjav i dr. Prvislav Griso-
gono.
Ilrvatska na mutiliStu 18 273

Sporazum Radikalne i Hrvatske selja6ke stranke
SPORAZUIvIRADIKALNE I HRVATSKE SELJAEKE

STRANKE.
Istom 16. velja i,e 1926.priopiio je Ljuba Zivkovii, kao pred-
sjednik radikalskoga kluba, novinarima tekst sporazrrma",Sto ga
je >>Narodna radikalna stranka.. 14. srpnja 192,5.sklopila s oHr-
vatskom seljadkom strankom... Taj tekst glasi doslovce ovako:
)>Akt o sporazumu izmedu ,>Narodne radikalne stranke< i
,rHrvatske seljaike stranke...
Delegati Narodne radikalne stranke i Hrvatske seljadke
stranke na svojim sastancima od 2. jula ove godine - imali su
stalno zadovoljstvo, da konstatiraju, da se obje stranke nalaze
na potpuno jednom gledi5tu u pogledu osnova na5e dr:zaveSrba,
Hrvata i Slovenaca, pa da je izjava vodstva HSS u Narodnoj
skup5tini od 27. marta ove godine rezultat evolucije u politici
H S S , j e r j e o v a p r i z n a l aj e d i n s t v o driave, dinasti ju
Karadordeviia, t o l i k o z a s l u l n u z a o s l o b o d e n j ei u j e d i n j e -
nje Srba, Hrvata i Slovenaca, te u s t a v, na osnovu kojega po-
stoji jedan jedini parlamenat za cijelu drl.aya.
Za narodnu radikalnu stranku ima ta evolucija HSS pre-
sudni znai,aj, Sto HSS predstavlja ogromnu veiinu Hrvata, diji ce
sada5nji pogled na osnove drZ-aveu toku vremena - kao jedini
zdrav - nadamo se usvojiti i ostali politidki krugovi u Hrvatskoj.
Na taj su nadin uklonjene te5korje, koje su smetale pravilnom
razvtjanju na5e drLave.
Poslije udinjenih deklaracija u Narodnoj skupStini od stra-
ne vodstva HSS, diktovanih stedenim iskustvom, mo/ze se reii,
cla su dva dijela u stvari jednoga naroda, koji su mnogo stoljeia
i pod tudinskom vla$iu bili rastavljeni, sada - ne samo po sa-
mom faktu, nego i uvjerenjem i osjeiajima pod
jednim krovom, koji ie - zaradi opiega dobra - i htjeti i umjeti
zajednidki duvati i braniti od neprijatelja.
Narodna radikalna stranka i Hrvatska seljadka stranka na-
Sle su se jedna pored druge, a to je u dana5njim prilikama naj-
sigurniji put, da se utvrdi drZavno jedinstvo, pa da se cijeli
qarod potpuno i duhovno ujedini i povede napretku i blagosta-
nju.
Upuiene jedna na drugu na zajednidki rad i - 5ta vi5e .
na t r.a j an zajednidki rad, jer uZivaju povjerenj,e najveceg broja
gradana u drZavi i predstavljaju veliku veiinu naroda, ove dvije
271
Sporazunr Radikalne i Hr-vatske seljalke strattlie
stranke donose tim aktom odluku, da lzele sastaviti zajednidku

vladu pod predsjedanjem g. Nikole Pa5iia.
Ova bi vlada imala na sebe primiti obvezu za integralno
primjenjivanje ustava u drZavt i za dono5enje novih zakona na
osnovi, koja je predvidena u ustavu. Ta primjena ustava ima
biti izvedena na cjelokupnoj teritoriji kraljevine SHS bez ikako-
vih izuzelaka onako, kako to ustav odreduje za ustavnu jedin-
stvenu i riedjeljivu kraljevinu.
Osim toga obje stranke stavljaju sebi u zadatak, da izvedu
veliku i razumnu Stedn ju u drL,avi; da i,ivo rade za unifika-
ciju zakonodavstva; da se postaraju za respektiranje gradanskih
i politidkih prava prema svakomu od strane svih predstavnika
vlasti. One ie udiniti, Sto treba, da se ozbiljno vr5i kontrola nad
radom drZavnih sluZbenika.
Poslovi, koje bi trebalo obaviti u Narodnoj skupStini, bili
bi ovi: Da se sprovede vei podne5eni zakon o Stampi, dalje za-
kon o budgetskim dvanaestinama, o drZavnom tuZioStvu, o us-
trojstvu sudova, o sudijama, o invalidima i za osnovnu nastavu.
Za idu(,i jesenski saziv skup5tinski spremit ie se i po mogui-
nosti podnijeti Narodnoj skup5tini i ovi zakonski prijedlozi: 1.)
Prijedlog zakona o opiinama, koji je pored ostaloga potreban
racli izjedna(,enja zakona o opiinama, razliditih u pojedinim po-
krajinama. U Bosni opiine jo5 ne postoje, te ih valja stvoriti. 2.)
Izmjene u zakonu o dinovnicima, kojim ie se izvr5iti redukcija
dinovnika; poveiati placa onim dinovnicima, koji ostanu u sluZbi;
poveiati broj godina,
- koji se sada iziskuj e zL dobivan je penzije,
j er j e sada5nji desetgodi5nj i rok za penziju i suvi5e malen. 3.)
Projekt zakona o izjednadenju poreza.4.) Projekt zakona o agrar-
noj reformi. 5.) Projekt zakona o reguliranju rijeka i isu5ivanju
modvarnih terena i navodnjavanju polja, kao i zakon o vodnim
zadrugama. 6.) Projekt zakona o zanatskom kreditu, koji je vei
pred Narodnom skup5tinom, te je imao biti izglasan u jesenjem
sazivanju.
Osim tih projekata imala bi se bududa vlada starati na po-
maganju i napredovanju brodarstva i rudarstva. Kada se bude
izvr5io taj program, nadinit ie' koalirane stranke daljnji pro-
gram za unutra5nji rad:
Sto se tide vanjske politike, ona bi se imala nastaviti u do-
sadaSnjem duhu prema velikim i malim saveznicima, koji su ne-
posredno ili posredno dall moguinost, da se stvori ova naSa
27s
Prvi rninistri Hrvatske seljaCke stranke
drzava, za (ije iemo se odrzanje

i napredovanje starati svi, ne
''alec, nikakvih irtava za pravre
potreb,e njezine vojnidke.moii,
doklegod je u svijetu jaka vojna
u driavi jedina garancija
za njezinu sigurnost s polja (izvana).
"rrugu
u toku pregovora, koje su deregati jedne
i i druge stranke
zavrsili ovirn sporazu-oT,starno
,u f,od,rrad'i jedno pita'je kao
ozbiljnu smetnju, da ne dod,e
dr ,r;iiliirrrrogu
- sporazuma. Dok su
naime pnedstavnici radikalne stranke
i,ivo;rrr"j;il da i samo_
stalna demokratska stranka .ud:eiu:.
,, ,us"m radu u cilju spo_
razuma, izjavljivali su delegati
HSS; da bi sporazu_ o zajedni!_
kom radu postao nemogui,- ako
ni l"Jir.ari ostali pri tim svojim
tei,njama. Ne odstupajuii od svoga
Jt"aistu, HS's je postavila
Narodnu radikartu., rttunku- u poro:zaj,'l;;i
lo"*i"m s Hrvati_
ma gradi bez samostalnih demokrati,
ili da g" Fe nadini.
Kako interesi dri,ave stoje iznad
svih interesa , _""pJe p& ma koliko
bili ozbiljni. razrozi, koji brane taj jtrgi
interes, - priklonili str
se delagati Narodne radikalne_stranke
pod sticajem prilika, koje
su jade od gledi5ta i lelja Radikalne
stianke.
ovaj sporazum nije rezurtat pogadanja
i cjenkanja partija,
nego - ako se dobro razmisli - Jubokog
i ispravnog shvaianja
narodnog i driavnog jedinstva, te onog uzajamnog
povjerenja, koje je izmedu ove
dvije stranke maro po maro u
zajednidkim pregovorima raslo i
toiiko ojadaro, da je stvorilo
moguinost za njihov buducii zajeclnidki
rad u purtu_entu,
pred krunom i u narodu. Dosti j" pogrjesaka"luji, .,
udinjeno i dosta se
zabluda proZivjelo, dok se do5lo d;
i;;" uzajamnog povjerenja,
koje je osnovni uslov za uspjeh ovoga
nasega sporazuma i za ci,
jeli buduii rad koalicije dviju
nalveiih stranaka u dri,avi.
ovaj akt o sporazurnu ima detiri stranice
. 14. jula lg2s. u
Beogradu. M. N. Trifkovii, s. r., M. s.
Gjurisii, s. r., pavle Radic,
Benjamin sup'erina,S. r.,Ljuba zivkovii,
:s-I.,.Dr. s. r., br. Nikola
Nikii, s. r.
PRVI MINISTRI HRVATSKE SELJAEKE STRANKE.

eim ie 14.srp-nja1925.do5lodo sporazuma.
izmeduradikala
i Hrvatske seljadke'stranke, odmah je pavle
Radii osjetio dui,-
nost, da o tomu obavijesti Ljubu Davidoviia,
kao pr"ari"a;ik"
"Bloka narodnoga sporazuma i sel-jadke demokracije<. zato je
Radii odmah upravio Davidoviiu pismo,
kojim mu javlja, iu
276
Prvi ministri Hrvatske seljaEke stranke
se Hrvatska seljadka stranka sporazumjela s Radikalnom stfan-

kom, uslijed Eega >prekida sve svoje dosada5nje parlamen-
tarne veze s ostalim strankama apoziaje, zadri,avajuii prema
njima i svoje po5tovauje i svoje prijateljstvo.<<
Poludeni je sporazum izmedu radikala i Hrvatske seljadke
stranke neugodno iznenadio Svetozata Pribiievi(,a i njegove sa-
mostalne demokrate. Oni su dodu5e ne5to duli, da se vode pre-
govori, ali nisu vjerovali, da bi ovi pregovori mogli dovesti do
uspjeha. Zato je Samostalna dem. stranka u svojim dnevnicima
(u Beogradu, Zaqtebu i Ljubljani)
,neprestano prikazivala nemo-
guinost sporazuma izmedu PaSiia i Radiia. Kad je ipak do toga
sporazuma do5lo, osjetio je Pribiievid, da ie Ea Hrvatska seljad-
ka stranka istisnuti iz vlade. On je podeo bjesniti, Sto ie mu se
desiti ono isto, Sto je doZivio Crnac, kad je odigrao svoju ulogu.
Kako je pak Pribiievii uvijek bio borbene naravi, odmah se po-
deo spremati za i,estoku opoziciju protiv nove vlade, koju 6e bez
niega sastaviti Pa5ii.
Nova je vlada imenovana 18. srpnja 1925.Od dlanova Hr-
vatske seljadke stranke postao je Pavle Radii ministrom agrarne
reforme, dr. Nikola Nikii ministrom Suma i ruda, dr. Benjamin
Sgperina ministrom poSta i brzojava, a dr. Ivan Krajad ministrom
trgovine i'industrije. Sva druga ministarstva zapado5e radikale,
te je dr. I{omdilo Nindic ponoyno imenovan ministrom vanjskih
posala, Boia Maksimovii m. unutarnjih posala, dr. Milan Stoja-
dinoviri m. financija, Marko Duridii m. pravde, Velja Vukiievii
m. prosvjete, MiSa Trifunovii m. vjere, Ante Radojevii m. sao-
bra(,aja, Nikola LJzunovii *. gradevina, Krsta Miletii m. poljo-
privrede, Milan Simonovii m. socijalne politike, dr. Slavko Miletii
m. narodnoga zdravlja, a dr. Milan $Skii m. za. izjednalenje za-
kona, dok je general Du5an Trifkovi(, zadri,ao ministarstvo voj-
ske i fnornarice.
Na prijedlog ministarskog savjeta abolirao je kralj 18. srp-
nja 1925. sudbeni postupak protiv Stjepana Radiia, koji je od-
mah pu3ten na slobodu iz zatvora sudbenoga stola u Zagrebu.
lstoga su dana iz intetnacije u redarstvenoj vojarni (u Vla-
Skoj ulici broj 74) oslobodeni: dr. Vlatko Madek, Josip Predavec,
ing. August KoSutii, dr. Juraj Krnjevii i dr. Stjepan Ko5utii.
Stjepan Radii je 18. srpnja odaslao kralju ovu brzojavnu
zahvalnicu:'rslavenskom vidovito5iu, drZavnidkom ocjenom pri-
lika i ljudi, rnirom uzvi5enoga roditelja, odludno5iu plemenitoga
277
Prvi ministri Hrvatske seljaike stranke
znud,aja svoga, a u savr5enom skladu sa sjajnim slobodarskim i

ustavno-parlamentarnim tradicijama doma Karadordeva, po-
spje5ili ste i osigurali ste narodni sporazum kao veliko djelo na-
rodnoga izmirenj a na seljadkom osnovu rada i poStenja, na'usta-
vnom temelju zakonitosti, ravnopravnosti i slobode, a u teZnji k
vjednim idealima dovjednosti, pravice i mira. Da Bog blagoslovi
i poZivi VaSe Velidanstvo i na5 cij eli vladaladki dom ! Stj epan
'Radii.<
Radii je Nikoli Pa5idu, kao predsjedniku nove 'rvlade spo-

razuma<q odaslao u Beograd ovaj brzojav: ,rKroz svu gnstu ma-
glu medusobnoga nepoznavanja i nepovjerenja, te kroz joS gu5iu
mreZu laLi i spletaka Vi ste bogodanom pronicavosiu svoga uma
'narodnoga
prozreli svu velidinu, ali i svu teZinu sporazrrma, pa'
ste ovo veliko djelo gotovo nedujno i nevidljivo utvrdili i usavr-
Sili, da mi Hrvati i Srbi _- kao srdika sveukupnoga naroda na5ega
i kao stoZer nove zajednilke drZave na5e - ustrajnim i zajednid-
kim radom postepeno izgradimo uzor slavenske seljadke drlave
u sretnoj slobodi, u sveopioj prosvjeti i blagostanju, te u prak-
tidnoj i potpunoj provedbi dovjednosti, pravice i mira. Dao Vam
Svevi5nji doZivjeti Sto zdravije i obilnije plodove iz ovoga Va-
Sega velikoga dlela!"
Napokon je Radii i L,jubi Zivkoviiu, predsjedniku kluba
Narodne radikalne stranke, u Beograd poslao ovaj brzoiav: 'ree-
stitam Vama i klubu na dubokom razumijevanju zajednidkih se-
ljadkih, narodnih i dri,avnih potreba i te/znja. te na slozi i ocllul-
nosti, kojom ste prihvatili narodni sporazum. Hvala .Bogu, naro-
' '
du i kralju! Stjepan Radii."
Sutradan (19. srpnja) je u Hrvatskom seljadkom domu odr-
ian drugarski sastanak, na koji je do5lo mnogo prvaka Hrvatske
seljadke stranke, da se porazgovori s Radiiem. Tom je prigodom
Radii odriao dugi govor, koji je zavrsio ovim rijedima: "Narod
hqie u politici vidjeti uspjeh. Hoie da vidi, kako lete oni, koji
su ga davili. Hoie, da je gospodar u samoupravi. Hoie, da se ne
krade, a ne da mu se samo pripovijeda. I kada ja ne bih imao
sigurnosti i stalnosti, da ie tako zaista biti, ne bih mogao to uzeti
na sebe. Ja sam o sporazumu mislio mnoglo, pa da sam o njpmu
mislio sam u vezi s na5im Zivotom, r€ bih ga pra\to shvatio.
Ja sam medutim ditao i vidio, da i veliki i mali narodi imaju svu-
da iste te5koie, pa da bez sporazuma ne mogu iza(.i iz svojega
prokletstva. Mi smo svirali republikanske note. Zadri,ali smo
275
Prvi ministri Hrvatske selja[ke stranke
glavne akorde, a to je suverenitet naroda i parlamentarna vlada.

Zadri,ali smo temelj federalizma, dubok i Sirok u potpunoj samo-
upravi i u,opiinama i u Zupaniji. Program na5ega rada imao je
detiri stepena: 1. seljadko pravo, 2. narodna samoupra:va,3. par-
lamentarna vlad a i 4. narodni suverenitet. Danas to imamo, pa
iemo u tome do kraja doii s narodom srpskim. Zivio sporazumlo
Na tom je sastanku Pavle Radii proditao,zapisnik o polu-
denom sporazumu izmedu radikala i Hrvatske seljadke stranke.
Na sastanku ie Radii izjavio, da ie sutradan poii na Bled, kamo
ie kralj Aleksandar oti5ao na ljetovanje. I zaista je Radii bio 20.
srpnja 1925.primljen u'audijenciju kod kralja Aleksandra, koji
ga je tada prvi put vidio. Tom je prigodom Radii poz.vaokralja,
neka zajedno sa kraljicom dode u Zagreb 15. koloyoz&; kada ie
se drZati Treii hrvatski svesokolski slet. Time je Radii u neprili-
ku stavio starje5instvo Hrvatskoga sokolskoga saveza. Upravni
je naime oclbor vei prije toga odludio, da ne de na svoju pro-
slavu pozvati niti kralja niti beogradsku vladu, jer su uvijek bili
neprijatelji hrvatskoga sokolstva. Sada je udinjen pritisak na
upravni odbor, koji je veiinom glasova bio prisiljen mijenjatr
svoju odluku, da ne desavouira Stjepana Radiia.
eim se Stjepan Radii vratio iz Bleda u ZaSreb, odmah ie
otputovao u Beograd, kamo ie stigao vei 20. srpnja 1925. Radi-
kali su ga na kolodvoru sjajno dodekali, a on im se oduZio time,
Sto se najprije odvezao na brdo Avalu, gdje je posjetio ,grob
neznanogl junaka<.. Na banketu, 5to €a je u potast Stjepana Ra-
di(,a priredila Radikalna stranka, izjavio je Radic i ovo: ,,To je
prvi put, da sam naiSao na partnere, koji ne samo da su do-
rasli, nego su i iskusniji u mnogim stvarima. Otkako politidki
radim, prvi put sam sada do5ao u Beograd. I nasao saln ljude,
s kojima mogu raditi, jer me shvaiaju i jer znadu, kako se radi.
Pa5ii je drtao, da treba braniti drZavu. On je mozda rnislio, da
ie Radii luda, ali je zato ipak bio za sporazum. Kada sam se
uvjerio, da stvar stoji tako, ja sam udinio poznate izjave. Shva-
tili smo, da nije sve napisano u sporazumu, pa da je i sporazum
Siri od onoga, Sto je napisano. Mi smo udinili jedan dri;avnriki,
politidki i partijski akt. Mi treba da stvorimo ono, za lto moZe-
mo preuzeti punu odgovornost. Vas ima 140. To je dobro. Mi
idemo s Vama. Dobili smo po broju malo ministarskih portfelja,
ali to su moji odlidni drugovi..
279
lzjave Stjepana. . Radica
D o k s e R a d i i o d u 5 e v l j a v a oz a p o l u d e n i s p o r a z u m . ' h i -
vatska je inteligencija bila odajna radi takove kapitulacije.
Hrvatski su rodoljubi osjeiali, da je Pa5ii pobijedio Radii&, p&
d a j e t o i s t o d o b n op o b j e d a S r b a n a d H r v a t i m a . Zato
su pravi Hrvati proklinjali takav sporazurn, p& im je i sama rijed
)>sporazum(( zvulila kao neka rugalica. Stjepan Radii je. takvim
>sporazumom< izgubio znatan dio one - upravo bajoslovne
- popularnosti, koju je dotle ulivao u hrvatskom narodu.
U Za$eb su na Hrvatski svesokolski slet kao zastupnici
beogradske vlade do5li ministri dr. Momdilo Nin die, Boi,a Mak-
simovii, dr. Nikola Nikii, Pavle Radii, dr. Benjamin Superina i
dr. Ivan Krajad. Poslije podne 15. ,kolovoza stigo5e u Zagreb iz
Bleda kralj Aleksandar i kraljica Mariola, da prisustvuju velikoj
javnoj vjeZbi, koja ie se odri,ati na nogometnom igrali5tu gra-
danskoga kluba na Martinovki. Dok su se kralj i kraljica iz ko-
lodvora vozili na igrali5te, valjahu se gusti crni oblaci sa Sljeme-
na prema Zagtebu. I tek je zapolela javna sokolska vjeZba, kad
li se prolomio oblak nad igraliStem. KiSa je lijevala u tolikoj mje-
ri, da je za nekoliko dasa cijelo igrali5te bilo poplavljeno. Uz to
su gotovo neprekidno udarali gromovi, od kojih je nastradalo
nekoliko ljudi na igrali5tu i u neposrednoj okolici niegovoj. .Ia-
vna se vjelba morala dakako prekinuti i posve obustaviti, a kralj
je - blijed u licu - poti5ten gledao tu strahotu. Zagrepdani su
tada opazili i osjetili svu nemoi kralj'evskoga velidanstva prema
prirodnoj sili, a mrtogi su drZali, da se u toj strahovitoj oluji, ---
kakve jo3 nitko od prisutnih nije doZivio, * odituje gnjev Boga
svemogu tega.
TZJAVE STJEPANA RADICA.

'
Beogradska >Politika< je 17. srpnja 7925. donijela poruke,
Sto ih je iz zatvora udinio Stjepan Radi6 mjerodavnim faktorima u
Beograd. Ove su poruke Stampale i sve druge dnevne novine u Hrvat-
skoj i Srbiji. Pro5la su 3 tjedna, a da nije nigdje opozvano niti jedno
slovo. Nato je >Hrvatsko Pravo< 6. kolovoza L925. donijelo vaZnije
ali todne izvatke iz tih poruka pod naslovom >Politika Stjepana
Radiia<:
U fazi prethodnih pregovora izmedju g. Stjepana Radifa i
njegove stranke sa g. Nikolom Pa5i6em, Sefom Radikalne stranke,
postoje tri p'erioda. U prvom periodu su izjave g. Stjepana Radi6a,
280
Izjave Stjepana Radifa
koje je on diktirao u zatvoru jednom svom prijatelju. (To je biq

dr. Nikota Niki6). Taj je prijatelj imao duZnost da se, poslije izjaue
g. Pavla Radiia, tadno obavijesti tidno od g. Stjepana Radi6a, pa
da njegove izjave savjesno prenese mjerodavnirn faktorima u Beo-
gradu. Prijatelj je svoju duZnost izvr3io. I taj niz tih historijskih
izlava g. Stjepana Radida mi danas saopdujemo.
Prva izjav'a.
Ta dudna izjava g. stjepana Radi6a, koja ib po Toni Schleglu
dostavljena bila'u Beograd, izdiktirana je 22. travnja o. 9., a u
Beogradu je bila predana mjerodavnim faktorima 24. travnja 11925,
Ona glasi:
1. >Na5a nova orijentacija nije nikakva taktika, ved politika,
koju nam diktira razum i srce. Vi me poznajete.i znate - kad sam
govorio o€, - drukdije nisam mogao raditi. Sad sam rekao da, i
ja 6u tu politiku sprovesti iskreno do kraja.
Mi nismo postali monarhiste od straha ili da se izvudemo . iz
zatvora, vei jer smo stupili, kao stranka, ! konstruktivni period
na5ega stvaranja. To je glavno. Mi bismo dakle u tom'periodu pre3li
na monarhistidho gledi5te i onda, da nemamo tako todnih obavje-
Stenja o lidnosti na5ega kralja.
2. >Do sporazuma 6,edodi i mora do6i. I'siholoiki je momenat
zgodan, a psiholoika dinamika upravo tjera na aranZman izmedu
nps i radikala. Ne treba da bu.de oCmah .naia koalicijona vlada:
neka _budeza prijelaz homoggna radikalska vlada, i to ba6 s g. Pa-
5i6em na delu. Nova na3a orijentacija, od koje mi nikako ne odu-
stajemo, ima politidkog smisla, ako s njome privedemo hrvatske
Siroke slojeve kralju, drilavi i sporazumu sa Srbima.
Hryatske stranke desto su se cijepale zbog Srba. Eno prava5i
imali su tri raskola zbog"toga, Sto su jedni htjeli da rade $a Sr:bima,
a drugi ne.
3. >Mi u buduie ne 6emo udiniti niSta, Sto bi oteZalo sporazurn
Srba i Hrvata, Srbi i Hrvati se toliko kompletiraju; da moraju i i6i
zajedno. Ako su Srbi bolji vojskovodje i bolji riiplomate, mi- opet
znademo bolje graditi ceste i uredivati Skole: Srbi su, recimo, borci
a mi mirotvorci. VaZno je i jedno i drugo. Samo treba ve6. jednom
ppdeti raditi. A mi to hodemo i ne 6emo da sa svoje strane postav-
ljamo i najmanje te5ko6ezajednidkom,radu s Radikalnom strankom.
Zato mi sada i ne traZimo revizije-ustava, ved prihva6amo gledi5te
281
tzjave' Stjepana Radi6a
gosp. Pa5i6a, neka se ustav oproba na godinu, dvije, tri i viSe, pa

neka se onda mijenja prema naroJnoj potrebi, ako se pokaZe, da
je to potrebno.
Mi ne postavljamo nikakovih drZavopravnih zahtjeva i ne ka-
nimo ih postavljati.
4. >Za Hrvate i Hrvatsku napisao je Stefanovi6, da je Hrvat-
ska komprimirana Rusija. To je istina. Zato mi Hrvati trebamo
ideju i idemo za njom. Taho je bilo s republikom, a tako je i s,ada
s monarhijom i sa sporazumom. S republikom smo polli5tavali habs-
burgov5tinu i anarhidnost, a sa sporazumom diZemo monarhiju i
Karadordevide.<
5. >Spor azum znaii, da Srbi i Hrvati dobiju svoju drZavu, gdje
ie se osjedati i Hrvati, kako se ved osje6aju i Srbi u svojoj kudi.
Toga mnogi na5i ne razumiju, a to je ono, Sto ne razumiju pravo
ni >>Zajednidari<.I zato oni nisu pravo shvatili, da nije vatna dri,a-
\ropravna autonomija, ve6 je vaLna samouprava, i da se ona udesi
prema potrebama seljaka, kako se ukaZu u praktidnom Zivotu<.
6. >Sa Zajednidarima je ovako:. oni su kao statisti, - kamo
ih metne5, tamo hoie da'stoje. A politika nije stajanje, ve6 gibanje.
Kad sam ih trebao da budu republikanci, ne zbog republike, ved
zbog jedinstvenog hrvatskog fronta, da prisilimo radikale, da s na-
ma pregovaraju, oni najprije nisu htjeli, a kad su preSli u republi-
kance, sad hode tako da stoje kao republikanci.
Ja sam ved onda govorio, da 6emo svi u monarhiste; ali oni
se sadd stide - Sto li - i htjeli bi ostati republikanci. No sada ve6
shva6aju, da to ne moZe biti.
S Koro5cem je te5ko. On niSta ne razumije - ved sve ho6e
da smjesti pod svoju kutu, pod svoj talar. Njegovu 6emo stranku
malo po malo pojesti. Davidovi6 nije ba5 jak politidar, ali je po5ten
dovjek, i to mnogo vrijedi. Ljuba Jovanovi6 je po5ten i pametan:
tci vrijedi viSe. A g. PaSi6 je po3ten i pametan politidar, a to vrijedi
najvi5e.<
7 . A onda mi je Radii rekao: >>Pajest, razumijem, da se intri-
gira. Ali eto ja sam diktirao izjavu Pavlovu od 27. oZujka i rezo-
Iuciju HSS od 26. travnja. Ja sam diktirao i jedno i drugo Niki6u.
I dim budem slobodan, - L bit 6u slobodan, jer sam uvjeren, da
nema suda, koji bi me mogao osuditi, - dim budem slobodan,
ja 6u doii pred kralja i pred njim ponoviti sve, 5to je govorio
Pavle. Onda 6u razbiti svaku sumnju u moju iskrenost.<
282
Izjave Stjepana Radi6a
8. Gledajte samo ovo: juder su bili ovdje gradski izbori. Ve-

liki desinteresement kod birada, mnogo apstinencije. Glasalo je
samo 50 posto, dok inade uvijek kod nas glasa 75-80%, pA i 90
posto birada. I sad bi dovjek mislio, Radi6 je promijenio politiku,
Hrvati su toboZe republikanci i on 6e mnogo izgubiti. Apstinencija
je i5la podjednako na Stetu svih stranaka. Mi smo, prema izbori-
ma za Narodnu skup5tinu u veljadi, - izgubili 40 posto, t. j. u ve-
ljadi glasovalo je za nas 16.097 birada, a sada 9.590. No SDS irgu-
bila je 42 posto, dakle jo5 vi5e od nas, ona je pala od 2407 na 1395
birada. Narasli su radikali srazmjerno dosta znatno, od cirka 300
na 622, - to su oni, koji su otpali od SDS, - zatim frankovci, re-
publikansko krilo,, koje ne 6e da radi s radikalima, od 912 na L220,
a Sto je najgore: komunisti od 962 na 1250. To zna€i, da oni, koji
otpadaju od bloka zbog nove monarhistidke politike HSS, prelaze
u frankovce, republikance i u komuniste, dakle u krajnje struje.
9. S Pribiievi6em mi Hrvati - zbog svoga obraza, svoje dasti
i svoga ponosa - ne moZemo saradivati ni u kojoj formi.
1{. O odnosu prema Zajednid,arima rekao mi je ovo: >>Zajed-
nidari pokazuju- znakove prava3ke recidive. Ne svi, ali neki. Ja vam
to kaZem za vas, za va5u informaciju. Oni dolaze i poruduju mi, Ca
6e nas raiikali prevariti, jer idu samo za tim, da nas ponize, pa'da ie
konadno ipak sve ostati pri starom, t. j. radikali s Pribidevi6em u
vladi, a mi u opoziciji. No ja im odgovaram, neka se ne brinu za to.
Kako 6e nas radikali prevariti, kad mi' ni5ta ne traZimo od
njih, vei samo saradnju s njima? Ako nas prevare, prevarit 6e sebe,
a ako ostanu s Pribi6evi6em, bit 6e im gore, nego nama. I Seton
Watson htio je govoriti sa mnom, da me upozori, da 6e nas radikali
izigrati; no ja sam mu porudio po Pavlu, da ne trebam i ne primam
nikakovih savjeta ni upozorenja od stranaca, pa da 6emo i6i s radi-
kalima, i da nas oni ne mogu prevariti.<
Druga inja,va Stjepana Radi6a:
Zagreb, 16. svibn ja Ig2S.
Radi6 mi rede: >Ja 6u pisati Njegovom Velidanstvu kralju,
na5emkralju<...
. Dalje smo u razgovoru doSli i opet na onu temu o SDS.
on ne pravi pitanja od toga, ako pojedini samostalni demokrate
udu u Radikalsku stranku, ali o Pribideviiu i nekim drugima ne ie
ni da duje: >Molim Vas, to kod nas nisu lidna pitanja. Imali smo
Strosmajerovce, Stardevil,ance, Frankovce, sada imamo pa5idevce,
28.3
Izjaue Stjepana Radica
f)avidoviievce, Pribi6evi6evce,-Radiievce itd. To znadi, da se kod

rlas na lica pojedinih potitidar a vei,u ditave stranke i ditairi sistemi.
A to znadi dalje, da je kompromis i saradnja s onim, Sto smo okrstili
batinav5tinom. Nije dakle te5ko6a u lidnom momentu, ved u tom,
5to mi u savezu s batinav5tinom ne moZemo popularizirati na$u
novu politiku.
Jer sistem batina5tva {rpropastio je monarhistidku ideju u na-
Sim krajevima; pa kako 6ete ju sada podizati u saradnji s tim istim
batina5tvom !
Mi ne moZemo saradivati s Pribi6evi6em zbog na5e nove po-
litike, koju smo onoga dasa upropastili, kad se koaliramo s njime.
Sto tu koristi govoriti: i Pribi6evi6 ima dobrih strana. Imaju takvih
strana i Davidovi6 i Spaho, dapade i Koro5ec, p& ipak radikali ne 6e
da, saraduju s njima. A ima takvih strana r Zerjav i Lukini6
nema valjda uop6e dovjel<a,koji ne bi imao dobrih strana. No Lu-
kini6 ie bedak, i zato je valjda bolji od Pribi6evi6a. .Xli Zerjav je
zao iz pakosti; on je pametniji od Pribidevi6a i sposobniji, narodito
sposobniji u korupciji. On je najgori, a nas Hrvate jo5 ekstra myzi,
.jer je Slovenac, pa ho6e da nas zaja5i. Znate: mali pti6 -_ veliki
krid- Pa zalto da mi radimo s tim l.judima, recite mi ? Tko ima od
toga koristi? Krali ima samo 5tete, jer smo onda mi sprijedeni, da
.ga u na5im masama tako populariziramo, kako on to po svom pa-
triotizmu, po svojoj destitosti i po svojim velikim drLavni6kim spo-
sobnostima zasluZuje. Jer na3 je kralj veliki patriota i pravi drlav-
nik. Mi to sada znamo, todno smo obavije5teni. Dakle kralj od toga
nema koristi ni drilavna cjelina"
>Trumbi6 je dobar i on uvida, da je narodna politika dobra.
Samo je sada ne5to bolestan i nervozan. Ali s onim drugima (Zajed-
nidarima) je teSko. Uvijek ho6e, da postavimo neke uslove za kola-
boraciju s radikalima, a to je glupost. Ako hodemo saradivati, ne
moiemo do6i s uslovima, jer 6emo se odmah podeti svadati. Ja im
govorim, da je rijed o saradnji kroz godinu, dvije, najvi5e tri, pa
ako se pokaZe, da treba da izgradimo ili pro3irimo samouprave,
udinit 6emo to sporazumno s radikalima. MoZda 'dak ne 6emo ni
htjelisamoupraVe'moZda6emopostatikrajnjicentraliste,
znamo!
KeZman je sada na putu za Juhnu Ameriku. On tamo medu
na5im iseljenicima vr5i ulogu, koju mi ovdje vr5imo medu naSim
prista5ama: prevodi ih iz republikanstva na monarhizam i na koope-
raciju sa Srbima<.
'284
Izjave Stjepana Radida
U ovoj se driavi ne moZe vladati ni protiv ve6ine Srba ni pro-

tiv ve6ine Hrvata; - ne moZe, pa eto, jer su oni jezgra ove drlave.
Zato sam iskoristio priliku pod Davidovi6em za izbornu agitaciju.
I znao sam: Davidovil, 6e pasti i dodi PP s izborima, o rr&s ie onda
'pozatvarati,
pa smo morali prije toga svr5iti izbornu agitaciju. A
znate i4bori su rat, a u ratu kao u rratu - govorio sam, razumije
se, d.emago$ki.
-
Ati nisam govorio onako, kako. se to javljalo. Pogotovo nisam
tako govorio o kralju. To je laZ, (uzrujano), to je bila infamna \aL.
JoS je bila infamnija lai 'ono, 5'to su mi metnuli u usta o Pompa-
durki. Ja nikada nisam rekao ni5ta ni nalik tome.. To su izmislili
Pribi6evi6evci dva dana poslije skup5tine u Pivovari<<.
Kad se Radi6 opet prirnirio, nastavio je ovako: >Sva je akcija
Pribi6evil,eva i5la za tim, da izmedu kralja i nas Hrvata hapravi
ponor. I jaz je ved bio, jer ,smo bili republikanci. Pad kad su nas
jo5 stalno denuncirali i klevetali - mi smo Hrvati inadZije kao i
SrbL - znate, kako je. No ja sam ue6,za Davidoviieve vlade govo-
rio svima na5ima i zajednidarima: i6i 6emo u moRarhiste, svi 6emo
prisedi kralju, ,kad produ izbori<.
>Tri su razloga, zalto smo u5li u republikansku pgrtaciju. Je-
dan je razlog vei poznat, drugi 6u Vam sada, re6i, a tredi 6u Vam
kasnije jedamput, kaC budemcl jo5 intimniji. Samo Vam sada mogu
redi, da nijedan od tih razloga nije bio uperen protiv na5ega kralja
i dinastije Karadordevi6a.. Prvi je - ved poznati razlog bio, 5to
se samo s republikanizmom mogla u oviin krajevima dotu6i habs-
burgovStina i sprijediti Sirenje komunizma. Vi znate, kako je onda
'ovdje
bilo. IJ masama je vladao moral poraZenih. Na jednoj strani
lrabsburgovBtina, na drugoj bOlj6evizam. Tu je trebalo brze pomo6i
i jak >Slager<..Uhvatili smo se - zbog Wilsona, Amerike, Nje-
madke, Austrije i MadZarske -- republikanizrna. Da to nije upalilo,
morao bih bio izmisliti ne5to drugo.
Sad u ostalom svejedno i s uspjehom moZemo biti zadovoljrii.
I{absburgov3tinu smo dotukli, a zatukli smo i boljSevizam.
Drugi je razlog, koji nije poznat. i koji Vam sad kaZem, opas-
nost o:l klerikalizma. To je velika opasnost. Eto, Koro5ec je tu. I
on je patriota i nacijonalista slovenadki, ali glava - glava mu je
u Rimu. Znate, po mom mi5ljenju je klerikalizam tolika opasnost, da
se naB hrvatski narod .ne ie'nikada pravo sliti sa srpskim, dok se
Hrvati ne oslobode Rima, 'i to posvema.:Ne mogu Hrvati prijeii u
pravoslavlje. To nije potrebno, jet bi tu odmah izbite velike i jake
285
Izjave Stjepana Radida
kontraakcije. Ali ja sam uvijek o tom razmi5ljavao, cla bi trebalo

stvoriti hrvatsku crkvu, nezavisnu od Rima, nacijonalnu, koja bi
s e l a k o - t o k o m v r e m d n a- s p o j i l a s a S r p s k o m pravo-
s I a v n o m. Zato naravno. treba mnogo raila; jer nije dosta dobiti
za to inteligenciju, ve6 to moraju prihvatiti mase. A to je jako
osjetljivo - seljaci i vjera; tu treba mnogo takta i mnogo obazri-
vosti, ako ne 6ete da napravite diumbus. MoZda 6e vremenom biti
mogude upotrijebiti zu to starokatolidku hrvatsku crkvu. - To ja
sada samo mislim; jo5 ne znam, da li je tako, ali moZla. No svakako
to moZe sprovesti sam,o tako Siroka i jaka organizacija, kao Sto je
na pr. ova na5a HSS. Sve to treba dobro promisliti, a onda upotri-
jebiti za to zgodan momenat. Taj sada nije. Ima jo5 vremena za to,
dok se smirimo i dok srpsko-hrvatska saradnja sredi drZavu. Po-
slije oslobodenja porastao je, kako znate, klerikalizam i medu Hrva-
tima. To je dakle bio drugi razlog, zbog kojega smo banuli u narod
sa >Slagerom<republike, jer je to bilo ne5to novo, nepoznato, a iz-
gledalo je ne5to veliko. Drugog Slagera nismo uostalom ni imali u
ono vyijeme. I tako smo uspjeli, da u Hrvatskoj utudemo i klerika-
lizam. A tre6i razlog kazat 6u Vam kasnije. Sad mogu da Vam ka-
Zem samo to, da je isto tako psiholo5ke naravi<.
>>Znate,ja mislim, da nema potpunog narodnog ujedinjenja
bez vjerskog.
Zato si je svaki veliki narod stvorio svoju crkvu. Kod pravo-
slavlja je bilo lako. T\r nije bilo onoga, 5to ima katolicizam. Pravo-
slavlje se je lako decentraliziralo, separiralo i nacijonaliztralo. Ali
kod katolicizma je .to te5ko. Tu je Rim, papa, ogromna kultura i
golema'tradicija. Tu je borba te5ka, gotovo bezizgledna.
Zato mi, koji ho6emo da izgradimo ili barem stvorimo pred-
uvjete za potpuno duhovno hrvatsko-srpsko jedinstvo, moramo stvo-
riti jednu svoju vjeru.
. Naravno, to nije sada aktuelno; pro6i 6e tu generacije. No
na5a bi generacija morala ispuniti bar jedan preduvjet, a to je da
se Hrvati oslobode Rima. To 6e biti za par godina, ako mi, Hrvati
i Srbi budemo sloZni, te ako sredimo drZavu, pa dobijemo vrernena
i nrogu6nosti, da dobro pripravimo Biroke slojeve, pa makar i za
hrvatsku starokatolidku crkvu<.
>Ne mogu nas radikali odbiti, to bi bilo neraru*no od njih.
Ve6 sam Vam par puta rekao: ne stavljamo nikakovih drZavoprav-
nih uvjeta.i prihva6amo tezu g. Pa5i6a bez uslova.
286
IzvjeBtaj hrv. opozicije o polit. preokretu IIRSS
Neka se ustav sprovede, pa da vidimo godinu, dvije, tri. Sto

se pokaZe nezgodno, mije_njat 6emo sporazumno.. A u naredne iz'
bore idemo zajedno, radifa[ i mi, kao nova srpsko-hrvatdka koali-
cija! Ta molim Vasr'mi smo onda u najsre6nijem poloZaju. Mi .u
koaliciji radikala i seljadke stranke dobivamo parlamentarnu i na-
rodnu snagu, koja moZe da rije5i sve probleme. Pa da vidimo onda,
da li 6e se usuditi da dolazi u naSu zemlju g. Watson, poslan od en-
gleske vlade, da vodi formalne istrage po Macedoniji, Vojvodini i
Hrvatskoj ! Jest, moZda rnnogo toga u na5oj drLavi ne valja. Mnogo
toga'treba popraviti i europejizirati, ali to 6emo urediti mi, - mi
Srbi i Hrvati zajedno, - & nema da se mijeSaju stranci u to. Skan-
dal je naprosto, da nam dolaze Englezi, Franeuzi ili Talijani, pa da
ispituju raspoloZenje u na5em narodu, kao suci u na5im pitanjima.
I Skandal je, da moramo trpjeti, da ih Nijemci i MadZari dodekuju
kao neke osloboditelje. To mora prestati I a moLe prestati s,amoonja,
ako se sredimo sloZno saraduju6i<.
>I dvrsto vjerujem, da 6emo u medusobnom povjerenju i za-
jednidkim silama izgraditi ovu na5u drZavu - kako to zasluZuje i
na3 kralj i na5 narod: srpski i hrvatski - da ne bude samo lijepa
i prostrana, ve6 i jaka, zdrava i kulturna. Pa zamislite: uz na5ega
kralja, kako ga sada poznajemo, i uz saradnju radikala i nas -
mi moZemo da sagradimo Alhambru od drZave.<
IZVJESTAJ HRVATSKE OPOZICIJE O POLITICKOM

PREOKRETU HRSS
1. Sjednice Narodne skupStine odgodene su neizvjesno
""
vrijeme, po svoj prilici do polovice mjeseca listopada o. g. Prvo
zasjedanje Narodne skup$tine, izabrane na izborima 8. veljade o. g.,
tim se moZe smatrati, da je zaw5eno. U povolu toga mi potpisani
narodni zastupnici obra6amo se hrvatskomu narodu, da mu pod-
nesemo izvje5taj o dogodajima i'o radu naiem u tom prvom zasje-
danju Narodne skup5tine, Napose pak drZimo svojom duZno56u,
da otvoreno i javno pred licem cijeloga naroda izvijestimo o neode-
kivanom, sudbonosnom i kobnom dogodaju, Bto se u to vrijeme
z b i o ,t o j e s t o p o t p u n o m politidkom preokretu, koji
je izvrBilo vodstvo Hrvatske seljadke stranke, kad je - be| pita-
nja, a protiv jasno wraLene volje naroCa hrvatskoga - bezuvjetno
prihvatilo Vidovdanski ustav i cjelokupno stanje, koje je njim do
sada stvoreno i koje se po njemu ima potpuno i do kraja izgnaditi.
287
Izvje5taj hrv. 'opozicije o polit. preokretu HRS,S
VoCstvo llrvatske seljad.ke stranke udinilo je to i bez pitanja i bez

ziranja hrvatskih narodnih zastupnika, koji su narodu odgovorni.
Kako mi ne 6emo i ne moZemo da nosimo tdgovornost za taj 6in, na
koji nije nitko bio od naroda ovlaSten, mi potpisani narodni zastup-
rrici Zelimo, da objasnimo na5e drZanje i postupanje prema dinima,
o kojima ie narod'imati cla na izborima tzreile svoj konadni sud.
Kad govorimo o vodstvu HSS, mislimo u prvom redu na Stj. Radi6a.
On je iz zatvora slao naloge i upute, koje je u Beogradu izvr5ivao
njegov sinovac, dana3nji ministar Pavle Radi6, uz potporu nekojih
pomagada.
2. Sudbonosni din, Sto ga je izvr5ilo vodstvo seljadke stranke
govorom i izjavom Pavla Radi6a u Narodnoj skup5tini od 27. oZ,ujka
o. g., znaEi napu5tanje svih zahtjeva, 1oj9 je hrvatski narod po-
stavio, kao izrdz svojega narodnog suvereniteta i politidke indivi-
clualnosti, kao izraz svoje volje za slobodan narodni, potitidki, go-
spod-arski i prosvjetni Zivot i razvoj.
Od prevrata g. 1918. pa do tog dina hrvatski je narod trahio
slroja prava i vodio borbu protiv stanja, koje je stvoreno najprije
bez njegova pitanja i znanja, a onda bez njegova sudjelovanja i
privoljenja. U toj je borbi trpio te5ke-muke i neduvene progorle;
Zrtvovao Zivote, opstanak pojedinaca i obitelji; poclnosio na polju
gospodarstva i prosvjete velike Stete i gubitke. Ali na drugoj strani
okupljao je svoju snagu i ujedinjavao se u Zilavom radu za p-ravo i
slobodu kao nikada prije. Vodio ga je uzvi5eni cilj, da u svojoj
zemlji bude gospodar, koji ho6e o*rata za bratq ali ga ne 6e za
gospodara.
U prvi red narodne borbe stupio je probudeni i osvije5teni
hrvatski seljak. On je proveo svoju narodnu politidku organizaciju,
kakove do onda nikada nije imao. On je snagpm svoje svijesti i
svojega broja sredstvom op6ega prava glasa _- postao politidki
preclstavnik hrvatskog naroda, zadobivSi ved na prvim izbofima za
Ustavotvornu SkupBtirru vedinu hrvatskih mandata. Tu je pobjedu
.hrvatskih seljaka sa zalovolj$tvom i zanosom pozdravilo'i hrvatsko
narodno gradanstvo i hrvatska narodna inteligencija, okupljeua u
Hrvatsk oj Zalednici. Na prvim izborima HRSS je pobijedila i Hrvat-
skir Zajednicu, iako je ona zastupala misao federatiVnog uredeuja
drLave, po kojem bi Hrvatska imala svoj sabor i svoju vladu u Za-
grebu sa Birokom samostalno56u. Da su zastupnici HRSS, kojih
je bilo 49 iz banske Hrvatske, po5li u Ustavotvornu skup5tinu, kako
288
Izvje,Staj hrv. opozicije o potit. preolretu HR,SS
je vodstvo sigurno obecalo, centralistidka Pa3i6-Pribi6evi6eva vlada

ne bi imala ve6ine i do dana3njeg centralistidkog ustava ne bi bilo
do3lo. AIi je Stjepan Radi6 s ostalim vodstvom HRSS - i ne oba-
vijestiv3i ostale zastupnike, - odludio ne i6i u Beograd. Narodnih
zastupnika Hrv. Zajelnice, okupljenih u Narodnom klubu, bilo je
samo jedanaest. Oni sir izradili osnovu ustava u smislu federacije
i predloZili je Skup5tini na pretres. Ali srpske stranke, koje' su se
osje6ale dosta jake u odsutnosti Stj. Radi6a i njegovih drugova,
nisu uzele u obzir nacrt malobrojnih hrvatskih zastupnika, pa su
stoga ovi napustili Skup5tinu sa prosvjedom protiv stvaranja Ustava
i za hwatski narod prostim nadglasavanjem Hrvata. Tako je nastao
Vidovdanski centralistidki-ustav, protiv kojega su glasovali i slo-
venski narodni zastupnici.
Nakon toga nastavljen je rad oko okupljanja i organiziranja
hrvatskih narodnih sila u jednom hrvatskom frontu sa svrhom, da
se zajeCnidkom borbom ostvare osnovni narodni zahtjevi. Zato je
poslije dono5enja Vidovdanskog ustava stvoren >Hrvatski Blok<,
u kojem se zajednidki rad HRSS i Hrvatske Zajednice sve vi5e
udvr36ivao. Na slijede6im izborima g. 1923. nije HZ. htjela ni po-
stavljati svojih kandidata, nego je radila i glasovala samo za kan-
didatske liste HRSS. U tim je izborima HRSS doista postala pred-
stavnicom hrv. naroda kako u Hrvatskoj (sa Dalmacijom) tako i u
Herceg- Bosni, gdje su se na nju oslanjali i Hrvati muslimani, a
s pouzdanjem su u hrvatski narod podeli gledati i svi oni, koji su
se osjedali potiSteni i povrijedeni centralistidkim reZimom beogracl-
skim.
Ovako jaki brojem i po sloZnoj snazi narodnoj lrrvatski su
zastupnici g. L924., poslije povratka g. Stj. Radiia iz Londona, prvi
put u5li u beogradsku Narodnu skup5tinu i bili su pripravni u6i u
vladu Ljube Davidovi6a, kao vladu, koja je stajala na delu naroJnog
sporazuma i obe6ala uvesti zakonitost i poltenje u drZavnu upravu.
Put S. Radi6a u Moskvu, njegovi razgovori s predstavnicima
sovjetske vlade i konadno njegov pristup u seljadku internacijonalu,
bili su izlika, da je HRSS bila progla5ena kao komunistidka stranka.
Taj je postupak Stj. Radi6a osujetio ulazak hrvatskih zastupnika
u vladu g. Ljube Davidovi6a.
Vlada je Ljube Davidovi6a morala dati ostavku i'bila je obra-
zovlna" nova vlada Pa5i6-Pribi6evi6eva,koja je odmah raspustila
skup3tinu, raspisala nove izbore, HRSS stavila pod Obznanu, a vod-
Hrvatska na, rnuEiliStu fg
289
Izvje5taj hrv. opozicije o polit. preokietu IIRSS
stvo dra. Madka i dr. zajedno sa Stjepanom Radi6em zatvotila i

optuZila po zakonu o za5titi drLave.
Neduveni bili su izbori,'koje je provodila Pa5i6-Pribi6evi6eva
vlada. Nadala se ona, da 6e hrvatski narod pod pritiskom sile klo-
nuti i"svoje opravdane zahtjeve napustiti. Predaleko bi nas dovelo,
da opisujemo dogadaje izborne borbe, koji su svima joS u Zivoj pa-
meti: Zatvori bili su puni nevinih ljudi, seljaka i gradana, vr5ilo
se batinjanje i kundadenje muSkaraca, Lena i djece, dinovnici s obi-
telju ostajali su bez kruha i krova, sloboda izbora bila je uskra6ena,
prava'ljudska i politidka bila su pogaZena,a na dan izbora i mrtve
su palale glave, kako svjedodi i krvlju po5kropljeno birali5te u Staj-
nici i Vel. Trgovi5tu.
Ali hrvatski narod nije klonuo, nije popustio, nije uzmaknuo;
on je nasuprot ostao nepokolebiv, dvrst i stalan: velidanstven pri-
mjer samosvijesti naroda, uvjerena o svojem pravu i pripravna, da
na obranu svoga prava podnosi i najvede ilrtve.
Obrana optuZenoga vodstva HRSS, koju je odvaZno i poZr-
tvovno vodio dr. Ante Trumbi6 , pokazala je bjelodano, da je kaz-
nena optuZba protiv HRSS i njezinog vodstva neosnovana.To je jo3
vi$e podiglo duhove u narodu.
3. Gotovo nesmanjeni na broju iza5li su predstavnici hrvat-
skoga naroda LZ ove izborne borbe i uBli su u NaroCnu skup5tinu
pojadani moralnim ugledom hrvatskoga naroda i osokoljeni vjerom
u uspjeh po5tene.borbe hrv. naroda. Sto im je bila preda duZnost,
nego da'tamo budu dostojni predstavnici naroda, koji ih je tako
neustraSivo iznio kao ljude svoga povjerenja, pa da budu po5teni 6u-
vari i ponosni z.astupnici svega onoga, za Sto je narod dragovoljno
podnio muke i progone? Sto im je bila preda duZnost, nego da od-
vailno i umno nastave u parlamentu borbu, koju je narod poveo na
izbornorn popri5tu s uspjehom, vrijednim uCivljenja kod prijatelja,
a po5tovanja i priznanja i kod samih protivnika.
4. Iako opozicija u Narodnoj skup5tini nije imala ve6inu marl-
data, ona je bila postigla povjerenje ve6ine birada, jer je unatod
presipanju' na biraliStima za opoziciju palo preko 300.000 kuglica
vi5e nega za PP. vladu. SloZna opozicija mogla je uspje5no suzbijati
vladu i vlada se ne bi bila mogla dugo odrLati, jer je imala neznatnu
ve6inu zastupnika. To je otvoreno priznao u skup5tini i jedan od
prvaka vladine ve6ine g. Ljuba Jovanovi6, kad le rekao, da izborna
vlada g. Pa5i6ai Pribi6evi6a nije ispunila sasvim svoj zadatak; izbori
2q0
nisu toj vladi dali ve6inu dovoljno jaku po broju; da bi mogla da-
vati izglede na dug Zivot. Vlada PP. bila je dakle po rzjavi toga
prvaka radikalne stranke kratka vijeka.
Opozicija zna1uti sve to udruZila se u >Blok narodnog spora-
zuma i seljadke demokracije< s poznatim programom.
Hrvatski narodni zastupnici mogli su se nadati parlamentar-
nom uspjehu u zajednici s Hrvatinia muslimanima iz Bosne i Herce-
govine, , sa Slovencima i sa Srbima iz Davidovi6eve demokratske
stranke.
Program toga Bloka prihvatilo je hrvatsko narodno zastup-
stvo'na svojoj sjednici poslije izbora, odrianoj u Zagrebu 4. ohujka
o. god., i na taj je nadin stupilo u zajednidku akciju s opozicijom
u Narodnoj skup3tini. Ta je akcija znalTla, da se u parlamentu na-
stavlja borba protiv PP vlade, borba, kojoj je bio cilj da obori vladu,
i da postigne raspust skup5tine i provedenje novih, slobodnih izbora.
5. Borba je podela u skup5tini najprije na pitanju verifika-
cije hrvatskih mandata. Tu su borbu poveli hrvatski zastupnici uz
jaku potporu dlanova opozicije najprije u verifikacijonom odboru,
gdje je dr. Trumbi6, u govoru, koji je trajao cijeli dan, temeljito
suzbio prijedlog radikala Simonovi6a,da se svi mandati HRSS poni-
3te, dok su drugi zastupnici hrvatski iznijeli stra5na nasilja na hrv.
birali5tima tra1e6i, da se poni5te oni mandati vladine vedine, koji su
nezakonito bili stedeni. U skupnim pak sjednicama narodne skup-
Stine ustali smo u obranu hrv. mandata mi potpisani zastupnici dr.
Bazala, Mato Jagati6, dr. Poli6 i Stjepan Uroi6 utvrduju6i zakonom
u ruci i dinjenicama iz Livota i rada HRSS, kako se obznana radi
komunizma ne moi,e protegnuti na tu stranku i na njezine zastup-
nike, izabrane slobodnom voljom naroca. Za svakoga je objektiv-
noga dovjeka bilo jasno, da je pravo na na5oj strani, a odito se to
vidjelo i po slaboj obrani protivnika, koji nisu ni ku3ali da na5e raz-
loge i dokaze stvarno pobiju. Bilo je izvan sumnje, da bi vlada i
njezina ve6ina, kad bi bili poni5teni mandati HRSS, podinile naj-
grublje nasilje, a ujedno bi izbacivanje Hrvata iz Narodne skup-
Stine bilo izazvalo politidki Skandal, za koji vlada ne bi bila na5la
potpuno. odobrenje ni u svojim vlastitim redovima ni u redovima
svojih prista5a, dok bi opoziciju prisilila na krajnje mjere 'otpora,
a da i ne spominjemo odjek u inozemstvu takovog postupka prema
Hrvatima, na koji ie iredavrro i g. Ljuba .]ovanovi6 upozorio.
291
izvje.Btaj hrv. opozicije o polit. preokretu IIRSS
6. U ovakovoj situaciji iznenadio je i nas potpisane kao i sve

ostale dlanove Hrvatskog Seljadkog Kluba osim jednoga ili moZda
dvojice sadanjih ministara: dra Niki6a i dra Superine, Pavao Radii
izjavom, koju je proditao na koncu svoga govora izredenog u beo-
gralskoj skup5tini u verifikacijonoj raspravi 27. oZujka. Tu je iz-
javu, kako je sam rekao, dao kao predsjednik Hrv. selj. kluba u
ime Selja6ke stranke, a bez ovla5tenja kluba i stranke, u ime i po
ovla5tenju predsjednika Stjepana Radi6a. Kasnije je i sam Stjepan
Radi6 priznao, da je on sam onu izjavu sastavio i poslao Pavlu Ra-
di6u, da je u Skup5tini prodita.
Tom se izjavom napuStaju svi narodni i politidki zahtjevi hrv.
nz',roda; priznaje se i prihva6a Vidovdanski ustav i sve ono, Sto je na
temelju toga-ustava do sada izvr5eno; napu5ta se svaka borba i
svaki rad protiv centralizma, koji je uperen protiv samoga opstan-
ka hrvatskoga naroda, tr<ao politidkog individualiteta i domovine
Hrvatske, protiv centralizma, koji podvrgnuv5i cjel-,okupniZivot hr-
vatskoga narol-a pod gospodstvo vlade u Beogradu, ru5i sav naS
dosada5nji politidki, gospodarski i prosvjetni razvitak i uni5tava
svaki trag slobodnoga na5ega narodnoga Livota i razvoja u budu6-
nosti. U kratko: tom je izjavom naprosto napu5teno sve ono, za 5to
se je hrvatski narod kroz 7 godina borio, a prihva6eno je sve ono,
protiv dega se je hrvatski narod za to vrijeme borio. Hrvatski je
narodni program napu6ten, a prihva6en program Pa5i6a i Pribiievi6a.
7. Za ovakvo djelo nisu Stjepan i Pavao Radi6 pitali prista-
nak kluba hrvatskih zastupnika. Postupali su tako, jer su jamadno
znali, da hrvatski zastupnici ili bar ve6ina njih ne bi na takovu
izdaju narodne stvari nikada pristali. Sa prethodnom privolom kluba
hrvatskih zastupnika ne bi dakle bilo mogu6e takovu izjavu dati,
pa je zato ona udinjena i dana iza leda kluba i bez njegova znanJa,
a klub naprosto stavljen pred gotov din. 'Ia je izjava klubu namet-
nuta od vodstva Seljadke stranke, Stjepana i Pavla Radi6a.
B. Dok je izjavorn Pavla Radi6a potpuno napu5teno hrv. sta-
novi5te i bez ikakovih ograda prihva6eno stanovi5te Pa3i6-Pribi6e-
vi6eve vlade, radikali se nisu ,odrekli nijednoga sredstva protiv
seljadke stranke za sludaj, da bi ona svoju navije5tenu politiku pro-
mijenila. Na izjavu Pavla Radi6a odgovorili su radikali u Skup5tini
j,r5 istoga dana, izjavom naro lnog zastupnika i kasnijeg ministra
Simonovi6a,u kojoj se veli: iako je seljadka stranka izvr5ila potpuni
preokret u svojoj politici i prihvatila cjelokupno danas postoje6e
292
Izvjeitaj hrv. opozicije o polit. preokretu IIRSS
stanje u drZavi, da ona ipak mora djelima dokazati, da je taj pre-

okret u istinu iskren i ozbiljan, a ako to ne bi bilo, nego bi ona od
svoje nove politike odstupila, onda radikali pridrZavaju sebi pravo,
da protiv nje postupaju istim sredstvima, kojima su i priie postu-
pali. Onda5nja vladina ve6ina t. j. radikali i Pribi6evi6evi demokrati
vezali su na taj nadin seljadku stranku i njezino vodstvo uz svoju,
prijete6i im progonima, ako bi poku5ali, da se opet vrate na hrvat-
sku narodnu politiku. Izjava Simonovida,koju su na skupnoj sjednici
prihvatili radikali i Pribi6evidevi demokrati, sadinjava tako zajedno
s izjavom Pavla Radi6a onaj temelj, na kojem je izgradeno novo
politidko stanje, jer protiv te Simonovi6eve izjave nije se vodstvo
Seljadke stranke nikada ogradilo
9. eitava ova akcija sa strane vodstva Hrvatske seljadke
stranke i radikala podela se u javnosti prikazivati kao rad na spo-
razumu izmedu Hrvata i Srba. U klubu hrvatskih zastupnika nije
medutim nikada izvje5teno, 5to se radi i u kojem pravcu. Klub se
nalazio u potpunom neznanju o svemu, 5to radi vodstvo i u potpu-
noj neizvjesnosti. U tom stanju bio je drilan dak i za vriTeme sluZ-
benih pregovora izmedu vodstva seljadke stranke i radikalskog
kluba sve do sastava nove vlade. Hrvatski seljadki klub nije obavi-
ieiten ni o tom, kad su zapodeli sluZbeni pregovori, niti je imenovao
pregovarade u srroje ime, ve6 su oni postarrljeni po St. Radi6u u ime
novo stvorene seljadke stranke. Rasprava o politidkim pitanjima
nije se u klubu u op6e nikada vodila. Parzle Radi6 kao predsjednik
nije davao nikakovih obavje5tenja niti je dopu5tao kakovu raspravu
u klubu ni onda, kad se traLilo, da klub bude obavje5ten i da uzme
u raspravu politidke prilike. Sve to u ostalom posvema odgovara
vladanju vodstva prema prista5ama seljacima, pa i zastupnicima,
koje je vladanje bilo djktatorsko i puno omalovailavanja.
Protiv izjava dra Bote Superine i Pavla Radi6a ogradili su
se neki dlanovi kluba, narodito zast. Uroi6, a u irire svojih drugova
udinio je to dr. Lorkovi6 u skup5tini u svom govoru od 30. o2,ulka
u raspravi o dvanaestinama. Imaju6i medutim pred odima pitanje
verifikacije hrvatskih mandata pod anketom, koje se zatezaLo sve
do konca lipnja o. 9., i znajuli s druge strane, da ditavu novu poli-
tidku akciju vodi iz zatvora sam Stjepan Radi6, a ne znajuti, da li
se doista u pregovorima radi o sporazumu, t. j. o rje5avanju hrvat-
skog pitanja ili o kakovom prelaznom aranLmanu, moZda samo o
rje5avanju stranadkih ili dak osobnih pitanja, klub je strpljivo de-
kao i da vidi rezultate, po kojima 6e suditi.
293
IzvjeStaj hrv. opozicije o polit. preokretu HRSS
10. U to vrijeme klub je po svojim dlanovima razvijao opse-

Lan i naporan, ali uspje5an rad u skup3tinskim odborima, pred ko-
jima su raspravljene zakonske osnove, koje je vlada podnijela.
Osobito su znadajne bile osnove o sudovima, sucima i drZavnim od-
vjetnicima, osnova zakona o Stampi i pudkim Skolama. Te su vla-
dine osnove oC reda bile natraZnjadke, ugroLavaju6i slobodu sudo-
vanja i prijeteci potpunim uniStenjem slobode Stampe, dok je osno-
va o Skolaffia imala od pudkih Skola stvoriti zavode za Sirenje poli-
tidkih nadela PP. elanovi kluba dr. Bazala, dr. Polii i dr.' Zani6,
uspjeli su da u mnogim stvarima izvoj5te vaZne i vrlo korisne pro-
mjene u podnesenim zakonskim osnovama i da tako ublaZe o5trinu
ili dak i zaustave dona5anje tih osnova pred plenum nar,odne skup-
Stine.
11. Kad su se pregovori izmedu radikala i vodstva seljadke
stranke prama novinskim vijestima pribliZavali kraju, bila je na dan
5. srpnja sazvana u Zagrebu sjednica Hrvatskog narodnog zastup-
stva. elanovi kluba odekivali su, da 6e P. Radi6 prema obe6anju,koje
je klubu dao, napokon izvijestiti o pregovo,rima i traLiti zakljudak
hrvatskog narodnog zastupstva o njima. Umjesto toga P, Radi6
napao je na toj sjednici narodne zastupnike dlanove HZ, podmecu6i
im, da su oni protiv sporazum&, p& da radi toga ne moZe izvijestiti
o pregovorima, dok zajednidari ne izjave, odobravaju li novu poli-
tiku seljadke stranke. Izazvani na taj nadin izjavili su dr. Trumbid
i dr. torkovi6, da oni ne vode niti'su volili kakovu posebnu stra-
nadku politiku, ali da kao narodni zastupnici i dlanovi kluba ne
mogu re6i svoj sud o toj novoj politici, kad o njoj ni3ta ne znadu;
tek toliko mogu redi, da izjavu Pavla Radiia od 27. oZujka i na njoj
zasnovanu politiku osuduju. TraZili su, da Pavle Radi6 obavijesti
klub o pregovorima, pa da se o njima povede rasprava i stvori ko-
naini zakljudak. I neki zastupnici seljaci izjavljivali.su slidno, na-
rodito potpisani Mato Jagatil i Stjepan Uroi6 te zastupnik dr. Bu6.
Pavle Radi6 nije tomu zahtjevu htio udovoljiti, ve6 je traLio, da se
njemu glasuje naprosto povjerenje. Zajednidari zastupnici tomu su
se protivili i ustegli se od glasovanja, a neki su zastupnici seljaci
ostavili prije glasovanja dvoranu, a za ostale je Pavle Radii pro-
glasio, da su mu odglasali povjerenje. Na koncu pak izjavio je Pavle
Radii, da nema ni5ta izvijestiti o pregovorima. Zalto je onda bila
sazvana ova sjednica?
12. Na dan 14. srpnja u sjednici kluba u Beogradu predsjednik
Pavle Radi6 htio je, da se dowsi ono, Sto u Zagrebu dne 5. srpnja
294
Izvjeltaj hrv. opozicije o polit. preokretu IIRSS
nije mogao izvr5iti, pa je stavio na glasovanie povierenje Stj. Ra-

di6u za novu politiku, koju Stj. Radi6 vodi preko njega: Pavla Ra-
di6a. Opet nije predsjednik kluba Pavle Radi6 dao nikakovog izvje-
Staja o sadrZaju i rezultatu pregovora, za koje je ve6 sva beograd-
ska Stampa javljala, da su dovr5eni i zakljudeni. Opet je zabranio
svaku raspravu d politidkim pitanjima i opet je traZio povjerenje
- ovaj put za Stj. Radida - i to za novu politiku, o kojoj klub
nije bio obavijeiten. Predsjednik P. Radi6 jo5 je prije'glasovanja
izjavio, da onim zastupnicima, koji ne bi glasovali povjerenje, nema
vi5e mjesta u klubu. Dakle ili glasuj slijepo za politiku, koju' ne
pozna5, ili izlazi iz kluba!
Od'nas potpisanih zastupnika Sestorica, koji smo bili prisutni
na toj sjednici, glasovali smo protiv te nove politike, ako se ona
osniva na izjavi Pavla Radi6a od 27. oZujka. Kad je glasovanje
zaw5eno, Pavle Radi6 pozvao nas je, da izademo iz kluba. Mi smo
tim iz.baleni iz Hrvatskog seljadkog kluba, jer nismo slijepo glaso-
vali povjerenje Stj. Radrlu zu njegovu novu protuhrvatsku politiku,
o kojoj se u klubu nije smjelo ni raspravljati. Tri dana poslije toga
Pavle Radi6, dr. Superina, dr. Niki6 i dr. Krajad postali su ministri
uz 14 ministara radikala
' 13. Dne 21. srpnja prije skup5tinske sjednice bila je sjednica
kluba, na kojo.j je.onda ved ministar dr. Superina proditao vladinu
deklaraciju. Protiv vlaCine deklaracije izjavili su se zastupnici dr.
Bu6 i Ivan Trojanovii. Na sjednici bio je i zastupnik Mato Jagati6,
kojemu je bilo redeno, da je u sporazurnu sadrZana revizija ustava
i koji je u povodu toga mislio, da bi se mogao vratiti u klub. Kad je
rnedutim duo tekst deklaracije i uvjerio se, da u njoj nema n) govora
o reviziji u hrvatskom smislu, zastupnik M. Jagati6, do5ao je do
uvjerenja. da ne mohe ostati u klubu ni odobriti politiku vodstva
HSS, to viSe, 5to je prema autoritativnim izjavama bilo odito, da
je u vladinoj ,deklaraciji sadrZan ditav sporazum, a po spor.azumu
- prema izjavi ministra lJzunovi6a,. datoj u skup5tini - zatvorena
su vrata reviziji. Na istoj sjednici zastupnik je Uroi6 prigovorio ono-
mu stavu deklaracije, koji govori o >dva dela u stvari jednoga na-
roda<<,upozorujudi, kako se tim napu5ta individualnost, a prema
tome i pravo hrvatskoga naroda na samostalan poloZaj u drLavi,
pa je tra?,io, da se taj stav izmijeni. Kad mu je dr. Superina rekao,
da se u deklaraciji ne moZe niBta mijenjati, onda se zastupnik Uroi6
izjavio protiv deklaracije. Sutradan dne 22. srpnja bila je pod pred-
29s
Izvje$taj hrv. opozicije o folit. preokretu H,RSS
sjedanjem Stj. Radiia, koji je toga dana do5ao u Beograd, sjednica

kluba. Zastupnik je dr. Bud tralio rijed, da opravda, za5to nije gla-
sao za deklaraciju, koja je u potpunoj opreci s programom stranke,
ali mu je Stj. Radi6 uskratio rijed. Zastupnik Ivan Trojanovi6 tra-
Zio je, da mu se dopusti po6i u kotar i pitati narod za mi5ljenje; ali
predsjednik Stj. Radi6 'odgovorio mu je na to, di on nema nikoga
pitati i da su zastupnici izabrani po njemu Stj. Radiiu i njemu od-
govorni. Onda su zastupnici Bu6 i Trojanovi6 pozvani, da napuste
klub, a isto se dogodilo i sa zastupnikom Uroi6em, koji je traZio, da
se narod pita za odobrenje nove politike seljadke stranke. U povodu
tog? i on je bio izbaden. Zastupnici MiklauZid i Marko Do3en jednako
su povukli konsekvencije, jer ne, odobravaju politiku vodstva HSS.
14. Kako nam Pavle Radi6 nije nikad u klubu izvijestio o pre-
govorima, koje je vodio i svr3io s radikalima, nama je'nova poli-
tika Stj. Radi6a i dru$ova poznata iz dogadaja, izjava i dina, koji
su i javnosti poTnati.
Nova politika S. Radida i drugova navije5tena je najprije u
izjavama P. Radida i M. Simonovida, koje su dane u beogradskoj
skup5tini 27. oZujka i kojima smo ve6 gore prikazali potpuno zna-
6enje; zatim je prikazana u izjavi (deklaraciji) nove vlade, danoj
u beogradskoj skupStini 2L. srpnja, nadalje u izvje5taju, koji je ie-
dan pouzdanik PP vlade podnio ministru o svojim raegovorima sa
S. Radiiem u zatvoru mjeseca travnja i svibnja o. 9., 5to je od5tam-
pano u beogradskom listu >Politika<<dne L7. srpnja o. 9., a pre-
Stampano u >>Hrvatu<dne 19. srpnja. A napokon ta je politika pri-
kazana u govoru Stj. Radi6a, koji je driao na sjednici Hrv. selj.
kluba u Zagr:ebudne 19. srpnja, dan iza kako je pomilovan od kralja
izaF,aoiz zatvora. U istom su smislu i njegove daljnje iziave, dane
za njegova boravka u Beogradu. Tz ovih dokumenata proizlazi:
Stj" Radi6 i drugovi usvajaju Vidovdanski ustav u cjelini onako,
kako su ga PaSi6 i Pribi6evi6 na Utavotvornoj Skup5tini godine 7927.
stvorili bez Hrvata i protiv Hrvata. S. Radi6 i drugovi obvezuju se,
da 6e taj ustav do kraja.i potpuno i integralno provadati i primje-
njivati, u koliko ga PaSi6 s Pribi6evi6em radi dosadanjeg otpora
Hrvata jo5 nisu mogli provesti
Stj. Radi6 i drugovi provadat 6e do kraja ukidanje politidke,
prosvjetne, gospodarske i financijalne. organizacije Hrvatske i par-
celaciju Hrvatske na oblasti po odredbama Vidovdans\og ustava,
2e6
Izvje,Staj hrv. opozicije o polit. preokretu HRS,S
Stj. Radi6 i drugovi ho6e tako da konadno bri5u Hrvatsku kao

politidku individualnost i kao maticu cijeloga hrvatskoga naroda.
Stj. Radi6 i drugovi prihva6aju cjelokupno danaSnje stanje
onako, kako su ga u glavnom stvorili PaSi6 i Pribi6evi6, i pomagat
6e da se udvrsti gospodstvo centralistidke beogradske vlade'nad di-
tavom drZavom, a napose nad Hrvatskom i cjelokupnim hrvatskim
narodom, podev5i od op6ine pa do najvi5e drZavne vlasti. S. Radii
i drugovi prihvadaju, da se s na5im gospodarstvom, s,.na$om imo-
vinom, s na5im prosvjetnim ustanovama i socijalnim Zivotom uprav-
lja samo po centralistidkim zakonima i po odredbama vlade u Beo-
gradu. Stj. Radi6 i drugovi prihvaiaju, da hrvatski narod kao na-
rod nema nikakovih prava, da nenia nikakove vlasti u svojoj do-
movini. Oni ne traZe promjenu ustava i dana3njega stanja u pravcu
hrvatskih prava, ne trai,e reviziju ustava u smjeru hrvatskih narod-
nih politidkih zahtjeva.
Ne samo to, Stj" Radi6 ne odride se samo naroda i politidke
osebujnosti hrvatske. Njemu je danas to malo, kako mu je prije
bilo malo federacija i konfederacija. On sada ho6e, kako je izjavio,
da Hrvate. katolike nakon odcjepljenja od rimske crkve preko sta-
rokatolidke crkve spoji sa srpsko-pravoslavnom crkvom. Time je
navijestio vjersku borbu,.koja je kadra da hrvatski nar"od onespo-
sobi za politidki Livot.
Kad se ovako promotri ta nova politika Stj. Radida i drugova,
<rndase vidi, da je to zapravo ona politika, koju su do sada pror/a-
dali PaSi,6i Pribi6evi6, a od sada 6e je nastavljati Pa5i6 i Radi6.
S tom politikom do3li su Radi6evci do vlade i u Vladu, i po toj 6e
politiei vladati. Napustiv5i sve politidke zahtjeve hrvatske, kao za
porugu obe6avaju Hrvatima dovjednost i zakonitost, a i tu 6e pro-
voditi s radikalskim provddadima Obznane nad hrvatskim narodom.
To je eto smisao sporazuma radikalsko-radi6evskog.
Ne treba ni jedne rijedi tro3iti, da pokaZemo ono, Sto svaki
sam vidi, da je naime ta nova politika upravo u svemu sasvim pro-
tivna onomu, za Sto se hrvatski narod 7 godina borio, za Eto je muke
podnosio, i silne y',rtvemoralne i materijalne pretrpio. Nema pri-
mjera u politidkoj povijesti, da su izabrani zastupnici naroda udinili
takovo ili slidno djelo.
15. Vodstvo seljadke stranke pokriva svoju novu politiku tvrd-
njom: da je to politika. u interesu hrvatskog seljaStva i da je to
politika sporazuma.
297
'..
Izvje5taj hrv. opozlcrJe o polit. preokretu HRSS
Prosvjedujemo protiv toga, da se ta nova politiha svaljuje

na teret hrvatskog selja5tva, koje je takovu politiku najodludnije
pobijalo i radi toga u obrani hrvatskih prava najvede Zrtve prido-
nijelo. JVij" u interesu hrvatskog seljaitva ono, Sto je protiv interesa
hrvatskog naroda. SluZe6i se pak rijedju >sporazum<<, vodstvo se-
ljadke stranke nastoji u hrvatskoj javnosti izazvati misao, kao da
.je ono uglavilo s predstavnicima Radikalne stranke nekakvo rje-
Senje onih pitanja, koja su sporna izmedu Hrvata i Srba, kao da je
uglavilo sporazum, po kojem ve6 jesu ili 6e biti djelomidno priznati
i uvaieni opravd ani zahtjevi i interesi hrvatski. To je obmana. Ni-
kakvog sporazuma u stvari Re ima. Vodstvo hrvatske seljadke
stranke naprosto je prihvatilo progrem i politiku Pa5i6a i Pribi6e-
vi6a i obvezalo se, da 6e taj program i tu politiku provadati; a radi-
kali su tu obvezu primili i vodstvo seljadke stranke na to obvezali
posluZiv5i se u tu svrhu Stj. Radi6em, dok je ovaj bio u zatvoru.
16. Smatrali smo za svoju duZnost, da otvoreno i jasno kaZe-
mo, kako je doSlo do ovoga dana5njega stanja, u kojernu osim po-
nltenja kriju se velike opasnosti za bududnost hrvatskoga naroda.
Stoga smo se oduprli ovoj novoj politici vodstva seljadke stranke
i stoga je ne 6emo i ne moZemo slijediti. Mi ostajemo vjerni zahtje-
vima hrvatskoga naroda, koje je postavio, da saduva svoj narodni
opstanak i opstanak svoje hrvatske domovine, koju je do sada kroz
tisudu godina obranio. Mi nastavljamo rad i borbu za takovo ure-
denje drLave, po kojem 6e hrvatski narod u svojoj hrvatskoj domo-
vini imati zakonodavnu i izvrSnu vlast sa svojim saborom i svojom
vladom u Zagrebu, te sa pravorn da raspolaZe svojim gospodarskim
Zivotom i svojim financijama. Hrvatski se narod nije nigdje i nikad
odrekao ovog svog zahtjeva, koji 6e ustrajno i poZrtvovno, zako-
nitim radom, bez sumnje i ostvariti kao zalog svoje bolje i ljepSe
budu6no
U Zagrebu, dne 9. kolovoza 1925.
Hrvatski narodni zastupnici:

Dr. Albert Bazala, Dr. Stjepan Bui, Marko Do5en, Mato Jagati6,
Dr. rvan Lorkovi6, Stanko MiklauZi6, Dr. Ladislav Poli6, Ivan Tro-
janovi6, Dr. Ante Tbumbii, Stjepan Uroi6, Dr. Milovan Zani6,.
2g8
Stjepan Radii alazi u beogradsku vladu
STJEPAN RADIC ULAZI U BEOGRADSKU VLADU.

U Beograduje 23.listopada 1925.odri,anasjednicakluba
radikalne stranke. Tom je prigodom Nikola Pa5ii progovorio o
odnosu Radikalne stranke i Hrvatske seljadke stranke. Pa5ii je
medu ostalim rekao: ,rSporazum je postignut zbog Ioga, Sto su
se Radiievci odrekli svega onoga, Sto ih je dijelilo od radikala.
Oni su se odrekli svojih pogleda na ustav, na drL,avu i na mo-
narhiju. Mi nismo mogli da odbijemo njihovu suradnju, kada
su postavili takove uslove, jer bi oni imali pravo, da se vrate na
svoj stari program. Ima ljudi, koji ka:zu, da Radiievci ne misle
iskreno. Na to mogu odgovoriti, da oni do sada lojalno'ispunja-
vaju sve uslove sporazuma. Ako bi se jednog dana dogodilo pro-
tivno, Radikalna ie stranka i u tome momentu znati da saduva
interese zemlje. Sporazum treba braniti i sprovoditi, i to tim
viSe, Sto su se za taj sporazum izjasnila oba dijela naroda: Srbi
i Hrvati.<
Kad je Stjepan, Radii 3. studenoga 1925. do5ao u Beograd,
primio Ea je kralj u audijenciju, koja je potrajala puna 3 sata.
Tom se prigodom govorilo o tomu, da (,e Radii postati ministrom
bez portfelja. Sutradan je Radii posjetio Pa5iia u njegovom sta-
nu. Kako je bio ukinut Radiiev mandat, produlo se, da bi se je-
dan od zastgpnika imao odreii svoga mandata u korist Radiia,
ali se uvidjelo, da to nije moguie.
Radiiev je ulaz u vladu omoguiio Velja Vukiievii, ministar
prosvjete. On je naime 11. studenoga 1925. predao ostavku, jer
za svoju politiku u 'prosvjeti nije na5ao potpore niti kod mini-
starskih drugova niti u klubu Radikalne stranke. Tada se Pa5ii
odludio, da kralju za ministra prosvjete predloZi Stjepana Radiia.
Kralj je taj prijedlog prihvatio, te je Radii 18. studenoga o po-
dne poloZio zakletvu u kraljevskom dvoru. JoS istoga je dana
Radii novinarima izloLio program svojega rada u ministarstvu
prosvjete. On je medu ostalim rekao:
>Mi smo jo5 uvijek u svijetu pozna,ti kao analfabeti. To
nam vi5e Skodi nego li koristi. Mora se znati ditati i pisati. Briga
za pismenost, - to je prva zada(,a u Skoli i izvan Skole. Ja u tom
praviu imam izgradenu ditavu osnovu. za narodno
"Odjeljenje
prosvjeiivanje< u ministarstvu prosvjete, - to je danas jedno
mrtvo odjeljenje. U nj,emu ima idealista, ali ima i Spekulanata.
Od toga narodnog prosvjeiivanja treba napraviti odjeljenje za
zee
Stjepan Radii ulazi u beogradsku vladu
sirenje narodne pismenosti. {J odjeljenje treba primiti nove sna-

ge za rad i zadrtati ono, Sto sada u njemu valja. Jednu tredinu
odraslih nepismenih u na5em narodu moramo preko zimskih tc-
dajeva nauditi djtati i pisati. To mogu na sebe uzeti i ulitelji za
dobru nagradu. preko ferija. Uz dvostruku nagradu mogu oni
nauditi pismenosti svu djecu, koja ne idu u Skolu. To mogu ure-
diti negdje na polju ili u vrtu, pa da ih igrajuii naude ditati i pi-
sati. Mnogo se moZe nauditi i u vojsci. Moja je osnova, da se
skrati rok vojne sluZbe za one vojnike, koji naude ditati i pisati.
Neka Srbi naude latinicu, a Hrvati i Slovenci iirilicu, pa kada
naude, neka im se za 2 mjeseca skrati rok sluZbe u vojsci. Na taj
ie se nadin udiniti duda! Jer kada bude vojnik zrrao, da ie iii
kuii, ako naudi ditati, tada ie on udiniti sve, da to po,stigne.
Treiina djece ne ide u Skolu, jer nema dovolino Skolskih
z{rada. Zato treba da uvedemo redovne zimske Skole po selima,
i to u jednostavnim seliadkim kuiama. Ministarstvo ie dati knji-
se i potreban materijal, te-malu nagradu za uditelja i odStetu za
uporabu seljadke kuie. Ovo treba organizfuati tako, da svako
selo ima Skolu. Evo, to je zadatak jedne moderne demokracije.
Drugi su posao srednje Skole. Sto iemo s 80 tisuia daka? Sto
znadi toliki broj ljudi, koji Skolu polazi l0 do 12 godina? ZnaU:
biti odviknut od velikog rada! Mi moramo uvesti, da svaki sred-
njoSkolac mora nauditi i jedan zanat, Jer Sto iemo s desetinama
hiljada ljudi, koji ne dobiju sluzbu po svrsenoj Skoli. oni ic
ostati na ulici. Dosta je 6 sati dnevno biti u Skoli. Neka ostala 2
do 3 sata idu u zanat. Takovi ie daci u vi5im razredima biti kva-
lificirani radnici, sposobni za samostalnu upotrebu. Dak se daklc
lnora spremati ne samo za kancelarijski posao, nego i za tivot
uopie.
Reformc su potrebne i kod sveudili5ta. Tu treba strogo di-
jeliti znanstveni rad od rada u seminaru. Potrebni su prvorazre-
dni profesori, jer bez njih nema seminara, koji zapravo i dine
sveudili5te. Drukdija je Skola na pravnidkorn fakultetu. Ovdje
claci moraju iii na predavanja i ria sudove; morali bi i asistirati,
kako je to uvedeno u uditeljskim Skolama. Treba paziti, da dak
ne bude pisar, nego da moZe sluSati, uditi i praksu sticati. U
kratko: mjesto srednjo5kolskog pojma o sveudili5tu i takvih aka-
demskih gradana, koji se tuku za slobodu, treb a trai,iti moderni
univerzitet. t
300
Stjepan Radii ulazi u beogradsku vladu
U d i t e l j i i p r o f e s o r in e s m i j u i i i n a j a v n e p o l i t i d k e
skup5tine i ne smiju tamo govoriti. Ni mlade7, ne moze biti ni u
kojoj organizaciji,.koja sebi arogira drZavnu funkciju. Tko bucie
u takvoj organizaciji, bit ie iskljuden iz Skole. Mi ne trebamo
da omladina preuzrma funkciju dri,ave. Pogre5no je i odgajati
Jugoslavene ili stvarati jugoslavenski narod, kako to hoie Orju-
na i neke druge frakcije. To ie udiniti i,ivot. Postoji na5e svije-
sno i duhovno jedinstvo, ali nema u narodu ljudi, koji bi govo-
rili, da su Jugoslaveni. To je samo dri,avnipejam, jer postoje sa-
mo Srbi, Hrvati i Slovenci. To je prava'realnost, to je zakon i
ustav, to je na5a medunarodna situacija.<
eim je Radii postao ministrom prosvjete, skinuo je s hr-
vatskog uditeljstva ,rObznanu.., t. j. uredbu, kojom j e Svetozar
Pribiievic u oZujku g. L925. hrvatskim uditeljima zabranio, da
budu dlanovi. >>Savezahrvatskih uditeljskih dru5tava<. Pribiievii
je tom ,rObznanom< htio pomoii onim uditeljima, koji se opre-
dijeli5e za >Samostalnu demokratsku stranku.<. Ovi se uditelji
na skup5tini ,rSaveza hrvatskih uditeljskih dru5tava( u srpnju g.
192L. odijeliSe od ,rSaveza<<, te stupi5g r beogradsko
"UdruZenje
jugoslavenskog uciteljstva<: Pomoiu policajnih vlasti, koje su
izda5no pomagale Pribiieviievu politiku, htjeli su spomenuti
uditelji prisvojiti imovinu hrvatskog uditeljstva, narodito pak
obje velike zgrade (>Hrvatski uriiteljski ciomo i >Hrvatski ucitelj-
ski konvikt<). Borba bija5e veoma teska i dugotrajna. lpak je ta
imovina bila hrvatskom uriiteljstvu spa5ena konadnom odlukom
sedmorice<<,kao vrhovnoga sudi5ta. Radii je redomice spa-
"Stola
Savao i hrvatske uditelje, j,er je P'ribiievii u toj borbi unesreiio
oko 400 hrvatskih uditelja. Jednako se Radic pobrinuo i za 38
profesora,
'ne koji su radi svojega rodoljublja pretrpili razne progo-
od Pribiieviia kao ministra prosvjete. U tom je pravcu naj-
vi5e djelovao dr. Stjepan Zaii, koji je postao nadelnikom opieg
odjeljenja u Radiievom ministarstvu. Radii je 28. prosinca 1925.
izradio kraljev ukaz, kojim je zagrebadka ,rvisoka Skola za, tr1o-
vinu i promet<< pretvorena u >rEkonomsko-komercijalnu visoktr
Skolu< s rangom sveudili5nog fakulteta.
U prosincu g. 1925.dode do nesuglasica u Radikalnoj stranci.
Opazilo se, da su tamo dvije opredne struje, od kojih jednu vodi
Nikola Pa5ii, a drugu Ljuba Jovanovid. Prva je posljedica to.rla
sukoba bila pad ministra saobraiaja Ante Radojeviiar, koji je
morao 24. prosinca dati ostavku kao prista5a Ljube Jovanoviiu.
301
je.
Radiieva skupBtina u Subotici
Mjesto Radojeviia postade ministrom saobraiaja Pa5iiev pri-

staSa Krsta Miletii, kojega je u ministbrstvu poljoprivrede i vo-
da zamijenio dr. Vasa Jovanovii. Bilo je u Radikalnoj stranci i
disidenata; njih je predvodio Nastas Petrovii, koji je jo5 na
proljeie g. 1924. istupio iz kluba radikalskih zastupnika.
RADIEEVA SKUPSTINA U SUBOTICI.

Radii je 16. sijednja 1926. rz Beograda poSao u Suboticu,
kamo su ga dopratili dr. Juraj Krnjevii i dr. Ivan Pernar. Sutra-
dan je na velikom trgu pred gradskom vijeinicom odri,ana javna
skup5tina, kojoj je prisustvovalo 25.000 gradana i seljaka. Na
skup5tini su govorili: Radii, Krnjevii, Pernar, Mirko Ivandekii i
l)uro Rajkovii. Radii je medu ostalim rekao i ovo:
,rOsim Jadrana imamo jo5 jedno more. To je badka i banat-
ska pSenica. Kada se ona ustalasa, onda je ljep5a od mora, jer
nema zlatnijega klasa, nego li je u Badkoj i u Banatu . . . Gdje
nema dalekovidne politike, tu nema ni dobra za narod. A seljak
je dalekovidan. On ne Zivi kao bankir, koji reZe kupone, ali niti
kao radnik, koji i,ivi od subote do subote. Seljak ima duboki
korjen pro5losti i pogled u buduinost. Zato je naisretnija ona -
zemlja, koja se osniva na tem.elju selja5tva. Bogatstvo nije u
rlovcu, nego u ljubavi i po5tenju. Vi ste Vojvodani brzi na poslu
i u misli, abrzi ste svi: i MadZari i Svabe,i Srbi i Hrvati. Ali ova
na5a Vojvodina nije samo lzitnica.. Ona treba da btrde stalna i
dobra gospodarica. Nitko nije u gospodarskom pravcu udinio
toliko, kao Sto ste Vi udinili. . . ,rPoteze treba udesiti tako, da
oni cure i teku, a ne da se pre5aju<<,rekao je u financijalnom
odboru radikalski poslanik Miletii. Tako treba ila bude! Vojvo-
dani su osvjeZili radikalnu stranku, koja ima dosta dobrih ose-
bina. Vojvodanski su radikali prvi kazali: ,Ne smije se tako da-
l j e i i i . ' A k o V o j v o d i n a n e m o Z e d a p o d n e s eo v a j p o r e z ,k a k o
(e ga podnijeti Dalmacija i Hercegovina?( . . . C)snovna nastava
lnora biti u materinskom jeziku svakoga naroda. Mi nismo bar-
baril.Zato u na5oj drlavi ne treba nasilja. Ta nas je Srba, Hrva-
ta i Slovenaca 80 postotaka! Svi smo jednaki i svi imamo jedna-
ka prava. Nitko. se vi5e ne de trebati tui,iti, da uditelji vode poli-
tiku. Skola je crkva i hram, gdje su uditelji apo5toli, a ne kome-
sari. Ako oni to ne ie da budu, onda neka idu! Narod tral,i la9a-
n u a n e t e s k u P r i b i i e v i i e v t r r u k u . . . S p o r a & u mn i j e m o g a o s t v o -
302
Radi6 u Sarajevu i Dubrovniku
riti dudesa, ali je pokazao put na5e dri,avne i narodne politike.

To je dogovor, a ne kundak! Kundak ima nas duvati od lopova,
a ne da po5tene ljude predaje.lopovima. Politika sporazuma tek
je podeta... Vi ste Bunjevci tnekane du5e. Madi,ari su od Vas
htjeli mijesiti lonce, ali Vi ste saduvali svoju lijepu ikav5tinu i
svoju vjeru rimokatolidku."
U Slavonskom je Brodu 31. sijednja 1926. obavljen izbor
gradsko g zastupstva. Glasovala su 2343 iibornika, od to1a 856 za
Ifrvatsku seljadku stranku, 459 za"nezavisne radnike (komuniste),
2& a radikale, 257 za hrvatske federaliste, 160 za Samostalnu de-
mokratsku stranku, 146 za obftnidku listu, 739 za Zidovsku listu,
37 za socijaliste, a 24 za listu nezavisnih gradana. Kako se biralo
24 zastupnika, kolidnik je iznosio 97, dobila je HSS 9 mandata,
komunisti 5, radikali 3, hrvatski federalisti 3, samostalni demo-
krati 2, obrtnici I i Zidovi 1 'mandat. Radnu su veiinu sastavili
zastupnici HSS, radikali, obrtnik i Zidov, te je za firadonadelnika
izabran graditelj Tauchman, predsjednik mjesne orp,anizacije
HSS.
RADIE U SARAJEVU I DUBROVNIKU.

ttadii je kao ministar prosvjete do5ao 30. sijednja 1926.u
Saraj,evo,gdje je razgledao prosvjetne zayode. Tako je posjetio
srednje Skole, kazali5te, zemaljski muzej i zavod sv. Josipa. Su-
tradan je Radii u Sarajevu odrZao javnu skup5tinu na Rankovi-
ievom trgu pod Bistrikom. Na skup5tinu je do5lo do 15.000ljudi,
medu kojima bija5e i mnogo muslimana. SkupStinu je otvorio
prof. Hakija Hadii(,, kao predsjednik sarajevske organizacije
Hrvatske seljadke stranke. Glavni je govornik dakako bio Stle-
pan Radii. On je medu ostalim rekao i ovo: tl Bosni je po broju
najmanje Hrvata katolika; ali gdjegod je hrvatsko selo, to je
samo po5tenje. To nije samo radinost, nego i duboka svijest o
vezi s ostalim Hrvatima. Pogledajate na zemljovidnu kartu, pa
iere uvidjeti, da se Bosna naslanja n^ Slavoniju i Dalmaciju. Bo
sna ima kod kui.e bogatstvo u rudama i Sumama, ali ih izvozi na
more preko Dalmacije, a Zito kupuje u Slavoniji, Mi smo dakle
Hrvati iz Dalmacije i Slavonije obuhvatili. Bosnu u narudaj i s
lijeva i s desna. zato tkogod samo malo politidki misli, - a nije
ru5itelj nego graditeli ove nase slobode i dri,ave, - on bi morao
rei'i. da Hrvat,kada dolazi u Bosnu, nije kufera5, nego donositelj
3Ag
Radii u Sarajevu i Dubrovnii<u
one Sirine, koju daje more, i onoga sredenog veselja, koje se vidi u
Slavoniii. . . Treba. podiii bosanske gradove, koje moramo udi-
niti ognji5tima na5e prosviete i sredi5tima naSe privrede. . . Ka-
da sam danas prolazio'kroz Sarajevo, smislio sam, da bi ovaj grad
mogao biti prijestolnica naSe drLave. Sarajevo je naime najbolji
centar (srediSte) na5e drZave s prometnog i- dovjedanskoga gle-
diSta. Zato ie sve moje nastojanje biti upravljeno kulturnom po-
dizanju Sarajeva. Potrebno jg pak, da muslimani u Bosni i Her-
cegovini konadno opredijele svoju narodnost, p^ da postanu ili
Srbi ili Hrvati.
Radii je 1. veljade 1926.po5ao iz Sarujeva u Dubrovnik, da
ondje prisustvuje proslavi sv. Vlaha. Putem kroz Hercegovinu
bija5e sjajno dodekan u Mostaru i u eapljini. Radii je na kolo-
dvoru tr Mostaru odri,ao govor, u kojemu je osudio, Stb Hrvati
nemaju Ll Bosni i Hercegovini nijednoga velikoga Luparra,^ rr
Beogradu nijednoga direktora u vladinim poduzetima. >Sa svih
strana dolaze mi iz Bosne vijesti, da' mi Hrvati i ovdje niSta vi5e
nemamo, jer da smo sve izgubili. Ja sam zato i po5ao u Bosnu,
gdje sam vidio, da su hrvatski redovi sloZni, a ne uskolebani,'pa
da nije daleko das, kada ie i muslimani kao jedan dovjek biti
ondje, gdje'im nalai,e njihova velika pamet i tradicija. To ie
biti njihov spas . . . Ja mislim, da idemo u susret novim izbori-
ma z^ Naroclnu skup5tinu. Mi ih ne silimo, ali ih se i ne pla5imo.
Ako izbori budu slobodni, onda ie se u parlamentu duti i vidjeti
ona snaga, koju imamo u narodu. Onda (,e se vidjeti, Sto vri-
jedi na5e mudeni5tvo, o kbjemu se mo.qu ispisati velike knjige.
Biti u vladi, to ne znadi samo sjediti u mekanom ministarskom
Totelju, nego izvrsavati te/zak domovinski posao. Mnogi radikali
nisu dorasli, da to potpuno shvate<<.
Na Svijeinicu Z veljade je Radii odriao veliku skup$tinu
u Dubrovniku, gdje se na trgu sv. Vlaha i u okoliSnim ulicama
sabralo oko 10.000 gradana i seljaka. Na skup5tini su govorili
Stjepan Radii, ing.August Ko5utii i Josip Predavec. Radii je
medu inim rekao i ovo; oNe smijemo dozvoliti, da se kod nas
razviju prilike kao nekacla u Austro-Ugarskoj, jer narod ne smije
ostati u opreci sa drZavom, a jo5 manje dri,ava u opreci s naro-
dom. Mi Hrvati hoiemo, da se razvijamo kao Hrvati. To jesmo
i to ostajemo. Srbi su Srbi, i mi ih najvolimo, kad im kaZemb-,da
su Srbi. dim podnu >>jugovati<<, mi velimo, da su podeli ludovati,
ier se bojimo priievare. Srbi ie govoriti, da su >Jugoslaveni,.,tt
304
Radii u Sarajevu i Dutrrovnihu
ipak ie srbovati. Mi hoiemo dist radun. Oni su Srbi, a mi Hrvati.

Kada pak dode ona prava i potpuna Jugoslavija, - t. j. kada bu-
demo svi na okupu, - onda iemo kazati, da smo Jugoslavija, ali
i to samo politidki . . . Tri su stvari, u kojima ne moZemo i ne ie-
mo popustiti, jer su to naSe stvari. Prva je stvar: dovjedbnstvo,
bratstvo,'druga je stvar: seljaStvo, a treda je stvar: da se drZav-
ni novac ne rasipa, nego da se ulaip prosvjetom i privredom z^
narod... Mi smo se ujedinili zato, da napredujemo, a ne da jau-
demo i plademo. Dogodilo se dudo, da je hrvatski s-eliadkipokret
pre5ao granice Hrvatske, pa da je uhvatio korjena u Srbiji i u
Sloveniji... Mora ostati situacija, kakova je danas. Mi smo sjeli
na svoja kola i drZimo jedan dio uzda, koje su naSe. Nismo doSli
u vladu, kao trutovi u kosnicu. Mi smo stali ondje, gdje nam je
i m j e s t o . K a d a d o d e r e v i z i j a u s t a v a , , p i t a ti e m o p a m e t i i s k u -
stvo. Ne iemo uredivati ni onako, kako Zeti Pasii, ni onako, kako
Zeli Radii. Pa5ii je star, a ja sam mlad. Ne iemo voditi politiku
ni jednoga ni drugoga, nego onako, kako ju ieli narod, t. j. politi-
ku, s kojom iemo svi biti zadovoljni...
Sutradan (3. veljade 1926.) je Lr Dubrovniku proslava sv.
Vlaha obavljena svedanije nego li ikada iza svjetskog rata. Na-
rod je vei zorom hrlio u crkvu, koja je naskoro bila dupkom
puna. SluZbi bonjoj je prisustvovao i papinski nuncij Pelegrinetti,
koji je do5ao iz Beograda. Poslije svedane mise svrstala se na
trgu golema povorka, koja je prosla cijeltm Dubrovnikom. U po-
vorci je uz nuncija Pelegrinettija stupao i Stjepan Radii sa svi-
ieiom u ruci.
: Radii je poslije podne krenuo iz Dubrovnika u Konavlje,
I
kamo su ga u 4 automobila pratili neki prijatelji, medu kojima su

II
bili takoder: ing. August Kosutii, te narodni zastupnici: Rude
r,, Baiinii i F{adi,ioman. Putem su Radiia po selima dodekivali i
I
pozdravljali seljaci s hrvatskim zastavama. Radid je narodu pro-
I'
I
govorio u selu Cilipi, a skup5tinu je odriao u Grudi. On je medu
I
t
I
ostalim rekao i ovo : Mi smo Hrvati g. 1925. doZivj eli ono, Sto
I
tr
sam ja uvijek govorio: Srbi ie joste poku5ati silom. Tomu se ne
I,
tr,eba duditi, jer su iz Zagreba i Splita stalno u Beograd stizali gla-
I'
sovi: pritisnite, pa ie Hrvati popustiti!< I pritisnulo se!
I "Samo
f)o5la je obznana! Ali i to nije puno koristilo. Izgubio sam 2
f
te
il
mandata, ali sam dobio 30.000glasova viSe, nego li kod izbora g.
t.
1923.Zato se starri Pa5ii poslije izbora malo zamislio. On je isku-
F
I
t Hrvatska na mudili5tu 20
]
I
rr 305
I
I
I
i
!
I
Radikali prigovaraju Stjepanu Radidu
san i pametan dovjek. Da li je i pravedan, to ie prosuditi Bog. I

mi smo se sporazumjeli s Radikalnom stranko,m, koja je imala
svoj podetak upravo tako, kao i mi. Rekli smo radikalima: >Vi
nas moZete i morate razumjeti!< I vidite: oni su nas razumjeli.
Mi smo traiili, da hrvatski narod bude ravnopravan srpskom, pa
da Srbi budu Srbi, a Hrvati da ostanu Hrvati. Mi smo dinastiju
Karadordeviia pfiznali za narodnu. Isposlovali smo to, da ie na
proljeie biti opiinski izbori. Seljaci ie u svoje ruke dobiti svoje
opiine, a kasnije takoder kotare i oblasti. To je drLavna politika!
Inade ja i danas potpisujem sve ono, Sto sam Sovorio u opozi-
ciji. Potpisujem i sav prijaSnii svoj program osim republikan-
stva.<<
'Radii
je 4. veljade pregledao Skole i prosvjetne urede u
Dubrovniku. Sutradan je po5ao u Dubrovadku -Rijeku do Trste-
njaka, gdje je progovorio sabranom narodu. Iz Dubrovnika je
Itadii 6. veljade po5ao u eapljinu, odakle je stigao u Ljubu5ki.
Tu j e odri,ao skup5tinu, na kojoj bij-a5e10.000ljudi. Preko Imot-
skoga stiZe Radii 7. veljade u Klis, gdje je takoder odrZ,aoskup-
Stinu. Iz Splita je.'Radii otputovao 8. veljade brzovlakom u Za-
greb, kamo je stigao sutradan u jutro.
RADIKALI PRIGOVARAJU STJEPANU RADICU.

Radikali su prijekim okom gledali Radiievu agitaciju u na-
rodu. Oni su mu zamjeravali vei onu skupStinu, koju je 17.
sijednj a 1926. odrtzaou Subotici, premda ondje niie govorio pro-
tiv beogradske vlade. Radikalima bija5e krivo, Sto je Radii odr-
;zao toli uspjelu skup5tinu u Sarajevu, gdje je znatno pojadao
hrvatsku misao. Naroditu je pak ljubomornost Radii kod radi-
kala pobudio svojim skup5tinama u Dubrovniku, LjubuSkom i u
Klisu. Radikali su naime Zeljeli, da posvema prevladaju u Bosni,
Hercegovini i barem u juZnoj Dalmaciji, narodito u Dubrovniku,
gdje su bogati Srbijanci podeli kupovati kuie. Iznenadilo ih je,
5to je Radii u svojim govprima spominjao i nove izborc za Na-
rodnu skup5tinu, premda mandat narodnih zastupnika traje jo5
pune 3 godine. Radikali su nasluiivali, da Radii spominje nove
izbore zato, Sto su beogradski ylastodr5ci Radiiu i njegovim dru-
govima poni5tili mandate na osebujan nadin, koji spada u poli-
tidku povijest
306
Radikali prigovaraju Stjepanu Radiiu
O tomu su vei 2. veljate 1926. raspravljali radikalski'mini-

stri na svojoj konf.erenciji. Istoga je dana odri,ana i sjednica
radikalskoga kluba, u kojoj se ostro govorilo o Radiievom puto-
vanju. Radikalski zastupnici nisu ni govorili o proradunu, radi
dega su bili pozvani na sjednicu. Oni su rtidomice iznosili svoje
prigovore protiv Radiia, koji narodu u Bosni i Dalmaciji govori
u duhu hrvatsko$a nacijonalizma. Konstatiralo se, da postoje ne-
suglasice izmedu radikala i HSS, premda ove 2' stranke dine vla-
dinu
l:xlltH prigovori beogradskih radikala dospjeli u novine,
odgovorilo im je vodstvo HSS ovako: >Oni radikali, koji su krivo
shvatili sporazum s Hrvatskom seljadkom strankom, dilu graju
radi toga, Sto Radi(, obilazi svoje prista5e u onim krajevima, koji
su najvi5e trpjeli za svoje hrvatstvo, te u kojima vladini organi
jo5 i sada nastavliaju tihu Obznanu. Nama osporavati pravo, da
vodimo brigu o Hrvatima u Bosni, Hercegovini, Dalmaciji i u
Vojvodini, znadi isto, Sto i traiiti od radikala, da ne smiju voditi
raduna o Srbima u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji. Radli ne ide
za ustupcima, nego trai,i, da se svuda do kraja izvr5e utanadenja
spora?,uma,kako su ih usvojili radikali. Taj sporazum je uvjeto-
van time, da se prekine s nezakonitoSiu i stranadkom korupci-
jom. ZaSto se dakle zamjeta Radiiu, ako istide, da se s duhom
sporazuma ne slai,e, Sto se vi5e radikalski dinovnici u Bosni,
Flercegovini i Dalmaciji - n. pr. splitski veliki Zupan dr. Ivan
Perovii, koji je poradikaljeni Pribiieviievac, - ne mogu snai,i
u'tome, da je prestala Obznana protiv Hrvata. U eri spora-
zuma nema interesnih sfera. Zato se HSS ne ie i ne moZe nikomu
za volju odreii ma i jednoga svojega prista5e, a kamo cijele po-
krajine. Ta HSS je na pr. u Bosni i Hercegovini uz neduveni teror
ipak dobila gotovo isto' toliko izbornih kuglica, koliko i radikali,
samo Sto su na5e kuglice bile kuglice uvjerenja i Lrtava, a ne
kuglice qluZbenog aparata i Obznane. O Dalmaciji je pak suvi-
Sno i govoriti. Radikali znadu, da bi na slobodnim izborima u
Dalmaciji pro5li jedva s polovinom sada5njih mandata. Kako se
ni ne odridemo nikoga i nidega, Sto je naSe, tako traZimo i tra1rt
demo, da ravnopravnost i pravda bude jednaka za sve. Inade ie-
mo morati sa Zaljenjem konstatirati, da su glavne todke krivo
shvaiene, ali ne od nas, nego od gospode s druge strane.<<
Medutim se 4. veljade sastao Pavle.Radii s Nikolom PaSi-
iem. Sastanak je uslijedio na Pa5iievu Lglju, da bude todnije
3A7
Radikali'prigovaraju Stjepanu Radiiu
upuien u putovanje Stjepana Radiia. Isto je tako kralja informi-

rao dr. Nikola Nikii, koji je bio 7. veljade primljen u audijenciju.
Kad se pak 10. veljade u Beograd vratio Stjepan Radii, odmah je
posjetio Nikolu PaSiia, kod koga je ostao cijeli sat. lza. tog.d je
Radii rekao, da je Pasii uvidio, kako su mu krivo prikazivali
Radiievo putovanje. Pri tom je dodao: je u mojem govo-
"Bitno
ru u Sarajevu bilo, da se bosanski muslimani moraju konadno
opredijeliti za. Hrvate ili za Srbe. Jugoslavenstvo to je jedan
Svindl (varka), kojim se kod nas koriste svi anacijonalni ele-
rnenti. Nema direktnog prijelaza a Jugoslavenstvo. Mi smo Srbi,
Hrvati i Slovenci, pa je to jedini pu| kojim se treba opredijeliti.
U interesu je cijele dri,ave, da se, Bosna i Hercegovina kulturno
i ekonomski ojadaju. U Hercegovini sam vidio toliko sirotinje
i nezaslu:zenebijede."
Pa5ii je 12. veljade po5ao u dvor, gdje je kralju .u poduljoj
audijenciji prikazao politidki polol,aj. Zatim je 13. veljade po-
zvao sve ministre na sjednicu,.u kojoj je Radii izjasnio svoje
govore na putovanju po B.osni, Heroegovini i Dalmaciji. Mini-
starski je savjet iza toga objavio, da je situacija u
"potitidka
vladi posve regulirana, pa da vlada mol,e nesmetano nastaviti
politiku, koju je do sada vodila. Sto'se pak tide lidnih momenata
Stjepana Radiia obzirom na ministre BoZu Maksimoviia i dra
: M.ilana Stojadinoviia, ovi se mop,n raspraviti i izvan kabineta.
Sve su dakle nesuglasice uklonjene, te su u vladi nastupili posve
normalni odno6aji. Podjedno' je ministarski savjet odludio, da se
ima objaviti tekst sporazuma, Sto Ea je Radikalna stranka 14.
srpnja 1925.sklopila s Hrvatskom s.eljadkom strankom...
Predsjednik je radikalskoga kluba Ljuba Zivkovic 16. \,e-
ljade 1926. novinarima objavio tekst taga sporazuma.'sutradan
je o tomu sporazumu govorio u Narodnoj skupStini Stjepan
Radii, koji je medu ostalim rekao i ovo:.rrVidovdanski se ustav
na prvi mah dini centralistidki, ali ipak to nije. On j.e zaista jedin-
stven ustav, jer je unitaristidki, a ipak nije centralistidki. Treba
da se sa Srbim a izmirimo, i to ne samo kao ljudi, nego kao pravit
bra(,a, jer je do5ao momenat, da iemo i mi i oni propasti i stra-
dati . . . Kad imamo narodnu drZavu ,i narodnu dinastiju, ond a, ie
naSa specijalna politika nuzSredna stvar. NaSa je HSS do5la, da
se primi pozitivnoga rada, ako joj to bude moguie. lvli smo Hr-
vati kroz 75 godina bili u opoziciji. Ja sam kazao, da - ako iemo
i nadalje ostati u opoziciji,. mi iemo se oduditi od stvaranja,
308
Afera, Rade Paiica
jer iemo se nauditi samo p.rigovarati. Tako iemo mi naskoro

biti nesposobni.za vladanje, a to je opasno za stranku. Vidjeli
ste, da - gdjegod se pojavimo, svagdje nas dodekujir kao
prave predstavnike upravo zato, Sto smo napravili ovaj spora-
zum... Mi sada sprovodimo.svoj seljadki program, koji je u bit-
nosti i program Radikalne strankd. Ne perhoresciramo ni jugo-
slavenstvo. Mi to ne zabacuje,mo,mi se jugoslavenstvu ne izrugu-
jemo, jer je to jedan politidki ideal i program. Tu je ustav, tu je
volja i,ivih ljudi. Medunarodnim je pravom priznato, da je kra-
ljevina Srber,Hrvata i Slovenaca, i mi smo pregovarali na ustav-
nom temelju.<
Pribiievii je 2L veljade 1926. odr:zaoskup5tinu Samostalne
demokratske stranke u Sarajevu. Govorio je i o sporazumu Ra-
dikalne stranke s Hrvatskom seljadkom strankom, pa je medu
inim rekao i ovo: rKada su bili vodeni pregovori s Radiiem, onda
je Pa3ii meni saopiio, da se razgoyara; ali mi je rekao: >>Nemojte
se bojati! Bilo bi nemoralno i nepo5teno, da mi bez vas napravi-
mo nekakav sporazvm s Radiievcima.<<Zato sam ja mirno pratio
razgovore izmedu radikala i Radiievaca. Ta znao siim, da se s
nama ne moZe sklopiti sporazum, jer mi ne iemo sporazuma s iz-
dajnicima. Pa5ii je u klubu rekao, da bi samostalni demokrati
morali biti neka kontrola i rezerva radikala; ali to nikako ne
odgovara njihovom temperamentu, jer su oni horci u prvim rerlo
t'inta.,.
AFERA RADE PASICA.

Nato ie u Radikalnoi stranci izbio Zestok sukob iTmgrlu
Nikole Pa5iia i Ljube Jovanoviia. Povoda mu dade dlanak, Sto
ga je 22. veljade 1926. u beogradskim ,rNovostima< prioiio' dr.
-.trgovine
Dragi5a Stojadinovii in5pektor ministarstva i indu-
strije. U tom se dlanku Stojadinovii oborio na R a du P a 5 i(,a',
sina predsjednika vlade, jer da o5teiuje dr7,avu. Tu se medu
ostalim pi5e: rrZa g. Radu Pa5iia nije bilo ustava, nije bilo zako-
na niti vlasti, da-ga uputi, nekar vodi raduna o ddZnosti prema
dri.avi. Na odigled je' cijeloga svijeta g. Rade Pa5ii zaradivao
basnoslovne sume, kupovao kuie' i nakit i mijenjao automobile.
I nitko se nije na5ao, da Ea zapita, odakle hjemu taj novac, na
koji nadin on dolazi do njega, pa da li je radnja, koju on vodi, u
saglasnosti sa zakonima zemlje. Jer nije'pravo po5tene poreskd
309
Afera Rade PaSida
obvezanike vezati za gu5u i oduzimati im skoro 'cijelu Bodi5nju

zaradu za poreze, a njega (R. P.) pustiti, da godinama ne daje ni
pare zbog toga, Sto je uglednoga roda. U podetku ove godine do-
bio sam uvjerenje beogradskog poreskog odjeljenja ;lod brojem
89.666,da g. Rade Pa5ii ne plaia ni aspre poreza. Poreske su vla-
sti pretresle sve svoje knjige, da pronadu ma koji plnieni porez,
ali uzalud. A zna se, da u ovoj naSoj zemlji - osim nemoinih
staraca od preko 60 godina, vojnika i robija3a - svi su drugi
duZni pla(,ati porez. G. Rade Pa5ii niti je starac niti vojnik, ^
nije ni robijaS, vei sin predsjednika vlade, posrednik i sopst,re-
nik (vlasnik) bezbrojnih rudnih polja i bogatstva ove zemljel<
Dalje iznosi Stojadinovii u svojem dlanku, da Rade Pa5ii radi
to1a, Sto nije prijavio porez, ima prema poreskim zakonima (ob-
zirom na duZnu svotu porcza) sada platiti oko 30 milijuna dinara.
Jedna treiina ove svote pripada po zakonu onomu, tko je to pri-
iavio. Prema tomu ima Dragi5a Stojadinovii od spomenutih 30
milijuna dobiti 10 milijuna dinara, kojih se on odride u korist
invalida i siromaSnih daka.
Ova je afera stvorila veliku uzbunu u Radikalnoj stranci,
jer je DragiSa Stojadinovii bio zet Ljube Jovanoviia, potpred-
sjednika Radikalne stranke. Radi toga je Nikola Pa5ii zamrzio
Ljubu Jovanoviia, te je odludio, da ga iskljuE\ iz Radikalne stran-
ke, premda je medu radikalima vladalo mnijenje, da je Ljuba
Jovanovii jedini intelektu alac, koji bi kao politidar s velikim
iskustvom mogao zamijeniti Pa5iia u sludaju njegove smrti ili
odstupa radi starosti. PaSii je svojem sinu Radi dao podatke,
kojima je 23. oi,ujka 1926. u beogradskoj napao dast
"Politici"
Ljube Jovanoviia. To je ponukalo Ljubu Jovanovi(,a, da na sjed-
nici Radikalne stranke 24. aZujka otkloni svoje sudjelovanje kod
proslave 80. godi5njice Nikole Pa5iia. Pod.iedno je izjavio, da je
iaazivanjem Rade PaSiia stavljen pred dilemu, da ili Suti ili da
mu odgovori; kako bi pak u svojem odgovoru morad otkrivati
driavne tajne, odludio se za Sutnju.
.Opozicija je odludila, da aferu PaSiieva sina upotrijebi za
obaranje vlade. Zato ie 24. olujka predsjedni5tvu Narodne skup-
Stine predala interpelaciju, koju su potpisali svi dlanovi Davido-
viieve demokratske stranke, te bosanski muslimani, zernljorid-
nici i Slovenci. Podetak ove interpelacije glasio je ovako:
je stvar, da na5a drL,ava sve svoje nabavke
"Poznata
drZavne i vojne - plaia za 30 do 100 postotaka skupljei nego li
310
Odlazak Nikole Pa5iia s vlasti
privatna lica. Glavni je uzrok tomu, Sto drxzavnenabavke sluZe

kao izvor bogaienja ditavom nizu posrednika, koji se pojavljuju
ili prilikom njihova zakljudenja ili prilikom naplate potraL,ivania
za ove isporudene nabavke. Ovi su posrednici u vezi s politidkim
ljudima, te - blagodareii nedozvoljenim utjecajima - svr5avaju
poslove u korist pojedinih firma. Na taj nadin poskupljuju ti
posrednici sve dri,avne nabavke bez razlike. MoZe se radunati,
da nabavke stoje drlavu mnogobrojne milijune dinara viSe,'nego
li bi inade bile plaieno, i to zbog toga, Sto se mora provizija dati
posrednicima i njihovim pomagadima. U javnosti - a jo5 viSe
u krugu drZavnih liferanata. , stedeno je uvjerenje, da na delu
posrednika za nabavke stoji g. Radomir N. Pa5ii, sin dana5njega
predsjednika vlade. Vjeruje se, da on ima monopolisani polo7,ai,
pa da je pri svakoi veioj nabavci potrebnar njegova intervencija,
za koju se mora platiti naroditi tribut. Do sada su mnogo puta
i u javnosti i kod suda povedene tuZbe, da Itadomir N. Pa3ii sa
ditavim nizom nilih senzala, koji mu dostavljaju poslove za in-
tervenciju, nemilosrdno eksploati5e taj svoj povla3teni polo*ai
na Stetu drZavnih interesa i drZavnog ugleda. Samo zbog ovih
intervencija plaiaju se dr:zavnenabavke skuplje."
Iza toga se u interpelaciji nabrajajs razni sludajevi, u koji-
ma je Rade Pa5ii intervencijom zasluiio milijune dinara u ime
q;voje provizije, a zatim se kai,e: ,Izvjesne pojave daju Narodnoj
skupStini p?avo, da u interesu javnoga morala, ugleda naSe zem-
lje i drlavnog dostojanstva posveti najveiu patnju dinjenicama,
koje svojom pojavom mogu ugroziti i konsolidaciju drZave i nje-
zin pravilan razvitak<. Zatim se niZe 5 todaka same interpelacije,
za koju opozicija >>trai,ine samo hitni pretres u Narodnoj"skup-
Stini, nego i anketu, koja ie ispita.ti posredovanje prilikom dr-
V.avnihnabavaka, zbog kojih je kompromitovan ugled na5e zem-
lje". Fosebnu je interpelaciju o Radi PaSiiu podnijela Samostalna
demokratska stranka.
ODLAZ,AK NIKOLE PASICA S VLASTI.

Nato je medu samim radikalima prevladalo mi6ljenje, da
se Nikola PaSii.mora povuii s poloZaja predsjednika vlade. Uza-
lud je u Beograd do5ao Aca Stanojevii, da izgladi spor izmedtr
Nikole PaSiia i Ljube Jovanoviia. Stanojevici je'tom prigodom
opazio, da treba izmijeniti i predsjednika radikalskola kluba, jer
31r
Odlazak Nikole PaSida s vlasti
.ie sada3nji predsjednik Ljuba Zivkovii postao nemogui kao do-

vjek bez takta.
U Narodnoj skup5tini od 30. o:zujka 1926.primljen je dri,av-
ni proradun sa 186 protiv 90 glasova. Nato je predsjednik Naro-
dne skup5tine Marko Trifkovii izjav\o, da Narodnu skup5tinu
odgada do 5. svibnja radi toga, Sto ie u meduvremenu biti kato-
lidki Uskrs, muslimanski Bajram i grdkoistodni Uskrs. Trifkovii
je to udinio po ,L,elji Nikole Pa5iia,:.koji je :zelio odgadanjem
Narodne skup5tine izbjedi tomu, d; se afera njegova sina nc
raspravlja pred parlamentom. Podjedno je Pa5ii i,elio dobiti vre-
mena, da unutar Radikalne stranke obraduna s Ljubom Jovano-
viiem i s njegovim'prista5ama.
Ipak se Nikola Pa5ii u svojoj nadi prevario. On je upravo
s tim odlaganjem Narodne'skup5tine stvorio takvo raspoloZenje,
da je politidka kriza, koju je mislio odgoditi, nenadano izbila svom
silom. Protiv toli duge odgode Narodne skup5tine ustade cijela
opozicija, kojoj se prikljudila i Hn'atska seljadka stranka. Radii
.ie"dapade 31. o:zujka zatrai)o audijenciju, te je kralju ruzlo:zio
potrebu, da se Narodna skup5tina sastane vei 8. travnja, t. j.
odmah iza katolidkog Uskrsa. Sutradan je pak Radii na j avtcr
Pa5iiu, da 6,e'svi ministri HSS odmah dati ostavku, ako PaSii
ost'ane kod toli duge odgode Narodne skup5tine. lJz to ie HSS
zafiaZilu da se odmah u Narodnoj skupstini uzme u pretres inter-
pelacija, koju je podnijela opozicija. .
Konadno je Nikola PaSii uvidio, da je kucnuo das, kada se
mora povuii s vodstva drZavne politike. On je 4. travnja 1926.
kralju podnio ostavku svoje vlade. Sutradan je Rade Pa3ii naglo
otputovao iz Beograda na otok Krf. Krali je saslu5ao predsjed-
nike pojedinih politidkih stranaka. Zatim je 7. travnja Nikoli
Uzunoviiu povjerio mandat za sastav nove vlade, koja ie pro-
duliti politiku sporazuma izmedu Srba, Hrvata i Slovenaca.
Sutradan (8. travnja) je Uzunovii sastavio vladu od dlano-
va Radikalne stranke i Hrvatske selj adke stranke. Ministrom
pravde postade Marko Duridii, m. vanj skih posala dr. Momdilo
Nindii, m. unutra5njih djela Boi,a Maksimovii, m. trgovinb dr.
Irlan Krajad, m. prosyjete Stjepan Radii, m. za izjddna(,enje za-
kona dr. Milan Sr5kii, m. gradeviqa Milorad Vujidii, m. vjera
MiSa Trifunovii, m. agrarne reforme Pavle Radii, m. socijalne
politike Milan Simonovii, m. po5ta dr. Benjamin Superina, m-
saobraiaja Krsta Miletii, m. poljoprivrede i voda Vasa Jovano-
312
Stjepan Radii ispao iz vlade
vii, m. Suma i ruda dr. Nikola Nikii, m. zdravlja dr. Slavko Mile-
tiri, m. vojske i mornarice general DuSan Trifunovii, a zamjeni-
kom ministra financija Nikola Uzunovii.
STJEPAN RADIE ISPAO IZ VLADE.

Radikalima bija5e krivo, Sto je njihov predsjednik Nikola
P'a5ii ispao iz nove vlade, u kojoj je i nadalje ostao Stiepan
Radii, predsjednik HSS. JoS vi5e ih je zaboljelo, Sto je Radii 11.
travnja 1926.odri,ao u Pakracu veliku skup5tinu, na kojoj se obo-
rio na radikale. imamo u zagrebadkoj L,eljeznidkoj direkciji
-- a i u Sarajevu"Mi- ljudi, koji zlorabe svoj visoki poloiai, pa ne
Caju radnicima plaie, dok se ne upiSu u Radikalnu strankU<,
Radii se pohvalio, da je maknuo ministra financija dra Milana
Stojadinoviia, jer da su ,rdrZavne financije tako uredene, da di-
tavi kra jevi izgledaju, kao da dr:zavanema srca, nego da je tamo
vukodlak, neman, neka provalija, neka prokleta jama, iz koje
kada Sto ude - nikada niSta ne izaderr.
Radii je na toj skup5tini u Pakracu kritizirao i ministra sa-
obraiaja Krstu Miletiia, koji je radi toga odmah sutradan Pod:
nio ostavku s ovim obrazloZenjem: >'LJ dana6njoj >Politici< je
saopieno, da je Stjepan Radii, ministar prosvjete, na zboru u
Pakracu izmedu ostaloga rekao i slijedeie: ,Ako se ne popravi
saobraiaj, ako se bude u Zagrebu svakoga mjeseca kralo po 6e-
tiri hiljade tona ugljena, to je 32 milijuna kruna, kako je usta-
novio Krsta Mil'etii, kojega kao da se to ni5ta ne tide; ali ako se
to ne popravi, ne ie biti ministar saobradaja. To je jasno. Tako
je radeno bez njegove volje, u njegovom odsustvu; ali ako on
ne zna nalina, da se to otkloni, onda mu nema mjesta.o Ordinar-
na je lai,, da se ma Sta od ovoga desilo za vrijeme, otkako sam ja
ministar saobraiaja. Kako ove rijedi, koje je iziavio jedan aktiv-
ni ministar, sadrZavaju klevete i uvrede, preko kojih ja ne mogu
i ne iu da priiedem, to mi je dast zamoliti Vas, g. predsjednide,
da mi izvolite uvaZiti ostavku na polo iaju ministarstva saobra-
(aia,jer ja ne Zelim da vi5e budem u prilici, da s ovakvom jednom
bitangom i vucibatinom sjedim za istim stolom. Krsta Miletii,
ministar saobraiaja.,.
Kralj je 13. travnja uvalio ostavku Krste Miletiia, te je nje-
.rlovim nasljednikom imenovao Vasu Jovanoviia, koji je postao
i zamjenikom ministra poljoprivrede. Istoga je dana popunjeno
i ministarstvo financija, koje je zapalo'dra Ninka Periia.
313
Stjepan Radid ispao iz vlade
Sutradan je radikalski klub zatrai,io, da se iz [Jzunoviieve

vlade povude i Stjepan Radii. O tom su zahtjevu raspravljali
ministri i podsekretari Hrvatske seljadke stranke, te su zaklju-
dili, da ie se cijela HSS solidarisati sa Stjepanom Radiiem, ako
radikali ne povuku svoj zahtjev. Tako je do5lo do preloma iz-
'medu
radikala i Hrvatske seljadke stranke, Sto je vladu dovelo
u novu krizu.
Uzunoviiu je po5lo za rukom, da za ostanak u vladi predo-
bije dra Nikolu Nikiia i dra Benjamina Superinu. Nato je Uzu-
novii 15. travnja 1926. kralju podnio ostavku cijeloga svojega
kabineta. Istodobno je podnio i novu vladinu listu, koju je krali
primio. Nova je vlada izmijenjena u toliko, Sto su iz nje ispali
ministri: Stjepan Radii, dr. Ivan Kraiad i Pavle Radii, te svi
dr:zavni pojsekretari. Ministrom prosvjete postade MiSa Trifu-
novid, koji ie ujedno vr5iti poslove ministra vjere. Jednako (e
dr. Superina uz po5te i brzojave upravljati ministarstvom aB,rar-
ne reforme, a dr. Niki(, uz rude i Sume upravljati ministarstvom
trgovine.
Radii je odmah 15. travnja izjavio, da su se dr. Nikid i dr.
Superina >svojim postupkom sami iskljudili iz Hrvatske seljadke
stranke<. Radikali su dri,ali, da ie dra Nikiia i dra Superinu sli-
jediti 20 do 25 narcdnih zastupnika HSS. Zato su bili razo(arani,
kada sti doznali, da se dru Nikiiu i dru Superini prikljudi5e sa-
mo dr. Ivan Londarevii, Tomo Kovadevii, Ivan Badmaga, Ivan
Caldarevii i Stjepan Klaii. Tako se od HSS odijelilo samo 7 na-
roinih zastupnika. Oni su 17. travnja osnovali i .poseban klub,
kojemu je Tomo Kovadeviri bio predsjednik, a dr. Ivan Londare-
vii tajnik.
Medutim je Stjepan Radii pozvao narodne zastupnike HSS,
da 22. travnja 1926. dodu na sjednicu u Zageb. Njegovu se po-
zivu odazvalo 47 zastupnika osobno, a 4 pismeno. Zastupnici su
odglasali predsjedniku Radiiu >rsvoje potpuno i neogranideno
povjerenj€.., te su mLl ,rdali posve slobodne ruke u vodenju poli-
tike narodnoga sporazuma za provedbu te politike u parlamenttt
i u suzbijanju korupcije."
Radiiev je uspjeh na toj sjednici zastupnika Hrvatske se-
ljadke'stranke imao vaine posljedice. lJzunovii je naime uvidio,
da bez Radiia nema vlada potrebitu veiinu u Narodnoj skup-
Stini. Posredovanjem Tome Kovadeviia do5lo je vei 27. travnia
do povratka disidenata .u HSS. Nato je 28. travnja u Beograd
314
'Sukob
Ljube Jovanovida s Pa5idenr.
do5ao Stjepan Radii, koji je pregovarao s [Jzunoviiem. Njima je

uspjelo uklonuti sve zapreke. te je obnovljena koalicija HSS s
Radikalnom strankom. Radii nije tra1io, da on bude ministar.
Mjesto njega je 30. travnja u novu lJzunovidevu vladu uni5ao
Ivan Fucelj, koji je preuzeo ministarstvo poljoprivrede I voda.
Uz to je Hrvatska seljadka stranka dobila 4 ministarstva i 4 pod-
sekretara. Nikii je ostao ministrom Suma i ruda, a Superina m.
po5ta i brzojava, dok je dr. Ivan Krajad imenovan m. trgovine,
a Pavle Radii m. agrarne reforme. Podsekretarima s punim pra-
vom djelatnosti postado5e: Josip Pasarii u ministarstvu prosvie-
t€, ing. August Ko6utii u m. saobraiaju, dr. h'an Pernar u m.
unutra5njih djela i Mirko Neudorfer u m. financija.
.
SUKOB LJUBE JOVANOVICA S PASIEEM.
Medutim je 26. travnja 1926. do5lo do obraduna izmedu
Nikole Pa5iia i Ljube Javonoviia na sjednici Sire€a glavnoga
odbora Radikalne stranke. Pa5ii je u dugom govoru optuZio Lju-
bu Jovanoviia, kojemu je medu inim. predbacio, da koketira s
federalistima. Jovanovii j e PaSiiu odgovorio : j e udinio i
"Tko
potpisao pakt u Zenevi? (Tu cilja na Pa5iia, koji je u Zenevi 9.
studenoga 1918. pristao na dualistidko uredenje dri,ave Srba,
Hrvata i Slovenaea).A tko je proglasio jedinstvo dri,ave? Ne iu
da se hvalim, ali jedinstvo su stvorili: Ljuba Jovanovii, dr. Nin-
dii i Dra5kovii. Tko je sastavio kraljev manifest od 1. prosinca
1918.,u kojem nisu federalisti mogli naii nijedne todke, koja bi
mogla govoriti za njih. Tko €a je napisao? To sam bio ja! Tko
li je izradio glavne odredbe Vidovdanskog uStava? Tko ie g. Sto-
iana Protiia spredavao, da do kraia provede svoj program o
diobi na5e kraljevine na sedam pokrajina? Tko li je sastavio
razne proklamacije Radikalne stranke na narod Srba, Hrvata i
Slovenaca,pod kojima se uvijek vje5alo ime g.Pa5iia? Sve je to
udinio Ljuba Jovanovii." Odgovor je zavr5io rijedima: oAko ne
ie glavni odbor prodistiti korupci'iu, onda ie ju prodistiti drugi
faktori. A glavnu ie rijed u tome voditi narod...
Kako je Pa5ii izjavio, da Ljuba Jovanovii ne moZe biti dlan
glavnog odbora Radikalne stranke, a niti dlan radikalnoga kluba
u Narodnoj skup5tini, pristupilo se glasovanju. Ustanovilo s€,
da je p'risutan 7l dlan glavnog odbora; prema pravilima treba da
za iskljudenje glasaju dvije treiine, dakle najmanje 47 dlanova.
315
'Borba protiv korupeije
Pa5ii i Jovanovii - kao interesirane stranke - nisu glasovali, a

od preostalih 69 dlanova glasovalo je 46 za iskljudenje. Radi toga
se pravo nije moglo ustanoviti, da li je Ljuba Jovanovii zaista
iskljuden iz Radikalne stranke. Medu njegove su prista5e spadali
rninistri Vujidii i MiSo Trifunovii.' Uz Pa5iia pristado5e ministri
Marko Duridii, Vasa Jovanovii, Milan Simonovii i dr. Slavko
Miletii, dok su neutralni bili ministri: Nikola LJzunovii, Boi,a
Maksimovii, dr. Momdilo Nindii i dr. Mitan Sr5kii.
Govorilo se, da uz Liubu Jovanoviia prist aje 27 radikalnih
zastupnika, medu kojima se nalazi i 12 zastupnika iz Voivodine.
Da se PaSicu ptui,i barem neka zadovolj5tina, izabran je 5. svi-
bnja 1926. za predsjednika kluba radikalnih zastupnika mjesto
Ljube Zivkoviia, koji je dobrovoljno odstupio. No zato je Lju-
ba Jovanovie 4. svibnja 1926. klubu narodnih zastupnika uputi<r
prosvjed, u kojem medu ostalim kai,e: >Prema meni je g, Nikola
Pa5ii udinio ditav niz nepravda i nezakonitosti, koje su protivne
nadelima pravde i pozitivnim propisima statuta Narodne radi-
kalne stranke. Glavni je odbor Narodne radikalne stranke pre-
koradio djelokrug,paje nenadlelno odludivao o prijedlogu N. Pa-
Siia, jer je o tomu mogao odluditi samo poslanidki klub. Ja .sam
u pravu odekivati, da mi radikalski poslanidki klub dade dostoj-
no zadovoljenje. Dok to ne bude bilo, ja ne iu moii na klubske
sjednice dolaziti i na njima sudjelovati u radu...
BORBA PROTIV KORUPCIJE.

Radi<1je 12. svibnja 1926. od,rtao velike skup5tine Hrvatske
seljadkb stranke u Novoj Gradi5ki i u PoZegi. Tu se on u svojim
govoiima o5tro oborio na. korupciju, koja vlada u Beogradu, et
'koju vode'neki radikali, narodito Rade PaSii. Sutradan ie oprvo-
stepeni varo5ki sud.. u Beogradu na tuZbu Dragi5e Stojadinoviie
osudio Radu Pa5iia radi klevete'na I godinu i 3 mjeseca zatvora,
te na globu od 25.000 dinara.
Na sjednici Narodne skup5tine 14. svibnja 1926. do5le su
na dnevni red interpelacije o korupciji Rade Pa5iia. Najprije je
proditagra Davidoviieva interpel acija, koju su podnij eli demo-
krati, Slovenci, zemljoradnici i bosanski muslimani, a zatim in-
terpelacije dra Grisogona u ime Samobtalne demokratske stran-
ke. Rasprava je bila veoma burna, a potrajala je cijeli dan do
ponoii. Nato je dr. Jovan Radonjii u ime radikalskoga kluba
316
Borba protiv korupcije
predloZio; da se preko interpelacija prijede na dnevni red, jer d:t

ie vlada poduzeti sve mjere zu suzbijanje korupcije. U ime kluba
Hrvatske seljadke stranke predloLio je dr. Stanko Sibenik, neka
se pozove vlada, da u roku od mjesec dana podnese Narodnoj
skup5tini zakonsku osnoyu o suzbijanju korupcije; uz to ndka se
izaberc anketni odbor od 2l dlana (9 radikala, 4 od HSS i 8 od
opozicije), koji ie ispitati sve korumptirane dine, kako su iznese-
ni u Narodnoj skup5tini tedajem ove rasprave ili budu izneSeni
putem daljnjih interpelacija<. Uzunovii je u ime vlade izjavio
da prihvaia Radonjiiev prijedlog, s kojim vei,e glasovanje po-
vjerenja sada5njoj vladi. Glasovalo se poimenidno, a glasovanje
je zavrsenou I sat i 15 dasova iza ponoii. Tada je predsjednik
Marko Trifkovii proglasio, da je za Sibenikov prijedlog glaso-
valo 150, a za Radonjiiev samo 127 zastupnika.
Uz Ljubu Jovanoviia ustego5e se od glasanja njegovi pri-
sta5e, poimence: Velja Vukiievii, Svetozar Stankovii, Milan To-
mii, Dimitrije Popovii, Bela Strilii, Vasilije Trbii, Vlajko Kocii
i Joca LaloSevii. Njima se 15. svibnja pridruZi5e Jovan Altiparma-
kovii i Ljul",a Milju5evid, te je ovih l0 radikala osnovalo pose-
ban svoj >>Radikalskiklub.., istupivSi iz >kltrba Narodne radikalne
stranke.<
lJzunovii je kralju 15. svibnja 1926. podnio ostavku svoje
vlade. Kralj mu je dao mandat za sastav nove vlade. Nato su
podeli pregovori izmedu radikala i Davidovidevih demokrata.
(irupa onih demokrata, koje su predvodili Voja Marinkovii, Ko-
sta Timotijevii i Kosta Kumanudi bijahLr zB. ulaz u vladu. Tomu
se protivila grupa dra Voje Veljkoviia, Pregovori su prekinuti
17. svibnja, kad je obnovljena koalicija radikala i Hrvatske se-
seljad.kestranke. Radii je pristao na zahtjev radikala, da iz vlade
ispadne njegov sinovao Pavle Radii, mjesto kojega je ministrom
agrarne reforme postao dr. Stanko Sibenik.
U Dalmaciji su 16 svibnja 1926. obavljeni izbori gradskih
i opiinskih zastupstva, uz veliko sudjelovanjs izbornika. U Spli-
tu su radnici dobili 1367 glasova, gradanski blok 1249, hrvatski
federalisti 1177,Hrvatska seljadka stranka 97t, Samostalni demo-
krati 554, a pudka stranka 250. U Sibeniku je Elasovalo ffi30 iz-
bornika, od toga 2867 za HSS, 2561 za blok radikala, demokrata
i zemljoradnika, a 6(12za Hrvatsku pudku stranku. U Dubrovni-
ku su 1343 izbornika glasovala za HSS, 546 za radikale, 285 za
radnike i seljake, 266 za nezavisne .Hrvate,, 180 za Dau.idoviieve
3t7
Dvije skupStine u Somboru
demokrate, 100 za samostalne demokrate, a 50 za hrvatske repu-

blikance. U Kotoru je HSS dobila 7 vijeinika, radikali 6, nezavi-
sni Hrvati 3, a radnici I vijeinika. Hrvatske rodoljubne stranke
dobi5e veiinu gradskih zastupnika u Splitu, Sibeniku, Dubrovni-
ku i Kotoru. Srbi su od 66 opiina prevladali u 7, a Hrvati u 59.
DVIJE SKUPSTINE U SOIVIBORU.

MadLari u Somboru.stupi5e u Hrvatsku seljadku stranku.
Oni su' pozvali Stjepana Radiia, neka dode u Sombor, pa neka
tu odrZi javnu skup5tinu HSS. Radii se tomu pozivu odazvao, te
je na duhovski ponedjeljak 24. svibnja 1926. do5ao u Sombor.
Radiia su pratili narodni zastupnici Pavle Radii, dr. Ivan Pernar,
dr. Ljudevit KeZman, Tuna Babii i Josip Zagorac. SkupStina je
odri,ana na velikom trgu pred gradskom vijeinicom, gdje se sa-
bralo 6000 ljudi. Pa5iievi radikali i Pribiievidevi samostal-
ni demokrati poduze5e korake, da osujete ovu skup5tinu. U tu
svrhu dopremi5e u Sombor iz okoli5nih sela mnogobrojne srpske
dobrovoljcq, koje su predvodili Pa5iievi ,rsrnaovci<orjunaii<. Ovi su jo5 prije podetka skup5tine vikali protiv Hr-
vata i Madi,ara, te protiv Radiia i HSS. Kada je pak Palic otvo-
rio skup5tinu, podigo5e Srbi silnu buku. Jedan se dobrovolj ac
gurao prema Stjepanu Radiiu, ali ga zaustavi5e seljaci, koji srl
ga predali redarstvu. Tu je pretralen, te mu je u dZepu'nadeno
veliko jaje, radi tega je uap5en. Radi neprekidne vike dade dr.
Fernar kao drL,avni podsekretar dozvatr oruZnike i redare na
konjima. Ovi su ispraznili veii diq trga, na5to je podeo govoriti
Stjepan Radii, premda je jo5 uvijek t.rajala vika. Iza Radiia je
govorio dr. Ivan Dek, biv5i predsjednik bunj evadko-Sokadke
stranke. On je izjavio, da je ta stranka na svojem posljednjem
izboru primila rezoluciju, kojom pristupa u Hrvatsku seljadku
stranku. Jo5te su govorili Pavle Radii, dr. KeZman, Babii i Za'
gora,c. Kad je Palii zakljudio skup5tinu, te je Radii sa svojom
pratnjom po5ao u hotel na priredeni banket, ostade na trgu oko
500 ljudi, kojima su govorili Pera Idu5ki, predsjednik Pa5ideve
radikalske organizacije, te odvjetnik dr. Jerkovii, voda Pribiie-
viievih samostalnih demokrata. Tom su prigodom Srbi klicali:
>rZivio Slavko Mihii!< Time su se poistovjetili s Mihiiem, koji
ie 23. svibnja do5ao iz Novoga Sada u Staru Pazo+runa Radidevu
skup5tinu, te je ondje htio na Radila baciti bombu, ali je taj po-
318
Dvije skup5tine u Somboru
ku5aj sprijeden. Redarstvo je ustanovilo, da je Mihii rodom iz

Stoca u Hercegovini, a vjere je grdko-istodne.
Pa5iievi su radikali odludili osvetiti se Da'vidoviievim de-
mokratima radi toga, Sto su aferom Rade Pa5iia tako Zestoko
pogodili Nikolu Pa5iia. Zato su naumili interpelacijama u Na-
rodnoj skup5tini oblatiti istaknutije demokrate, a povrh tog.a izna-
Sati primjere korupcije, koju su podinili demokratski ministri.
Akcija protiv korupcije ima se tako razvodniti, da po moguino-
sti Sto vi5e izblijede afere Rade Pa5iia.
Radikali su prve takve interpelacije podnijeli 25. svibnja
1926. predsjedniku Narodne skup5tine protiv Riste Jojiia i dra
Koste Kumanudija, Jojii je navodno kao ministar socijalne poli-
tike o5tetio drZavu time, Sto je iz Rumunjske g. 1920, nabavio
benzit i maSinsko ulje uz odvi5e visoke cijene. Kuriranudi je pak
kao ministar financija g. 1922. ostavio ptazfie drZavne blagajne,
premda je u nje g. l92l. i 1922. iz likvidacijone mase Austro-
ugarske banke uni5lo 24,665.0(n zlatnih kruna, a g. 1922. je drlava
primila 12,168.000dolara od zakljudenoga zajma sa bankom Bleer
et Comp. Kumanudi je naVodno prodao dolare,i zlatme krirne da-
Ieko ispod njihove vrijednosti, dime je o5tetio drL,avu.
Da se todno proude sve podinjene korupcije, predloi,ila je
vladina veiina, da se izabere poseban anketni odbor od 2l dlana.
Taj ie odbor imati zadadu, da u roku od 6 mjeseci ispita sve
konkretne sludajeve, koje ie predsjedniStvu Narodne skup5tine
podnijeti barem 25 narodnih zastupnika. Anketni odbor ima pro-
uditi pitanje korupcije i spremiti gradu za poseban zakon protiv
korupcij e.
O tom se prijedlogu raspravljalo u sjednici Narodpe skup-
Stine 27. svibnja 1926. Tada je prijedlog primljen sa 156 protiv
80 glasova. Sutradan je u taj anketni odbor izabrano 9 radikala, 4
dlana Hrvatske seljadke stranke, 2 Davidoviieva demokrata, 2
samostalna demokrata, zatim po I dlan zemljoradnidke, musli-
manske i Slovenske ljudske stranke, te I dlan grupe Ljube Jova-
noviia.
U nedjelju 30. svibnja 1926. odri,ane su 4 javne politidke
skup5tine. Radii je govorio na skup5tinama HSS u Klanjcu i
Pregradi; Davidovii, Koro5ec i Joca Jovanovii na velikoj skup-
Stini >>UdruZeneopozicije< u Ljubljani, a Ljuba Jovanovii na
skup5tini u Sornboru, gdje su osim Srba bili prisutni brojni bu-
njevadki Hrvati, p& i dosta velik broj Madlara i Nijemaca. Tu
31e
Raskol u Hrvatskoj seljadkoj stranci
je Ljuba Jovanovie kritizirao rad u drZavi i u Radikalnoj stranci,

pa je medu inim rekao: >Pa5ii uopie nije imao pravih suradnika.
On ima oko sebe ljude, zbog kojih pi5ti cijela zemlja. lsto onako,
kako je uz pomoi ruznih intriga, nasilja, prijevara i falzifikata
vrSena :uzrftpaaija nad Radikalnom strankom, isto tako se vladalo
i nad drZavom...
Otkako je Ljuba Jovanovii ostavio Radikalnu stranku, na-
stado5e u njoj sve veie opreke izmedu grupe Pa6iievaca i t. zv.
centruma, u kojemu su bili takoder ministri lJzunovii, dr. Sr5kici,
dr. Nindii i BoLa Maksimovii. Kako je Nikola Pa5ii obolio od
Zutice, te se spremao na lijedenje u Karlove Vary, sazvao je za
l. lipnja 1926. u svoj stan sjednicu glavnog odbora Radikalne
'potpreds;iednika
stranke.. Tu je za prvoga Narodne radikalne
stranke rzabran stari Aca Stanojevi| za druSoga potpredsjedni-
ka Marko Trifkovii, a za tajnike: dr. Momdilo lvkovii, Bo;za
Maksimovii i dr. Vojislav Janjii. Tako su u vodstvo Radikalne
stranke cloSli sami PaSiievi ljudi, izuzev Boie Maksimoviia.
RASKOI, U HRVATSKOJ SELJAEKOJ STRANCI.

Radiiu nije bilo pravo, Sto se ministar dr. Nikola Nikii
sprijatbljio i povezao s ministrom BoZom Maksimoviiem. Zato
je ved u svibnju g. 1926.na skupStinama Hrvatske seljadke stran-
ke u Tolisi, Klanjcu, Staroj Pazovi i Novoj GradiSki govorio,
'kako
hrvatski narod osuduje posebnu politiku dra Nikiia kao
Stetnu po Hrvate i za dri,avu. Radii je na ovu svoju tvrdnju do-
dao, kako dr. Nikii ne mol,e dulje biti ministar u ime Hrvatsko-
5{aseljadkoga'kluba i u ime HSS.
Nato je Radii 1. lipnja 1926.po5ao u juZnu Dalmaciju, gdje
je ostao do 5. srpnja. Radii se nije samo odmarao, nego je u I)a[-
maciji odr:zao mnogo politidkih sastanaka, pa i nekoliko javnih
skup5tina. Tada je upravo talijanska vlada zatraiila, da Narodna
.skup5tina u Beogradu odobri konvencije, koje su Italija i Jugo-
slavija sklopile u.Nettunir. Ta je vijest uzbunila hrvatski narod
u Dalmaciji. Protiv prihvata Nettunskih konvencija ustade i Hr-
vatska -seljadka stranka.
Za#ebatki je >Hrvatski Sokol" po5ao 28. lipnja 1926. na
izlet u Split, kamo 9a je pozvao tamo5nji >Hrvatski Sokol". Hr-
vatski su rodoljubi u Splitu s neopisivim odu5evljenjem dodekali
svoju braiu iz Zagreba. Razdragani, boravkom u Splitu vraiahu
320
Nesloga medu radikalima
se >>Hrvatski sokoli" 30. lipnj a u zagreb. Kad je njihov vlak do-

Sao u. Kaitel Suiurac, pucali su splitski
'Iako je "Orjunasi<< iz revolvera.
ranjeno desetak hrvatskih sokolaSa,Sto je silno uzrujalo
hrvatsku javnost.
LJ zagrebu je Radii 7. srpnja 1926. odr:zao sjednicu ,rHr-
vatskoga seljadkoga kluba". Sjednici su prisustvovala 44 narodna
zastupnika, od kojih su 42 stvorila ovaj zakljudak: >Btrduii da
nas drug narodni zastupnik i ministar suma i ruda g. dr. Nikola
Nikii vei dulje vremena vodi svojr-r posebnu politilu, protivntr
politici HSK i HSS, te buduii da je sveukupni hrvatski narod
tu
politiku osudio i joS uvijek osuduje kao Stetnu i ubitadnu po
nas
Hrvate, a i za cijelu dry',avu,jer rr-rsisam temelj narodnoga spora-
ztJml, naime medusobnu iskrenost' i ravnopravnost obiju udru-
Zenih stranaka dana5nje parlamenterrne veiine, to FISK izrite
dru Nikiiu svoje nepovjerenj e i zakljuduje, da ovoga dasa pre-
staje biti njegovim dlanom.<
Protiv iskljudenja dra Nikiia iz.>rHrvatskogseljadkoga klu-
ba" glasovahu prisutni narodni zastupnici clr. Ivan Londarevii i
Stjepan Klaii. Radii ih je iza glasovanja zapitao, da li se oni karo.
dlanovi kluba pokoravaju tomu zakljudku o iskljudenju dra Ni-
kiia. Kada su oni odgovorili, cla.se ne ie pokoriti piruuo ih je
,
Radii, neka odmah napuste sjednicu, jer da vise nisu dlanovi
kluba.
Nikiiu se kasnije pridruZi5e jo5te naroclni zastupnici: Ivan
Caldarevii, Tomo Kovadevii, Juraj Znid,aric, Ivan i{acmaga i
Ljtrdevit zimmer. oni su 12. srpnja 1926. Lr Beogradu od,rLali
svoju sjednicu, te su zamolili predsjednika Narodne skupstine,
da im odredi posebne prostorije, jer da sll stvorili poseban
>>KlubHrvatske seljadke stranke". Isprvice je tomu klubu pripa-
dalo samo 8 narodnih zastupnika, ali se znalo, d,a uz Nikiia pri-
staiu ios neki narodni zastupnici >Hrvatske seljadke stranke<.
NESLOGA MEDU RADIKALIMA.

PaSii je 6. lipnja 1926. otputovao iz Beograda u Karlove
Vary, da lijedi zuticu, koju je dobio vei treii put. odavle je pa-
sii preko bivsega ministra Krste Miletica udarao na t. zv. radi-
kalski >centrum(, koji slr dinili ministri ljzunovii, dr. srdkii,
Boi,a Maksimovii; dr. Nindii i Misa Trifunovii sa svojim prija-
t.eljima. Pasii je preko Krste Miletiia 22. lipn.ia Lr beograclskoi
Hrvatska na nruEili5tu 21
321
Nesloga rnedu radikalima
>Politici< priopiio 6lanak, u kojemu najavljuje, da ie se u Radi-

kalnoj stranci nastaviti >rdiSienje".U tom se dlanku izrazuje ne-
godovanje protiv [Jzunoviia, ali je glavni udarac dlanka uperen
protiv Nindiia. i Maksimoviia, koji ie poput Ljube Jovanoviia
morati biti iskljud.eni iz Radikalne stranke.
elanak je u Beogradu pobudio stanovitu senzaciju, jer se
opienito nasluiivalo, da ga je nadahnuo sam Nikola Pa5ii. Isto-
dobno je u Beogradu zaredala polemika izmedu ministra unu-
tra5njih djela BoL,e Maksimoviia i radikala Milo5a Bobiia, koji
je upravljao gradskom opiinom. Maksimovii je o5tro istupio
protiv Bobiia s namjerom, da Ea makne s uprave gradske opiine.
[Jzunovii se bojao, da svada izm,edu pojedinih radikala ne
bi lzbila i u samoj Narodnoj skup5tini. Zato je 1. srpnja 1926.
dao sjednice Narodne skup5tine odgoditi na neodredeno vrije-
me. To je udin,jeno toboi,e zato, da bi tedajem ljetnih mjeseci
mogli razni odbori spremiti materijal' za. jesenji rad Narodne
skupStine.
Dobro se nasluiivalo, da ie ferije Narodne skupStine tra-
jati preko 3 m.ieseca.Uzalud je Stjepan Radii 8. srpnja po5ao na
Bled, gdje je ljetovao kralj Aleksandar. Sutradan je Radid bio
primljen u audijenciju, te je zamolio kralja, da se Narodna
skup5tina sastane 1. kolovoza 1926.,pa da rije5i agrarno pitanje
u Dalmaciji. Ministar agrarne reforme dr. Stanko Sibenik izradio
je osnovu zakona o uredenju agrarnih odnosa r"rDalmaciji. Sibe-
nik je tu osnovu 23. srpnja podnio ministarskom savjetu, koji jtr
je usvojio. Agrarni odnosi (feudalni i kmetstvu slidni), koji su
nastali prije g. 1878.,likvidirat ie se drZavnim obveznicama, koje
(,e drlava iskupiti u roku od 30 godina, pladajuii 4 postotne ka-
mate. Oni pak odnosi, koji su nastali poslije g. 1878.,likvidirat
ie se tako, da ie dr?,avasvoj dio (jednu treiinu) otplatiti u go-
tovu novcu, dok ie onaj dio, koji predr-rjmljuje tei,aku, platiti u
obveznicama. Ove ie se obveznice otkupljivati ubiranjem obroka
zajedno s plaianjem javnih dalbina kroz 30 godina u jednakim
obrocima. Predvicleno je, da dr:zava dade z^ otplatu oduzetih
zemlji5ta 210 milijuna dinara. Zaostali prihod i parbene tro5kove
isplatit 6e driava i te:zacigotovim novcem.
Radikalnu je stranku zadesio texzakudar 3. kolovoza 1926.,
kad je u Karlovim Varyma umro ministar pravde Marko Duridii.
On bija5e prista5a Pa5iieve grupe u Radikalnoj stranci. Ova je
322
PolitiEke trzavice pod jesen g. t926.
grupa znatno oslabljena i 28. srpnja, kad je uli glavni odbor

Radikalne stranke zabacio kandidaturu Milo5a Bobiia, kao nosi-
oca radikalske listine kod izbora gradskoga zastupstva u Beogra-
du. Bobii se nije htio pokoriti ovom zakljudku, p& je 3. kolovoza
podnio takoder svoju listu, na kojoj on kandidira 2a predsjednika
opiine. Sad je Boi,a Maksimovii poduzeo sva sredstva, da sru5i
Bobiia. On je po svojim prista5ama neumorno agitirao za listu
Dorde Karajovanoviia, koja je progla6ena sluZbenom listom Ra-
dikalne stranke. Naprotiv su Krsta Miletii, Ljuba Zivkovii, Ilija
Mihajlovii, Ljuba Popovii i drugi >>Pa5iievci<agitirati z^ listu
Milo5a Bobiia. Tako su radikali po5li u'izbore podij.eljeni, radi
dega su izgubili dosada6nju vlast u beogradskoj opriini. Kod iz-
bora naime, koji je obavljen 15. kolovoza, dobili su dodu5e radi-
kali 8747 glasa, ali od toga 6226 na sluZbenu listu Dorda Ka-
rajovanoviia, a 2521 na prkos-listu Milo5a Bobiia. Za sve ostale
liste glasovalo je 8412 izbornika, od toga 6578 za Davidovitieve
demokrate, 774 za komuniste, 718 za samostalne demokrate, a 342
za socijaliste. Premda su dakle radikali dobili 335 glasova viSe,
nego li svi ostali, ipak je za predsjednika beogradske opiine pro-
gla5en deYnokrat dr. K. Kumanudi. Po tada5njem izbornom redtt
poludi5e Davidoviievi demokrati u gradskom zastupstvu 3l od-
bornika, sluZbeni radikali 7" Bobiievi prista5e 4, samostalni derno-
krati l, a nezavisni radnici (komunisti) l.
Takav je ispad izbora u Beogradu samo poveiao razdor tt
redovima Radikalne stranke. Opienito se tvrdilo, da bi radikali
dobili u Beogradu preko 10.000glasova, da su iza5li sloZno samo
s jednom listom. Mnogi naime radikali nisu htjeli sudielovati kod
izhora samo zato, Sto su bile 2 liste.
Istoga sLr dana obavljeni opiin,ski izbori u iileto; Srbiji i
Crnoj gori. Radikali su osvo jili 1452 opiine, Davidoviievi demo-
krati 401, zemljoradnici 67, samostalni demokrati 17, neutralci 8,
lederalisti 6, a republikanci 3. Opazilo se, da su radikali pobiie-
dili'u seoskim, a demokrati u gradskim opiinama.
POLITIEKE TRZAVTCE POD JESEN G. 1926.

Radii je 18.kolovoza1926.porudiouzunoviiu, da vi5e ne
Zeli u vladi vidjeti dra Nikolu Nikiia. Kako nij e ta poruka ko-
ristila, Radii je na skup5tini HSS u Pregradi 28. kolovoza zapri-
jef.io,da ie opozvatisporazLlms radikalima,ako dr. Nikii ostane
323
PolitiEke trzavice pod jesen g. t926.
ministrom Suma i ruda. dan vije(,aju u radikalskom klubu,

"Svaki
bi li Nikii oti5ao ili ostao. Ali ne pitamo mi, hooe li ostati Nikii,
nego hoie li seljadka stranka ostati u ovakvom dru5tvu.<<
Da sru5i dra Nikiia s vlade, Radii je dao sastaviti interpe-
iaciju, u kojoj prikazuie Nikiia kao korupcijonista. Radii ttai,i,
da se interpelacija, koju je potpisalo 35 narodnih zastupnika HSS
uputi >>anketnomodboru.., koj i ie optuZbu izviditi, pa o tomtr
izvijestiti Narodnoj skup5tini. Interpelaciju je predsjedniku Na-
rodne skup5tine 31. kolovoza'predao prof. Josip Pasarii.
. Kako je sadrZaj interpelabije bio objelodanjen u novinama,
smatrao je dr. Nikii potrebnim, da u novinama odgovori na po-
jedine todke. Nikii tvrdi, da je posve dist i da nije podinio nika-
kvu korupciju. >rKada pak napadaju mene, onda sam' prisiljen
ukazati i na rad g. Stjepana Radiia, koji je kao ministar prosvje-
te svojoj blii,oj i daljoj rodbini dao 120.000dinara honorara iz
zaduLbtne fondova... Podjedno je Nikii udario i na dra Ivana
Pernara. Tu mu je u pomoi pri5ao dr. Ivan Londarevii, koji je
novinarima izjavio, da se za transakciju Sume Brodske imovne
opiine kod Slatine zauzimao upravo dr. Pernar, koji sada radi
toq,a napada Nikiia.
Da se na neko vrijeme rije5i Stjepana Radiia, poslala ga je
beogradska vlada u Zenevu, da ondj e uz ministrar vanjskih po-
sala dra Nindiia zastupa Jugoslaviju. Radii je iz Zagreba krenuo
3. rujna 1926.u Zenevu, odakle se vratio istom 26. rujna. Za nje-
gove je odsutnosti porasla Hrvatska seljarika stranka, u koju su
l5. rujna stupili hrvatski zemljoradnici iz Dalmacije.
Istodobno je u Dalmaciji znatno pao broj samostalnih de-
nrokrata. Najbolje se to opazilo 12. rujna 1926.na skup5tini Sa-
mostalne demokratske stranke u Splitu, koju je otvorio dr. Edo
Bulat. eim je tu podeo govoriti Svetozar Pribiievii, odmah sLrsc
duli poklici: >Dolje Pribiievirit, Zivio Radii! Zivio hrvatski Split!
Dolje batina5i!< Kad je policija rastjerala demonstrante, nasta-
vio je Pribiievii, koji je medu ostalim rekao i ovo: r>Menenazi-
vaju batina5em. Ali sve, Sto je bilo za vrijeme Obznane, sve jc
to bilo premalo. Trebalo je poduzeti daleko jade mjere, da se
narodno jedinstvo uzdr:zi i spasi od separatista, koji hoie rasta-
viti ovu na5u dri,avu. Sramcta je, Sto na5u dri,avu kod Lige na-
roda zastupa jedan takav dovjek, kakav je Radii."' Kad je po-
vorka samostalnih demokrata poslije skup5tine dospjela u Mar-
montovu ulicu, do5lo je do jadega sukoba s hrvatskim manifestan-
324 +
Politidke trzavice pod jesen g. 1926.
tima. Sa svih je strana padalo kamenje, a tuklo se i Stapovima.

l\azbje:zali su se Pribiieviievi zastupnici i g\azbenici, pa i jedan
dio povorke, dok je policija veoma energidnim nastupom omo-
gucila nesmetan put drugom dijelu povorke.
Hrvatske su zeml,je veoma stradale od destog nevremena u
lipnju, srpnju i kolovozu 9. 1926.Rijeke su nabujale i poplavile go-
lema podrudja. NajviSe su Steta pretrpjele Badka, Slavonija, Sri-
jem i sjeverna Bosna. Beogradska je vlada izjavila, da ie unesre-
ienim ljudima pomoii novcem. U tu je svrhu svima drZavnirn
riinovnicima i namje5tenicima snizila beriva za 3 do 16 postota-
ka. To je izazvalo nezadovoljstvo dinovnika, koji su naskoro do-
znali, da njihov novae uopie nije upotrijebljen za pomoi po-
plavlj enika.
Iza dugotrajnih ljetnih praznika poz-vao je Marko "l'rifkovii
narodne zastupnike, da 72. listopada 1926. nastave rad u Naro-
dnoj skup5tini. Tim ie povodom Radid za 8. listopada sazvao u
Za$eb na sjednicu zastupnike Hrvatskoga seljadkoga kluba. Po
Lelji samog [Jzunovila a sporazumno s BoZom Maksimoviiem
- podnio je dr. Nikola Nikii 7. listopada ostavku. Sutradan je
kralj uvaL,io N.ikiievu ostavku, te je ministru Vasi Jovanbviiu
povjerio privremeno vodstvo ministarstva Suma i ruda. Nikii je
novinarima izjavio: ,'Prilike u vladi, u kojoj su uz mene i pred-
stavnici g. Radiia, postajale su sve te\,e. Ja sam se odludio za
ostavku, da ne bi vladu dovodio u opasnost pred parlamentom.<<
. Ipak je Uzunovii vei 13. listopada 1926. podnio kralju
ostavku cijele vlade. Razlogom bija5e incidenat na zagrebadkom
kolodvoru. U Zagreb su naime 8. listopada iz Beograda stigli de-
Ski i slovadki parlamentarci, ali su na kolodvoru bile izvje5ene
samo dr:zavne zastave, dok je kolodvor u Beogradu bio iskiien
i srpskim zastavama.To je povrijedilo osjeiaj hrvatskih rodolju-
ba, pa su taj propust L,eljezni(:keuprave iznijeli hrvatski miriistri
na sjednici beogradke vlade.
PaSii je jedva dodekao vladinu krizu. On se tada vei bio
vratio iz inozemstva, te je od 15. rujna boravio kod svoje kieri
u Cavtatu kod Dubrovnika. Odanle je parobrodom otputovao u
Split, odakle se i,elj'eznicom vratio preko Za$eba 19. listopada
u Beograd. Pa5iiev je dolazak upla5io Uzunoviia, koji je vei
18. listopada povukao svoju ostavku, te je ostala cijela dotada5-
nja vlada. Radi takvog rje5enja krize bijahu ogordeni Pa5iievi
radikali. Oni su (Jzunoviiu pr,edbacili, da je time o5tetio intere-
325
Smrt Nikole Pa5iia 9, prosinca 19'26,
se Radikalne stranke i pojadao ugled Stjepana Radiia. Razoi:ara-

ni su ostali takoder Davidoviievi demokrati, koji su mislili, da
ie u novoj vladi moii zamijeniti.Hrvatsku seljadku stranku. Ta-
ko je ovaj put bez uspjeha ostala >Demokratska zajednica<, koju
je Davidovii 10. rujna u Sarajevu sklopio s drom Mehmedom
Spahom. Ova je zajednica brojila vi5e zastupnika (demokrata i
bosanskih muslimana), nego li ih. je tada imala HSS, od koje se
e. 1925.odijelilo ll, a g. 1926.jo5te 8 narodnih zastupnika.
, SMRT NIKOLE PASIEA 9. PROSINCA 1926.

Kad je Pa5ii uvidio, da ga je Uzunovii pretekag, promije-
nio je svoju taktiku. On je podeo miriti razne struje u Radikalnoj
stranci. Pa5iiu je poSlo za rukom, da barem formalno izmiri svo-
ju grupu sa centruma5ima. U Radikalnu se stranku vratio ugledni
zastupnik Nastas Petrovii, koji je Pa5iia ostavio na proljeie g.
L924.Radilo se takoder o tomu, da se Pa5ii izmiri s tada vei bo-
lesnim Ljubom Jovanoviiem, pa da se u Radikalnu stranku vrati
l1 dlanova kluba Ljube Jovanoviia. PaSii je 29. studenoga u du-
goj audijenciji izlai,io kralju svoje gledi5te na unutra5nji i vanj-
ski poloZaj dri,av'e,
eini se, da je Pa5id sve to poduzimao od brige radi svoga
sina. Anketni je naime odbor Narodne, skup5tine morao do 27.
studenoga 1926. podnijeti izvjestaj o korupciji Rade Pa5iia. Taj
rok je veiina odbora, koju su dinili radikali i demokrati, produ-
ljila za l0 dana. To bija5e krivo Radiiu, koji je 29. studenoga iz-
javio, da ne (,e dozvoliti ponovno. odgadanje, jer da
"korupcija
rnora pred sud... Radii se tom prigodom uopie oborio na biv5e
radikalske ministre, p& je ustvrdio, da su dokazi o krivnji dra
Yelizara Jankovi6a, dra Kojiia i dra Milana Stojadinoviia toliki
i takvi, da za sobom povlade i kriminalnu, a ne samo politidku i
moralnu odgovornost. U tom je smislu Radii govorio i kralju
Aleksandru prigodom svoje, audijenciie 2. prosinca.
Nova je vladinakriza buknula 6. prosinca 192,6., kad je svoju
ostavku dao dr. Momdilo Nindii, ministar vanjskih posala. Sutra-
dan je lJzunoviri po5ao u audijenciju, te je kralju podnio ostavku
cijele vlade. Kralj je uval,io ostavku, te je Uzunoviiu povjerio
mandat za sastav koncentracijone vlade
. Uzunovii je izjavio, da je ostavku podnio nesigurnog
"radi
i nelojalnog dtLanja HSS". On je sada namjeravao prekinuti do-
326
I
$mrt Nikole PaEii* 9. prosinca L926.
tada5nje svoje veze s Hrvatskom seljadkom strankom, koju bi u

vladi imala zamijeniti Demokratska zajednica. Uzunoviri je zato
Demokratskoj zajednici ponudio 4 ministarstva, poimence: vanj-
ske poslove, trgovinu, po5te i agrarnu reformu. S tom ponudom
nije bila zadovoljna Demokratska zajednica. Davidovii, Marin-
kovii i Spaho zatra:ziie za DZ ministarstva vanjskih i unutarnjih
posala, te financije, prosvjetu i jo5 jedan rezor.
Novine su 9. prosinca 1926. prikazale, da je ovu , vladinu
krizu izazvao Nikola Pa5ii, ne bi li tako omeo rad anketnog od-
bora u korupcijonistidkim aferama svojega sina. Kralj je zatra-
Zio mnijenje svih predsjednika parlamentarnih klubova. Tako je
9. prosinca poslije podne u audijenciju primljen i Nikola Pa5ii.
On je u dvoru ostao ditav sat, ne sluteii, da je to njegova po-
sljednja audijencija. Na veder je Pa5iia posjetio ministar dvora
Jankovit,. Iza toga je Pa5ii fizidki klonuo i pao u nesvijest. Lijc-
enik mu je odmah pustio krv, ali je starac ipak umro u jutro 10.
prosinca u 9 sati.
PaSii se rodio 19. prosinca 1844. u Zajei,aru, gdje je god.
1878. bio prvi put izabran za narodnoga zastupnika. Stupio je u
Radikalnu stranku, koju je stvorio Svetozar Markovii. Sam Pa5id
nije bio velik dlZavnik ni velik politidar ni velik organizator. On
nije bio niti politidki pisac; zato su radikalsku Stampu rukovodili
Pera Todorovii i prof. Stojan Protii. Pa ipak je Pa5ii tedajern
posljednjih desetljeia.vodio Radikalnu stranku, jer je bio prakti-
dan politidar bez premca. Takav je tip politid,ara mogao iznijeti
samo Balkan. Pa5iiu je u politidkom radu mnogo pomoglo isku-
stvo njegova 82 godine dugoga i,ivota, jer je Stekao golemu par-
lamentarnu praksu. On je politiku smatrao svojim zanatom;
on je u tandine proudio svoje prista5e i protivnike, te njihove
interese i tednje. Pa5ii je upoznao sve trikove, smicalice i pod-
vale, od kojih se sastojao cijeli parlamentarni iivot u Srbiji. On
nije volio u politici upotrebljavati grubu fizidku silu. Volio je
protivnika postepeno osamiti, pa razdrobiti njegovu snagu, a iz-
rabiti pogre5ke njegove, te mu istom onda zadati odludan uda-
rac. A poznata je i Sutljivost Pa5iieva, radi dega nikada nisu nje-
govi protivni ci znal| Sto li on misli.
Radii je politidki pololaj, koji je nastao poslije PaSiieve
smrti, obiljeZio ll. prosinca ovim rijedima: ,Pred nama vi5e ne
stoji neka nepoznanica i jedan takav autoritet, koji se u svako
327
I
Snrrt Nikole Pa3ida 9. prosinca 1926.
doba mogao u ime sporazuma postaviti protiv sporazuma, u imc

parlamentarizma protiv parlamentarnog rada, a u ime radikal-
skog pomirenja protiv nastojan ja, da se iskorijeni korupcii a. Zato
je Pa5iievom smriu otvoren mnogo Siri i lak5i put za dnevnu
aktuelnu politiku, koja se u svakoj pravno j d,ri,avi osobito
u demokratskoj - sastoji u obrani Livotnih narodnih interesa i
u zadovoljenju barem najpredih narodnih potreba...
Po5to Uzunoviiu nije po5lo za rukom, da sastavi koncen-
tracijonu vladu, kralj mu je 14: prosinca 1926. povjerio mandat
,rza obrazovanje vlade pro5irene radne koalicijeo. On je nato po-
novno pregovarao s Radiiem, Koro5cem i Davidoviiem, ali su
svi postavljali takove uvj,ete, na koje nije htjela pristati Radikal-
na stranka. Zato je Uzunovii 21. prosinca kralju vratio mandat.
Nato je kralj isto takav rnandat povjerio Liubi Davidoviiu. Ra-
dikalski je klub 22. prosinca odbio sudjelovanje u vladi, koju bi
sastavio Davidovii. To je kralja sklonulo, da opet povjeri man-
dat Llzunoviiu, ali ovaj put za sastav ,rradne vlade,.. On je bezu-
spje5no pregovarao s Demokratskom zajednicom, koju su zastu'
pali dr. Voji Marinkovii i df. Mehmed Spaho. Nije se ispunila
niti Llzunoviieva :zelja, da u vladu ude Koro5deva ,Slovenska
ljudska stranka... Tako se konad,no morao zadovoljiti time, da
njegovu radnu vladu sastave radikali i Hrvartska seljadka stranka.
Kralj je 24. prosinca 1926,potvrdio novu Uzunoviievu vla-
du, u kojoj je dr. Ninko Perii postao ministrom vanjskih posala,
Boi,a Maksimovii m. unutarnjih posala, dr. Milan Sr5kii m. prav-
de, general Tiia Milosavlj evii m. saobraiaja, general Stevan
}J.adti(, m. vojnim, Pavle Radii m. agrarne reforme, ing. August
Ko5utii m. gradevina, Milan Simonovii m. Suma i ruda, dr. Bog-
dan Markovii m. financija, Vasa Jovanovii m. za izjedna(enje
zakona, Milorad Vujidii m. vj.era, dr. Ivan Krajad m. trgovine i
industrije, dr. Benjamin Superina m. poSta i brzojava, dr. Slavko
Miletii m. narodnoga zdravlja. a MiSa Trifunovii m. prosvjete.
Nepopunjeni su ostali rezori ministarstva socijalne politike te m.
poljoprivrede i voda. Ta je ministarstva Uzunovi(, rezervirao za
Slovence, ako bi se dr. Koro5ec kasnije ipak odludio, da njegova
stranka ude u vladu. Dotle rie Simonovii vr5iti duZnost ministrer
socijalne politike, a Vasa Jovanovii duZnosti m. poljoprivrede i
voda.
Radikali nisu bili zadovoljni s takvim sastavom vlade. Na-
rodito su Uzunoviiu zamjeravali, Sto je za ministra saobraiaja
328
Oblasni izbori 23. sijednja 1927.
izabrao aktivnoga generala Tiiu Milosavlj eviia. Prigovaralo se

i'tomu, Sto 3 ministra (Milosavljevii, ing. August Ko5utii i dr.
Bogdan Markovii) nisu narodni zastupnici. lmenovanju Stevana
Had7,i(,ase nije prigovaralo, jer je on postao ministrom vojske
i mornarice, a tim su ministar. uvijek upravljali aktivni generali,
koji dakako ne mogu niti kandidirati kod izboru narodnih za-
stupnika.
OBLASNT IZBORI 23. SIJEENJA 1927

U Zagebu su izbori za Obiasnu skup5tinu provedeni 23. si-
jerinja 1927.Na izborc je do5lo 16.419izbornika, a birali su 11
zastupnika, za koje se natjecalo 11 stranaka i skupina. Hrvatska
je seljadka stranka dobila 4872 glasa, Hrvatski federalisti (biv5a
oHrvatska Zajednica..) 3556, Nezavisni radnici (komunisti) 2030,
Samostalna demokratska stranka 1807, Hrvatski blok (nosioc
liste odvjetnik dr. Ante Pavelii) 1760,sluZbena Radikalna stran-
ka 619, Radikalski disidenti 242, Katolidki blok 486, Davidoviievi
demokrati 4l5,.Socijalisfi 342, a Stardeviieva stranka (nosioc liste
dr. Mirko Ko5utit) 284. Kako je kolidnik iznosio 1483,poludila je
Hrvatska seljadka stranka 4 mandatt, Hrvatski federalisti 3, Ne-
zavisni radnici 2, Samostalni demokrati I i Hrvatski blok I
mandat.
Istoga su dana obavljeni izbofi u cijeloj d,ri,avi. Hrvatsktr
jc seljadka stranka stekla relativnu veiinu u predanskim krajevi-
ma (t. j. izvan Srbije i Macedonije), jer ie poludila 260 mandata,
dok su radikali dobili 140, samostalni demokrati 89, Slovenska
ljudska stranka 83, Jugoslavenska muslimanska organizacija (za-
jedno s Davidoviievim demokratima) 67, Z,emljoradnici 32, Hr-
vatski federalisti 9, Crnogorski federalisti 5, Socijalisti 4, Neza-
visni radnici (komunisti) 3, Hrvatska pudka stranka 1, Hrvatski
blok l, a disidenti Hrvatske seljadke stranke 3 mandata.
Apsolutnu je veiinu Hrvatska seljadka stranka dobila u
Zagrebadkoj oblasti, gdje je poludila 70 od sveukupnih 80 man-
datd, zatim u Osjedkoj oblasti s 59 od 77 mandata, u Dubrovadkoj
oblasti s 10 od 12 mandata, u Splitskoj oblasti (25 od 49 mandata),
U Primorsko-kraji$koj oblasti je od ukupno 62 mandata Samo-
stalna dernokratska stranka dobila 30, a Hrvatska seljadka stran-
ka 28 mandata, dok su 3 mandata poludili radikali, a. 1 mandat
Davidoviievi demokrati. Srijemska je oblast birala 39 zastupni-
329
Oblasni izbori 23. sijednja 7927.
ka, te su 20 mandata poludili radikali, 1l Hrvatskarseljadkastrarl-

ka, 6 Samostalnademokratskastranka, 1 udruZeni Hrvati, I Hr-
vatski federalisti i t zemljoradnici. Jo$ je Hrvatska seljadka
stranka poludila 10 mandata u mostarskoj, ll u travnidkoj, 5 u
tuzlanskoj, 6 u banjaludkoj, 3 u sarajevskoj,12 u mariborskoj, 4
u ljubljanskoj oblasti i 6 u Vojvodini.
Hrvatska se javnost veoma uzrujala, kad je doznala,da je
Jovan Radonjii, predsjednik financijalnog odbora Narodne
skup5tine,u sjednici od 25. sijednja 1925.saopiio, da 6e se dr-
l,avni arkiv iz Za,gtebaprenijeti u Beograd.Hrvati se odmah sje-
ti5e bana Dragutina grofa Khuen-Hedervaryja,koji je g. 1885.
dao komorske spise premjestiti iz zagrebadkogu budipe5tanski
arkiv, Sto je u Hrvatskoj rodilo silhom mrZnjom na Khuena,te je
on 5. listopada 1885.bio.t tvorno napadnutu hrvatskoj sabornici.
Zalosnaje dinjenica,da u spomenutoj sjednici financijalnog od-
bora u Beogradu nijedan hrvatski zastupnik'nije prosvjedovao
protiv izjave dra Radonjica.
Prigodom izboru zastupnika za oblasne skupStine podinili
su radikali ra.znezloporabe u Vojvodini, narodito u Somboru i
Subotici. To su ustanovili takoder ing. August KoSutii (ministar
gradevina) i Pavl.eRadii (ministar agrarne re'forme),koji su oso-
bno prisustvovali kod tih izbora. Kad je njihove izvjeBtajepri-
mio Stjepan Radii, on je izjavio, da BoL,aMaksimovii mora od-
mah suspendirati velike i,upane u Somboru i Subotici, te na-
delnika u Subotici; podjedno je zaprijetio: ,Ako se to ne dogodi,
onda ie klub zastupnika Hrvatske seljadke stranke stvoriti za-
kljudke, u kojima 6e biti nedvoumno,da HSS ne ie imati ni5ta
zajednidkog s takovom politikom, koja znalicei hotice ru5i i sa-
me temelje na5edri,ave i naSemonarkije...
Ustanovilo se, da su radikali podinili izborne zloporube ts-
koder u Srijemu, Bosni i u Dalmaciji. Zato je Hrvatska seljadka
stranka odludila, da ie ministru predsjedniku Nikoli (Jzunoviir-r
i ministru unutarnjih posala BoZi Maksimoviiu postaviti zahtjev,
da se kazne svi oni, koji su protuzakonito postupali kod ovih
oblasnih izbora. Zastupnici kluba HSS izjaviSe, da za drL,avni
proradun ne ie glasovati prije, nego li se donese.zakon o izjedna-
denju poreza i o vrhovnoj drZavnoj upravi; uporedo s time irn-a
se raditi na dono5enju zakona o likvidaciji agrarnih odnosa u
I)almaciji, koji je vei izra6.eni predan Narodnoj skupStini.
330
Hrvatskd seljaEka stranka.istupa iz vlade
Beogradske su novine pisale, da je Hrvatska seljadka stran-

ka izgubila jedan dio svojih prista5a u Bosni i Hercegovini. Nato
je Stjepan Radie 27. sijednja izjavio; ,rTo ie zato, jer ne znaju
ili ne.ie da znadu, da je HSS u Bosni i Hercegovini dobila na
svojim listama 37 oblasnih mandata, a na zajednidkim listama
s Jugoslavenskom muslimanskom organizacijom 4. U svelnu je
dakle HSS dobila 41 mandat, to jest samo za 6 mandata manje
od radikala, koji Bosnu i Hercegovinu progla5uju disto srpskom,
- pa dak i disto radikalskom zemljom.o - Poslije obavljenih
izbora zapo(.eli su pregovori izmedu oblasnih zastupnika Hrvat-
ske seljadke stranke, zemljoradnika, Jugoslavenske muslimanske
organrza"cijei'Davidoviievih dem. o zajednidkom nastupu i radu
kod oblasnih skup5tina u Bosni i Hercegovini. Medu njima ie 17.
veljade 1927.do5lo do potpunoga sporazuma protiv radikala, koji
tako izgubi5e svaku moi u odborima oblasnih skup5tina. Pred-
sjednike je u mostarskoj i travnidkoj oblasti dobila Hrvatska se-
ljadka stranka, u sarajevskoj i tuzlanskoj oblasti muslimani, a u
bihaikoj i banjaludkoj oblasti zemljoradnici.
HRVATSKA SELJAEKA STRANKA ISTUPA IZ YLADE,

Zastupnidki je klub Hrvatske seljadke stranke 28. sijednja
1927. odrZao u Beogradu sjednicu, na kojoj se raspravljalo o na-
siljima radikala prigodom oblasnih izboru 23. sijednja. O izbor-
nim zloporabama u Badkoj i Baranji izvijesti5e ministri ing. Au-
6{ust Ko5utii i Pavle Radii, te joSte 7 narodnih zastupnikd HSS,
koji su na dan izbora boravili u Badkoj i Baranji. Drugih je 10
zastupnika izvijestilo o izbornim nepravilnostima u Srijemu, Bo-
sni i Hercegovini. Na temelju tih izvieStaja utvrdio je klub HSS
ove dinjenice:
I >rlJpravni su sudovi u Vojvodini, Bosni i Hercesovini -
protiv jasne i odludne odredbe izbornoga zakona - mjesto su-
daca, odvjetnika. i pravnika za predsjednike biradkih povjeren-
stava imenovali veiinom osobe bez akademske naobrazbe ili dak
bez ikakove vi5e naobrazbe, i to s oditom i dokazanom svrhom,
da takovi predsjednici kod samoga glasanja i utvrdivanj a rezul-
tata rade po dobivenim uputama radikalskih prvaka ili dak radi-
kalskih ministara, poimence ministra pravde dra Milana Sr5kiia
i ministra unutra5njih posala Boi,e Maksimoviia, a protiv slova
i duha izbornog a zakona i Ustava, napose pak proti slovu i duhu
Narodnoga Sporaz;uma od 14. srpnja 1925.
331
Hrvbtska seljadka stranha iStupa iz vlade
II. t-;uvarekutija HSS i drugih stranarka- osim Su*ortuln.

demokratske stranke Badkoj i Baranji sudovi su razrje5avali
njihove duZnosti na neprovjerenu prijavu upravnih vlasti, da se
oni sami zahvaljuju, ili su predsjednici biradkih odbora te duvare
na sam dan izbora odstranjivali pod raznim izlikama, a sve pro-
tiv zakona.
III. Krivotvoreni su izborni zapisnici i izborni rezultati, ,Ja
se postigne ono, Sto je :zeljela toboi,e jedina vladina Radikalna
stranka.
IV. Upravne su vlasti - kao sreski poglavari - nirrodu go-
vorili, neka glasuju za,bilo koju stranku, samo ne za Radiievu.
V. Bilo je mnogo sludajeva surovog nasilja sa strane uprav-
nih vlasti i i,andarmerije takoder protiv narodnih zastupnika
HSS, kojima je tako povrijeden imunitet, zatim protiv izbornika,
koji su na dan izbora dak i bijeni, tg uopie protiv naroda, kojemu
je - narodito u Badkoj i Baranji - vrlo stegnuto ili posve uskra-
deno glavno ustavno pravo: sloboda dogovota"za vrijeme raspisa
izbora.
YL Zloupotrebljavana je dak i skrajna narodna bijeda u kra-
jevima, koji su lanjske godine nastradali od prirodne bijede.
Tako se drZavna pomoi u novcu ili u naravi (recimo u Vukovaru)
nijc dijelila najveiim stradalnicima, nego onima, za koje se mi-
slilo ili sigurno dri,alo, da ie glasovati za Radikalnu stranku.
VII. U Srijemu su hitnim brzojavnim naredenjima samog
ministra unutra5njih poslova raspu5tena opiinska zastupstva
(seoska i gradsk a) za volju protivnika HSS, koji nisu radikali, te
su se komesari postavljali na :zelju i prijedlog protivnika u glav-
nom u tu svrhd, da se na izbornike nadini - po miSljenju vlasto-
drlaca - najuspjesniji pritisak.
Konadno je utvrdeno, da je za veliki dio ovih nepodop5tina
i ustavnih zlodina znao i predsjedn'ik vlade uzunovii i ministar
unutra5njih poslova BoLa Maksimovii, a da nidim nisu pokazali,
da ove nepodop5tine osuduju i da krivce pozovu na odgovornost.
BaS naprotiv: juder je g.pre$sjednik vlade - kao da se hoie na-
rugati svoj po5tenoj javnosti __ naglasio, da niti aktivni ministri
nemaju svoje prituZbe donositi njemu, nego da se mogu :zaliti je-
dino parlarnentu<<.
Na temelju sve€latoga stvorio je klub HSS jednodu5no ovaj
zaklju(,ak: rrNemamo ni najmanje povjerenja tr g. Nikolu Uzuno-
viia i u radikalski dio njegove vlade. Naprotiv smatramo taj dio
332
Hrvatska seljaEka stranka istupa iz vlade
vlade poimence gospodu Uzunoviia, Sr5kiia i Maksimoviia

; za ru5itelje ustava I za prezrratelje narodnoga suverenrteta.
Ministar pravde dr. Milan Sr5kii, koji je svoj narodito odgovo-
ran poloi,aj zlorabio za ka/znjiv utjecaj na sastav izbornih povje-
renstava, smatra se takovim krivcem, da Ea Narodna skup5tina
optuZi po zakonu o ministarskoj odgovornosti. Dosljedno tomtr
klub HSS ne moZe i ne ie suradivati u nijednoj vladi, u kojoj
bi bila spomenuta tri sada5nja radikalska ministra.<<
Ovaj zaklju(,ak je klub HSS poslao radikalskomu poslanid-
komu klubu i predsjedniku vlade Nikoli lJzunoviiu. JoS istoga je
dana Hrvatska selj adka stranka provela svoju prijetnju. U Na-
rodnoj skup5tini je nairne doSlo do izbora dvojice dlanova tr
upravu ratne Stete. Radikali su kandidirali svoja 2 dovjeka:
Aleksu Zujevita i Jovana Aleksiia, odekujuii, da ie i HSS glaso-
vati za' a-ve radikale, kao da slr vladini kandidati. Medutim se
zastupnici HSS sporazumj e5e s opozicij om, ko j a j e kandidirala
demokrata Peru Markoviia i zemljoradnika Dimitriju VujiCa.
Glasovalo je 797 narodnih zastupnika, te je Pero Markovii dobio
113, Dimitrije Vujii 94, Aleksa Zujevt(, 80, a Jovan Aleksii 79
glasova. Kako je kolidnik iznosio g9 glasova, izabran je samo
Markovii, dok je izmedu Vuj ica i Zujevi(,a'do5lo do u:zeg izbo-
ra, kod kojega je Vujii dobio 108, a Zujevic 67 glasova.
Takav je rcizultat glasovanja rzazvao preneraL,enje kod ra-
dikala, koji su ostali u manjini. Radikalski se ministri odmah sa-
stado5e nzr vijeianje. Uzunovii je poslije podne po5ao u dvor,
gdje je kralju podnio ostavku svoje vlade. Kralj je na veter 29.
sijednja 1927.prirnio predsjednika Nqrodne skup5tine * Marka
Trifkovica i potpredsjednika Radikalskoga kluba Iliju Mihajlovi-
(a, a sutradan Stj epana Radiia, Ljubu Davidoviia, dra Kosttr
Kumanudij a, Svetozara Pribiieviia, dra Antuna Koro5ca, dra
Mehmeda Spahu i Velju Vukiieviia, predsjednika kluba onih 11
radikala, koje vodi Ljuba Jovanovii.
Ispnvice se go'irorilo, da ie novu vladu sastaviti Uzunovii,
kojega da ie uz sluibene radikale poduprijeti Velja Vukiievii,
pa'Slovenska ljudska strairka, Nijenici i onih 8 disidenata Hrvat-
ske seljadke!stranke, koje vodi dr. Nikola Nikii. To je osujetio
Krsta Miletii, koji je kao voda Pa5idevih radikala bio nepomir-
ljiv protivnik Boie Maksimovi<ia.'
LTzunoviiu je 1. veljade 1927. ipak po5lo za rukom, cla sa-
stavi vladu,'koju ce uz 136 radikala podupirati 20 Slovenaca i 5
333
PoEetak rada Oblasnih skupBtina
Nijemaca. U toj Sestoj LJzunoviievoj vladi dobiSe Slovenci 3

portfelja, jer je dr. Fran Kulovec postao ministrom poljoprivre-
de, dr. Gosar m. socijalne politike, a Du5an Srnec m. gradevina.
Sva ostala ministarstva zadriase radikali za, sebe. U toj vladi
nije bilo nijednoga Hrvata.
Kako je dr. Milan Sr5kii i nadalje ostao ministar pravde, a
Boi,a Maksimovii ministar unutra5njih djela, Radii je Sestoj
Uzunoviievoj vladi navijestio o5tru opoziciju svojega kluba, koji
je brojio 50 zastupnika. 'Protiv ove [Jzunoviieve vlade stupi5e u
opoziciju takoder : 36 Davidoviievih demokrata, 23 zastupnika
Samostalne demokiatske stranke, 15 bosanskih muslimana, 8 di-
sidenata HSS, koje vodi dr. Nikii, 8 Hrvatskih federalista, koje
vodi dr. Trumbii, 3 Hrvatska republikanaca, koje vodi dr. Bui,
4 zemljoradnika, 3 Crnogorska federalista i 4 izvanstranalka za-
stupnika. To znadi, da protiv 161 vladinovaca stoje u Narodnoj
skup5tini 154 opozicijonalca. Dovoljno je, da protiv uzunoviieve
vlade glasuje 5 Nijemaca i vlada i,e ostati u manjini. Zato su
neki radikali nastojali, da u vladu ude barem dr. Nikola Nikii
s disidentima HSS, ali je on to odludno odbio.
Vlada je prigodom prvoga glasovanja 4.veljade 1927.pobi-
jedila, jer je Narodna skup5tina sa 148 protiv 103 odbila pre5ni
prijedlog demokrata Agatonovi(a, da se narodu dozvoli noSenje
oruL,ja. Ipak je vei istoga dana do5lo do vladine krize, jer su
ostavke podnijeli ministar vjera MiSa Trifunovii, te rninistar
po5ta Milorad Vujidii. Da ne odstupi i Velja Vukiievii, glasova-
la je 13. veljade veiina radikala, da se u klub primu pristase Lju-
be Jovanoviia, koji je tada vei bio te5ko bolestan, jer mu ie pala
kap.
POEETAK RADA OBLASNIH SKUPSTINA.

oblasna je skupstina Zagrebadke pblasti zapolela radom
22. veljale 1927. u dvorani hrvatske sabornice. Za predsjednika
1e sutradan izabran odvjetnik dr. Vlatko Madek, za potpredsjed-
nika seljak Andrija Pankretil iz Gaja kod Vrbovca, a za tajnike:
dr. Milan Grmek iz Krapine, te seljaci Josip Flalii: iz R.esnika i
Andrija Pavlii iz Redice. Skup5tina je odmah izabrala i t. zv.
Oblasni odbor od 8 dlanova, koji ie predstavljati vladu Zagre-
badke oblasti. U taj su odbor izabrani: Stjepan Radii za prosvje-
ttr, dr. Ivan Krajad,'za financije, inZinir August Kosutii za gral-
334
I
'PoEetak rada Oblasnih skupBtina

\
devine, ekonom Josip Predaves za narodno gospodarstvo, lijed-

nik dr. Drago Klepac za narodno zdravlje, odvjetnik dr. Juraj
Krnjevil za socijalnu pomoi, upravni dinovnik dr. Ernest Spiess
za upravu, te odvjetnik dr. Stjepan Ko5utii za obrt, industriju
i trgovinu.
Skup5tina je prihvatila poslovnik, po kojemu nitko ne smi-
je na sjednicama govoriti dulje od jednoSa sata, da se tako spri-
jedi opstrukcija, kakva se zbivala u hrvatskom saboru. Oblasni
zastupnici moraju poloZiti prisegu, koj a glasi: ,PrisiZe'm Bogu
sveznajuiemu i svemoguiemu, da iu biti vjeran vladajuiemu
kralju Aleksandru I. i narodu, koji me je izabrao; da iu po5ti-
vati ustav i postojeie zakone, p4 da iu svim svojim silama bra-
niti interese oblasti, diji sam zastupnik. Tako mi Bog pomogao!<
(Takvu je prisegu predlolila i Hrvatska seljadka stranka u Split-
skoi oblasnoj skup5tini, gdje je imala veiinu zastupnika. Tamo
su radikalski zastupnici kao bjesomudni fialil\, da se iz prisege
bri5u rijedi: >i narodu, koji me j e izabrao.rr)
S prve sjednice Zagr,ebadke oblasne skup5tine odaslan je
kralju brzojavni pozdrav, koji je glasio ovako: ,'S prve skup5tine
Zagrebadke oblasti, koja je i po svojem prostoru i po broju na-
roda najveia u cijelo j drlavi, te koja potpuno opsiZe starodrev-
nu tisuiljetnu Zupaniju varaZdinsku i gotovo posvema isto tako
$taru i slavnu Zupaniju zagreba(ku, te velik dio pradavne Lupa'
nije kriZevadke, dakle onaj hrvatski teritorij, r& kojemu se kroz
dugi niz stoljeia hrvatska i slavenska snaga i kultura pribirala i
saduvala'u tolikoj mjeri, da spomenute tri hrvatske Zupanije --
ir sada5nja Zagrebalka oblast - nikada nisu niti jednoga dasa
bile pod tudim direktnim gospodstvom, a vazda su visoko drZale
zastavu sloge i bratstva svih juZnih S'lavenai cluhovnog-jedinstva
sa svom ostalom slavenskom braiom, a da su uz to uspje5no i u
najteZim prilikama ruzvijale evropsku prosvjetu i ba5tinjenu -
nikad neprekinutu - ustavnost svoju. S toga i s takvog teritori-
ja pozdravljamo VaSe Velidanstvo u iskrenoj i ustavnoj vjerno-
sti, te u narodnoj hrvatskoj i slavenskoj svijesti i u javnoj spo-
znaji, da samo dubokim i Sirokim socijalnim shvaianjem sveop-
iih narodnih - a napose seljadkih - potreba moZemo dostojno
ispuniti onaj zadatak koji nam je opredijeljen i pozitivnim usta-
vom i posebnim zakonom o Oblasnim samoupravama, a.nada sve
neodgodivom potrebom, da sam narod svojom snagom i siste-
'u
matskom suradnj om naj vi5oj organizacij i svoj e samouprave
335
OptuZba ministra BvZe MaksimgviCa
promi5ljeno i uspjeSno rje5ava mnogobrojne zadatke: i privre-

dne i prosvjetne, i socijalne i zdravstvene, da tako stalno utvr-
duje temelj velidajnoj z$adi na5eg narodnog i dri,avnog ujedi-
njenja. Dr. Vlatko Madek, predsjednik Oblasne skup6tine zqgre-
badke.< '
I po sadri,aju i po obliku teksta u tom brzojavu vidi se, da
ga je sastavio sam Stjepan Radii. Gotovo isto takve brzojave
odaslal'e su takoder Oblasne skup5tine u Osijeku,-Splitu i Du-
brovniku, gdje je Hrvatskoj seljadkoj stranci pripadala veiina
oblasnih zastupnika. Razlike postoje samo u prvom dijelu brzo-
java. Tako je u brzojaxu Osjedke oblasti istaknuto, da je to sa-
gospodarskoga gledi5ta najva:znija oblast u cijeloj drL,avi. U br-
zojavima pak Splitske i Dubrovadke oblasti nagla5eno je, da su
ove oblasti valne zato, Sto su pogranidne. Prigodom rasprave
Oblasne skup5tine u Osijeku ustado5e zastupnici Samostalne de-
rnokratske stranke protiv toga, Sto se u pozdravnom brzojavu
kralju istide i hrvatska svijest.
Kad je u Zag'ebadkoj oblasnoj skup5tini veiina, prihvatila
pozdrav kralju, htio je biv5i kriZgvadki gradonadelnik dr. Lavo-
slav Hani,ek ditati izjavu oblasnih zastupnika >Hrvatske Zajed-
nice<<.Predsjednik mu je oduzeo rijed, te je prekinuo sjednicu.
Po5to je dr. HanZek ipak nastavio ditati spomenutu i}javu, doSao
je k njemu Stjepan Radii, koji mu je iz ruke istrgao i poderao
papir; podjedno ga je pozvao, da ostavi dvoranu. Kako dr. Han-
Zek nije htio sam otiii, izgurao 9a je Radii iz klupe, naSto su ga
seljadki zastupnici silom odstranili iz dvorane.
OPTUZBA MINISTRA BOZE MAKSIMOVICA.

Radid je vei tedajem pro5lih godina uspje5no Sirio svoje
ideje i svoju stranku u nekim slovenskim krajevima.. Sada je pak
odludio, da svoju stranku pro5iri takoder medu srpskim seljaci-
ma. Prvi je uspjeh poludio 10. veljade 1927.,kada se,s Radiievim
klubom u Narodnoj skup5tini udruZiSe sva 3 federalistidka z^-
stupnika iz Crne Gore poimence dr. Sekula Drljevii, Sava Vu-
letii i Mihajlo Ivanovii. Zato je njihov zajednidki klub dobio
ime >>Narodniseljadki klubo, dok su obje stranke i dalje zadr?ale
svoja dotadaSnja imena. Govorilo se, da ie isto tako i 4' srpskl
zemljoradnika stupiti u rNarodni seljadki klub,<, ali se to ipak
niie zbilo. Tako ie klub brojio 53 zastupnika. Preclsieclnikje bio
336
OptuZba ministra Bo,Ze Maksimovida
dr. Stanko Sibenik, a potpredsjednici: Karlo Kovadevii, Nikola

Preka i Sava Vuletii.
Hrvatski su zastupnici u Narodnoj skupStini podnijeli pri-
jedlog, da se ministar Bola Maksimovii stgvi pod optsLbu radi
izbornih zloporaba, podinjenih prigodom izbora za oblasne skup-
Stine. O tomu se 3 dana vodila duga i zestoka debata, ali je vla-
dina veiina spasila Maksimoviia, premda je on imao i medu ra-
dikalima ljutih neprijatelja.
Od 315 narodnih zastupnika glasovahu 26, veljade 1927.pro-
tiv prijedloga Hrvatske seliadke stranke 152,i to 133 radikala (t.
i. svi radikali osim 17), zatlm 15 Slovenaca \ 4 prista5e dra Nikole
Nikiia. Za optuZbu su glasovala 734, od toga 51 dlan Narodnoga
seljadkoga kluba, 48 zastupnika Demokratske zaiednice (t. j. Da-
vidoviievih demokrata i bosanskih muslimana), 2l dlan Samo-
stalne demokratpke stranke, 6 zastupnika Hrvatskih federalista i
4 Nikiievca.
Kad je u Narodnoj skup5tini zapo(,ela rasprava o novom
proradunu, koji ie vrijediti od 1. travn-ia 1927.do 31. oZujka 1928.,
iznijeli su zasttrpnici svih hrvatskih stranaka poraz.nLrkritiku
vladine politike. Ipak je 9. oZujka u naielu primljen predloZeni
prorat)un sa 151 protiv 109 glasova, jer su vladine stranke uvijek
bile na okupu kod glasovanja.
Nato ie Uzunovii podeo snubiti Hrvatsku seljadku stranku
za suradnju u njegovoj vladi. [Jzunovii je u Beogradu pregova-
rao s Pavlom Radiiem, kojemll je ponudio ovu osnovu za surad-
nju u novoj vladi: l. >rHrvatskaseliadka stranka dobiva 4 mini-
starstva, medu njima prosvjetu ili financije. 2. .Tedanod prvih
zaclataka nove vlade bit ie omoguditi i,ivot oblasnirn sa'moupra-
vama, i to na taj nadin, da se stanoviti dio drZavnih prihoda od-
stupi,samoupravama. 3. Provedba opiinskih izbora u Bosni i Voj-
vodini. 4. Izbori za sreske' sanoLlprave provode se u roku, koji
je propisan u zakonu, najkasnije 5 mjeseci nakon oblasnih izbora"
5. Poreski se zakon prihvaia u parlamentu jo5 prije ljetnih par-
lamentarnih ferija. 6. Zakonska osnova o dalmatinskom agrarll
takoder se prihvaia u parlamentu; samo se prvobitni zakonski
nacrt ima ne5to modificirati u korist maloposjednika. 7. Bo'za
Maksimovii ostaje na svojem dosada5njem mjestu ministra unu-
tra5njih djela; medutim HSS dobiva u tom ministarstvu jednoga
dr-,Zavnoga podsekretara, koji ie imati sloboclneruke za podrudje
Hrvatska na muEililta 22
TZ
OptuZ,ba ministra BuZe Maksirnovida
Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. 8. Veliki ie se Lupani promije-

niti, u koliko to bude traiila HSS. 9. Ovaj se program rada ima
rzvr5iti do mjeseca srpnja. Ista vlada radikala, HSS i Slovenske
ljudske stranke raspustila bi nakon toga parlamenat i provela bi
nove izbore u listopa du 7927.r,
Istodobno je Uzunovii pregovarao takoder s oDemokrat-
skom zajednicom(, koju su dinili Davidoviievi demokrati i Ju-
goslavenska muslimanska organizacija. Uzunovii je nastojao do-
biti nadelni pristanak Demokratske zajednice za suradnju u sa-
da3njem politidkom pravcu. On je dakle htio sjedjeti na dva
stolca. To mu se osvetilo, jer su i Demokratska zajednica i Hr-
vatska seljadka,stranka prekinule sve r^zgovore i pregovore s ra-
dikalima. Sto vi5e: Demokratska je zajednica 17. oZujka 1927.
objelodanila optu:zhu. koju ona dii,e protiv Bo:zeMaksimoviia.
Ova optuZba, koju su potpisali i zemlioradnici , zapremala
ie 37 Stampanih araka. O5tro se kritizira rad Boie Maksimoviia,
koji je jo5te 6. studenoga 1924. postao ministrom unutra5njih
diela, te je na istom polo:zajuostao do sada, premda su se izmje-
niivalp razne vlade. Maksimovii se pokazao nesposoban i nepo-
cloban na visokorn poloLaju ministra unutra5njih djela. Naprotiv
ie pokazao skrajnji nemar i nehaj prema svojim obveza'ma.On
je u svojem rezorLr dr:zao i postavio dinovnike, kqji nemaju ni
moralnih ni Skolskih kvalifikacija. Tako su dinovnici svojom ne-
sposobnoSiu i zloupotrebom vlasti stvorili Ll 2emlji bezakonje,
na koje stilu i,albe sa svih strana. S ovakvim shvaianjem svojih
duZnosti i s ovakvim politidkim aparatom izvr5io je Maksimovii
troje izbore, i to: izborc narodnih poslanika na dan 8. veljade
7925., ztttim opiinske izborc na dan 15. kolovoz^ 1926.,te izbore
za oblasne skup5tine 23. siiednja 1927.t)otjeralo se dotle, da str
bilc 2 vrste gradana i drZavljann. Onima, koji sr-rbili uz vladu,
lrilo ie sve dopu5teno, dok su bila posve ugro:zenaprava onim
drugima, koji nisu bili uz vladu, ne.qosu bili protiv nje. DoSlo je
do paradoksa, da se ogroman dio naroda borio za zakonitost, dok
s)use protiv to€a borili oni, koji bi morali podry'avat\ red.o Ima u
dri,avij takvih krajeva, u koiima >caruje anarkija i bezvlade, a
zbivaju se razbojstva i ubijstva." ,Jarrna zlostavljanja sa strane
vlasti postala su obidna stl'ar. Po sreskim kancelarijama Sama-
rzuri (iuskani) su ne samo obidni graclani, ne[{o i kandidati ztr
narodne poslanike."
338
OptuZba ministra Borle' Maksimovi0a
Ovu optuZbu protiv Boi,e Maksimovic-a nisu potpisali naro-

dni zastupnici Hrvatske seljadke stranke i Samostalne demokrat-
ske stranke, ali su jedni i drugi obeiali, da (,e u Narodnoj skup-
Stini glasovati za izrudenje Maksimoviia sudu.
U Osijeku su 13. o:zujka 1927. obavljeni izbori gradskih
zastupnika. Cd 8860 upisanih izbornika dodoSe na birali5te 6742,
Sto poka zuje velik interes gradanstva. Relativnu su veiinu dobili
kandidati Hrvatske federalistirike stranke, za koje je glasovalo
2505 izbornika. Radikali su dobili 176I glas, Nezavisni radnici
(kornunisti) 1123, Hrvatska seljadka stranka 291, Privrednici
(Gradanski blok) 248, Samostalna demokratska stranka 230, Zi-
dovi >cionisti( 193, Hrvatska pudka stranka 159, Njemadka stran-
ka 140, a disidenti Hrvatske seljadke stranke (grupa dra Nikole
Nikiia) 102 glasa. Kako se biralo 40 gradskih zastupnika, kolidnik
.ie iznosio 169. Prema tomu su Flrvrrtski federalisti poludili 15
niandata, radikali 10, Nezavisni radnici 7,. Hrvatska seljadka
stranka 2, Privrednici 1, Samostalni demokrati 1, Zidovi 1, Hr-
vatska pudka stranka 1, Njemadka stranka 1 i Niki(eva grupa I
mandat.
Medutim je do5lo .do te5ke situaciie kraljevine SHS u vani-
skoj politici. Dvu su tomu bila glavna tazloga. Beogradska vlada
nije pravodol'rno Narodnoj skupStini podnijela na ratifikaciju t.
zv. Nettunske konvenciie, koje pruZaju ltaliji stanovtte koristi
u Dalmaciji i u Hrvatskom Primoriu. LIz to je Italiia u Albaniji
tako osilila, da je to bilo zazorno Srbijancima. Ministar vanjskih
posala dr. Ninko Perii nije bio doraSao, da ublaZi spor, koji je
nastao izmedu Italije i drZave SHS. Spor se tako pojadao, da stt
sv.ietskenovine podele pisati o ratu izmedu tih driava. Italija je
zaista velik broi vojnika dovela na granicu premu Hrvatskoj i
Sloveniii, Sto ie kod nas dakako izazvalo znttan nemir i uzru-
ianost.
.
To je dobro do5lo Uzunoviiu prigodom rasprave u Narocl-
noi skup5tini o proradlrnu. Radii mu j e iz Zagreba brzojavio, da
ie - radi teSke vanjske situacije - svi zastupnici nie€ova kluba
.{lasovati za pfihvat proraduna vojske i mornarice. Ta je poruka
osokolila radikale, koii su odmah podeli pomi5li ati na novu sura-
dnju s Hrvatskom seljadkom strankom.
Rasprava je o proradnu dovr5ena 3l . oluika P27. Tada je
Stjepan Uroii: Lr ime Hrvatske federalistidke stranke dao ovu
izjavu: proradnn - uza sve redukcije - donosi narodu
"C)vaj
339
Stlepa, Radii protiv LagrepEana
takove terete, da ga on ne mole podnijeti u ovoj sadaSnjoj teskoj

gospodarskoj krizi, koja je najtei,e potresla seljaStvo, a pored
njega i ostale privredne grane. Osim toga nije proradun potpun.
jer ne sadri,aje mnoge dr:zavne prihode i rashode. On je neod-
reden zato, jer se pravo ne zna broj rashoda i prihoda. Proradun
nije realan, a niti ie takav biti, dok ne bude zavr5nih raduna. Odi-
ta je nejednakost u poreskim teretima izmedu Srbije i dru€ih
krajeva dri,ave ostala i nadalje; ona je dapade joS i poo5trena
mnogim odredbama o tro5arini te o izdri,avanju zemaljskih cesta
u Hrvatskoj i Slavoniji. Kod onih poreza, koji su vei izjednadeni,
zakon se ne primjenjuje jednako. Predloi,eni pak financijski za-
kon pravo je dudo od zakona, jer donaSa promjene na svima
dijelovima pravnog poretka i zakona o drL,avnom radunovodstvu,
dapade i promjene samog Vidovdanskog ustava<<.
Prigodom glasovanja o protadunu bijahu prisutna 283 naro-
dna zastupnika. Za proradun je glasovalo 156 vladinih zastupni-
ka, koji su doSli u punom broju, a protiv proraduna I27 zastupni-
ka. Sutradan je Narodna skup5tina odgodena do 19. travnja 1927.
U vrijeme tih parl amenta:rnih praznika do5lo je do raznih
trzavica. Medu radikalima se jasno opa,i,ahu 3 grupe, od kojih
jednu vodi ljzunovii, drugu Marko Trifkovil, a treiu Velja Vu-
kiievii. U Demokratskoj zajednici nije vi5e bio svemoian Lju-
ba Davidovii, jer se znatan dio demokrata okupio oko dra Voje
Marinkoviia, koji je traL,io vezu.s radikalima, da stranka lak5e
dode do vlasti. Marinkovii se 29. oiujka 'na veder potajno sastao
s Veljom Vukiieviiem, pa je s njim dugo raspravljao o buduioj
vladi, koju bi imao sastaviti Vukiievii. Sporazumno je sastavljen
program Vukiieviieve vlade; dogovoreno je dapade i to, koje bi
osobe imale uii u taj kabinet. Vladinu bi veiinu dinili radikali,
Davidoviievi demokrati i Jugoslavenska muslimanska organiza-
cija, a u sludaju potrebe i Slovenska ljudska stranka.
STJEPAN RADIE PROTIV ZAGREPEANA.

Medutim se BoZa Maksimovii pobrinuo, da Hrvate Sto jade
zavadi medu sobom. On je naime kao ministar unutarnjih posala
svima gradovim a u dr'zavi razaslao osnovu novo ga zakona o Srad-
skim autonomijama. Po 4. parugrafu ove osnove ima se $ad Za-
greb odijeliti od Zagrebadke oblasti i poput Beograda podrediti
izravno pod ministra unutarnjih posala, odnosno u drugim po-
340.'
Stjepan Radid protiv Zagrcplana
slovirna pod dotidne ministre. O tomu se pitanju povela rasprava

29. olujka 1927. na sjednici zagrebadke Oblasne skup5tine. Stje-
pan Radii - kao predsjednik l. zv. Oblasnog odbora - ustade
protiv izuzimanja grada Zasreba iz Zagreba(>ke oblasti. On je
medu ostalim rekao i ovo: rTime se mijenja uredba od g. 1922.
o podjeli dri,ave na oblasti. Ta naime uredba u 4. todki prvoga
dlanka izrtiito odreduje, da Zagrebadkoj oblasti pripada i grad
Zagreb. Ako se Zagreb izludi iz Zagrebadke oblasti, pa tako do-
bije isti pololaj, kakav imaju pojedine oblasti, onda je Hrvatska
podijeljena na 5, a ne na l oblasti. Vidovdanski pak ustav u 135.
dlanku odreduje, da se Hrvatska dijeli na 4 oblasti, i da se taj broj
ne moZe niti poveiati niti umanjiti. Prema tomu osnova zakona,
koja je predloZena o novim gradskim sarnoupravama, zaobilaz-
nim putem mijenja Vidovdanski ustav, pa se ve(, iz toga razloga
ne mole provesti kroz Narodnu skup3tinu. Ako dakle ova za-
konska osnova zaista dode pred Narodnu skup5tinu, onda ie
Narodni seljadki klub upotrijebiti sva parlamentarna sredstva, da
osnova ne postane zaksnom. Naravno pak ie i Oblasni odbor i
ova Oblasna skup5tina u punoj mjeri upotrijebiti svoja zakonska
i prirodna prava prema Zagrebu.r,
Istoga je dana na sjednici Oblasne skup5tine govorio i za-
grebadki podnadelnik Josip Krdelii. kao oblasni zastupnik Hrvat-
ske federalistidke stranke. Krdelii je u ime svoje stranke tral,io,
da Zagreb bude izluten iz Zagebadke oblasti. ',To trai,e interesi
zagreba(kih gradana, narodito obrtnika i trgovaca. ZaEreb je i ona-
ko vei porezima pr.eoptereien, dapade iscrpljen, te ne rje moii
podnijeti joS 'i nove prireze za uzdt:zavanje Zagrebadke oblasti.<
Nato je ustao Stjepan Radii, koji je rekao: ,Oblasna skup-
Stina ima zakonsko pravo, da raspi5e oblasni prir ez u visini od
50 postotaka na sve neposredne dri,avne poreze. Na grad Zagreb .
bi otpalo da plati okruglo do 25 rnilijuna dinara oblasnog pfireza.
Zagreb eto sada hoie izmaknuti tomu, da narodu, iz koiega je
nastao, dade ono, Sto mora dati. On sada hoie, da postuine nekim
centrom zagrebadkihpurgera, a ne svih Hrvata... I vidjet 6ete,
da ie nama Zagreptani radi toga izdvajanja, kada dode do izbo-
ra, opet rinuti handtar u leda!"
Razumljivo je, da su'Zagrep(ani i,elieli izbjeii novim tere"
tima, jer su uvidjeli, da 6e oni sami morati snositi oko 30 posto-
taka svih izdataka Zagrebadke oblasti. Z,ato je i gradonadelnik
Vjekoslav Heinzel na sjednici gradsko{a zastupstva u Zagrebu
341
Nenadani pad Uzunoviieve vlade
4. travnja 1927. u ime ogromne veiine gradskih zastupnika dao

tzjavu, kojom >>trai,i,da se grad Zagreb izluti iz Zagrebadke obla-
sti, kako je po dosadaSnjem zakonu od g. 1895.bio izuzet iz nad-
leZnosti velikoga l,upana i :zupanijske skup5tine Zagreba(ke :zu'
panije, te ie sve do sada dinio posebno upravno tijelo i municipij
za sebe, a ipak je ostao sredi5te hrvatskog naroda<. Ovu su izja-
vu glasovanjem odobrili svi prisutni gradski zastupnici osim 3
dlana Hrvatske seljadke stranke i 2 komunista. Kad je pak Ivan
Per5ii iznio, da Ce grad Zagreb morati platiti 27 milijuna dinara
u ime oblasnog prireza, ako ostane ukljuden u Zagrebadkoj obla-
sti, doSlo je do velike buke i prepirke izmedu zastupnika Hrvat-
'stranke.
ske federalistidke i Hrvatske seljadke
Kad je oblasna skup5tina prihvatila proradun Zagrebadke
oblasti, osvrnuo se Stjepan Radii 8. travnja na sam prgradun.
Tom je prigodom rekao, da su prihodi zt cijelu oblast mnogo ve-
ii, nego li su bili spomenuti u ekspozeju, Sto ga je Oblasnoj skup-
Stini ddo Mile Kramarii, veliki :zupan Zagrebatke oblasti, Kra-
marii je rekao, da cijela Zagrebadka oblast pla(:a 59 milijuna
dinara neposrednih poreza., od dega sarn grad Zageb daje 52, a
drugi gradovi i sela samo 7 milijuna. Medutim je Radii doznao,
da cijela Zagrebadka oblast plaricau svemu oko 230 milijuna di-
nara, od dega na grad Zagreb otpada 180, a na drugfe gradove i
sela 50 milijuna.
NENADANI PAD UZUNOVIEEVE VLADE.

Kralj je predsjednika vlade Nikolu uzunoviia primio 10.
travnja 1927.u audijenciju, koja je potra jala ditav sar. Odmah se
nagovijestalo, da je Uzunovii tom prigodom kralju najavio, da
ce naskoro podnijeti ostavku, i to radi nesnosnih prilika u ltadi-
. kalnoj stranci. Protiv LJzunoviia ustadoSe naime stariji zastup-
nici, koje je vodio Marko Trifkovii, te koji su svojoj grupi dali
nadimak >Pa5iievciS Ta je grupa u samoj vladi imala 3 ministra,
poimence: Krstu Miletica, M. Simonoviia i dra Slavka Miletida.
S ovim se >Pa5iievcima< udruZio Velja Vukiievii, koji je vodio
biv5e prista5e Ljube Jovanovida. Radikalski su nezadovoljnici
odludili, da ie svakako prisiliti Uzunoviia na odstup. Oni ie
pridekati samo jo5 kratko vrijeme, pa ako ne demisijonira sam
Uzunovid, onda ce ministri Vukiievii, Simonovii, te Krsta i
Slavko Miletii kolektivno podnijeti ostavku, da time dovedu u
krizu cijelu Sestu vladu Nikole Uzunoviia.
342
Nenadani pad Uzunoviieve vlade
Ipak se vidjelo, da postoji velika poteskoia i za buducu

vladu, koju bi imao sastaviti Veljh Vukiievii. Na tu je naime
kombinaciju zazorno gledao t. zy. radikalski centrum, koji je
vodio sam Nikola Uzunovii. Od svih radikalskih zastupnika pri-
padalo je centrumu oko 90, koji ie vladi Velje Vukiievi(,a pra-
viti jednake pote5kode, kakve sada Vukiievic zajedno's Pa5iiev-
cima' pravi vladi Nikole Uzunoviia.
Kad je Stjepan ltadii duo za tu novu kombinaciju, izjavio
je 12. travnja 1927.novinarima, da je >Uzunovii joS najkorek-
tniji prema Hrvatima, samo je nezgodan u tome, Sto on jedno
misli, a sasvim deveto radi. Naprotiv je Marko Trifkovii u radi-
kalnom klubu uvijek vrlo'=o5tro govorio protiv Hrvata. Slidno je
u zadnje vrijeme radio i Velja Vukiievii<. Tom je prigodom
Radii navijestio, da ce se Hrvatska seljadka stranka naskoro
proglasiti >>Narodnomseljadkom strankom.., jer ie nastojati, da
u svoje redove dobije takoder Srbe i Slovence,kako je vei pre-
dobila Hrvate.
Konadno je Nikola lJzunovii ipak morao odstupiti. Krdlj
je nenadano sastav nove vlade povjerio Velji Vukiieviiu, koji
je nekada, uz Ljubu Davidovica i Ljubu Jovanoviia, bio kraljev
profesor. Vukiievic je vladu sastavio od Radikalne stranke i De-
mokratske zajedntce. Od radikala j e Bogdan Markovii postao
ministrom financija, dr. Milan Sr5kii m. pravde, Svetozar Stan-
kovii m. poljoprivrede, dr. Vlada Andrid m. agrarne reforme, a
dr. Ninko Perii m. bez lisnice, dok je sam Vukiievii uz predsjed-
ni5tvo pridrLao i ministarstvo unutarnjih posala. Od demokratar
postade dr. Vojislav Marinkovii ministrom vanjskih posala, dr.
lliia Sumenkovii m. gradevina, dr.'Kosta $umanudi m. Suma i
ruda, a Aleksandar Mijovii m. socijalne politike. Ministrom tr-
govine i industriie postade dr. Mehmed Spaho, ministrom saobra-
caja general Svetislav ,Milosavljevii, a ministrom vojske i mor-
narice general Stevan Had:zi(,.
Zanimivo-je, da Velja Vukiievii nije popunio 5 ministar-
skilr rezora. DrZalo se, da je to udinio zato, kako bi u vladinu
r,eiinu doveo ioS koje politidke stranke, n. pr. Hrvatsku seljadku
ili Jugoslavensku liudsku stranku. Predb je i,no je Vukiievii po-
stao zastupnikom ministra prosvjete, dr. Sr5"kii zastupnikom m.
vjera, dr. Kumanudi zastupnikom m. za izjednai,enje zakona,
Stankovii zastupnikom m. po5ta i brzojava, a dr. Andrii zastup-
nikom m. narodnoga zdravlja
343
Nezadovoljst'i'o radi sastava Vukiieviieve vlade
Sastav nove vlade je iznenadio gotovo sve politidke krugo-

ve. Radikalski centrum nije oEekivao, da ce se vladina kriza tako
brzo rijesiti. Ovi su centruma5i mislili, da ie situacija biti nzbi-
strena istom na Sjednici radikalskoga kluba, koja bija5e sazvana
za" 18. travnja poslije podne. Medutim su sastav Vukiieviieve
vlade forsirali Pa5irievci i Davidoviievi demokrati, koji su pristali
na svaku kombinaciju, da se rije5e Uzunovif,a i Boi,e Maksi-
moviia. .
Odmah iza ukaza o sastavu nove vlade kralj je potpisao
drugi ukaz, kojim se zakljuduje- redovno zasjedanje Narodne
skup5tine, te se Narodna skup5tina saziva na izvanredan saziv
za l. kolovoza 1927.Ta je obavij est zaptepastila narodne zastup-.
nike,, j,er ne ie dobiti dnevnice za 3 mjeseca (svibanj, lipanj i
srpanj), po5to je redovito zasjedanje Narodne skup5tine zakliu-
deno. Prema tome ne ie uopie vi5e na dnevni red doii optuZnica
protiv Boi,e Maksimoviia, jer ona vrijedi samo za ovv sesiju, koja
je zakljulena kraljevim ukazom. (I tai din pokazuje, koliko je
kralj Aleksandar zaltidivao ministra Bo:zu Maksimoviia, makar
je znao;,da je BoLa u narodu veoma omraZen).
Vukidevii je dodu5e novinarima ' izjavio, da' je bn dobio
sastav nradne.., a tte izborne vlade. Ipak se u politidkim krugovi-
ma.drL,alo, da Vukiievii ima takoder izborni mandat, jer se pre-
ma sastavu njegove vlade nije moglo predmnijevati, da je ona
sposobna z^ rad, poSto ju ne ic podupirati radikalski centrum,
kojemu pripada veiina radikalskih zastupnika. Politidari su bili
uvjereni, da ie t. kolovoza, kada se sastane Narodna skup5tina,
biti odmah proditan kraljev ukaz o raspu5tanju Narodne skup-
Stine i o raspisu nolih izbora, koji ie se vjerojatno provesti u
rujnu e. 1927.
NEZADOVOLJSTVO RADI SASTAVA VUKICEVICEVE.

VLADE
Premda su ministrima postala 4 demokrata (Marinkovii,
Sumenkovii, Mijovii i Kumanudi), ipak je u Davidovirjevoj de-
mokratskoj stranci zavladalo veliko nezadovoljstvo radi sastava
Vukiieviieve vlade. Demokratska je naime stranka zapravo g.
1919. sastavljena od biv5ih napredn jaka, liberala i samostalnih
radikala, pa ipak je Vukiievid u vladu vzeo samo Marinkovii'eve
naprednjake, dok je mimoi5ao druge frakcij e zajedno s Davido-
344
Nezadovoljstvo radi sastava Vukiieviieve vlade
viiem. lJz to su bili povrijedeni i malobrojni Hrvati u demokrat-

skoj stranci. Njima je naime bilo obeiano, da ie u ministarstyo
svakako udi barem jedan Hrvat, da se tako u novoj vladi markira
Hrvatstvo. Zato su dr. Grga Andelinoviti, dr. Ivan Ribar i dr. Ivo
Krstelj 20. travn ja 1927.prosvjedovali kod Marinkoviia, kojemu
su zaprijetili; da ce istupiti i,z glavnog odbora Demokratske
stranke.
Nezadovoljstvo je izbilo takoder kod bosanskih muslimana,
kojima se krivo dinilo, Sto su u Vukiieviievoj vladi dobili samo
jedan rezor, pa i taj nije ba5 od naroditoga zmai,aiq.Du se umire
nezadovoljnici, javila je 22. travnja nova vlada, da fu Demokrat-
ska zajednica kod popunjavanja vlade dobiti jo5 dva rezora, od
kojih i.e jedan zapasti Jugoslavensku rnuslimansku organizaciju,
a drugi Hrvate u Demokratskoj stranci. Opazilo se naime, da se
Davidoviievi demokrati. opiru. tomu, da u vladinu veiinu bude
primljena KoroSdeva >>Jugoslavenskaljudska stranka<, jer su
ovi Slovenci svojim posljednjim ulaskom u Sestu LJzunoviievu
vladu prekr5ili sporazum, Sto Ea je njihova stranka imala s De-
mokratskom zajednicom. Povrh toga su Davidoviievi demokrati
od Vukiieviia zahtijevali, da im u svojoj vladi dade i 2 podse-
kretara, od kojih ie jedan biti u ministarstvu unutra5njih posala,
a drugi u ministarstvu agrarne reforme.
Sloge nije bilo niti medu samim dlanovima vlade. Tako je
ministar pravde dr. Milan Sr5kii 22. travnja u klubu sarzrjevskih
radikala istaknuo, da su bosanski radikali u3li u Vukiievid,evu
vladu zato, kako bi time udvrstili svoj pololai u drL,avnoj upravi.
Sr5kii je tom prigodom izvijestio, da ce prazna mjesta u novoj
vladi dobiti Bo:za Maksimovii i Nikola Uzunovii. Podjedno se
SrSkii otvoren o izjavio protiv zahtjeva Jugoslavenske musliman-
ske organizacije glede promjene dosadaSnjeg re:zima u Bosni i
Hercegovini.
Novinar Gabro Pilii je 23. travnja 1927.upozorio Velju Vu-
kiieviia na prigovore, koji se u javnosti raznose o tomu, Sto je
ori sastavio svoju vladu od samih Srba; podjedno ga je zapitao,
da li to znadi >ignoriranje Hrvata<<ili dak ofenzivu protiv Hrvata?
Vukiievii mu je odgovorio: ,rOva je vlada sastavljena prelqa par-
lamentarnoj veiini. Vlade se ne moraju sastavljati po plemen-
skim kljudevima. Moja vlada ne naperava nikakve strijele ni
oruZje prema nikomu. Ona ie podjednako tretirati sve krajeve
naSe drlave, a prema tomu i Hrvate i Slovence...
34s
Nezadovoljstvo radi sastava Vukidevideve vlade
LI >Domuo je Stjepan Radii 20. travnja 1927.priopiio svoj

dlanak pod naslovom: >>Posvenova vlada iznenacl,a.<. lJ tom dlan-
ku Radii medu ostalim karakteri5e novu vladu i ovako: ,rPred-
sjednik je vlade VeljaVukiievii, biv5i predsjednik biv5ega kluba
Ljube Jovanoviia. Vukiievid je s tim cijelim klubom bio vei na
putu, da s Hrvatskom seljadkom stranko'm osnuje ,rNarodni se-
ljadki klub.., koji bi u tome sludaju sada brojio oko 70 dlanova.
Kad je sve bilo gotovo za to, podeo je Velja Vukiievii pregovar-
rati o svojem povratku u radikalski klub. I kada se tamo povra-
tio, bile su u tome klubu 3 skupine: Pa5iieva, Maksimoviieva i
L jube Jovanoviia. Pa5iievci su poznati kao korupcij onisti ; ako
to i nisu svi, nego samo desetak izmedu njih. Prista5e Boi,e
Maksimoviia smatraju policajcima, jer da ih je izabrala samo
policija. Pod Pa5iiem su vladali samo PaSirievciu ime cijele Radi-
kalne stranke, a poslije Pa5iieve smrti policajci, i opet u ime svilr
radikala. Sada pak u irne radikala na prvo mjesto dolazi grupa
Ljube Jovanoviia, dakle ono, Sto je najbolje u Radikalnoj stranci.
Cetiri najvalnija rninistarstva dri,e ljudi, koji nisu nikakvi stran-
riari. To je general Hadi,i(, za vojsku, general Milosavljevii za
prom'et, pa i ministar financija dr. Bogdan Markovii, koji sada
ima i prosvjetu. On je doduSe radikal, ali nije radikalski zastup-
nik, te je neodvisan od onih zlokobnih trzavica u radikalskoj
stranci i u radikalskom klubu, koje su toliko Skodile i narodu i
drLavi, te koje su se vei tako izrodile, da su mogle drL,avu upro-
pastiti. S ovim dakle ministrima moL,e biti zadovoljan svaki
objektivan i pravedan dovjek. Ali je i u ovoj vladi ostao stari
ministar z& pravosude dr. SrSkii, kojemu je dano joS i ministar-
stvo vjera. Sr5kii je u pravosudu udinio naroriito u Hrvatskoj
toliko zla i nepravde, da on sada preuzima prvenstvo medu ru-
,Siteljima zakonitosti i ravnopravnosti u na5oj drtavil Srskiiu je
slidan novi ministar agrarne reforme dr. Vlada Andrii, koji je
prije bio podsekretar u tome ministarstvu. On je udinio mnogo
zla i krivica naSim bosanskim muslimanima. Njemu je jo5 povje-
reno i ministarstvo narodnoga zdravlja. - Iz Demokratske za-
jednice su 4 nova ministra, ali nijedan od njih nije iz Davidovi-
ieve grupe, koju stvarno vodi Voja Veljkovii. Za njega keLu,
da je najbogatiji Srbijanac. Veljkoviia slu5a Davidovi(, u vai,ni-
jim stvarima kao malo dijete.<
346
Izborne agitacije godine 1927.
IZBORNE AGITACIJE GODINE 1927.

Prigodom izbora gradsko{a zastupstva,koji je obavljen.17.
s v i b n j a 1 9 2 7 .u S p l i t u , b i l o j e u p i s a n i h i z b o r n i k a 1 0 . 0 3 6 a
, Ela-
sovalo ih je 5792,Stoznadi jedva 58 postotaka. Tada je lista ne-
zavisnih radnika (komunista) dobilar 1367glasova i poludila 10 vi-
jeinika, lista gradanskoga bloka zajedno s radikalima (lista dra
Tartaglie) 1249 glasova i l0 vijeinika, Hrvatska federalistidka
stranka (dra Trumbiia) ll77 glasova i 8 vijeinika, Hrvatska se-
Ijadka stranka 971 glas i 7 vijeinika, Samostalna demokratska '
stranka 554 glasa i 4 vijeinika, Hrvatska pudkd- stranka 250 g\a'
sova i 2 vijeinika, a lista dinovnika i penziionera sa 104 glasa
ostade bez martdata. (Vlada je radnidke mandate poni5tila, a I
vijeinik Hrvatske federalistidke stranke pre5ao je poslij e izbora
u Hrvatsku seljadku stranku). Za gradonadelnika je u Splitu iza-
bran dr. Tarta*ha.
Kako je Narodna skup5tina bila odgodena do 1. kolovoza,
prestao je politidki Zivot u Beogradu. Zato je Stjepan Radii od-
redio, da zastupnici Hrvatske seljadke stranke zadu u narod, pa
da drle politidke skup5tine i stranadke sastanke. On je sam u
tom' radu neumorno sudjelovao. Tako je 25. svibnja 1927. do5ao
u D a r u v a r, gdje je sutrardan odr/zana velika skup5tina HSS
pred zgradom >Hrvatskoga Sokola". Tu je pred 8000 ljudi govo-
rio Stjepan Radic uz odu5evljeno odobravanje naroda. Iza Radi-
ca su govorili narodni zastupnici: August MZik, Jure Valedii,
'Mi$ko Radan, Tomo Vojkovii i Josip Predavec.
Velika je skupStina Hrvatske seiiadke stranke orJri,ana 19.
l i p n j a 1 9 2 7 .u G r a d i S t u kod Vinkovaca, gdje su poslije Stje-
pana Radiia govorili narodni zastupnici: Pavle Radii, Antun
Babii i dr. Sekula Drljevii. Istoga je dana poSao Stjepan Raditi
i z G r a d i 5 t au D r e n o v c e , g d j e j e t a k o d e r o d r : z a oj a v n u s k u p -
Stinu. Medu najvei,e skupStine HSS stranke spada ona, koja je
1 6 .l i p n j a o d r i , a n au B j e l o v a r u . T a m o s e n a s a j m i 5 t un a 6 l o d o
15.000ljudi; kojima su govorili: Stjepan Radii, Josip eiZmekovii,
dr. Sekula Drljevii, Srbin seljak Mile Pokranjac iz Donje Kova-
dice, te narodni zastupnik Ante Petkovii iz Boke Kotorske.
Medutim je kralj po i,elji ministra predsjednika Velje Vu-
kiieviia 15. lipnj a 1927.potpisao ukaz, kojim se Narodna skup5ti-
na raspu5ta; novi ie se izbori narddnih zastupnika obaviti u ci-
;eloj drL,avi 11. rujna, a nova ce se Narodna skup5tina sastati 5.
347
Izborne agitacije godine' LgZ7.
listopada.Vukiieviq je po Lelji svojih saveznikademokrata ski-

nuo velikoga Lupana Zagrebadkeoblasti Milu Kramariia, mjestc-r
kojega je imenovan demokrat dr. Bogdan Stopar; jednako je de-
mokrat dr. Frandii zamijenio Ljudevita Gaja., velikoga iupana
osjedke oblasti. rzmijenjeno'je jos I velikih Lupanau drugim
oblastima.
Radii se nadao, da ie kod novih izbora Flrvatska seljadka
stranka poluditi 100 zastupnika. on je tako izjavio vei na skup-
sJigi u Bjelovaru, gdje je rekao, da ie HSS rru banskoj Hrvatskoj
dobiti 55 zastupnika,u Bosni i Dalmaciji do 30, a u Sloveniji i
Vojvodini dobit iemo ostalo do 100. Sve sto bude preko i00,
d'at(,e nam Srbija i Macedolija. I u Srbiji ie biti onako, kako je
bilo i kod nas Hrvata. I tamo ie se rasuti gospodskestranke,ka-
ko su se kod nas. I tamo ie nasa seljadkastranka - hrvatskp u
Flrvatskoj, a narodna izvan Hrvatske - sama za sebe iznijeti'
vedinu.<<
Da stekne mandate u Srbiji, poslao je stjepan Radii svoje
agitatore u Macedoniju. U prvoj skupini podo5e dr. Sekula Dr-
ljevii, dr. Ljudevit Kezman i ing. August KoSutii. Oni se iz
Skoplja zaputi5e u Pei, odakle su obislt Dedane, Prizten, Novi
Pazar,
'goj Podgoricu i Cetinje, pa su sretno izailiu Dubrovnik. U dru-
su skupini bili Pavle Radii, dr. Ivan Svegli Marko Bo5kovii
(rodom Macedonac).Ovi su iz Skoplja po5li preko Tetova i Go-
stivara u Debar, Ohrid, Prilep, Bitolj i Kumanovo.Treiu su sku-
pinu dinili seljadki narodni zastupnici Josip diZmekovii i Josip
zaEorac, koji su posli u veles i Stip. Dalje nisu mogli poii, jer
su ih radikali u Stipu napali kamenjem.JoSje gore pro5aoPavle
Radii, koji se u Zagreb vratio 28. Iipnja s teskim ozleda,ma. Nje-
ga su naime kod Skoplja napali radikali kamenjem tako, da ga j,e
jedan kamen pogodio u delo iznad lijevog oka, dok mu je drugi
i
kamen rarhio nos.
Radi lakse agitacije u hrvatskom narodu odludila je Hrvat-
ska seljadka stranka, da (,eu Zagrebu 16. srpnja 1927.podeti izda-
v a t i s v o j d n e v n i kp o d i m e n o m> > N a r o d n i V a l " . R a d i i j e p a k
3. srpnja posao u Srijem, gdje je u Vinkovcima odr?,aoveliku
skup5tinu. Tu se Radii Zestoko oborio na Vukideviievu vladu,
koja dini nasilja. >>Beogradski su Cincari uskrsli sve austrij-Skepa-
tente, koje smo mi u Zagrebu ukinuli odmah poslije svjetskoga
rata. Oni su dak sve SumskeStete podeseterostrudili.Kada dodu
izbori, onda se ove stare globe izvlate iz ladic4 da se vr5i nasilje
348
Izborne agitacije godine L927.
nad seljakom i da glasuje za vladu. Ali to ne ie pomoii beograd.

Cincarima, jer danas svako dijete znade, da je Radii branitelj
naroda i njegove slobode. Danas nema borbe izmedu Srba i Hr-
vata, nego izmedu selja5tva i cincarske bande. Vlada gazi ustav,
-jer
kad postavlja svoje kandidate, vlada ne smiie imati svojih
kandidata. Cincari, koji prisiZu na ustav, u kojemu stoji pisano,
da izbori moraju biti slobodni, sada eto p,azetaj ustav. Sada5nja
vlada kai,e, da ne ie raditi ono, Sto je radio Boi,a Maksimovii,
a ipak ona organizuje svoje dinovnike i policajce, da ubijaju na5e
ljude po Macedoniji. Mi smo visoko podigli Kaladordeviia, da
obranimo i spasimo seljadki narod od svih njegovih tirana. Mi
stojimo jednom nogom u Bitolju, a drugom u Mariboru. Jedna
je naSa ruka u Splitu, a druga u Subotici.<
Iza- Radita su na toj skupStini govorili narodni zastupnici:
dr. Sekula Drljevii, Antun Babii, dr. Ljudevit KeZman, Duro
Raikovi(, iz Slankamena, Pejo Jozi(, iz Bosne i dr. Duro Basari-
dek. Poslije ove skup5tine odvezao se Radii s narodnim zastup-
nicima u 3 automobila preko Nu5tra i Bogdanovaca u Sotin, gdje
j e odri,ana druga skup5tina. Tu su narodu progovorili : Stj epan
Radii, dr. Sekula Drljevii, dr. Ljudevit Ke:zman i dr. Ivan Svegl.
Nato su zastupnici po5li u dom zadru:zneobitelji Marka Dukiia,
fldje im je bio prireden objed.
Istoga joS dana poSao je l{adii sa svojom pratnjom preko
Lovasa u To var nik, gdje se sabralovi5e tisuia seljaka iz cije-
loga Sidskoga kotara. Tu je odri,ana fte(,a skup5tina Hrvatske
seljadke stranke. Skup5tinu je otvorio agilni seljak'Zivan Kuve-
,di1 iz lla(,e, a govorili su Stjepan Radii, profesor Franjo Nov-
ljan, dr. Ljudevit KeZman, dr. Sekula Drljevii, Duro Rajkovii,
Tomo Vojkovii, dr. Svegl i dr. Basaridek. Nato se Radii sa svo-
jom pratnjom vratio preko Ilade, Deletovaca, Slakovaca, Otoka
i Privlake u Vinkovce, odrZav5i putem sastanke u svim ovim
selima.
Naredne je nedjelje (10. srpnja) po5ao Radii u V i r o v i t i-
cu, gdje skup5tina HSS nije uspjela, jer ju je pokvarila silna
kiSa.Iz Virovitice je Radii istoga dana dosao u Slatinu, gdje
je odr'zao veliku skupstinu, jer je usprkos kise doslo oko 5000
ljudi. Radii je u nedjelju 17. srpnj a 1927.odri,ao 4 javne skup5tine
i to prvu u Ivancu, drugu u Novom Maro.f u, treiu u Gor-
n j o j R i j e c i, a detvrtu u K a I n i ku. Na tim su uspjeltm skup-
Stinama osim Radiia govorili narodni zastupnici Jurai Antolii,
349
Izborne agitacije godine L92tt.
Pavao Matica i Stjepan Kukelj, te prof. Ljubomir Ma5trovii i

oblasni zastupnik Franjo Petrovii.
Stjepan Radii je 20. srpnja odri,ao prvu skup5tinu u B o-
sanskom Brodu, a drugu na Plehanu k o d D e r v e n t e .l J z
Radiia su na tim skup5tinama govorili narodni zastupnici Pavle
Radii i Pejo Jozi(,, te prof. Tomislav Pavetii, predsjednik Obla-
sne skup5tine u Osijeku.
U nedjelju 24. srpnja 1927.dode Stjepan Radii u Liku, gdje
j e o d r 7 a ov e l i k e s k u p 5 t i n eu G o s p i i u i Otodcu. Tu su osim
Radiia govorili Karlo Brkljadii i Ante Pavlovii. U Gospii na
skupStinu je do5lo 12.000,a u Otodac 10.000ljudi.
Radii je u nedjelju 14. kolovo'za 1927. odri,ao velike skup-
S t i n eu I l o k u , P e t r o v a r a d i n u i u Novom Slankame-
nu. lJz Radiia su na tim skup5tinama govorili narodni zastup-
nici: dr. Ljudevit KeZman i dr. Sekula Drljevii, a u Iloku tako-
der Zivan KuveZdii, kandidat HSS za kotare Ilok i Sid. U lloku
je na skup5tini bilo 8000,u Petrovaradinu 6000, a u Novom Slan-
kamenu oko 10.000ljudi. Sutradan (na blagdan Velike Gospe) bi-
ja5e prije podne skup5tina u R u m i, a poslije podne na salaStr
L u d o 5u kod Subotice. U Rumu je do5lo do 12.000ljudi, kojima
su govorili: Stjepan Radii, dr. Ljudevit KeZman, dr. Kardii i dr.
Petar Gvozdii. Na Rokovo (16. kolovoza) je odri,ana skup5tina
HSS u Subotici, gdje su poslije Radiia govorili:dr. Ivandekii,
Matiia Kolar i Matija I5panovii. Na tu je skup5tinu doSlo 15.000
liudi, medu kojima je uz Hrvate Bunjevce bilo i mnoSo Mnd/zara.
Taj velik uspjeh na skup5tinama podao je Radiiu nadu, da
ie HSS poluditi mnogo mandata prigodom izbora narodnih za-
stupnika. Zato je Radii 31. kolovoza 1927. u >>Domu<< napisao
dlaldii pod naslovom: ,stalno pribliZavanj e izmedu seljadke
stranke i Davidoviievih demokrata<<,gdj e proride ovako : oOve
dvije na5e velike stranke vei su odavna iskrene prijateljice us.
prkos tornu, Sto meclu Hrvatima demokratima ima velikih neva-
ljanaca i ljutih protivnika seljadke stranke. Ove 2 stranke vei str
sada stoZer sveukupnoga na5ega politidko ga :zivota, i to zato, jer
njihove kandidate ne postavlja vlada i ne prate veliki i,upani,
sreski poglavati i i,andari. To su Ll istinu prave narodne stranke,
i to seljadka stranka disto tipa socijalnoga, a demokratska stran-
ka onoga slobodarskoga tipa, kao Sto su recimo engl'eskiliberalci.
Obadvije te stranke imat & zajedno u Narodnoj skup5tini oko
2UJ zastupnika, Sto je posv'e dosta, da sastave jaku radnu veiinu,
350
Izbot gradskoga zastupstva u Zagrebu 4. rujna L927.
parlamentarnu vladu, punu medusobnog povjerenja, punu isku-

stva, s dubokim osjeiajem odgovornosti prema narodu i kralju.<
Vukiievii je.prije izbora popunio prazna mjesta u svojoj
vladi. Tako je i dr. Grga And.elinovii, kao dlan Davidoviieve
demokratske stranke, postao ministrom. On je u Vukideviievoj
vladi imao predstavljati hrvatski narod.
IZBOR GRADSKOGA ZASTUPSTVA U ZAGREBU

4. RUJNA 1927.
, U Zagrebusu 4. rujna 1927.obavljeniizbori 50 gradskih
Glasovahu19.573
zastupnika. izbornika,'te je kolidnikbio 390.
Prema rczultatu izbora je >>Hrvatski blok< dobio 9749 glasova i
25 zastnpnika, komunisti pod firmom >Nezavisni radnici< dobi5e
2466 glasova i 7 mandata, Hrvatska seljadka stranka 2351 glas i
6 mandata, Samostalna demokratska stranka 1511 glasova i 4
mandata, Zidovi 806 glasova i 3 mandata, stanafi 759 glasova i 2
mandata, Davidoviievi demokrati 454 glasa i 2 mandata, a soci-
ialisti 396 glasova i 1 manc{at. Bez mandata ostado.{e radikali,
koii su dobili 363 glasa, pa grupa dra Safara s 294 glasa, grupa
drrr Mirka Ko5utiia s 269 .qlasova i lista nezavisnih obrtnika sa
155 glasova.
Rezultat ovih izbora z^ gradsko zastupstvo pokazuje, da
;e oHrvatska seljadka stranka<<u nekoliko mjeseci izgubila u Za-
grebu preko polovice svojih izbornika. Dok je naime 23. sijednja
1927.kod oblasnih izbora dobila 4872glasa, sada je sabrala samo
2351 glas. Zagreptani se glasovanjem osveti5e Stjepanu Radiiu
zato, Sto je svojom veiinom u Oblasnoj skup5tini kod proraduna
za godinu 1927. nametnuo gradu ZaErebu nove poreze u iznosu
od l0 milijuna dinara. >Radii je ustao protiv Zagrepd,arTa<<bijaSe
perola kod ove izborne borbe. Ta je parola osobito djelovala na
gradskoj periferiji, gdje su izbornici veiinom glasovali za 'rHr-
vatski blok" mjesto za >>Hlvatsku seljadku stranku<, za koiu su
glasovali 8. veljade 1925. Tako je >Hrvatski blok" kod gradskih
izbora dobio za 4400 glasova viSe, nego li kod oblasnih izbora 23"
sijednja 1927.Ne5to su porasli i komunisti, koji su kod oblasnih
izbora dobili 2030, a sada 2466 glasova. Samostalni su demokrati
nazadovali za 300, a radikali za 256 glasova. Njihov nazadak do-
kazuje, da hrvatski izbornici vi5e ne iele glasovati za ove srpske
stranke, od kojih su u 9 godina opstairka Jugoslavije doZivljavali
351
Izbori za Narodnu skup,Stinu11. rujna ,Lgz,,,,.
samo zlo. Sada se jasno vidjelo, da su mnogi Zagrepdani - oso-

bito dri,avni dinovnici - uzimali legitimaciju radikala ili demo-
krata samo u tu svrhu, da sebe zaltite od progona. Kako se gla-
sovanje vrSilo tajno, mogli su i ovi toboZnji radikali i demokrati
glasovati po svojem uvjerenju.
rzBoRr 24 NARODNU SKUPSTTNU

11.RUJNA re27.
Prigodom izbora,koji se obavi5ell. rujna 1927.,glasovalasu
2,294.352izbornika. To zna(,i,da se svojim pravom poslui,ilo 63
postotka svih upisanih izbornika, dok se 37 postotaka izbornika
apstiniralo.Radikali su dobili 734.1,22glasa,od toga vladini radi-
kali 505.735,a radikalski disidenti 228.487. Narodna seljadka
stranka je dobila 381370,Davidoviievi demokrati 375.789,Samo-
stalna dernokratska stranka 2,0I.127,Zemljoradnici 140.426,Slo-
venska ljudska stranka 139.932, Jugoslavenskamuslimanskaorga-
nizacija 128.335,Hrvatski blok 48.626,Njemadka stranka 48.032,
Nezavisni radnici (komunisti) 42.865,Socijalisti 23.477,Ilepubli-
kanska stranka 5907,MadZarskastranka 4232,a razne manje gru-
pe poludi5e12.094glasa.Prosjednije kolidink za I mandat iznosio
7283glasa.lzborni je red favorizirao velike stranke..Tako je Ra-
diieva narodnastrankapoludila'1mandat sa 6151glasom,dok je
kolidnik za Hrvatski blok iznosio 24.313glasova.
Pad Radiieve >Narodne seljadke stranke<<nije se toliko
oditovao u broju poludenih mandata, koliko u broju dobivenih
glasova.Dok je g. 1925.za Radiieve kandidate glasovalo 545.466
izbornika,- iznosio je njihov broj g. 1927.samo 381.370,premda
kod izbora g. 1927.nije bilo onoliko izbornih nasilja, kakva su
bila g. 1925.,kad je na Radiievu stranku bila protegnuta ,rObzna-
na(. Radiia je dakle g. 1927.ostavilo 164.096 izbornika. U prispci-
dobi s rezultatom od g. 1925.pao je broj glasova za Radiievu
stranku u Hrvatskoj i Slavoniji od 376.414na 246.L88,u Dalma-
ciji od 66.135na 37.545,u Bosni i Hercegovini od 83.387na 68.512,
u Sloveniji od 29.084na 14.477,'au Crnoj Gori od 8873na 5741,
dok je porasaojedino u Vojvodini od 3.108na 9330.Radiievi su
kandidati u Srbiji dobili jedva 167 gla.sova.*) Prema tomu se
tc) Srpski su Sovinisti Radi6u sprije,[ili agitaciju u Srbiji i Macedoniji. Kada
su pak Radidevci htjeli odrZati skupBtinu u Beogradu, nagrnulo je u dvoranu "
(uz brojne beogradske Hrvate) rilnogo radikala, koji su izazvali tudnjavu,
radi Eega je policija zabranila odrZanje skup5tine. Radi6 je raEunao, da 6e za
njegove kandidate u Macedoniji glasovati rnnogi izbornici, koji se srnatraiu
Bugarima, a ne Srbima. Ipak se to.nije zbilo.
352
Izbofi za Narodnu skup5tinu 11. rujna L927.
Radiiu nije ba5 nimalo isplatila agitacija u Srbiji. Zato ne htjede

Svojoj seljadkoj stranci oduzeti hrvatsko ime, pa joj dati naziu
,Narodna seljadka stranka<<.Jednako je Radii parlamentarnomu
klubu svojih zastupnika vratio prijaSnje ime: >Klub Hrvatske
seljadke stranke<<
Beogradska je vlada 13. n$na 1927. objavila, da su kod iz-
bora za Narodnu skupStinu radikali dobili ll2 mandata, od toga
je sluZbene radikalske kandidate zapalo 95, a radikaLske disidente
17 mandata. Narodna je seljadka stranka poludila 63 mandata,
Davidoviievi demokrati 61, Samostalna demokratska stuanka 23,
Slovenska ljudska stranka 21, Jugoslavenska muslimanska orga-
nizacija 18, Zemljoradnici 9, Njemadka strarika 6, Hrvatski blok
2, a Socijalisti 1 mandat. Medu izabranim zastupnicima Narodne
seljadke stranke bija5e 69, Hrvata, I Slovenac (Ivan Pucelj) i 2
Crnogorca (dr. Sekula Drljevii i Mihajlo Ivanovii).
Od Hrvata u Narodnoj seljadkoj stranci bijahu izabrani za
narodne zastupnike: Stjepan Radii, ing. August Ko5utii, Pavle
Radii, dr. Juraj Krnjevi6, dr. Vlatko Madek, Nikola Preka, dr.
Bari5a Smoljan, Ivan eelan, dr. Juraj Sutej, Karlo Galii, Josip
Predavec, dr. Duro Basaridek, Tomo Maderii, Valent Hodalii,
Ivan Kraljii, Mijo Stuparii, Zivan KuveZdii, Jakov Jela5ii, dr. Ivan
Krajad, Juraj Antolii, dr. Stjepan KoSutii, prof. Josip Pasarid,
Stjepan Kukelj, Milan PodhraSki, Stjepan Valjavec, Karlo Ko-
vadevii, Ivan Pe5taj, Fabijan Petrovii, prof. Ljubomir Ma5trovii,
Ivan.Tisaj, dr Stanko Sibenik, Stjepan Tonkovii, Ivan Robii, dr.
Ivan Pernar, Duro Kemfelj a, Franjo Maldii, Ivan Granda , Pavao
'Mirko
Matica, Neudorfer, Karlo Brklj adi(,, Jura! Valedii, dr. Fi-
Iip Markotii, Imbro Stivii, Mi5ko Radan, Rikard Krajcer, dr.
Ljudevit Keiman, prof Grga Heiimovii, dr. Ivan barun Svegl, dr.
Sigismund eajkovac, prof. Vilko Krpan, Stipan Matijevii, Franjo
Novosel, Antun Pavlovii, dr. Mile Vukovii, Mato Klarid, Rude
Baiinii i Mato Goreta. Od tih su zastupnika po 2 mandata dobili:
Pavle Radii, dr. Stanko Sibenik i Nikola Preka. U ljubljanskoj
oblasti je na listi HSS izabran Ivan Puielj , d Lr Crnoj Gori Mi-
hajlo lvanovii, dok je dr. Sekula Drljevii biran u Ludbregu.
Novine su poslije izbora iznijele u glavnom ove opaske:
Radikali su g. 1925. dobili 143, a g. 1927. samo 112 mandata. Oni
su dakle izgubili 31 mandat, i to veiinom u korist Davidoviievih
demokrata, koji su g. 1925.pciludili samo 37, a sada su dobili 61
Hrvatska na muEiliStu23
353
mandat. Radiieva je Narodna seljadka stranka prije imala 69,

a sada ima 63 mandata. Zemljoradnici su porasli od 4 na g
mandata, a Samostalnademokratskastranka od20 na 23 mandata.
TZBORNI REZVLTATI U HRVATSKOJ I SLAVONIJI.

Izbofi za ,rNarodnu skupstinu.. obavljeni su 11. rujna 1927.
U Zagrebu je od 33.809glasovao L9.53Lizbornik, dakle gotovo
jednaki broj kao i kod gradskih izbora prije tjedan dana. Kako
je Zagreb birao samo 2 narcdna zastupnika, iznosio je kolidnik
za I mandat 9765glasova.>>HrvatskiBlok< je dobio 9795t. j. ve-
iinu svih glasova, >>Hrvatskaseljadka stranka<<3507,Komunisti
2934,Samostalna demokratska stranka 1898,Davidoviievi demo-
krati 549, Socijalisti 455,a Radikali 393 Elasa.Fo5to nijedna dru-
€la stranka nije poludila kolidnik, izabrana su oba kandidata >rHr-
vatskoga Bloka<<, poimence: federalist dr. Ante Trumbii i prava$
dr. Ante Pavelii (odvjetnik). Kod ovih politidkih izbora nisu za-
grebadki izbornici polagali toliku valnost na komunalna pitanja.
Zato je >>Hrvatskaseljadka strankh<<poludila lL56 glasova viSe,
nego li kod gradskih izbora, koji su obavljeni 4. rujna 1927'
Izvan grada Zagreba nije >>HrvatskiBlok< poludio nijedan
mandat, premda se moZe reii, da su za kandidate >>Hrvatskoga
Bloka< glasovali najradikalniji Hrvati. Tomu je .razlogom bio
tada5nji izborni red, koji je diobu mandata dozvoljavao samo
onim izbornim listama, koje su dobile kolidnik u dotidnom izbor-
nom okrugu. Da je cijela Hrvatska i Slavqnija dinila samo jedan
mjesto sedam izbornih okruga, dobio bi >Hrvatski Blok< 7 man-
data, jer je za kandidate >Hrv. Bloka< glasovalo 48.626izbor
nika. Isto tako bi >rHrvatskiBlok< poludio I mandat u Dalmaciji,
gdje su kandidati >>Hrvatskoga Bloka" dobili 7188 glasova.
Izbofi u Hrvatskoj i Slavoniji bijahu gotovo posve slobodni.
Radii se tuZio jedino na izborne zloporabe u Srijemu, gdje su
radikali u svoje lare presipavali kuglice Hrvatske seljadke stran-
ke. Naprotiv su izbori u BoSni i Hercegovini provedeni nasilno.
Najveie je zloporabeudinila vlada u Badkoj, gdje rpdi toga nije
HSS poludila nijedan mandat. U Srbiji i u Macedoniji nisu radi-
kali istupili sloZno, jer su u mnogim .izbornim kotarima kandidi
rala po 2 ndikala. Vukiievii je naime gotovo svuda postavljao
za kandidate samo svoje pristaSe,radi (ega su Pa5iievci morali
kandidiratibez vladine potpore kao >>disidenti< Radikalne stranke,
354
Lidko-krbavska lupanija brojila je 61.299izbornika,

od kojih je glasovalo 36.085,i to: 18.043za Samostalnudemokrat-
sku stranku, 12.673za Hrvatsku seljadku stranku, 2182za Radi-
kalnu stranku, 1482 za Strair-ku pra'va, 912 za Davidoviieve de-
mokrate, 165 za listu DuSana Bogdanoviia, a ll2 za socijaliste.
Za narodne su zastupnike iza\rani samostalni demokrati: Sve-
tozar Pribiievii, dr. Dorde Brankovii i prof. Duban lvandevii,
a od Hrvatske seljadke stranke: Karlo Brkljadii i Ante Pavlovii.
ModruSko-ri j edka Zupanijaimala.je 74.585izbornika,
od kojih su glasovala 43.623,i to: 17.465za.Hwatsku seljadku
stranku, 9126 za Samostalnu demokratsku stranku, 5;420za radi-
kalsku listu Ljubomira Milju5eviia, 3110 za rudikalsku listu dra
Milovana Grbe, 3ffi4 za Davidoviieve demokrate (nosioc liste dr.'
Ivan Ribar), 2279za Htvatski Blok (nosioc liste Ivan Mikan), 1888
za Hwatsku pudku stranku (dr. Augustin Juretii), 1003za komu-
niste (Ivan Krndelj), a 326 za, socijaliste (Vilim Haramina). Za
narodne su zastupnike izabrani: dr. Stanko Sibenik, dr. Ivan
Svegl, prof. Grga Heiimovii i prof. Vilko Krpan od Hrvatske
seljadke stranke, a dr. Srdan Budisavljevii i Sava Kosanovii od
Samostalnedemokratske stranke.
Zagreba'dka je Zupanijabrojila 146.031izbornika, od
kojih,su glasovala 104.394,i to: 56.127za pr:vtr,a 7172 za drugu li-
stu Hrvatske seljadke stranke, 21.478za Samostalnu demokratsku
stranku, 6781 za Radikalnu stranku, 4874za Hrvatski Blok (no-
sioc liste Mato Jagati6), 2550 za. Davidoviieve demokrate (dr.
Zivko Petridii), 2448 za lJrwatsku pudku stranku (dt. Stjepan
Bak5ii), 1485za komuniste (Ivan Krndelj), 438 za socijaliste, 431'
za listu Du5ana Bogdanoviila, 318 za listu dra Mavre Grosa, a 292
za listu Milana eanka. Za narodne su zastupnike bili izabrani:
Ivan Robii, Stjepan TonFovii, Franjo Maldii, Ivan Granda, dr.
Stanko Sibenik, Duro Kemfelja, Zupnik Pavao Matica, dr. Ivan
Pernar, Franjo Novosel i Mirko Neudorfer 'od Hrvatske seljad-
ke stranke, a dr. Edo Lukinii, Valerijan Pribiievii i dr. Milan
MetikoS od Samsstalnedemokratske stranke.
Virovitidka je lupanija irnala72.592izbornika,od ko-
jih je glasovalo49.885,i to: 15.907za Htvatsku seljadku stranku,
7230 za Radikalnu stranku, 5693 za Samostalnu demokratsku
stranku (nosioc liste dr. Milan Stijii),5597 zaDavidoviieve demo-
krate (nosioc liste dr. Ivan Ribar), 5035 za Hrvatski Blok (dt.
35s
Ante Trumbii), 2246 za zemljoradnike (Milan Pribiievii), 2799

za komuniste, 1707 za Hrvatsku pudku stranku (dr. Kamilo Fi-
ringer), 1495za Njemadku stranku (dr. Stefan Kraf t), 994 za so-
cijaliste (Lazar Brkii), 1003 zalistu dra StevanaIvani(:a,a 187za
listu Otona Strupija. Za narodne su zastupnike izabrani: Karlo
Kovadevii, prof. Ljubomir Ma5trovii, Ivan Pe5taj, Fabo Pe-
trovii i Ivan Tisaj od Hrvatske seljadke stranke, a Dorde Jan-
kovii i Jovan Vukovii od Radikalne stranke.
B j e l o v a r s k o - k r i 2 ,e v a d k a Z u p a n i j ai m a l a j e 9 5 . 9 7 6
izbornika, od kojih je glasovalo65;055,i to: 30.838za"prvu, a
12.743za drugu listu Hrvatske seljadke stranke, 940Aza Samo-
stalnu demokratsku stranku, 6580 za Hrvatski Blok (nosioc liste
dr. Stjepan Bui), 1549za Hrvatsku pudku stranku (prof. Bogdan
Babii), 848za Radikalnu stranku (Dorde Jelenii), 848 za listu dra
Joze Beganiia,820 za socijaliste (Duro Cvijii), 322 za zemljgra-
dnike (Franjo MeZnjarii), a n6 za listu prof. Maksimilijana
Fischera.Za narodne su zastupnike bili izabrani: Josip Predavec,
Mijo Stuparii, Tomo Maderii, dr. Vlatko Madek, Ivan Kraljii,
Ivan Turkovii i Valent Hodalii od Hrvatske seljadke stranke, a
Veieslav Wilder od Samostalnedemokratske stranke.
P o 2 e 5 k a je Lupanija brojila 69.733izbornika, od kojih su
glasovala48.862,i to 24.004zaHrvatsku seljadku stranku, 7207za
Samostalnu demokratsku stranku, 6601 za Radikalnu stranku,
2293 za Hrvatski Blok (nosioc liste Stjepan Uroii), 2209 za listu
dra Nikole Nikiia, 2063 za Hrvatsku pudku stranku (dt. Duro
Kuntarie), 1o45za zemljoradnike (Milan Pribiievii); 1208za ko-
muniste, 836 za listu Mihajla Marinkovi(,a, 509 za socijaliste, a
!20 za,listu dra LjubiSe Oliia: Za narodnesu zastupnikeizabrani:
Jure Valedii, dr. Filip Markotii, Imbro Stivii, Mi5ko Radani Ri-
kard Krajcer od Hrvatske seljadkestranke,Juraj Demetrovii. od
Samostalnedemokratskestranke i ministar prosvjete dr. Ninko
Perii od radikala.
"" Sri jems'k a je Zupanijaiûiu115.647izbornika,od kojih
1e glasovalo82.518,i to: 19.040za Radikal. stranku,16.377 za Hr-
vatsku seljadku stranku, 13.152za Samostalnud.em.stranku, 6855
za listu dra Vojislava Janji(,a,6000za listu dra Zdravkoviia, 6336
za Njemadku stranku, 2496za Hrvatski Blok (nosioc liste Albert
Bazala), 2643za socijaliste (Vitomir Korad), 1473za listu dra Ni-
kole Nikiia, 2369za.listu dra Ljube Popoviia, 1927za komuni-
356
I
Rezultati izbora u Dalmaciji, Bosni i Hercegovini
ste (Miloje Milojevii), 1177za listu Ilije Petrinoviia, l0l7 za li-

stu M. Radovanoviia, 1016za listu Dragi5e Sto;adinoviia, 32,6za
listu Marka Do5ena, 268 za listu Jovana Sevdiia, a 187 za listu
Damjana Keredkoga. Za narodne su zastupnike izabrani: BoZa
Maksimovii, dr. Bogdan Mila5inovii, Emilijan Grbii i dr. Jovan
Radivojevii od Radikalne stranke; dr. Ljudevit KeZman, dr. Si-
gismund eajkovac i dr. Sekula Drljevii od Hn'atske seljadke
stranke, a dr. Svetislav Popovii, dr. Milan Kostii i dr. Nikola
Radojevii od Samostalnedemokratskestranke.
Var aZdinska Lupanijas Medimurjembrojila je 108.047
izbornika, od kojih je glasovalo71.011,i to: 17.174za prvll, 16.699
za druSu, & 13.045za treiu listu Hrvatske seljadke stranke, 8099
za Samostalnudemokratsku stranku, 5294za Hrvatski Blok (no-
sioc liste dr. Aleksandar Horvat) , 4478za Hrvatsku pudku stran-
ku (dr. Janko Simrak),3325zalistu dra Milivoja Jambri5aka,1400
za socijaliste (Vilim Haramina), ll73 za komuniste (Kamilo Hor-
vatin), a 374 za listu dra Branka Kettiga. Izabrani su za narodne
zastupnike: dr. Juraj Krnjevii, dr. Stjepan KoSutii, prof. Josip
Pasarii, Juraj Antolii, Stjepan Kukelj, uditelj Jakov Jela5ii, Mi-
lan Podhra5ki,dr. Ivan Krajad i StjepanValjavec.
REZULTATI TZBORA U DALMACIJI, BOSNI

I HERCEGOVINU.
U jui n o j Dalmaciji, koju su dinila podrudja okruZnihsu-
dova u Splitu, Kotoru i Dubrovniku, bilo je 112.659 izbornika, od
\ojih su glasovala 67.023,i to: 25.186
za Hrvatsku seljadku stran-
ku, 10.244za Radikalnu stranku, 7373za Samostalnudemokratsku
stranku, 8362za Davidoviieve demokrate, 6137za Hrvatsku pudku
stranku, 4739za listu Pere Dirliia, a 4717za listu dra Dure Mi-
mice. Izabrani su za narodne zastupnike: Stjepan Radii, Stipan
Matijevii, dr. Mile Vukovii, Nikola. Preka i Mate Klarii od Hr-
vatske seljadke stranke, Ljuba Jovanovii i Joakim Kunja5ii od
radikala, dr. Pr'vislav Grisogono od samostalnihdemokrata, dr.
Grga Andelinovii od Davidoviievih demokrata, a Stjepan Barii
od Hrvatske pudke stranke.
S j evern a je Dalmacija imala 71.911izbornika,od kojih
je glasovalo 40.911,i to:'12.907 za Hrvatsku seljadku stranku,
70.671za radikale, 5464za samostalnudemokratsku stranku, 3164
za Hrvatsku pudku stranku (nosioc liste prof. Ivo Juras), 3058
357
Rezultati izbora u Dalmaciji, Bosni.i Hercegovini
za listu Dane Skarice, 3037za listu dr. Nika Novakoviia, a 2624

za listu dra Marka KoZula. Izabrani su za narodne zastupnike:
Pavle Radii, Rude Baiinii i Mate Goreta od Hrvatske seljadke
stranke, a dr. Nikola Subotii, Sergije Urukalo i dr. Du5an Ivetii
od Radikalne stranke.
Mostarski je izborni okrug imao 72.038izbornika,od
kojih je glasovalo 55.037,i to: 18.425zaHrvatsku seljadku stran-
ku, L0.643za Jugoslavenskumuslimansku organizaciju, I0.I54 za
sluZbenu radikalsku listu, 5885 za radikalske disidente, 3936 z^
Hrvatsku pudku stranku-(nosioc liste fra dr. Dominik Mandii),
3405 za listu Spire Solde, L74Oza listu Vasilja Grdi6a, a ll7 za
listu dra Zvonimira Bjelovudiia. Izabrani su za narodne zastup-
nike: ing. August KoSutii, Nikola Preka i dr. Bari5a Smoljan od
Hrvatske seljadke stranke, prof. Salih Baljii i Ismet beg Gavran-
Kapetanovii od Jugoslavenskemuslimanske organizacije, a dr.
Laza Markovii i Ratko Pare1aninod Radikalne stranke.
T u zl a n s k i je izborni okrug imao 121.589izbornika, od
kojih je glasovalo 89.713,i to: 38.342za Jugoslavenskumusliman-
sku organizaciju, 24.872za Radikalnu stranku, 11.949za zemljo-
radnike, 8004 za Hrvatsku seljadku stranku, 3152za listu Milo5a
Savdiia, 1044za listu Marijana Bosanlila, 728 za listu Zike Pan-
ti6a, 5ll za listu Hamze Gro3iia, 505 za listu Mitra Trifunovila,
338 za listu Mate Spionjaka, a 280'za listu dra Nikole Nikiia.
Izabr'anisu za narodne zastupnike: dr. Mehmed Spaho,Atif Had-
-Mulabdii,
L,ikadi(,,Edhem dr. Mahmud Behmen i dr. Abdulah
'
Bukvica od Jugoslavenske muslimanske organizacije; Maksim
Durkovii, dr. Vlada Andrii, dr. Ninko Perii i Stanko Nikoiie od
Radikalne stranke, dr. Milo$ Tupanjanin od zemlioradnika i dr.
Euro Basaridekod Hrvatske seljadke stranke.
Sara jevski je izborni okrug brojio 85.975 izbornika,od
od kojih je glasovalo 65.840,i to: 3A.992za Ju1oslavenskumusli-
mansku organizaciju, 19.465za Radikalnu stranku, 6765 za. zem-
ljoradnike, 6295 za Hrvatsku seljadku stranku (nosioc liste dr.
.Iuraj Krnjevii), 1093za listu dra Save Ljubibtatiia, 685 za listu
Sretena Jak5iia, a 543 za listu Josipa Stipandila. Izabrani su za
narodne zastupnike muslimani: dr. Mehmed Spaho,dr. Halid beg
Hrasnica, Ismet beg Gavran-Kapetanovii i dr. Sefkija Behmen,
a od radikalai dr. Milan Sr5kii, dr. Vlada Andrii i Milutin Po-
povii.
358
Iiezultati izbora u Dalmaciji, Bosni i Hercegovini
B i h a i k i je izborni okrug imao 63.050izbornika, od kojih

je glasovalo 46.247,i to: 16.988za Jug. muslimansku organizaciju,
10.257za,Radikalnu stranku, 10.185za zemljoradnike, 5489za Ii-
stu Vojislava Zivanovila, L725 za listu Ibrahima Pajazetovila, a
1603za listu Bo3ka Jovanovi(,a.Izabrani su za narodne zastupni-
ke muslimani: Husein Alii, Hasan Miljkovii i Nufija Pozderac,
radikali: dr. Vasa Jovanovii i Bo6ko Zeljkovii, te zemljoradnik
eeda Kokano.vii.
Banjaludki j e i z b o t n i - o k r u gb r o r j i o1 1 8 . 7 8 6
izbornika,
od kojih je glasovalo,88.213,i to: 2L.920za zemljoradnike, 21.705
za Radikalnu stranku, 13.903za Jugosl. muslimansku organizaciju
7 za Davidoviieve demokrate, 13.543za Hrvatsku seljadku stran-
ku, 10.432za Samostalnudemokratsku stranku, 4540za radikalske
disidente, 763 za listu Bogoljuba Duri6a, 582 za Hwatsku pudku
stranku (nosioc liste dr. Janko Simrak), 366 za listu Stanka Mile-
ti6a, 258za Hrvatski Blok (dr. Ante Trumbii), a 196za listu Riste
Moravca. Izabrani su za n todne zastupnikezemljoradnici: Joca
Jovanovii i dr. Branko eubrilovii, radikali: Velja Vukiievii i Sti-
jepo Kobasica,demokrat Ljuba Davidovii, musliman Mustafa beg
Kapetanovii, Pavle Radii od Hrvatske seljadke stranke, Sveto-
zar Pribiievii od Samostalnedemokratske stranke, pa sveienik
Dorde Vranje5evii i lijednik dr. Tode Jeremii.
Travnidki j e i z b o r n i o k r u g i m a o 8 7 . 1 4 3i z b o r n i k a ,o d
kojih je glasovalo60.940, i to: 2fr.312zaHrvatsku seljadkustranku,
76.253za Ju{oslavensku muslimansku organizaciju, 15.245za F..a-
dikalnu stranku, 6626 za Davidoviieve demokrate, 517 za listu
Dimitrija Ga5iia, a 406 za Hrvatsku pudku stranku. Izabrani su
za narodne zastupnike: Ivan e elan i Karlo Galii od Hrvatske se-
ljadke stranke, dr. Di,afer Kulenovii i Hamid Kurbegovii od mu-
slimanske organizacije,a Bogoljub Kujund:zi6i Veljko Grgurevii
,od Radikalno stranke.
Izvan Hrvatske, Slavonije,Dalmacije, Bosne i Hercegovine
postavila je Hrvatska seljadka stranka svoje kandidate u izbor
nim okruzima: stibotidkom, somborskom,mariborskom, ljubljan-
skom i crnogorskom.U subotidkomje okrugu Stjepan Radii kao
nosioc liste dobio 4107glasova,ali nije poludio kolidnika, da uz-
mogne sudjelovati kod diobe mandata. Isto tako je Stjepan
Radii ostao bez'mandatau mariborskom okrugu, $dje je za nje-
govu listu glasovalo 4576 izbornika. U .somborskom je okrugu
359
Obnovljena vlada Velje Vuki6evi6a
nosioc listine bio dr. Juraj Krnjevi6, za kojega je glasovalo 3416

izbornika, Sto nije bilo dosta za kolidnik. (U Somboru je nekada-
Snji bunjevadki zastupnik Antun Bo5njak poludio 557 glasova, a
u Subotici je Bunjevac dr. Joso Priii dobio 1061glas). U ljubljan-
skom je okrugu bio izabran Radiiev kandidat Ivan Pucelj, jer je
za njegovu listu glasovalo 9900 izbornika. U Crnoj Gori je Radi-
iev kandidat Mihajlo Ivanovii poludio 5153 glasa, uslijed dega"
je bio progla5en narodnim zastupnikom.
OBNOVLJENA VLADA VELJE VUKIEEVIEA.

Poslij e izbora, koji.su 11. rujna 1927.obavljeni za >Narodnu
skup$tinu<<,radilo se o tomu, da se'stvori vlada >>Demokratskeza-
jednice<, koju de diniti Davidoviievi demokrati, Hrvatska selja-
dka stranka, Zemljoradnici, Bosanski muslimani i Samostalna de-
mokratska stranka. Ipak je Velji Vukiieviiu po5lo za rukorn"
da ponovno sastavi blok, u koju su u5li svi radikali, Davidoviievi
demokrati, Slovenska ljudska stranka i Jugqslavenska musliman-
ska organizacija. Tako je 21. rujna sastavljena vlada, u kojo,j je
Vukiievii bio predsjednik, a isprvice i ministai unutra5njih djela,
u demu ga je zamijenio eeda Radovii. Zatim bija5e dr. Voja Ma-
rinkovii ministar vanjskih posala, dr. Kosta Kumanudi ministar
prosvjete, dr. Du5an Subotii ministar pravde, dr. Vlada Andrii,
ministar agrarne reforme, general Svetoslav Milosavljevid mini-
star saobraiaja, dr. Bogdan Markovii ministar financija, Alek.
sandar Mijovii ministar Suma i. ruda, Dragutin Obradovii mini-
star vjeia, dr. Ilija Sgmenkovii ministar gradevina, dr. Aca Sa?ii
ministar narodnola zdravlja, Svetozar Stankovii ministar poljo-
privrede i voda, dr. Mehmed Spaho ministar trgovine i industrije,
dr. Vlajko Kocii ministar po3ta i brzojava, dr. Andrej Gosar
rninistar socijalne politike, dr. Grga Andelinovii ministar za iz-
jednadenje zakona, a general HadZii ministar vojske. Prema to'
mu je Hrvate u toj vladi opet predstavljao jedini dr. Andelinovii.
Vukiieviieva je vlada od prvoEa dasa trpjela na svojoj ne-
stalnosti. S jedne je strane bilo odvi5e vidljivo, da u toj vladi
r,ranjka Hrv. selj. stranka. S drugd je pak strane postojala velika
nesloga medu samim radikalima, koji su bili podijeljeni u dvije
grupe. Veiu su grupu radikala dinili osobni prijatelji Velje Vuki-
ieviia, od kojih su mnogi doSli do mandata samo nasiljem ili
prijevarom (presipavanjem izbornih kugljica,'tr. pr. u Petrijevci-
360
Osnutak r>Seljadko-demokratske koalicije<
ma kod Osijeka). Manja od njih bija5e grupa, koju je kod rzbora

predloZio >>glavniodbor< Radikalne stranke. Ovi se radikali sma-
trahu pravim nasljednicima pok. Nikole Pa3iia. Oni su tvrdili,
da uz njih pristaje u narodu veiina pravih radikala, premda su
kod izbora polud.ili samo 17 mandata.'F) Razdor je vladao takoder
kod Davidoviievih demokrata, gdje su narodni zastupnici bili u
klubu podijeljeni na prista3e dra Voje Marinkoviia i Ljube Da-
vidoviia. Kako Davidovii nije postao ministrom, neprestano je
kritizftao djelovanje Vukiieviieve vlade. Davidovii bija5e duLe
vremena sklon ideji, da Vukiieviievu vladu sru5i u samoj Na-
rodnoj skup5tini.
OSNUTAK,,SELJAdKO-DEMOKRATSKEKOALICIJE(.
Pribiievii se nadao, da (,e njegova stranka prigodom izbora
za Narodnu skup5tinu, koji se obavi5e 11. rujna 1927.,znatno po-
rasti na radun radikala. Kad je doznao, da je njegova Samostalna
demokratska stranka dobila samo 3 mandata viSe, nego li je ima-
la prije, uvidio je Pribiievii, da se prilike u Narodnoj skup5tini
ne ie razvijati povoljno po njegovu stranku. Da ne ostane posve
izoliran (osamljen),pokuSao je fuziju (ujedinjenjg) s Davi-
doviievim demokratima. Kako se tomu opirahu dr. Voja Marin-
kovii i dr. Voja Veljkovic, odluiio se Pribiievii na suradnju s
Radiievom nNarodnom seljadkori strankom...
Posredovanjem dra Sekule Drljeviia doSlo je 4. listopada
7927. do prvoga sastanka izmedu Radiia i Pribiieviia, Sto je u
Beogradu izazyalo neku senzaciju. Radii je poSao u klub >Samo-
stalne demokfatske stranke<<, gdje ga je dodekao Pribiievii.
,rDobar dan, Svetozare!<<pozdravi Radii svoga dotadasnjeg naj-
veitlg politidkog neprij atelja, koji Ea ie god. WIg. i 1920.drL,ao u
zatvoru 19 mjeseci. >rO,kako Ti, Stjepane?< odgovori Pribiievii.
Iza tih' pozdrava ostado5e Radii i Pribiievii na samo u razp,ovo-
ru, koji je trajao gotovo ditav sat. Kad je Radii izlazio iz kluba
SDS; izjavio je znatiZeljnim novinarima: ,Ovo je tek uvertira, a
kasnije iete vidjeti operetu. Sastali su se stari prijatel jt, a novi
suradnici... Na pitanje novinara, da li ima kakve ruzlike u taktici
izmedu'Radiia i Pribiieixil,a, odgovorio je Radii: ,Izmedu mene
i Fribiievi(,a' neha nikakve razlike.<<
*l Glavni 'su Vukirievid,evi protirrnici bili j
dr.'1\{onidiio .lrlinEi6, Marko Trif-
kovi6, BoZo Maksimovid, MiSa frifunovii, Ilija Mihajlovii, Nastas Petrovid
i Milutin Tomid.
36r
Osnutak >SeljaEko-demokratske koalicije<
Radii se nadao, da ie moii u Narodnoj skup5tini stvoriti

demokratski blok, u koji ie uniii: Demokratska zaj,ednica,Hrvat-
ska seljadka stranka, Samostalnademokratska stranka i Srpska
zemljoradnidka stranka. U tom je cilju 22. listopada 1927.podne-
sen prijedlog Davidoviievoj >Dernokratskoj zajednicir<. Taj bi
blok brojio 155 narodnih zastupnika,te bi mogao sruSiti radikale
i njihove savezn'ikeSlovence. Radiievoj. se namjeri usprotivila
Marinkoviieva grupa kod Davidoviievih demokrata.
Medutim su radikali opetovano poku3ali, da u vladinu' veii-
nu uvedu Radiievu Hrvatsku seljadku stranku, pa da tako u toj
veiini budu i Hrvati, a ne. samo Srbi i Slovenci. To je Radii
'
shvatio poku3ajem radikala, da Hrvatsku-seljadkustranku odvoje
od Samostalnedemokratske stranke. Zato je Radii 5. studenoga
,1927. odgovorio, da u Sve daljnje pregovore i u svaku bududu
kombinaciju stupa samo zajednidki sa Samostalnomdemokrat-
skorn strankom. Istodobno su Radii i Pribiievii odludili, da se
9. studenogaodrZi zaj'ednidkisastanaknarodnih zastupnika,koji
pripadaju njihovim strankama.
Narodni zastupnici dr. Sekula Drljevii u ime Radiieve.Hr-
vatske selja8kestranke i dr. SvetislavPopovii u ime Pribiieviieve
Samostalnedemokratske stranke stvori5e protokol o sporazumu?
k o j i j e 1 0 .s t u d e n o g a 7 9 2 7d. o y e od o " S e l j a d k o - d e m o k r a t -
s k e k o a l i c i j e , . . T o g a j e n ' a i m ed a n a u B e o g r a d uo d r L a n a u
dvorani. kluba HSS zajednidka sjednica, kojoj su prisustvovali
svi narohni zastupnici parlamentarnih klubova HSS i SDS. Jedno-
glasno je primljena rezolucija, koja glasi:
>rKlubovi HSS i SDS u zajednici sa Zemljitradnidkim klu-
bom podnijeli su klubu Demokratske zajedniceprijedlog za uje-
dinjenje cjelokupne demokracije u jedan zastupnidki klub. Po5to
je taj prijedlog za sada samo nadelno primljen, a iz razlogapoli-
tidke taktike nije proveden,to se oba kluba - HSS i SDS - udru-
7,ujuu Seljadko-demokratskukoaliciju (SDK), da udineprvi veliki
korak ujedinjenja demokracije, a rt programu, sadrianom u spo-
menutom prijedlogu, koji je 22. listopada 1927.udinjen Demo-
kratskoj zaj'ednici.
Organ >Seljadko-demokratskekoalicije< jest >Klub seljad-
ko-demokratske koalicije<, koji ie sjednice odrlati jedan put
mjesedno.Na tim' ie sjednicama izmjenice predsjedati sada5nji
predsjednici obaju koaliranih klubova. Oni su istodobno i vode
Seljadko-demokratskekoalicije
362
Politi6ke borbe koncem godine LgW.
Briga o jedinstvu parlamentarne akcije Seljadko-demokrat-

ske koalicije i o odrZavanju njenih sjednica povjerava se poslov-
nom odboru SDK od 8 dlanova.U taj odbor iza5ilju po detiri dla-
na oba udruZenakluba. Dosada5nji posebni klubovi ostaju i dalje
kao stranadki organi i parlamentarno-tehnidkejedinice.
Seljadko-demokratskakoalicija moi,e uii samo u takvu vla-
du, koja 6,eznaEitipromjenu dana5njegpolitidkog sistema u duhu
demokracije, parlamentatizma i ravnopravnosti. Oba se kluba
SDK obvezuju, da jedan bez drugoga ne ie uii ni u kakvu vladu.
Nijedan od obaju klubova ne moZe praviti nikakav posebni
sporazum sa drugim klubom ili strankom. Ovu rezoluciju, prim-
ljenu jednoglasno na zajednidkoj sjednici klubova HSS i SDS,
potpisuju predsjednici obaju udruZenih klubova, pa tim,b ona
stupa na snagu.(
(za toga se na toj sjednici zagrli5e i poljubi5e Radii i Pri-
biievii, a nato je nastalo grlenje i ljubljenje izmedu Radiievih
i Pribiieviievih prista5a,premda su do nedavrraZivjeli u politi6-
koj mrZnji i svadi. Zatim su svi narodni zastupnici poSli rta.za-
jednidku vederu, da proslave svoje izmirenje. Na tu su vederu
pozvali i novinare.
POLITIEKE BORBE KONCEM GOD. 1927.

Kralj je Aleksandar S. 1921.prisegaona Vidovdanski ustav,
koji u 116.dlanu ka7e: r'Poreskaobveza je op3ta i sve su drZavne
daLbine jednake za cijelu zemlju<<.Pa ipak se provadalo posve
drukdije, kako dokazuje ovaj sluZbeni izvjeitaj min. financija:
PodevSiod g. 1919.pa do konca'g. 1926.uplaieno je u cije-
Ioj dri,avi 7.764,011.028 dinara i 38 paru, u im,e raznih oblika
neposrednih (t. ;. izravnih) porcza. Od ove svote otpada dinara
1.998,874.128i 82 parc na Vojvodinu i Srijem, zatim 1.763,850.373
dinara i 28 para na Srbiju, Macedoniju i Crnu Goru, 1.637,986.349
dinara i 56 para na Hrvatsku i Slavoniju s Medimurjem,
1.093,525.997 dinara i 97 para na Sloveniju, 1.052,486.168dinara i'
62 parc na Bosnu i Herc., a 217,283.030 din. i 13 p. na Dalmaciju.
Prema tomu je Vojvodina sa Srijemom neposrednih poreza
uplatila 25.75pdstotaka, Srbija s Macedonijom i Crnom Gorom
22.72,Hrvatska sa Slavonijom i Medimurjem 21.A9,Slovenija
14.08,Bosna s Herbegovinom 13.56,a Dalm acija 2.80 postotaka.
lJzmemq li u obzir broj stanovnika u pojedinim zemljama,
onda vidimo, da je popredno svaki stanovnik u Vojvodini i Sri-
K3
Politiike borbe koncern godine t927.
jemu platio 1.118dinara i29 para, u Sloveniji 1.035dinara i 8 para,

u Hrvatskoj, Slavoniji i Metlimurju 702 dinara i 37 para, u Bosni
i Heroe€lovini 556 dinara i 88 pata, u Srbiji, Macedoniji i Crnoj
Gori 407 dinara i 90 para, a u Dalmaciji 349 din. i 33 pare u ime
neposrednih poreza.
Slidan se iazmjer dobije i po velidini pojedin e zemlje. Tako
je od svakoga detvornoga kilometra povr5ine u ime neposrednih
(izravnih) porcza ubrano u Vojvodini i Srijemu 75.236dinara i 15
para, u Sloveniji 67.514 dinara i 11 para, u Hrvatskoj, Slavoniji i
Medimurju 44.322 dinara i 33 pare, u Bosni i Hercegovini 20.361
dinar i 45 para, u Dalmaciji 17.853 dinara i 28 para, a rr Srbiji,
Macedoniji i Crnoj Gori 16.840 dinara i 27 pan.
Ove je podatke 4. studenoga 1927. u Narodnoj skup5tini iz-
nio dr. Ivan Krajad. On je podnio hitni prijedlog, da vlada Sto
prije donese >rzakon o neposrednom porezu(. Razvila se burna
debata, u kojoj je Stjepan Radi6 opetovano Srbijancima predba-
cio.,da pljadkaju Hrvatsku i predanske krajeve. Radi toga
mu je ministar po5ta Vlajko Kocii zapfijetio batinama. Ta je
prijetnja izazvala veliku graju kod opozicije. Ipak je vladina ve-
C,inaodbila hitnost Krajadeva prijedloga, jer je ministar financi-
ja dr. Markovil, izjavio, da se ,rovako vaLni zakoni ne mogu do-
nositi hitnim zakonskim prije dlozima.<<
U Narodnoj skupStini od, 26. studenoga 1927. podnesen je
izvjeltaj odbora o opsegu i sjedi5tima opiina u Bosni i Hercego-
vini. Prigodom rasprave o tom izvjeStaju rekao je Stjepan Radii,
da su narodni zastupnici Jugoslavenske muslimanske otganizaci-
je >rTurci". Radi toga se veoma uzbuni5e bosanski muslimani, koji
su Radiiu dobacivali, da time sramoti hrvatski narod. >rMi smo
diSii Sloveni, nego li Vi, koji ste ciganin<<,dovikivahu Radiiu mu-
slimani. Predsjednik je Radiia kaznio pismenom opomenem za-
to, Sto je uvrijedio jednu parlamentarnu stranku, nazvavii ju
turskom.
Novine su iznijel'e, da beogradska vlada namjerava u Za-
grebu'ukinuti.neke visoke Skole. Radi to1a je u Beograd po5la
deputacija gradskoga zastupstva, koju su dinili: gradonadelnik
Vjekoslav Heinz.el, podnadelnik Milutin Mayer, te gradski za-
stupnici: dr. Ivan Juri$a, dr. Zimmermann, dr. David Karlovii,
dr. Mile Mi5kulin, Josip Krdelii i Sandor Tabadnik. Deputaciju
je 26. studenoga 1927. primio kralj, kojemu je Heinzel izjavio,
da je Sveudili5ni trg u Zagrebu dobio ime ,rTrg kralja Aleksan-
364
Politi6ke borbe'koncem godine 7927.
dra.., dok je Kukoviievoj ulici dano ime >Ulica kraljice Marije<,

a veliki novi trg >N< dobit ie ime: ,rTrg kralja Petra<. Deputacija
je zamolila kral ja, da dode s kraljicom ove zime u Zagreb na du-
lji boravak. Prvaci pojedinih politidkih stranaka primiri5e depu-
tirce, da Zagreb ne & izgubiti nijednu visoku Skolu.
U Zagrebu su 27. studeno Ea L927. obavljeni izbori za >>Iu$o-
slavensko akademsko potporno dru5tvo<. Premda su po 12. pa-
ragrafu to1a dru5tva mogli biti pravi dtranovi redoviti slu5atelji
svih visokih Skola u Zagrebu, ipak je redarstveno ravnateljstvo
25. studenoga 1927. rije5ilo, da slu5atelji teolo5kog fakulteta'ne
mogu biti pravi dlanovi JAPD. To je udinjeno zato, da se broj
hrvatskih akademilara snizi za preko 100 dlanova. S istoga su
razloga' akademidari, koji su protivnici hrvatstva, prijetnj ama i
nedolidnim pona5anjem prisilili dasne sestre (studentice sveudili-
Sta), da odustanu od izbora, premda su bile dlanice JAPD.
Od 1875 upisanih dlanova glasovalo je 1507.Lista BoZe Bla-
gojer.iia, predstavnika >rJugoslavenskognacijonalnog bloka<, do-
bila j e 737 glasova..Za,listu ,rHrv. sveudili5noga bloka.., kojoj
bija5e nosioc Viktor Plehati, glasovalo je 717 akademidara. >>Ra-
dikalni studentski klub" dobio je samo 51 glas. Tako je vodstvo
>>Jugoslavenskogaakademskoga potpornoga dru5tva< i nadalje
ostalo tr jugoslavenskim rukama. Poslij e izbora do5lo je na ulica-
ma tri puta do sukoba izmedu hrvatskih i jugoslavenskih akade-
rnidara. Dake ie rastjerivala brojna policija.
IJ prosincu g. 1927.oti5ao je u Pariz dr. Bogdan Markovii,
da podigne driavni zajam od 200 milijuna franaka. Mjesto njega
preuze ministarstvo financija dr. Mehmed Spaho, koji se kao ta-
ka.v predstavio u sjednici Narodne skup5tine od 14. prosinca
1927. Sad je opet uskrsnulo pitanje o nepravednom raspisivanju
i ubiranju neposrednih poreza. Opravdano se isticalo, da Srbija
s Macedonijom i Crnom Gorom zaprema povr5inu od 105.335de-
tvornih kilometara, Sto 6ini 42.30 postotaka cijele dri,ave, koja
ima 248.987detvornih ktlometara, ali je u prvih 8 godina (od 1919.
do konc a 1926.) uplatila samo 22.72 postotaka svih izravnih (ne*
posrednih) poreza. Naprotiv Hrvatska sa Slavonijom i Medi-
murjem (al1 bez Srijema) zaprema povrSinu od 36.956detv. kilo-
metara, Sto dini samo 14.84 postotka cijele dri,av.e, ali je u prvih
8 godina uplatila 21.09 postotaka svih izravnih poreza. Takav
raspored poreza ne odgovara niti broju Ziteljstva, jer od
72,017.323Litelja cijele dri,ave stanuje u Srbiji, Macedoniji i Cr-
36s
PolitiEke borbe koncem godine 1927..
noj Gori 4,329.495 (dakle 36.03postotka), a r',Hrvatskoj, Slavoniji

i Medimurju (alibez Srijema) 2,332.068 (dakle 19.42postotka svih
Litelja). Da se porezovnicima u Hrvatskoj, Slavoniji i Medirnurju
raztezivao razmjerno jednaki porez, kakav se ubirao u Srbiji,
Macedoniji i Crnoj Gori, onda bi oni platili manje za 686,735.773
dinara i 36 pan.
Kako su svi zastupnici >Seljadko-demokratskekoalicije< bili
tzabrani u t. zv. predanskim krajevima (t. :. na podrudju Hrvat-
ske, Slavonije, Srijema, Medirnurja, Dalmacije, Bosne, Hercego-
vine, Slovenije, Badke,Banata i Baranje), dinili su oni u Narodnoj
s k u p 5 t i n i> P r e d a n s k i f r o n t < . T a j s e f r o n t d S t r o o b o r i o n a
nejednakost u plaianji izravnih poreza. lJ tom je cilju 16. pro-
sinca 1927.objelodanio u novinama ovu izjavu:
>rSadaSnje nesnosno poresko stanje - golema nejednakost
u plaianju poreza izmedu Srbije i t. zv. predanskih krajeva _-
nije samo fiskalni i ekonomski problem, nego je i jedan od naj-
teZrh psiholoSkih problema, koji treba najhitnije rijesiti, ako se
zaista hoie konsolidaciju (ustaljenje) i prosperitet (napredak)ove
drtave, te ako se Zeli i u naj5irim narodnim slojevima probuditi
ljubav i odanost za nasu dri,avnu tvorevinu.
Nema smisla tajiti, da se u tom pogledu nalazimo u teskoj
i bolnoj krizi. Jer kako mi narodni poslanici moZemonaSim bira-
dima, koji predstavljaju skoro polovicu pudanstva dri,ave,ucije-
piti ljubav i odanost za drZavnu ideju, kad svaki pojedini izbot-
nik ima neizbrisiv osjeiaj, da je on gradanin d ru g o g reda, pa
da je on iztabljivani e l e m e n a tk, o j i i m a s a m o d u Z n o s t i-,
i to kudikamo veie duZnosti od ostalih normalnih gradana ove
driave, - a pri tom nema tako r,eii nikakva prava.
Sve lijepe rijedi i obeianja tu ni5ta ne hasne, kad njegov
materijalni Livot osjeia nejednakost, koja zadir'e tako daleko,
da u mnogim krajevima dolazi u pitanje njegov materijalni op-
stanak. Svakom se.- pa i najogranidenijem dovjeku - nameie
banalna poredba s kravom mtJzarom.Samo odmah moramo na-
glasiti, da su presahla vimena ove krave, pa da se iz nie viSe ne
mole ni5ta iscijediti. Ako se unatod toga ipak poku5a, tada mora
nastupiti rnomenat gole i uporne borbe za opstanak.
NaSa je Seljadko-demokratska 'da koalicija nebrojeno puta do-
kazala, da voli ovu drZayu, pa je spremna za 'nju sve Zrtvo-
vati. I upravo zato, - osjeiajuii pribliZavanje odajne borb'e za
su5tu egzistenciju,- ona jg odludila povesti'akcijv za hitno ukla-
366
PolitiEke borbe koncem godine t927.
njanje svih ,uzroka, koji nameiu tu borbu . Ta operacija moZe biti

bolna, mole biti drastidna, ali je neizbj'e7,iva. Ona se u krajnjem
sludaju mora poduzeti, ako se hoie spasiti cjelina.
Politidki krugovi u Beogradu naZalost jo3 nakon 9 godina
na6ega zajednilkoga 1ivota vrlo malo znaju o naSim prilikama
u predanskim krajevima. JoS ne poznaju ni ljude ni krajeve. Da
ih poznaju, mnogo bi to1a bilo drukdi je u naSem politidkom
Livotu. Narodito slabo poznaju svijest, koja postaje sve to jadom
i sve to budnijom u svima predanskim krajevima bez razlike. To
je svijest: da su oni jednako vaZ,an dio drZ,avne cjeline, kao i
Srbija. To je svijest: da narodni imetak predana vei 8 godina
i z dr L av a ovu driavu, koju je odri,ao unatod svih pogubnih po-
gre5aka beogradskih politidara.
'srbijanci
- pa i oni, koji nikada nisu ni vidjeli Kajmakta-
lana, - svakom nam zgodom pod nos turaju, da su oni stvorili
ovu drZavu. Recimo, da i jest tako, preirda baS i nije. Ali predani
mogu ponosno odvratiti: ,Ako ste ju vi stvorili, a mi smo ju
o.d r L alil Kraj va5ega gazdinstva - bez nase volje i bez naSih
milijardi poreza - ne bi dr\,ave danas vi5e bilo!"
I ta svijest, da smo mi: u Beogradu desto preneni - p re-
i ani jedan od glavftih ja
temel dri,ave, koja bez nas ne moZe ni
mjesec dana iivjeti, daje nam snage, da ustrajemo u borbi' za
na3u pravednu stvar. U Beogradu jo3 uvijek ne poznaju na5u
snagu. Mi smo organizirani narod. NaSe stranadke organizacije
nisu kao u Srbiji, gdje su organizacije samo stepenica, da svaki
njihov dlan Sto povoljnije'unovdi svoj izbornidki glas za dim
bolju dr1avnu sinekiru<<.
U sjednici od 16. prosinca 1927.podnio je Juraj Demetrovii
u ime Seljadko-demokratske koalicije hitan prijedlog, da se kon-
c e m € 1 .1 9 2 7 .u k i n e p o r e z n a d o h o d a r i n u , koji se uopie ne
ubire u Srbiji, Macedoniji i Crnojgori, nego samo u predanskim
krajevima. Vladina je veiina odbila taj prijedlog, jer da bi on
pokolebaa drL,avni proradun. To je silno uzrujalo Hrvate i pre-
danske Srbe, te se podelo €lovoriti i pisati o >>PreEanskom
f r o n t u<<,koji ie b-iti uperen protiv Srbijanaca. Tim je povodom
Joca Jovanovii, predsjednik ,>Zemljoradnidkoga kluba<, dao 22.
prosinca 1927. ovu izjavu:
>>Predahskifront jo5 nije stvarnost, ali moie to postati. Sa-
ma ideja o tome frontu predstavlja'rezultantu nezadovoljstva,
koje sve vi$e zahvada >>predanskekrajeve(. Ona u te dvije rijedi
367
Nesloga mealu hrvatskim politidarima
pokazuje zbroj nezadovoljstva zbog djela, Sto ih rdava central-

na uprava dini po raznim pokrajinama na5e zemlje. Kako je oen-
tralna uprava u Beogradu, baca se krivi ca na Beograd , pil.na Sr-
biju i Srbijance. Upravo je nevjerojatno, koliko je to nezadovolj-
stvo poslije izboru poraslo u svim r-edovima u predanskim kraje-
vima<<.
Da se barem donekle ublaLi agitacija protiv nepravednosti
u poreznom sustavu, pristala je vladina veiina, da se dohodarina
ubire joSte samo tedajem godine 1928., pa da ima prestati s 1.
sijednjom 1929.
O >Predanskom frontu<<povela se rijed i na sjednici financi-
lalnog odbora od 31. prosinca 1927. Tada je Juraj Demetrovii
izjavio: >rNeiemo frontova, nego ravnop ray nost. Mi L,eli-
mo, da se do najmanjih sitnica provede jednakost i ravnoprav-
nost. Vladajte vi, ali saEnovladajte dobro. Ne iemo mi hegemo-
nistidku vladu!o
Istoga je dana na toj sjednici Pavle R a d i i progovorio
ovako: >NaBi nam politidki protivnici predbacuju da se Hrvats\a
seljadka stranka danas nalazi na istoj liniji s onima, od kojih se
prlie razlikovala. Ali ja istidem, da izmedu nas nema nikakve ta"-
zlike u pogledu dr i, av n o g uredenja. Zato ja mislim, da su ovu
polemiku o frontovima zapod,eli beogradski politidki krugovi,
koji su zabtinuti radi prikuplj anja na5ih politidkih snaga. NaSa
zada(,a n i j e izvrSena. Fremda mi Predani i vi Srbijanci govori-
mo istim jezikom, ipak mi sve drugadije razumijevamo. To je
po mojem shvaianju razlog na5ih nesuglasica i sukoba. Mi
s l u 5 a m o ,k a k o v a S i l j u d i i z l a z e s p a r o l o m n a c i j o n a l i z m a .
A l i m i v i d i m o , d a o v i l j u d i v o d e r a d u n as a m o o s r b i j a n s k o r n
nacijonalizmu. Ako se s nama, koji smo izvan Srbije, hoie govo-
riti s visine, onda se mora govoriti Sirokogrudno i s visine jednog
Pijemonta. Mi smo do sada u svakom pogledu vidjeli sve, samo
ne taj Pijemont i tu Sirokogrudnost. Mi dinimo front, koji u toj
drZ,avi vidi n o v u drZavu, a vi dinite drugi front, koji. ptavi raz-
liku izmedu predkumanovske Srbije i ostalih krajev4.<
NESLOGA MEDU HRVATSKIM POLITIEARIMA.

Podetkomgod. 1928.pisalesu novine, da ie u klubu"Hrvat-
ske seljadke stranke doii do preloma. Neki su naime narodni
zastupnici prigovarali tomu, Sto od svojih zastupnidkih dnevnica
'368
Nesloga medu hrvatskim .politiEarima
moraju svaki mjesec dati 3000 dinara za ,rHrvatski seljadki dorn..

u Zagrebu. Drugim pak zastupnicima bijaSe krivo, Sto se Radii
okruZio takvim ljudima, koji nisu bili simpatidni veiini zastup-
nika. Ovi su zastupnici i,eljeli, da se Radii oslobodi od utjecaja
neposredne svoje okoline, diji da rad nije od koristi. niti hrvat-
skom narodu niti Hrvatskoj seljadkoj stranci. Bilo je i takvih
zastupnika, koji su u duSi svojoj :zalili, Sto se Radii tako povezao
s Pribiieviiem, kojega Hrvati jo5 od g. 1918. smatraju najveiim
svojim neprijateljem. Ovi zastupnici nisu mogli zaboraviti stra-
Sne progone, koje su Hrvati od Pribiievi(,a i Vildera pretrpjeli
prigodom ,Obznane< g. 1925.Tako s.emalo po malo u klubu Hr-
vatske. seljadke stranke stvorila grupa nezadovoljnika. Novine
su objavile , da' se rnedu ovim nezadovoljnicim a nalaze narodni
zastupnici: dr. Ljudevit KeZman, N.ikola Preka, dr. Ivan Svegl,
Mate Klarii, dr. Ivan Bankovii, Stjepan Kukelj, dr. Filip Marko-
tii, Ivan Kraljii i profesor Krpan, a glavni da su vode Nikola
Preka i dr. KeZman.
Radikali su odmah podeli ruzmi5ljati o tom, kako bi proveli
novi raskol u Hrvatskoj seljadkoj stranci. Beogradski je dnevnik
>rVreme<<tvrdio, da su r\ezadovoljni za.stupnici podnijeli Radiiu
>)memorandum..,u kojem da su iznijeli svoje prigovore. Ova je
intriga imala za posljedicu napadaje na dra KeZmana u Radiie-
vom tjedniku >rDomu,. i u dnevniku >Narodnom Valu.., Sto ga
je izdavala Hrvatska seljadka stranka. Ipak se posredovanjem
Nikole Preke naskoro primiri5e svi naro dni zastupnici HSS, za
koje se govorilo i pisalo, da su nezadovoljni s radom stranke, a
11. sijednja 1928.dano je dru KeZmanu pravo, da pobije napadaje
u ,rDomuNarodnom Valu... Zastupnici su.shvatili, da bi ina
kakav razdor u Hrvatskoj seljadkoj stranci posluZio samo beo-
gradskim vlastodr5cima.
Na sjednicl Oblasne skup5tine u Zagrebu 3. sijednja 1928.
prigovorio. je prava5ki zastupnik Stjepan Javor nadinu, kako je
oblast podijelila novdane pripomoii pogorelcima u S"alopek selu
kod Ogulina. Javor predbacuje, Sto sb ta pripomoi dijelila samo
prista5ama ,rHrvatske seljadke stranke<<.Radi toga je na sjednici
nastala velika uzrujanost. Seljaci su na Javora najprije vikali, a
onda su ga htjeli i zlostavljati. Sjednica je prekinuta, a kad je
nastavljena, prisiljen je Javor, da uz o5tre prosvjede napusti hr-
v'atsku sabornicu. Sutradan j.e iz sjednice silom odstranjen fede-
Hrvatska na muEili5iu24 .
369
Govor dra Ante Paveliia o kontribuciji
ralistidki zastupnik Josip Krdelii, koji je u raspravi o proradunu

Zagtebadke oblasti r-ekao: >Ovaj proradun nije drugo, nego li
kontribucija grada Zagreba Radiievoj stranci.<<
GOVOR DRA ANTE PAVELIEA O KONTRIBUCIJI.

IJ Zagrebu je 8. sijednja 1928.u dvorani ,rMusic-Hall<< odr-
:zanaskup5tina >>FJrvatskoga Bloka... Na toj skup5tini, kojoj je
prisustvovalo 1500 zagrebadkih Eradana,govorilo se protiv pore-
zne i progvjetne politike beogradskevlade prema Zagrebu i pre-
ma hrvatskom narodu. Torn se prigodom narodni zastupnik dr.
Ante Pavelii osvrnuo na proradun,5to Ea je beogradska
vlada predloZila za rczdoblje od l. travnia. 1928.do 31. olujka
'
1929.Dr. Pavelii je rekao:
>Neposrednisu porezi u tom proradunupredvideni sa svo-
tom od 992 milijuna dinara, od dega ce Srbija s Macedonijom i
Crnom Gorom platiti 248,a predanskikrajevrT44 milijuna dinara.
Posebni neposredni porezi i ptirezi imaju dri,avi donijeti dinara
107,830.500u Srbiji, Macedoniji i Crnoj Gori, a 389,593.800 dinara
u predanskim krajevima. U ime tro5arine ie.se u predanskimkr.a-
jevima ubrati 650,400.00d dinara, a u srbiji, Macedoniji i Crnoj
Gori samo 162,600.000 dinara. Razne ie pristojbe (takse) donijeti
844,144.000 dinara u predanskim krajevima, a 211,036.000 din. u
Srbiji, Macedoniji i Crnoj Gori. U ime carina ubrat ie se dinara
1.276,828.000 u predanskim krajevima, a 3LL,772fl00dinara u Sr-
biji, Macedoniji i Crnoj Gori. Za monopole je predvideno, da
ie u predanskim krajevima donijeti 1.340,469.095 clinara, a u Sr-
biji, Macedoniji i Crnoj Gori 446,823.03I dinar. Na radun utje-
rivanja zaostalihporeza i prfteza odekuje se u predanskim kraje-
vima 75, a u Srbiji, Macedoniji i Crnoj Gori 25 milijuna dinara.
[J svemu predvida proradun 4.111,841.095 dinara dohotka iz pre-
danskihkrajeva, a r.r32,231.03l dinar iz Srbije, Macedonijei Crne
Gore. Prema tomu je Srbija s Macedonijom i Crnom Gorom u
prihodima drzave iskazana s 21.78postotaka; dok ie 78.22 po-
.stotka morati pridonijeti predanski krajevi, t. j. Hrvatska, Sla-
vonija, Dalmacija, Bosna, Hercegovina,Slovenija,Badka,Banati
Baranja. To znaEi,da predanski krajevi moraju tedajem naredne
proradunske godine u drZavnu blagajnu uplatiti preko t.ri detvr-
tine svih da(,a,dok Srbija s Macedonijom i Crnom Gorom ne ie.
pridonijeti niti jednu potpunu detvrtinu. A kako ie se taj novac
370
Rezolueija selja.i.ko-demokratske koalieije
tro5iti? Mogu reii, da postoji upravo ob rnu ti tazmjer izmedu

o n o g a , S t op r e d a n s kki r a j e v i d a j u , i o n o g a ,S t o p r i m a j u . K o -
liko predanski krajevi vi5e daju, toliko manje primaju.
. S v i m i o s j e i a m o ,d a j e t o k o n t r i b u c i j a, koja je hrvat-
skomu narodu nametnuta. Treba dakle birati sredstva za na5
o t p o r. Zat bi to imao biti >Predanskifront<? Nipo5to, jer je
Predanski front obidan Svindl (prijevara). Na vrbovu se klinu ne
voze kola! Taj vrbov klin je Stjepan Radii, a zabiia(, toga klina
u hrvatski narod je SvetozarPfibiievii. Predanskije front Svindl,
kao Sto je bilo Svindl i >rNarodnovijeie< od g. 1918.Stogane ie-
mo poii u redove Predanskogafronta, vei u re-dove>>Hr v a t-
skoga f ron ta<<.Nema nikoga,koji ne bi mogaovjerovati,da
hrvatski narod ne ie moii izvojevati svoju slobodu i postiii to,
da bude gospodar u svojoj kuii. Varaju se oni, koji misle, da bi
se sada5njestanje u drlavi SHS moglo popraviti ljupkim r i j e-
'd
i m a. Srbijancima vrijedi ova drZ,avasamo tako du$o, dok je
mogu pl j adkati. Onog dasa,kad im vi5e ne bude moglasluZiti
'e ju
ovim ciljevima, oni sami uni5titi.<
REZOLUCIJA SELJAEKO.DEMOKRATSKE KOALICIJE.

Zastupnici Seljadko-demokratskekoalicije odrZa5e21. sije-
dnja 1928.u Zagrebu zajednidku sjednicu klubova Hrvatske se-
ljadke stranke i Pribiieviieve demokratske stranke. Tom je pri-
godom jednoglasno (aklamacijom) primljena rezolucija, koja
glasi ovako:
>1. Seljadko-demokrat. koalicija'-.prema' svim drugim par-
lamentarnim strankama i prema svim drugim politidkim faktori-
ma - jedna je c jelina u parlamentui izvan njega, te svatko,
tko hoie s njom stupiti u doticaj ili suradnju, mote to udiniti s
s njom samo kao s jednom cjelinom. Isto tako i ona samo kao
jedna cjelina stupa u doticaj ili traZi suradnju drugih parlamen-
'ime
tarnih i politidkih faktora. LJ njezino razgovaraju ili prego-
varaju ili rade njezini predsjednici z-aj e d n o, a kada je to ne-
moguie, onda svaki od. njih za se.
2. Seljadko-demokratskakoalicija traLi kao i prije vladu
parlamentarnekoncentracije svih stranakai grupa, koje
su za praktidno vodenje na5eg ustava i za provedbu utvrdenih
nadelaparlamentarizma.Kao najsigurniji put k toj koncentraciji
smatra (koalicija) onaj postupak, Sto ga je poznatim pismom
371
Rezolucija seljaEko-demokratske koalicije
svoje obadvojice predsjednika 22. listopada 1927. predloZila g.

Ljubi Davidoviiu, - a koje je potpisao i predsjednik zemljora-
dnidkoga kluba, - gdje je ujedno oznai,en aktuelni program kon-
centracije.
3. Ostajuii kod to1a mi sa zahvalno5iu primamo i pozdrav-
liamo prijedlog predsjednika Demokratske zajednice g. Ljube
f)avidoviia za koncentraciju, ali samo za takovu, koja ie i po
svojim nosiocima i po sastavu nove vlade dati potpuno jamstvo,
da 6,e se provesti ne samo jednostrana potezna ravnopravnost,
nego iravnopravnost n a s v i m p o d r u d j . i m aj a v n o g a Z i v o t a .
Tom koncentracijom treba da se sadaSnji prijedlog drL,avno1a
proraduna - u smislu te potpune ravnopravnosti - .s obzirom
na prete5ko stanje svih privrednih grana sasvim preradi i
onda ponovno predloZi parlamentu. Ujedno se tom koncentraci-
jom mora provesti temeljita prom jena s a d a S n j e g as i s t e m a
r,ladanja, poimence: u drZavnoj administraciji njezinorn d e p o-
l i t i z a c i j o m ; u n a r o d n o j s a m o u p r a v i n j e z i n i m p r o 5 i r e n j e mu
financijama, te potpunim osiguranjem od zahvata dri,avnih vlasti;
napokon bezodvladnom i uspjesnom prehranom naroda, pa ta-
kvom privrednom, carinskom i tarifskom politikom, koj? je u
skladu sa seljadkim karakterom na5e dri,ave. Koncentracija na-
rodnih snaga s'ovim ciljem i s ovim zadatkom potrebna je naro-
i,ito zato, Sto je stvaranje fronta srbijanskih stranaka u vladi -
sa sep aratistidkom p o l i t i k o m t e v l a d e - i z a z v a l op o k r e t
nezadovoljstva u ostalim krajevima, koji predstavljaju ogromnu
veiinu zemlje, te njihovo organizftanje za borbu, koje se orga-
niziranje sa sluZbene strane -progla5uje za >rPiredanski front<<,
premda je to samo obrana tih krajeva protiv neravnopravnosti,
eksploatacije i hegemonije.
4. Obzirom na sve, Sto je spomenuto,
"- a narodito na La-
losnu i stra5nu dinjenicu, da naSemu narodu u ditavim krajevima
prijeti smrt od gladi, pa da je narodna porezna snaga.u jednoj
godini podbacila za cijelu milijardu, te napokon jer nam je vanj-
ski poloZaj vrlo ozbiljan, - smatramo apsolutno potrebnim, da
se vlada narodne koncentracije sastavi jo5 prije proradunske ras-
prave. U tome odekujemo od g. Ljube Davidovida brze i odludne
korake, sporazumno s vodama Seljadko-demokratske koalicije i
s predstavnicima ostalih parlamentarnih grupa, koje bi trebale uii
u koncentraciju
372
Rezolucija seljaEko-demokratske koalicije
5. Za sludaj, da ova koncentracija ne bude provedena prije

proradunske rasprave, Seljadko-demokratska koalicija skida sa
sebe sviku oflgovornost za to, Sto ie morati svoju borbu u par-
lamentu do skrajnosti poostriti i Sto ie tu borbu morati pre-
nijeti u narod, p& Sto ie biti prisiljena, da upotrijebi jo5 neka
-- u zapadnoj demokraciji vei proku3ana - o5tra sredstva, s ko-
jima ie u sludaju potrebe upoznati javnost u pravo vrijeme. Se-
tjadko-demokratska koalicija ne ie tu svoju borbu or1anizirati
samo u tako zvanim >predanskim.. krajevima, nego C,e svojim
organilacijama obuhvatiti takoder Staru Srbiju i Makedoniju,
koje i,eli dri,avi priljubiti slobodnim Zivotom i naprednim usta-
novama, a isto tako i u biv5oj predkumanovskoj kraljevini Srbiji,
koja ie :- svijesna svojih svijetlih tradicija - razumjeti naSu
borbu i dati joj svoju punu potporu.
6: Ne iskljudujuii iz parlamentarne koncentracije nijednu
parlamentarnu stranku, nagla5ujemo, da za. puni demokratski i
parlamentarni rcZim smatramo za potrebno, da nosioci ove kon-
centracije budu u prvom redu one stranke, dotidno Srupe iz
svih stranaka, - koje su kod pro5lih izboru izabrane slobodnom
voljom naroda.<<
\AA i v
Sutrada u nedjel ju 22. sijednj a 1928.- odrZ,ahap u ve-
likoj dvorani tadaSnj ega ,rZagrebadkoga zbora<<zajednidka skup-
Stina Hrvatske seljadke stranke i Samostalne demokratske stran-
ke. Skup5tinu je otvorio odvjetnik i narodni zastupnik dr. Stjepan
KoSutii, a predsjedao joj je odvjetnik dr. Ljuba Toma5ii. Prvi
je govorio Slovenac dr. Albert Kramer, drugi Srbin Svetozar Pri-
biievii, a treii je Elovorio Hrvat Stjepan Radii. Najdulje je go-
vorio Pribiievii, koji je raskrinkao srpsku pripovijest o bitci na
Kajmakdalanu. Pribiievii je naime iznio dinjenicu, da su Nje-
madka, Bugarska i Austro-Ugarska rta Solunskom frontu imale
279 bataljuna, a njihovi protivnici, t. j. Engleska, Francuska, Ita-
lija, Grdka i Srbija 264 bataljuna -vojnika. Od tog.a je Srbija
postavila 55 bataljuna u brojdanoj snaz\ od 28.000 ljirdi, ali se
medu ovima nalazilo 8000 hrvatskih dobrovoljaca, koji su doSli
iz Amerike. Pribiievii je tvrdio, d4 mu je ove podatke 16. pro-
sinca 1918. dao Nikola Pa5ii, a ovjerovio ih je sam vojvoda
MiSii: Iste je ove brojeve citirao takoder general Pe5ii, Sef srp-
skoga generalstaba, kad je predavao o proboju kod Kajmakdala-
na. O tom proboju najvi5e govore qni Srbijanci, koji tada nisu
bili na Solunskom frontu, nego se zabavljahu u Parizu i na fran-
cuskoj Rivijeri
Z?i
'Ponuda ,Stjepanu Radi6u, da utte u vladu
Kraljica je Mariola 19. sijednja lgiel. rodila drugoga sina,

koji je na kr5tenju - po savjetu ministra predsjednika Vukiie-
viia - dobio'ime Tomislav. Krstenje je obavljeno25.sijed-
nja u prisutnosti veieg broja politidara, medu kojima se nalazio
i Stjepan Radii. on je bio pozyan na svedaniobjed, koji je odr-
ian iza kr5tenja. Torri se prigodom Radii srdadno razgovaraos
Veljoin Vukiieviiem. Poslije objeda ostao je Radii kod kralja
Aleksandra u audijenciji, koja je potra jala ditav sat. Kralj je tom
prigodom izrazio zelju, da Radii ude u vladu, koja ie biti znatno
promijenjena. Odmah se u Beogradu govorilo, da 6e Hrvatski
seljadki klub dobiti 3 ministra, jet da 6e pavle Radii postati mi-
nistrom poljoprivrede, ing. August KoSutii ministrom socijalne
politike, a dr. Ivan Krajad ministrom trgovine.
PONUDA RADICU, DA UDE U VLADU.

Vukiievidu bijase stalo do'toga, da Raillia odijeli od Pri-
biieviia, pa da Hrvatska seljadkastranka stupi u vladinu veiinu
i da sudjeluje u vladi. Istodobno je Vukiievii nastojao, da ulas-
kom Hrvata u vladu onemoguii akciju Ljube Davidoviia, koji ie
time u samoj demokratskoj stranci biti gurnut u pozadinu. Zato
je Vukil,evi(, 26. sijednja 1928.poz-vaoRadiia na sastanak,koji
je potrajao dulje vremena.Tom je prigodom Vukiievii ponudio
Hrvatskoj seljadkoj stranci 3 ministarska rezora, i to: agrarnu
reformu, trgovinu i socijalnu politiku. Radii je zafia|,io 5 rezora,
i to mnogo znadajnijih od onih, koje mu je ponudio Vukiievii,
narodito pak ministalstvo financija. Zatim je Radi(, zahtiievao,
da-se revidira cijeli radni program vlade, osobito pak predloZeni
proraduir u kojem treba zadovoljiti i potrebe predanskih kra-
jeva, jer su ovi krajevi posve zanemareniu sada5njemproradu-
nu. Napokon je Radii zaftaZio, da uz HSS bude u vladu prim-
ljena i SDS.
Radii je poslije toga sastanka sazvao zajednidku sjednicu
Seljadko-demokratskekoalicije, rr& kojoj je izvijestio o svojim
pr€govorima s Vukiieviiem. S ove je sjednice Radii jo3 istoga
dana pod veder upravio V-ukiieviiu ovu pismenu poruku:
,rG. predsjednide! Kod razgovora o ulasku Seljadko-demo-
kratske koalicije u koncentracijonu vladu pod Va5im predsjed-
ni5tvom, Vi ste odmah u podetku izjavili: >Primam samoHSS.Ni-
kako ne primam SDS, jer to za mene nije nikakva stranka, nego
374
Kriza beogradske vlade Sod. 1928.
frakcija.< Vi niste nimalo uva7,ilimoju informaciju, da se ne radi

i ne mo7,e raditi o jednoj ili drugoj stranci posebno, nego o nji-
hovoj koaliciji, koja je jedna cjelina prema svim drugim stran-
kama i faktorima. Nimalo niste uvaiili ni to, da je ta Seljadko-
demokratska koalicija primljena i odobrena od hrvatskoga i srp-
skoga'naroda u Hrvatskoj i u ostalim predanskim krajevima, i to
tako oduSevljeno i jednoilu5no, da ie se ta koalicija prije pretvo-
riti u jednu jedinstvenu stranku, nego li da se razbije. Vi ste na-
dalje na glavni uvjet za nal ulazak u pro5irenu vladu, - da naime
jedan od na5ih zastupnika preuzme ministarstvo Financiia,
rekli, da o tome sada ne moZe biti ni govora, pa bi se o tomu
moglo govoriti istom onda, kada bi sadaSnji ministar financija
radi bolesti eventualno dao svoju bstavku. Na .moj upit, Sta ste
predvidieli za neke velike iupane, s kojima je narod do skrajno-
sti nezadovoljan, - primjerice sa splitskim velikim Zupanom
Peroviiem,, - kazali ste: >>Nemojte stavljati u s 1 o v e, jer Sto se
'se
uslovljuje, to ne izvr5uje<<.Nato ste odmah sami izjavili, da je
ulazak HSS apsolutno uvjetovan time, da ja lidno udem u VaSu
vladu. Konadno sam se iz cijeloga poldrugsatnog razpovora uvje-
rio, da bi na5 napose moj - polo7,a,ju Va5oj vladi bio mno-
go teii i gori, nego Sto je bio on u vladi blagopok. Nikole Pa5iia
i u vladi g. Nikole Uzunovi(,a. Zato mjesto da primim duZnost,
ja Vam poslije savjetovanja sa svojim saveznicima i suradnici-
ma pismeno javljam, da je svaki na5 daljnji nzgovor o ulasku u
VaSu vladu bespredmetan. S po5tovanjemStjepan Radi6.<t
KRIZA BEOGRADSKE VLADE GOD. 1928.

Medutim je Ljuba Davidovii u demokratskom klubu poveo
akciju, da svih 5 demokratskih ministara podnese ostavku, pa da
se stvori nova koncentracijona.vlada. To je ponukalo radikale,
da l. veljade opet zapodnu pregovore s Hrvatskom seljadkom
strankom, koja bi u vladi zamijenila demokratsku zajednicu.
Radiievci su zatraiili 5 ministarskih rezora, i to: financije, poljo-
'a€lrarnu
privredu, reformu, Sume i rude, te pravdu; zatim dtL,av-
ne podsekretare u ministarstvu prosvjete i unutra5njih djela (po-
tonji bi imao punu vlast na teritoriju Hrvatske, Slavonije i Dat-
macije); napokon da se iz redova Seljadko-demokratske koalicije
irhenuju svi veliki Zupani u oblastima Hrvatske, Slavonije i Dr:l-
m,acije, te za" Mostarsku i Travnidku oblast. Ipak nije u tom
pravcu ni5ta odludeno.
3Ts
Kriza beogradske vlade god. 1928.
U to je 4. veljade 1928. do5lo do sukoba izmedu Stj.epana

Radiia i ministra unutra6njih djela eede Radoviia. Povodom
naime nasilja, Sto ga 26. prosinca 1927. izvedo5e oruZnici u selu
Desni kod Metkoviia, stavio je Radii u Narodnoj skup5tini hitan
prijedlo g: >>Pozivamoministra unutra5njih djela, da bezodvladno,
t. j. za tri dana izda naredbu svojim velikim Zupanima i sreskim
poglavarima, da u nijednom sludaju rtikoga ne kazne - ni rta
kakav nadin - po biv5im carskim austrijskim uredbama (Bacho-
vim patentima). Tko to ipak podini, bit de protiv niega povedena
istraga, da se ogrije5io o ustav, te ie biti najbla/,a kazna: otpust
od sluZbe..<Ministar se protivio hitnosti toga prijedloga, koji je
nato i odbijen glasovima radikala, Slovenaca, muslimana i 20 de-
mokrata grupe Marinkoviieve. Prigodom same rasprave o tom
prijedlogu Radii se tako ralestio, da'je ministru doviknuo: >rVi
ste politidka gamad. Yi lai,ete! Hoiete li, da Vas zB;abim za uli
i da Vas izbacim napolje?"
Iza debate, koja je potrajala 3 dana, do5lo je 1. veljade 1928.
u demokratskom klubu do glasovanja. Od 6l narodnoga zastup-
nika bija5e na sjednici prisutno 59. Davidovii je na glasovanje
predloZio ovu rezoluciju:
>Po5to je konstatirano, da je te5ko stanje u zemlji hrdavo,
a privreda u pogledu pravnoga poretka ukrizi, te su ditavi dijelo-
vi naroda u nevolji, a da za 10 mjeseci nije dana5nja vlada doni-
jela nijedne reforme ni olak5anja, istaknuo je kongres demokrat-
ske strankekao potrebu koncentraci j u n a c i j o n a l n i hs n a g a
uopie i kao prirodan put u tomu: vezivanje, koje treba da toj
Srupaciji dade demokratska stranka, pa radnu sposobnost, a u
prvom _fedg koncentraciju demokratskih elemenata. Izvr5ujuii
odluku kongresa demokratske stranke, traZi demokratski klub,
da predsjednik kluba Ljuba Davidovii nastavi i ubrza prep,ovore
sa svim parlamentarnim grupama u cilju stvaranja moguinosti za
obraz.ovanje koncentracijone vlade, koja bi zamijenila dana5nju
vladu. U tu svrhu neka demokratski predstavnici u vladi stave
svoje pololaje na raspoloi,enje predsjedni5tvu kluba, koji 6e iz-
mjenu misli nastaviti s predstavnicima Seljadko-demokratske
koalicije.<
Za ovu je Davidoviievu rezoluciju glasovalo 36 zas,tupnika,
a protiv nje dr. Voja Marinkovii s jo5 21 zastupnikom,"ciok se
jedan zastupnik suzdri,ao od glasanja. Time bija5e naloZeno, da
svi demokratski ministri podnesu ostavke, Sto su oni sutradan i
376
Kriza beogradske vlade god. 192,8.
udinili. Vukiievii je neko vrijeme oklijevao, ali je ipak bio 8.

veljade 1928. prisiljen, da kralju podnese ostavku cijele vlade.
Na prijedlog dra Ninka Periia, pt'edsjednika Narodne skup5tine,
povjerio je kralj Vukiieviiu mandat z^ sastav Sire k o n c e!n-
tr a c i j on e vlade. On je odmah pozvao k sebi na sastanak
. Ljubu Davidovi(,a i Stjepana Radiia, kojima je ponudio ulaz tt
vladu. Kada su to odbili i Davidovii i Radii, poSao je Vukiievii
u dvor, gdje je kralju vratio mandat. Nato je u dvor bio pozvan
Stjepan Radii, koji je onamo po5ao sa svojim sinovcem Pavlom
8. veljade kasno na veder. Tom je prigodom kralj povjerio
Radiiu s a s t a v S i r e k o n c e n t r a c i j o n ev l a d e .
Radii je bio prvi Hrvat, koji je od kralja dobio mandat za
sastav vlade. On je pregovarao s Ljubom Davidoviiem, Jocom
Jovanoviiem i Markom Trikoviiem, koji su mu obeiali svoju
pomoi. Sastao se i s Veljom Vukiieviiem, koji mu je odmah iz-
javio, -da >Radikalna stranka pridrLava jedino z^ sebe vodeiu
ulogu u dri,avi, pa da prema tomu samo radikal moie biti pred-
sjednik koncentracijone vlade... Radii mu je odvratio, da radi-
kalski klub broji faktidno samo 109, a s Koro5devim Slovencima
130 zastupnika; naprotiv (e Radiia poduprijeti 85 zastupnika
Selj adko-demokratske koalicije, 61 demokrat, 9 zemljoradnika i
Nastas Petrovii, Sto znadi 156, a vjerojatno jo5 18 bosanskih mu-
slimana i 6 Nijem^ca, dakle u svemu 180 narodnih zastupnika.
Radikali su 9. veljade poslije podne otklonili Radiiev poziv
za sudielovanje u vladi. Oni su na prijedlog Velje Vukiieviia
zakljudili, da radikalski klub pristaje na formiranje jedne kon-
centracijone vlade pod uslovom, da vodstv,o ili predsjednidko
mjesto dobije jedan radikal, jer takvo mjesto pripada Radikal-
skoj stranci s obzirom na njezin parlamentarni polol,aj.
Sutradan je o podne umro radikalski narodni zastupnik
Ljuba Jovanovii, koji je dugo le?,aood udara kapi. S njim je ne-
stalo jedino$a radikala, koji je iza smrti Stojana Protiia vodio
prema Hrvatima razboritu politiku, jer je kao roden Bokelj bolie
razumio Hrvate.
Dok je Ljuba Jovanovii umirao, Radii je bio u dvoru, gdje
re kralju izvii.estio o svojem neuspiehu oko sastava koncentraci-
jone vlade uslijed otpora Velje Vukiieviia. Nato je kralj u dvor
pozvao Ljubu Davidovi(a, pa je njemu ponudio sastav koncen-
tracijone vlade. Davidovii je kralia zamolio, da.ga'po5tedi od
toga posla, koji iza odluke radikalskoga kluba ne mo:ze
377
Borbe u Narodnoj skup3tini
izvesti. Kralj je sutradan (11. veljade) povjerio sastav koncen-

tracijone vlade dru Ninku Periiu. On je k sebi na pregovori: od-
mah pozvao Stjepana Radiia, koji mu je izjavio, da pristaje na
ulaz u vladu, ali pod uvjetom, da bude primljena cijela Seljadko-
demokratska koalicija. (Radii je naime doznao, da radikali ne
Lele u vladu primiti Pribiievila i njegovu Samostalnu demokrat-
sku stranku). Radii je za SDK zatraLio 5 ministarstva, poimence:
financije, pravdu, poljoprivredu, agrarnu reformu, te Sume i rude.
Perii je iza toga razgoyarao s Davidoviiem, Pribiieviiem, Hras-
nicom, .KoroSoern i Jocom Jovanoviiem. On je o svemu 12. ve-
ljade izvijestio radikalski klub, koji je odludno odbio Radiieve
uvjete. Kako Radii nije htio.popustiti, po5ao je Perid 12. veljade
na veder u dvor, gdje je kralju vratio mandat. Nato je kralj joS
iste vederi povjerio Vukiieviiu mandat za' sastav r a d n e koa-
licijone ( a ne koncentracijone) vlade.
Vukiievii se odmah sporazumio sa Slovencima, Nijemcima
'uslijed
i s bosanskim muslimanima, dega je u vladinu grupu sa-
brao 156 narodnih zastupnika. Nato se podeo natezati s demo-
kratima. Ovi su za sebe tra7ili ministarstvo unutraSnjih djela,
demu se odludno opirahu radikali. Napokon se sporazumjeSe
tako, da to ministarstvo dobije Slovenac dr. Koro5ec. Nato je
kralj od Vukiieviia traLio, da u radnu vladu uzme Seljadko-de-
mokratsku koaliciju. Pribiievii se odludno protivio sudjelovanju
SDK u vladi, kojoj na delu stoji Vukiievii. On je to izjavio i
kralju prigodom svoje audijencije 18. veljade. Kralj je sutradan
k sebi pozvao Stjepana Radiia, koji je takoder otklonio Vukiie-
viieyu osobu, te je kralju predlo7io, neka sastav koncentracijone
vlade povjeri kojoj lidnosti izvan parlamenta.
Naskoro se u Beogradu produlo, da Radii i Pribiievii svje-
tuju kralju, neka sastav koncentracijone vlade povjeri vojvodi
Stepi Stepanoviiu. Kralj je mjesto toga d,ao 20. veljade dru Voji
Marinkoviiu m a n d a t z a s a s t a v k o n c e n t r a c i j o n ev l a d e . M a -
rinkoviiu se opriie5e radikali i Seljadko-demokratska koalicija.
Zato je on ve(,2L veljade na veder vratio kralju mandat.
BORBE U NARODNOJ SKUPSTINI.

Napokon se kralj 22. veljade odludio, da sastav radne vlade
(bez sudjelovanja Seljadko-demokratske koalicije) povjeri Velji
Vukiieviiu, k a k o b i s e m o g a o p r a v o d o b n ou N a r o d n o j s k u p -
378
Borbe u Narodnoj skupdtini
Stini proturati proradun. Vukiievii je postao ministrom predsje-

dnikom, Marinkovii je dobio ministarstvo vanjskih posala, Ko-
ro5ec ministarstvo unutra5njih djela, Milan Grol m. prosvjete,
Milan Simonovii m. vjera, dr. Vlada Andrii m. agrarne reforme,
Svetislav Stankovii m. poljoprivrede i voda, eeda Radovii m.
socijalne politike, dr. Popovii m. narodnoga zdravlia, Vlajko
Kocii m. polta, Aca Mijovii m. Suma i ruda, dr. Ilija Sumenkovid
m. za izjednad,enje zakona, Petar Markovii m. gradevina, Bogdan
Markovii m. financija, Milorad Vujidii m. pravde, dr. Mehmed
Spaho m. trgovine, general Milosavljevii m. saobraia ja, a gene-
ral HadZii ministarstvo vojske.
Tako je drlaya HSH opet dobila vladu, u kojoj nije bilo
nij,ednoga Hrvata. Dotada3nji >>predstavnik Hrvata<< dr. Grga
Andelinovii, koji je u demokratskom klubu bio u grupi Voje Ma-
rinkoviia, optuZio je Ljubu Davidoviia kao glavnog krivca, Sto
sada u novoj vladi nema nijednog Flrvata. Davidoviia je napao
i Pribiievii zato, Sto je taj sporazum s Vukiieviiem trazvao
>tvrdim gradom, koji nitko ne moZe razoriti.< Pribiievii je no-
vinarim a izjavio: >Protiv ove druge vlade Vuki6bvi 6a, koja ie se
u naSoj j a v n o s t i shvatiti kao provokaci j a ( i z a z o v ) , poduzet
iemo najo5triju borbu u parlamentu i izvan njega.<<
Od sada vi3e nema mira u javnom politidkom Zivotu SHS.
Prva je borba zapolela ve(, 29. veljade 1928. u Nanodnoj skup-
Stini, kad je Sava Kosanovil iznio neke strahote o beogradskoj
>Glavnjadi<<, t. j. o zatvorima uprave grada Beograda. Ministar
je Koro5ec odgovorio, da ,rsvagdje ima izvjesnih ekscesa i ogre-
Senja o zakon< Radi toga dode do sukobaizmedu Koro5ca i Stje-
pana Radiia, koji mu nije dao dalje govoriti. U taj sukob se urni-
ieSaSe drugi za.stupnici, pa i ministar Vlajko Kocii, koji je iza-
zyao dr. Ivana Pernara u borbu na Sake, Naskoro se svada razvila
u tudnjavu, u kojoj od vladinih prista5a sudjelovahu: Agatonovii,
Cvetkovii, Milutinovii, Sretenovii, Te5man, Nikolii i Tomo Po-
povii, a od Hrvatske seljadke stranke: Pernar, dr. Vlatko Madek,
te Stjepan i PavleRadii. Prvi je udarac zadao Popovii, i to Perna-
ru u trbuh. Pernar se od boli malo savio, ali se brzo uspravio, kad
je vidio, da na nj ide glasoviti ruzbijat: detnik vojvoda Lune
Jovanovii, narodni zastupnik iz KruSevca. Pernar Ea je dodekao
i Sakom udario po vilici toliko snaZno, da je Luni odmah potekla
krv. Nato Lune izvude iz dZepa revolver, ali ga radikali razoru-
iaju te izvlale iz EuZve. On onako krvav i u licu izgreben trga
379
Borbe u Narodnoj skup5tini
se i vide, da (,e vei obradunati s Pernarom. Ministri Kocii i Simo-

novii takoder su spremni za borbu. Slovenci iz svojih klupa stal-
no vidu: >>udri!.<,ali nijedan od njih ne izlazi iz klupe, da se tude.
Na glave zastupnika, koji se tuku, doletjelo je nekoliko stolaca.
Skup5tinski su podvornici zatvorili vrata', jer je nastala opasnost,
da ie u toj tudnjavi sudjelovati i ljudi, koji su na galeriji digli
paklenu buku. Vojvoda Lune jo5 se uvijek nije umirio. On je
opet priskodio k Pernaru, kojernu je doviknuo: ,rJa Vam to$a
ne iu zaboraviti!<
Kada se sjednica nast avila, predloZio je dr. Ninko Perii, da
se Stjepan Radii iskljudi iz Narodne skup5tine s 3 sjednice. Ve-
cina je prihvatlla taj prijedlog. Radi toga je sutradan Seljadko-
demokratska koalicij a izostala iz Narodne skupStine, a Radii je
po5ao kralju, kojemu se pritu1io na postupak vladine veiine.
U odsutno6ti narodnih zastupnika SDK zapolela ie 2. oiuj-
ka L928. specij alna rasprava predloZenog proraduna o ministar-
stvu pravde. Tom je prigodom progovolio zagrebadki narodni
zastupnik' dr. Ante P a v e I i i. On iznosi tesko stanj.e pravosuda
u Hrvatskoj, gdje je pravo kapituliralo. >>u tom je pogledu Hr-
vatska bila prije g. 1918.u sretnijem poloi,aju, jer je pravosude
potpuno funkcijoniralo. Danas .ie u Hrvatskoj nemoguie sudova'
nje, jer sudovi nemaju niti prostorija; u kojima bi uredovali. Od
g. 1918.nije u Hrvatskoj podignuta nijedna z{rada za sudske po-
trebe unatod toga, da je Hrvatska u tih 8 godina porezima i name-
tima iscijedena kao limun. Ondje, gdje se sudovi nalaze u pri-
vatnim z{radama, tu se ne pla(,a stanarina tako, da'sq gotovo svi
sudovi u parnicama sa svojim 'stanodavcima. Odajno je stanje
sudaca obzirom na njihove materijalne prilike i obzirom n^
vr5enje upravb nad njima. Ovakvim se reZimom potkopavaju
najvi5e institucij e. Potkapa se ono; Sto bi svak6mu gradaninu
moralo biti najsvetije. Nije dakle dudo, lto iz svega toga'rezul-
tira, - te cijeli narod danas dri,i, - da je sud gotovo isto, Sto
i policij d, p& kako narod misli o policiji, tako misli i o sudovima.
Vi kaZete, da ste nas oslobodili. Pri tom mislite, da ste nas oslo-
bodili od nekog robovania. Ali hrvatski narod ima svoju svijest
o svojoj pro5losti i,o svojoj sam'ostalnosti,pa to se ne da izbfi'
sati: U toj'svojoj svijesti hrvatski narod nastoji i radi o tome,
da bude samostalan i da sam sebi gospodari.<<
Zastupnici Seljadko-demokratske koalicije nisu 3 dana do"
lazili u Narodnu skup5tinu iz solidarnosti sa Stjepanom Radiiem,
380
Borbe u Narodnoj skupBtini
koji je bio 29. veljade isklju(.en iz 3 sjednice. Kada se pak 3. oLuj-

ka 1928. vrati5e u Narodnu skup5tinu, proditao je Svetozar
P.r i b i i e v i i ovu iziavu Seljadko-demokratske koalicije :
>Obzirom na sistematsko zapostavljanje svih predanskih
krajeva i naroda, Sto ga predstavlja SDK, te obzirom na napadaj
na sjednici Narodne skup5tine u obliku juri5a na oba predsjedni-
ka SDK, i na poticaj dlanova vlade iz ministarskih klupa, kojim
se dlanovima, koalicije spredavalo nesmetano vr5enje zastupnidke
duZnosti, stvorila je SDK nadelan zakljud,ak, da 6e na to odgovo-
riti napu5tanjem Narodne skupStine. Ali obzirom na sveukupni
potitidki poloi,aj, te na najvi5e narodne i drl,avne interese, - il
da se ipak u posljednji das omogudi temeljita promjena cijeloga
re:zima, odgada se izvr5enje ovoga zakljudka. Povj erava se
vodstvu SDK, da izabere vrijeme za izvr5enj e zakljudka s time,
da posebnim proglasom pozove sveukupni narod ditave' dri,ave
tta najo5triju borbu protiv ovakovog re/zrma, ovakove vlade i
ovakove vladine veiine.
Ostane li od dri,avnog proraduna za g. 1928. jo5 ne5to na
dnevnom redu Narodne skup5tine, kada se zastupnici SDK vrate
u Narodnu skup5tinu, ne ie oni sudjelovati u raspravi proraduna
prihoda i rashoda (osim financijskoga zakona), jer nipo5to ne ie
da svojim makar i djelomidnim sudjelovanjem kod ovakve pro-
radunske rasprave i najmanje pokriju i"opravdaju nevideno ga-
i,enje glavnih i najveiih parlamentarnih prava: naime slobodnu
i svestranu raspravu prihoda i rashoda, za koju su se sl,obodni i
kulturni narodi kroz stoljeia borili jednako, pa i viSe, nego li za
izborno pravo.
Tim povodom, Sto su Hrvatskoj i ostalim predanskim
krajevima - dakle dvjema treiinama drZave - nametnute mili-
jarde novih drZavnih neopravdanih i nejednakih tereta, ovako
nedostojno prokr,iomdarenih drZavnim proradunom, ne smatraju
SDK, da su ovi (tereti) obveznr za krajeve i za narod, koji pred-
stavljaju, dok se ne reparira ovako prokriomdareni proradun<.
Na sjednici Narodne skup5tine od L3. oLujka 1928. opet je
doSlo do sukoba izmedu radikala i zastupnika Seljadko-demokrat-
ske koalicije. U svojem se ogordenju Stjepan Radii oborio na
ministra dedu Radoviia, kojemu je doviknuo: >>Vlne moZete biti
ministar, jer ste ili neznalica ili varalica. Vi ste deri5te, a ne mi-
nistar. Vi ste tikva i lupeZ!< Naskoro je nastala svada, koja se
prometnula u tudnjavu izmedu radikala i zastupnika SDK, radi
381
Svacle metlu radikalima
dega je predsjednik dr. Ninko Perii prekinuo sjednicu. Kada je

sjednica nastavlj.ena, zakljudila je vladina veiina, da se Stjepan
Radii opet iskljuduje iz 3 sjednice.Vlada je naime radunala,da
ie se uslijed toga iskljudenja i svi zastupnici SDK apstinirati, te
bi onda skup5tina nesmetanoproturala i financijalni zakon, kako
je prije proturala proradun. Medutim su klubovi SDK iza sjedni-
ce zakljudili, da ie samo Radii izostati 3 dana iz Narodne skup-
Stine, dok ie ostali zastupnici SDK dolaziti na sjednice i voditi
t. zv. tehnidku opstrukciju.
Ne5to je nasiljem a ne5to i lukavo5iu po5lo beogradskoj
vladi za rukom, da u Narodnoj skup5tini protura svoj proradun
za god. L928.-9.Nato je Narodna skup5tina odgodena do 27. trav-
nja L928.,te je ministar predsjednik Velja Vukiievii po5ao u
Split, gdje se odmata za uskrsnih blagdana.Tamo se upoznao s
nekim lidnostima, s kojima je poku5ao,da u hrvatskim zemlj ama
pomoiu vlasti stvori novu stranku kao protuteZu Seljadko-de-
mokratskoj koaliciji. To bi imala biti >Hrvatska narodna stranka<<,
u kojoj bi jezgru dinili hrvatski industrijalci, trgovci i novdari,
a njima bi se prikljudilo i nekoliko zastupnika Radiieve stranke.
Vukiievii je odludio, da 6e nekoliko'dlanova nove stranke od-
mah uzeti u svoju vladu, kako bi se moglo reii, da su i Hrvati
zastupaniu njegovoj vladi. Istodobno ie Vukiievii maknuti obla-
. sne Zupaneu Zagrebu, Splitu i Sarajevu, koje 6e zamijeniti novi
ljudi.
Kada su Vukiieviia novinari u Splitu zapitali, kako li ie
na to reagirati Stjepan Radii, on je odgovorio, da je na vladi tim
sigurniji, dim je Radii >nesredeniji<.Vukiievii je zaista 18. trav-
nja 1928.do5aou Zagreb, gdje je razgovaraos radikalima i s ne-
kim privrednicima. Ipak mu nije po3lo za rukom namjera, da
stvori >Hrvatsku narodnu stranku<<,jer su to sprijedili prava5i
i federalisti. r
SVADE MEDU RADIKALIMA.

Medutim je glavni odbor Radikalne stranke otvoreno stu-
pio u opoziciju protiv beogradskevlade, te je vei.11. travnja
1928.postavio zahtjev, da Vukiievii podneseostavku. Radikalski
su nezadovoljnici trai,ili takvu situaciju, koja bi omoguiila ulaz
Seljadko-demokratske koalicije u vladu. Kako je nemogu(,atakva
koncentracija,ako na delu vlade ostaneVukiievii, protiv kojega
382
Svade medu radikalima
se SDK odludno ograduje, pomi5ljahu radikali na takvo lice izvan

parlamenta. Njima se dinilo, da bi za predsjednika koncentra-
cijone vlade bio- najpodesniji general Pero Ziv k o v i i, zapo-
vjednik kraljev-e garde. S ovom namjerom podo5e radikalski pr-
vaci Bota Maksimovii i dr. Momdilo Nindii 25. travnia 1928. u
Vrnjadku-banju, gdje se tada na lijedenju nalazio Zivkovii. Oni
su tamo vijeiali sa Zivkoviiem i sutradan. Tim je povodorn jetlatr
. od radilalskih nezadovoljnika ovako ocrtao polofaj u Radikal-
noj stranci:
' )>Dana5nje stanje ne datira istom od smrti pok. Nikole Pa-
Siia niti od podetka vladavine Velje Vukiieviia. Ono je daleko
ranijeg datuma. Simptomi slabosti u velikoj Radikalnoj stranci
toliko su se jasno ispoljili jo5te za Pa5iieva i,ivota, da ih je
svatko mogao vidjeti. Zato su svi nesebidni radikali bili svijesni
onih pote5koia, koje ie nastupiti iza Pa5iieve smrti. ViSe nego
li itko drugi najveiu je muku mudio upravo sam PaSii u pogledu
pitanja, komu li ie ostaviti politidko nasljedstvo Radikalne stran-
kE, Zato je Pa5ii jo5 godine 1925.pred petoricom svojih pouzda-
nika' oznadio generala Petra Zivkovila kao svojega najozbiljni-
jeg nasljednika na vodstvu Radikalne stranke. Ova je stvar bila
u detalje utvrdena prije dvije godine, kad je Pa5ii radi lijedenja.
dugo boravio u Karlovim Varima. Tada je ditav postupak za nje-
zino ostvaranje bio utanaden do sitnice. Da je Pa5ii poZivio do
proljeia godine 1927.,njegova bi se ideja tada oZivotvorila. Ali
'Pa5ii je
naglo umro vei mjesec dana iza svoSa povratka iz ee5ke
u Beograd. Tako se pitanje o Zivkoviievom vodstvu Radikalne
stranke moralo odloZiti, te je politidki razvoj upuien na posve
druge puteve.
Nesretne su borbe poslije smrti Nikole Pa5iia nastale za
vodstvo u Radikalnoj stranci izmedu prista5a Marka Trifkoviia
i Nikole Uzunoviia. Ove su borbe godine 1927. dovele do pogi-
beljnog poku5aja s Veljom Vukiieviiem. Tiai,enje nekih novih
lidnosti - n. pr. s Mi5om Trifunoviiem ili s Momdilom Nindiiem
- predstavljahu viS'e njihove lidne zelje, nego li realne razloge
dri,avne i stranadke politike Radikalne stranke. Naprotiv kombi-
nacija s Petrom Zivkoviiern znadi danas u Radikalnoj stranci re-
alan oslonac, i to ne samo za stabilizaciju dri,ave u svim granama
narodnog iivota, vei takoder najrealniju i najsigurniju stabiliza-
ciju najstarije i najveie dri,avotvorne stranke u na5oj zemlji.
383
PolitiEka djelatnost Stjepana Radida
Lidnost generala Petra Zivkovila ima znaditi k o n c e n-

t'r a c i j u svih grupa i svih jadih pojedinaca, te postavljanje sva-
koga na svoje mjesto u dr1avi i u Radikalnoj stranci. Njegov
dolazak za predsjednika koncentracijohe vlade ima znaditi naj-
ozbiljniju koncentraciju svih plemenskih, vjerskih i politidkih
grupacija, koje sve zajedno mogu u najveioi ozbiljnosti usposta-
viti prijeko potrebnu unutra5nju harmoniju svih nacijonalnih
elemenata. Time bi na5a drLava nogla u inozemstvu ostvariti isto
tako potreban presti7, nase jo5 tako mlade i toli nesredene drZave.
Pouzdano mogu ustvrditi, da je faktidni danaSnji Sef Radikalne"
stranke Aca Stanojevii ne samo sarl u ovim idejama, vei da je
ort zauzet i za njihovo Sto brZe realiziranje.o
Ipak je vei podetkom svibnja povedena akcija za izmi r e-
j
n e radikala. Ovu je akciju od strane Vukii evi6a vodio ministar
Milan Simonovil, a od strane glav. odbora dr. Milan Stojadino-
vii, koji se viSe puta sastao s Vukiieviiem. Naskoro se podelo
govoriti, da ie Stojadinovii uii u vladu kao ministar saobra(,aja.
Do5lo je i do sjednice radikalskoga kluba 11. svibn ja 1928.Torn
je prigodom Vukiievii pobijao prigovore nezadovoljnika. On jei
pfikazao politidku situaciju, kakva bija5e na proljeie g. 1927.,
kad je on preuzeo vladu. Vukiievii podsjeia na to, da je on.na-
slijedio sedmu vladu Nikole lJzunavi(,a, koji je svojim rekon-
strukcijama izazvao velike trzavice u cijeloj dri,avi, demu je
mnogo pridonio Stjepan Radii svojim izjavama. Sve je to presje-
deno dolaskom Vukideviieve vlade. U svom je govoru Vukiieviti
istaknuo, da on nikako ne moZe pristati na ulazak Seljadko- de-
mokratske koalicije u vladu u takvoj situaciji, da bi ona bila
glavni faktor u toj vladi.
Kakvih je sve radikala bilo u Narodnoj skupStini, najbolje
pokazuje govor narodnoga zastupnika Puni5e R a d i c a. On Je
12. svibn ja 1928.u sjednici otvoreno zatrai,io, neka se izvr5i r.e-
v iz i j a Vidovdanskog ustava, i to tako, da driava Srba, Hrvata
i Slovenaca dobije ime >>kraljevinaSrbija<. Radii je svoj zahtjev
zavrsio rijedima: >Ovako, kako je kod nas do sada iSlo, ne valja
- ili sam ja lud!.<
DJELANOST STJEPANA RADIEA

Opravdano se moi,e reii, da je \zukiieviieva vlada blla bez
trgleda, bez proprama, bez rada i bez ikakvog uspjeha. Ona je
samo Zivotarila, te se provlalila iz dana u dan. Vlada je od vre-
384
Politidka djelatnost Stjepana Radid.a
mena do vremena doduie izlazila i pred Narodnu skup5tinu gdje

t
je uvijek kod glasovanja imala veiinu, i to znatnu veiinu. Pa
7
I
ipak je svatko Vukiieviievu vladu smatrao jo5 slabijom nego li
f,
l'
bija5e i najslabija vlada Nikole Uzunoviia. Autoritet drZavne
vlasti srozao se upravo do niSta. Tragidno je, da su tu vlast ru-
Sile same vlade i lo5i reZimi.
Radii je u hrvatskim krajevima odrZ,aosvake nedjelje mje-
seca travnja i svibnja velike skup5tine Seljadko-demokratske ko-
alicije. Na tim se skup5tinama o5tro kritizirala politika beograd-
ske vlade. Redovito je uz Radiia govorio takoder Svetozar Pri-
biievii. Radii je sredinom svibnja g. 1928. poSao takoder rla
kongres u Prag, gdje je raskrinkao prilike u Jugoslaviji. Ugodno
se u Hrvatskoj dojmilo, Sto je Radii 14. svibnja - neposredno
prije odlaska - izjavio: >rSpremiosam se zaPrag. Mi iemo tamo
najprije urediti, da ne bude vi5e govora o >zelenoj internacfio-
nali<<.Ta je oznaka ili beznarodna ili protunarodna. Narodito je
to zlo za male narode. Svaka je internacijon'ala i u nadelu i u
ciljevima revolucijonarna. To je donekle potrebno manjinama i
radnidkom pokretu, jer su radnici na okupu. Ali seljaStvo je ras-
tepeno. Zato revolucijonarne metode znale za selja5tvo smrt.
Mi iemo u Pragu utvrditi staru agrarnu demokraciju, a ne ze-
Ienu internacijonalu<. (Ovom je izjavom Radii sam osudio svoju
politiku od godine 1924., kad je poSao u Moskvu i ondje obeiao
boljSevicima, da ie Hrvati stupiti u zelenu internacijonalu).
U Osijeku je 10. lipnja 1928. odri,ana velika skupStina Selja-
d,ko-demokratske koalicije na sokolskom igrali5tu iza izlolbenog
prostora. Tu je Stjepan Radii o5tro govorio protiv nasilja i ko-
rupcije u Beogradu. Pribiievii je pak istaknuo potrebu, da se
promijeni Vidovdanski ustav. On je rekao, da rrpromjenom
ustava treba osigurati ravnopravnost Srba, Hrvata i Slovenaca
u drZavi.<<
Sutradan je Stjepan Radii u Zagrebu odrZao sjednicu Obla-
snog odbora; iza koje je izjavio, da cijelu dri,avu treba podijeliti
u d e t i r i oblasti. Prvu bi oblas! dinila sjeverna Srbija, drugu
juZna Srbija (t. :. Macedonija sa Starom Srbijom), treiu Slove-
nija, a detvrtu ,rJadransko-podunavska oblast<, koju bi dinile:
Hrvatska, Slavonija, Dalmacija, Bosna, Hercegovina, Crna Gora'
i Vojvodina, t. j. sve predanske zemlje osim Slovenije.
I{rvatska na mudiliStu25
3g5
PolitiEka djelatnost Stjepana Radida
U sjednici Narodne skup5tineod 12.lipnja zaftaLioje Pav1e

Radii, da se skup5tinski zapisnik vodi i latinicom, a ne samo ii-
rilicom, i to ijekav5tinom, a ne >>beogradskimZargonom,kpji je
najpokvareniji od svih dijalekata<. Vladina je veiina odbacila
taj prijedlog. Sutradan je dr. Sekula Drljevii u skup5tini spome-
nuo ogordenje,koje u predanskim krajevima vlada protiv cin-
carske hegemonijeu Beogradu.Nato je ustao Puni5a Radii,
te je rekao: rrMoramda se u ime Radikalnestrankeiuimecijelo-
ga srpskog naroda ogradim od svih napadaja protiv Cincara, jer
su Cincari najlojalnija i najvjernija manjina u ovoj dtZ,avi.Cin-
cari su primili srpske obidaje, srpski jezik i krsnu slavu, a njiho-
ya ptezimena svr5avaju na i(,. TraLim od predsjednika, da u'bu-
duie zaltiti Cincare od napadaja, koji se stalno ponavljaju.
Konstatiram,da driava treba da se zove Velika Srbi ja, jer
ie ona kao takova biti nepobjediva...
U beogradskom ,J e d i n s t v'u<<,koji se list smatrao orga-
nom Velje Vukiievi(,a, izalao je 14. lipnJa 1928.dlanak, u kojemu
pisac otvoreno ka1,e:rAko mislite, da netko ru5i zemlju, onda je
prva duZnost bila i ona ostaje, da jednoga istoga dana
ubi jete i SvetozaruPribiieviia u Beogradui StjepanaRadiia
u Zagrebu. Zalim, Sto i danas sa mnogo vi5e razloga u ovome
dasu moram da ostanem pri istom ovom uvjerenju.<<O tom se
dlanku istoga dana povela debata na sjednici financijalnoga od-
bora, gdje je dr. Ivan Pernar u uzrujanosti izjavio: >Ovdje nam
se prijeti ubojstvom. Neka se zna, da Vetja Vukiievii ima glavu
i da ima sina. Treba i njih ubiti!<
Istoga se dana vodila burna rasprava u, sjednici Narodne
skup5tine.Tamo je netko od radikala dobacioHrvatima: >Hajde
da vidimo, moZeteli vibez nas Srba.<< Nato je Stjepan Radi6 uz-
vratio: >Mi bez vas moZemo, ali ne iemo, jer smo za narodno i
drZavno jedinstvo. Ali vi ne mol,ete bez nas. Vi ste za jedinstvo
radikalskih dZepova sa dr7avnom blagajnom!<
Opozicija je i narednih dana u Narodnbj skupStini uspje5-
no vodila opstrukci ju. Redovito se veii dio vremenagubio
dugim primjedbama na. sastav zapisnika pro3le sjednioe.Iza toga
se pak redahu brojni najavljeni govornici za optuZbu protiv
biv5eg ministra pravde dra Du5ana Subotiia radi korupcije i
zloporaba.
Opreka se izmedu vlad,e i Seljadko-demokratskekoalicije
joS pojadala 16. lipnja !928., kada je Voja Marinkovii podnio
386
Srbijanci'prijete Ervatima
Narodno! skup5tini te*st Nettunskih konvencija s popratnim

pismom, u kojemu predsjednika dra Ninka Periia moli, da kon"-
vencije stavi na raspnaYu
Uzalud je Ljuba David'ovii 18. lipnja poku$ao pomirenje
izmedu vlade i opozicije. On ie u tu svrhu poz.vaona sastanak
we Sefove parlamentarnih grupa, pa je zamolio primirje, da se
uzrnognu provesti Nettunske konvencije. Radii je Davidoviiu
odinah doviknuo: >>MoZetenas pobiti i izbaciti, ali Nettunske
konvencije ne iete dobiti.< Nato su Radii i Pribiievii napustili
sjednicu parlamentarnih grupa. Istoga je dana Radii na sjednici
Narodne skup5tine prigodom glasovanja o tekstu zapisnika usta-
janjem doviknuo vladinoj veiini: >Hajde gore, dolje, stoko! Ne
ie tu biti ni srbijanske ni cincarske hegemonije.<<.
SRBIJANCI PRIJETE HRVATIMA.

Na sjednicama Narodne skup5tine dolazilo je do nepre-
stanih upadica i svada..Pri tom su'radikali i zastupnici SDK je,-
dni drugima dobacivali razne'uvredljive izraze. Radi toga su
mnogi radikali za vfijeme sjednice voljeli sjedjeti u buf,etu ili
Setati po hodnicima Narodne skup5tine,nego li boraviti u samoj
dvorani. To bijaSe krivo Stjepanu Radiiu, koji je na sjednici od
19.lipnja doviknuo: nAko poslanici ne (,e dolaziti na rad, ondato
nisu poslanici, nego stoka!< Radidevaje primjedba uzbudila radi-
kale, natodito Tomu Popoviia, koji je zavikao: >)Ovdje ie pasti
glava i bit ie krvi, ali onda ne ie biti krivi Srbijanci!<
Na veder 19. lipnja predade PuniSa Radii predsjedniku
'skupStine
Narodne prijedlog, koji su uz njega potpisala jo5 23
narodna zastupnika svih vladinih grupa, te i Slovenac Pu5enjak.
Prijedlog je glasioovako: >rDanas19.o. mj.u 6 sati popodne uzeo
je Stjepan Radii u sjednici Narodne skup5tine rijed na povredu
poslovnika. Tom je prigodom uvrijedio veiinu Narodne skup-
Stine, nazivajuii ju stokom. Da bi se oduvaougled Narodne skup-
Stine i njeno dostojanstvo kao i njenih dlanova,pa da bi se za-
Stitila tast od ovakvih uvreda, imam dast podnijeti vam prijed-
log, da izvolite narediti, da se narodni zastupnik Stjepan Radiri
lijednidki pregleda,pa da se utvrdi, da Ii je ili nije u normalnom
stanju, jer su mu dosadaSnjipostupci takvi, da izazivaju jaku i
opravdanu sumnju, da li je on normalan dovjek. Ako lijednidki
konsilium ne bude utvr.dio, da je Stjepan Radii umno poremeien,
387
IJmorstvo hrv, narodnih zas',tupnika
onda traLimo, da se kazni najvi5om kaznom, koju propisuje po-

slovnik Narodne skup5tine. Ovaj prijedlog d.inimokao hitan, da
bi se izbjeglo neZeljene dogodaje, koji inade moraju nastupiti
uslijed ovakvog pona3anja Stjepana Radi(,a- bez obzira, kakve
li ie posljedice nastupiti poslije toga.<
Prijedlog je Puni5eRadiia odbio predsjednik Narodne skup-
Stine s navodom, da u poslovniku nerna oslonca,po kojem bi se
Stjepan Radii mogao poslati na motrenje. Iste je vederi prigodom
govora dra Jurja Krnjevila do5lo u Narodnoj skup5tini do velike
buke. Tom je prigodom Kosta Timotijevii naz-vao Svetozara
Pribiieviia >>bitangorn.<, na5to je Pribiievii doviknuo Timotije-
'viiu: >>Tisi najpokvareniji dovjek u Srbiji."' '
, !
UMORSTVO HRVATSKIH NARODNIH ZASTUPNIKA.

eim je predsjednik dr. Ninko Perii 20. lipnj a 1928. otvorio
sjednicu Narodne skupStine, odmah su zastupnici Seljadko-de-
mokratske koalicije prosvjedovali protiv toSa, Sto su radikali
Tomo Popovii, Joca Selii i Puni5a Radii zapfijetili, da ie ubiti
Stjepana Radiia. Naskoro je opet doSlo do sukoba izmedu Hrvata
i demokratskoga zastupnika vojvode Lune Jovanoviia. Lune je
Radiievcima prijetio i pozivao ih: >Pridite k meni, ako smijete!<
Nato je u dvorani nastala silna buka, a Hrvati su vikali:
"Oho!
Lune prijeti. To je earuga!<
Nova je buka nastala, kad je Tomo Popovii doviknuo
Hrvatim a: >>Jase vas ne plaSim. Ja iu vam kazati isto, Sto sam
i juder kazao. Ako va5 voda Stjepan Radii, koji bruka hrvatski
narod, i dalje produZi vrijedanjem, ja vam jamdim, da ie pasti
njegova glava! Ja vam, gospodo, to kai,em i ja od toga ne bjeZim.
Ja vam to jamdim. Radii je veiinu nazvao stokom. A ia mu
kalem, da je on sa svojim nedresiranim i nevaspitanim poslani-
cima stoka!<
Predsjednik je Popovi(,a radi' ove prijetnje kaznio pisme-
nim ukorom. Tza to1a je uzeo rijed Puni5a R a d i i, koji je' uz
ostalo rekao i tu prijetnju: >>Izjavljujem pred vama svima, da
nigda srpski interesi, kad ne pucaju pu5ke i topovi, nisu viSe bili
dovedeni u opasnost nego li sada. Gospodo! I kao Srbin i narodni
poslanik, kad vidim opasnost prema svojoj naciji i otadZbini,
otvoreno kaZem, da iu upotrijebiti i drugo oru7je, koje treba da
zastiti interese srpstva. Ima nekoliko godina, otkad je trebalo, da
388
LTmorstvo hrvi. narodnih zaSftupnika
se nasa drLava konsolidira. Kad je trebao naS narod da iskoristi,

Sto je stekao u ratu svojim juna5tvom i vjernoSiu prema sa:vez-
nicima, dotle je jedan dio naSega naroda upotrebljavao najgore
klevete, da smeta sredivanje te izdaje interese naSeganaroda i ove
naSe dti,ave.<<
Tedajem govora Puni5e Radiia digla se u dvorani velika
Sraja. Kad je pak dr. Ivan Pernar doviknuo radikalima: >Oplad-
kali ste begove!.., izalao je Puni5a Radii iz svoje klupe na de-
snici, te je po5ao rta govornicu sudelice Hrvatima. Tu je ruku
stavio u di,ep, gdje je imao revolver, te se okrenuo prema pr.ed-
'Periiu i rekbo mu: >>Tralim, g. predsjednide, da Per-
sjedniku
rrara. kaznite. Ako me vi me zaftitite, sam 6u ga kazniti.r,
Na tu prijetnju nastade u dvorani vika. euju se prosvjedi
pojedinih zastupnika. Ali Radii nastavi s prijetnjom rijedima:
>rTkogod bude poku5ao, da se stavi izmedu mene i Pernara, po-
ginut ie!<
U tom dasu izvadi Puni5a Radii iz di,epa svoj revolver (pu-
rabelum). Ministar Vujidii, koji je sjedio u mini5tarskoj klupi iza
Radiia, uhva,tio Ea ie za ruku s namjerom, da sprijedi pucanje.
Istodobno'je priskodio i ministar KujundZii s jednakor,n namje-
rom. Ati Radii, koji je veoma jak dovjek, otrgne se ministrima
i strahovit pucanj iz parabeluma odjekne u dvorani. Tane je po-
godilo dra Pernara jedan centimetar iznad srca. Kada se Pernar
sru5io na klupu, naperio je Radii svoj parab.elum na Stjepana
Radiia. To je opazio dr. Duro Basaridek, koji je skodio preko
stenografskoga stola, da Radiiu sprijedi namjeru. Ali Radii se
naglo okrene pnema Basari8ku, na kojega ispali parabelum. Tane
pogodi Basaridka u slabine tako, da je izallo na lijevu lopaticu,
te je Basaridek odmah onesvije5ten pao na pod. Medutim je pred
Stjepana Radiia dojurio Ivan Granda, da ga zastiti'svoJim tije-
1om. No Radii opet ispali parabelum, te pogodi Grandu u ruku.
eim se Granda sruSio, nacilja Radii stoidkom mirnoiom na Stje-
parra Radiia, koj,ega tane pogodi u trbuh. Sad je prema Puni5i
Radiiu skodio Pavle Radii. Ipak se Puni5a nije zbunio', nego je
Pavlu Radiiu dobacio: ,rHa! Tebe sam i traiiol<< I mirno nacilja
parabelum na Pavla Radiia, kojega pogodi jedan centimetar ispod
srca tako, da se Radii odmah onesvije5ten sruSio na pod. Kako
je Svetozar Pfibiievii sjedio u klupi tik Stjepana Radiia, dr?alo
se, da (,e Puni5a Radii Sesti hitac opaliti na Pribiieviia. To se
ipak nije dogodilo, nego je PuniSa iza tolikoga krvoproliia posve
389
ffmorstvo hrvn narodnih zastupnika
sabrano s revolverom u ruci izalao iz dvorane kroz t. zv. mini-

starsku sobu. Vidjelo se, da Puni5a puca samo na hrvatske na-
rodne zastupnike. Njegovi su hitci slijedili u razmacima od ne-
koliko dasaka tako, da se cijeli zlodin Puni5e Radiia .zbio u je-
dnoj - i to nepunoj - minuti.
Neki su ministri za toga pucanja sagnuli svoje glave pod
klupe, jer nisu znali, ne ie li na pucnjavu Punise Radiia odgovo-
riti pucnjavom hrvatski zastupnici.Pod klupe se zaklonila i ve-
iina narodnih zastupnika. Kad je prestala pucnjava, prislo je
ranjenicima u pomoi nekoliko zastupnika,koji su po zvanju bili
lijednici. Drugi se zastupnici.brzim koracima udaljiie iz Narodne
skup5tine. Ova je krvava drama tako stra3no djelovala na sve
zastupnike Seljadko-demokratskekoalicije, da se dinilo, kao da
su izgubili dar goyora. Narodito je Pribiievii bio sav uplaSeni
gotovo shrvan od uZasa.Stjepan Radii je neko vrijeme iSao sam
do hodnika, ali tu je posrnuo i sruSio se; zato,su ga njegovi
drugovi smjestili u automobil, koji ga je odvezaou bolnicu. Ona-
mo su preveZenitakoder Granda i dr. Pernar.
B a s ar iEsk je lei,aona podu izmedu stenografskogastola
i prvih zastupnidkih klupa. Odmah do njega le?,ao'je i Pavle
R a d i i prema malom izlazu, koji u dvorani klupe ljevice ras-
tavlja od klupa desnice. Lijednici su odmah ustanovili, da dru
Basaridkuvi5e nema pomoii. On je sav bio u lokvi krvi, koja mu
je tekla iz slabina i iz lopatice. Lijednici su dodu5e stavili zavoje
na obje rane, ali se Basaridek uslijed gqbitka krvi nalazio ve6 u
posljednjim trzajima, te je naskoro izdahnuo. Prisutni su govo-
rili: >Steta,Sto je stradao! On je bio i kao politidar i kao novinar
poSten dovjek!< Kada su pred Narodnu skup5tinu doSla ambu-
lantna kola, prenijeli su u kola Pavla Radiia, da ga yozst u opiu
drZavnu bolnicu. Tom se prigodorn Pavle Radii osvijestio i otvo*
rio odi, te je slabim samrtnidkim glasom rekao: >Lak5e me no-
site!<<Ipak niti njemu nije viSe bilo pomoii, te je vei putem do
bolnice izdahnuo.
Svi su ninistri bili neobidno uzbudeni. Kada su novinari
zapitali ministra predsjednika Velju Vukiieviia, Sto li on misli o
zlodinu PuniSe Radiia, on je odgovorio: >rTo je stra5no! Tko
moZe da govori u ovakvim momentima. Sazvao sam hitnu sjed-
nicu vlade.<.Na toj sjednici je vlada odludila, da se istraga preda
s u d u, pa da se na drL,avnitro5ak izvrSi sprovod Pavla Radiia i
dra Dure Basaridka,kao Sto i lijedenje ranjenih zastupnika:pod-
390
Sprovod Pavla Radida i Dra Basarideka
jedno ie vlada Narodnoj skup5tini predloZiti uzdrL,^vanjeobite-

lji umorenih narodnih zastupnika,jer su svoj i,ivot izgubili, vr5eii
svoju duZnist.
SPROVOD PAVLA RADIEA I DRA BASARIEEKA.

Vukiievii je u ime vlade klubu Hrvatske seljadke stranke
uputio ovu saZ,alnicu:>>DubokoZalim zlolin, izvr5.enu Narodnoj
skup5tini,kojim su liSeni i,ivota najbolji predstavnici va5egakluba.
east mi je u ime vlade izjaviti i svoje saude5ie za poginule i ra-
njene drugove. Predsjednik vlade Velja Vukiievii<. Kad je prof.
Ljubomir Ma5trovii kao tajnik kluba HSS proditao zastupnicima
ovu saZalnicu,jednoglasno je zakljud,eno,da se na saZalnicuna-
pi5e: >Klub ne prima. Povratiti natrag!( Isto tako je odbijena i
sai,alnica,koju je poslao klub Radikalne stranke.
eim su Stjepana Radiia dovezli u kirur5ki odjel opie dr-
ilavne bolnice, odmah je podvrgnut operaciji, koju je izveo dr.
Kostii uz pomoi prof. dra Kosanoviia i kraljevog osobnog lijed-
nika dra Koena. Iz Zagreba je na aeroplanu stigao glasoviti ki-
rug dr. Antun Gotlieb, da i on pruZi svoju pomoi. Lijednici su
izjavili, da Radileva crijeva sreiom nisu povrijed.ena.Ipak po-
stoji pogibelj za Zivot s obzirom na Radiieve godine, a i radi
njegove Seierne bolesti, uslijed koje bi moglo nastupiti gnojenje
lane.
K r a I j je osobno poSaou bolnicu, gdje je vei na5ao mrtvo-
ga Pavla Radiia. Posjetio je ranjene zastupnike dra Pernara i
Grandu, koji su leZali u istoj sobi. Zatim je uniSao u sobu, gdje
je bio Stjepan Radii, s kojim je duie vremena tazgovarao na
samo, Jer j.e sve prisutne zastupnike pozvao, da izadu iz sobe.
. Posebna izdanja zagrebadkih i beogradskih novina javi5e
svijetu zlodin Puni3e Radiia. Ta je vijest proizvela nebrojene
prosvjede hrvatskih gradova i sela.U Zagrebu zapode5e20. lipnja
silne demonstracije,koje se nastaviSei sutradan. Tom je prigo-
dom doSlo do sukoba s redarstvom, lioje se posluZilo i oruZjem.
Ubijena su 3 mladiia (Kre5imir Jerbii, Nikola Majcen i Dorde
Bjelo5), ranjeno je 60 ljudi, a zatvoreno je 120 o,soba.To je joS
poveialo opiu uztujanost i L,alostu ZaErebu. Odmah su zaborav-
ljene sve stranadkeopreke medu Hrvatima te je sav narod ustao
protiV beogradskevlade. Na inicijativu Hrvatskoga Bloka sastalo
se 22. lipnja gradsko zastupstvo u Zagrebu, te je zakljudilo, da
39r
Hryati napu5taju Nar. skup5tinu
ie korporativno sudjelovati na sprovodu Pavla Radiia i dra Dure

Basaridka,koji ie se na tro5ak grada Zagreba pokopati u podas-
noj, arkadi.
Lesine hrvatskih mudenika dopremljene su 22. lipnja iz Be-
ograda u Zagreb, gdje su izlozene u velikoj ovalnoj dvorani
Hrvatskoga seljadkoga doma na Zrinskom trgu. Odanle je 23.
lipnja krenuo sprovod, kakvoga jo5 nikada nije bilo u Zagrebu.
Pr,eko 100.000ljudi pravilo je na ulicama Spalir od Zfinskoga
trga do Mirogoja. U pogrebnoj povorci, koja je kroz Jeladiiev
trg prolazila puna 2 sata, sudjelovalo je 30.000predstavnika svih
hrvatskih dru5tava i organizacija.Sprovod je pro5ao u potpunom
redu bez prisutnosti policije. U povorci je noSeno 250 vijenaca.
Govori su podeli u 10 sati prije podne s balkona Hrvatskoga se-
ljadkoga doma. Govorili su: Stjepan Predavec, Svetozar Pfibile-
vii, Ivan Pucelj, dr. SekulaDrljevii, Ivan eelan, Stipe Matijevii,
Josip Dido Vukovii, Mijo Stuparii, Vjekoslav Heinzel, eeh dr.
Hala, dr. Ante Trumbii, Jurkovii i Cvjetko Hadi:ija. Zato je
sprovod krenuo istom u 11 i po sati prije podne; vodio ga. je
nadbiskup dr. Ante Bauer do Kaptola, a biskup dr. Dominik
Qremu5 dalje do Mirogoja. Istom u 2 i po sata poslije podne
stigo5e lijesovi do arkade, u kojoj su pohranjeni. Tamo se od
mrtvih drugova oprostio dr. Vlatko Madek, a zatim su slijedili
joS neki govori. Nadgrobnicom >Lipanjskim'Zrtvama<<, koju je
skladao Rudolf Matz, a otpjevala hrvatska pjevadka Lupa >Li-
sinski<.,svr5en je pogreb hrvatskih mudenika Pavla Radiia i dra
Dure Basaridkau 3 sata poslije podne. Posebnesu tuZaljke ot-
pjevala hrvatska pjevadka dru5tva >rZagteb..,,rJug..,,rMaksimirSloboda...
HRVATI NAPUSTAJU NARODNU SKUPSTINU.

Klub zastupnika Seljadko-demokratskekoalicije stvorio je
, a > > v i 3 en e i e u d e s t v o v a t i
v ' e ( , 2 1l .i p n j a 1 9 2 8 z. a k l j u l a k d
u Narodnoj skup'5tini, u kojoj je'prolivena krv
n a S i h d r u g o v a u b o r b i z a i e d n a k o s tr,a v n o p r a v n o si t d o v j e -
danstvo<<. Pribidevii je 26. Lipnja iziavio, da je najmanje, Sto
treba sada udiniti, >>brziraspust Narodne skup5tine i raspis novih
slobodnih izbora<<.Prista5e radikala i Davidoviievih demokrata
u predanskimkrajevima podnu istupati iz tih stranaka.Tako suiz
Radikalne stranke u Sarajevu istupili mnogi dlanovi pod vod-
392
Hrvati napu5taiu Nar. skupBtinu
stvom dra Ivana Pavidiia. U Zagtebu su pak zajedniEkom izja-

vom istupili 23. lipnja 1928. iz Radikalne stranke: predsjednik
stola sedmorice dr. Ernesto eimii, odvjetnici dr. Gmajner i dr.
Dragutin Katu5it,, pa lijednik dr. Artur Lang, sveudiliSni profesor
dr. Bori s Zarnik i Dragan Novak, ravnatelj podruZnice drZavne
hipotekarne banke.
Kada se u Beograd vratio dr. V1atko M a d e k, zapita5e €la
30. lipnja novinari, kakvo li je raspoloZenje u Zagrebu i u hrvat-
skim selima. On je odgovorio: >>Zlodin,koji se desio u Narodnoj
skup5tini, poruSio je sve rezultate spot^zuma Hrvata i Srbijanaca,
u koliko su bili postignuti od proljeia g. 1924. Danas hrv. narod
jednodu5rio misli, da.se viSe ne da popraviti ono, Sto se dogodilo
20. lipnja. Da se barem spasi dri,avno j,edinstvo prema vani, po-
tr,ebna je Sto prije temeljita revizija ustava.<<
Neki su radikali u dnevniku >rVreme<<5. srpnja 1928. obja-
vili uvjete, pod kojima bi Seljadko-demokratska koalicija mogla
pristati na produi,enje rada sada5nje Narodne skupStine. Nato
je vodstvo SDK izjavilo: >>Nikakve uvj ete za rad danaSnje skup-
Stine nismo postavili, a niti iemo u tom pravcu primiti bilo ika-
kve koncepcije, reparacije i satisfakcije. Rekli smo - i od toga
nikako ne moZemo odustati, - da u sadaSnju Narodnu skup5tinu
ne idemo nikada i ni pod kakvim uslovima. Prema tome se uza-
lud tro5i vrijeme trai,enjem nekog puta, kojim bi se nas u tu
skup5tinu obilazno uvuklo<<.
NajviSe je Hrvate vrijedao cinizam beogradskih radikala i
demokrata. Pristojnost bi traL,ila, da radikali iz svojega kluba
odmah iskljude ubojicu Puni5u Radiia i njegove drugove, koji su
u Narodnoj skup5tini ubojstvom prijetili hrvatskim zastupnici-
ma. Radikali su dekali nekoliko dana, dok su to udinili; demo-
krati pak uopie nisu iz svojega kluba iskljudili detnidkoga voj-
vodu Lunu Jovanoviia, koji je iza pucanja u Narodnoj skup5tini .
odobravao taj zlodin.
Mjesto da u tom pogledu postupaju taktidno, radikali su i
demokrati samo pomi5ljali na to, kako li ie u svojoj ruci zadrLati
vlast. Oni nikako nisu htjeli pristati na raspust ove ,rkrvave..
Narodne skup5tine. Istom 4. srpnja 1928.podnio je Velja Vuki-
ievii o s t a v ku svoje vlade. Kralj je odmah k sebi pozlvao Acu
Stano jevi (.a, te mu je ponudio sastav vlade. Nato je Stano-
jevii jo5 istoga dana u 7 sati na veder putem lijednika dra Kosti-
(,a zamolio sastanak sa Stjepanom R a d i i e m, ali nije uspio, jer
393
IIrv. dru3tva prekidaju svaku vezu s Beogradom
mu je Radii po Kostiiu o5tro odgovorio: >>AcaStanojevidprvi,je

potpredsjednik glavnog odbora Radikalne stranke, koja je drL,ala
i drLi Velju Vukiievila, te koja je glavni oslon veiine, iz koje
je potekao ubojica i cijelo njegovo ot1anizirano dru5tvo. Zato
s Acom Stanojeviiem ne mogu razgovarati .ni sada ni kasnije.
Ne mogu s njim uopde stupiti ni u kakav socijalni sagbraiaj. A
da mi ne bi moZda do5la koja slidna poruka, molim vas, izvolite
dodati, da isto tako ne mogu i ne du razgovarati - ni sada ni
kasnije - niti s bilo kojim dlanom dana5njevladine veiine, koja
je po jednom svojem dlanu skrivila i podinila strahovito zlodin-
stvo od 20. lipnja u Beogradu.<<
DobivSi takav odgovor, poSao j,e Aca Stanojevii sutradan
u dvor, gdje je kralju Aleksandru izvijestio o sadri,ajuRadiieva
odgovora, te je podjedno izjavio, da >pod takvim oliolnostima ne
moLeprimiti ponudenu mu misiju za obrazovanjekoncentracijone
vlade..<Kako radikali i demokrati ne pristaju na raspust Narodne
skup5tine,ne mogu ni razgovarati sa Seljadko-demokratskomko-
alicijom o sastavuvlade.
Na kraljev je poziv 5. srpnja poslije podne mjesto boles-
noga Radiia do5ao u audijenciju Svetozar Pribiievii. Tom je
prigodom kralj ponudio Radiiu mandat za sastav koncentracijo-
ne vlade. O tomu je Pribiievii obavijestio Radi6a,te je na veder
po5ao u kraljev dvor, gdje je kralju Aleksandru podnio ovaj
izvjeltaj: >Stjepan Radii je izjavio, da ne mol,e primiti mandat
za sastav koncentracijone vlade. Njegovo je gledi5te,da se ne
moie raditi s dana5njom Narodnom skup5tinom, pa da bi o p o-
zici ji trebalopovjeriti mandat za raspuStan j e Narodne
skup5tinei za provedbu slobodnihi zbo r a. U toj buduioj skup-
Stini poslije rje5avanja aktuelnih i neodgodivih poslova ---7
uzela bi se rr tazmatranje pitanja ustavne promjene prema stede-
nom iskustvu te prema narodnim i drLav. potrebama. GlediSte je
Stjepana Radiia, da se moZe primiti i to rjeSenje, da se sastavi
stranadki neutralna vlada, koja bi raspustila skup3tinu'i, provela
slobodne izbore.<<
HRVATSKA DRUSTVA PREKIDAJU SVAKU VEZIJ

S BEOGRADOM.
>Prosvjetni savez<<u Zagreo'u pozvao je sva hrvatska kul-
turna dru5tva, da svoje delegatepo5alju 5. srpnj a 7928.u hrvat-
sku sabornicu,gdje ie se dogovoriti o tomu, kako li ie reagirati
394
Hrv. dru5tva prekidaju svaku vezu s Beogradom
na zlodin,koji je u Narodnoj skup5tini podinjen 20. lipnja. Jedno-

du5no je zakljudeno, da se u hrvatskim novinarr'a priopii ova
izjava:
>>Hrvatskije narod vei u prvom svojem narodnom.prepo-
rodu, doba Maruliia, Gunduliia, Kadiia, Krii,ani(,a i Yitezo-
vi6a, - a pogotovo u drugom preko Gaja, Preradovi(,a,Ma7ura-
nita, Radkoga i Strossrnayerastvarno stvorio ideologiju i etidku
bazu narodnom jedinstvu juZnih Slavena,za koje smo mislili, da
je ostvareno ujedinjenjem koncem g. 1918.Medutim bizantinski
mentalitet i orijentalne metode podvaljivanja i hegemonistidkog
izrabljivanja onemoguiile su harmonidki razvoj na5ih ideala. Taj
mentalitet i te metode do5le su do svoje kulminacije i naSle su
svoj izra1aj dne 20. lipnja 1928.u umorstvu, - usred parlamenta
- Pavla Radiia i dra Dure Basaridka,koji su bili ne samo kao
politidari, nego i kao kulturni radnici tipidni sljedbenici hrvat-
skih preporoditelja.Beogradskoumorstvo toj jubilarnoj go-
dini (t. desetgodi5njicipostanka dri,ave SHS) - etidki je on e-
j.
moguiilo svaku kulturnu suradnju sljedbenika zapadnekul-
ture s onima, u dijoj je sredini niknuo ovaj uL,asnizlodin. Radi
svega toga hrvatski prosvjetni radnici - povodom tragilne smrti
svojih suradnika Pavla Radiia i dra Dure Basaridkt - odluduju
p r e kinu t i s ve v e z e s poklonicimaubijstva, pljadke i korup-
c i j e , t e s e v r a t i t i s v o m e n a r o d u ,p a u s k l a d u s e v r o p s k i m
pojmovirna kulture i civilizacije svoju staru slavensku etidku
kulturu duvati i samostalnoruzvijati unutar svojega Prosvjetnoga
savezau Zagrebu...
Ovu su izjavu kao predstavnici svih zagrebadkihhrvatskih
prosvjetnih dru5tava potpisali: dr. Miroslav eadkovii, dr. Oton
Frange5,Ivan Toma3ii, prof. Franjo Novljan, prof . Izidor Skor-
jad, Sandor Aleksander, Josip Badii, dr. Albert Bazala, dr. l[ile
Budak, Danica Bedekovii, Anka Dinagl, Zenka Frange5, Alek-
sandar Freudenreich,prof. Stjepan Gottwald, Ljubica Heiimovii,
Rudolf Herceg, arh. Ciril Ivekovii, dr. Vladimir Katidii, Pero
Kvaternik, Milutin Mayer, dr. Dragutin Ma5eg, dr, Stjepan Mati-
devii, Rudolf Matz, Stjepan Novosel, Jelka Patrijarh, Josip
Predavpc,dr. Milan Rojc, dr. Zdenka Smrekar, dr. Josip Silovii,
Andrija Sirola,dr. Janko Thirry i prof. Mate Ujevii.
Uz prvake >Prosvjetnogasaveza<bijahu na sastanku zastu--
pana druStva: Hrvatska Zena, Hrvatski sokolski savez,Brada hr-
vatskoga Zlnaja, Hrvatski pjevadki savez, HFrr. Zenska katolid-
395
Kriza beogradske vlade
ka sveza, Matica hrvatskih kazaliS. dobrovoljaca, Matija Gubec,

Napredak, Hrvatski skautski savez, Seljadka Sloga, Udruga udite-
ljica,, Hrvatski Radi5a, Narodna zaltita, Hrvatsko starinarsko
dru5tvo, Pudko Sveudililte, Zenska udru ga za u5duvanje hrvatske
narodne umjetnine, Hrvatski katolidki savez i Pokret"za trez:ve-
nost.
KRIZA BEOGRADSKE VLADE.

Beogradske >rNovosti< (organ Zemljoradnidke .stranke) do-
nijele su 6. srpnja 1928. zna(,ajan dlanak povodom Radiieva
otklona za sastav koncentracijone vlade: >Gest g. Radiia i od-
bijanje mandata jesu rezultati 20.lipnj a i iatalnih pogre5aka, koje
su se nizale za pro5lih 14. dana. Politidki faktori nisur poslije
skup5tinske tragedije shvatili teL,inu ovoga historiiskog dogadaja
koji je bio prelom u politidkoj historiji na5e zemlje. S nevjeroja-
tnom su lakomi5ljeno5iu politiriari iz vladine veiine propustili
dragocjeno vrijeme, da Hrvatima dadu iskrenu i dosljednu satis-
fakciju. Mjesto toga oni su ditave 2 nedjelje intrigirali i manevri-
rali, kao da se nije desio najkrupniji dogadaj u historiji hrvatsko-
srpskih odnosa. Sva je mudrost glavnih faktora bila upravljena
na to, da intri gama zavade Pribiieviia s Radiiem, nadajuii se,
da & ranjeni Stjepan Radii prijeii preko svega, kad mu se po-
nudi dekorativna uloga predsjednika koncentracijone vlade. Svi
su se samo prevarili u radunu, a politidka i psihololka zagonetka,
koju je predstavljao Stjepan Radii poslije atentata na njegov
i,ivot, dobila je juder svoje obja5njenje. Radii je udinio 2 krupna
politidka gesta, koji svjedode o njegovoj rijesenosti, da stupi
u odludnu borbu sa srpskim strankama u cilju ravnopravnosti.
Tako se naime tumadi njegova odluka, da ne stupa u kontakt sa
predstavnicima vladine veiine, odnosno sa predstavnicima Radi-
'kalne
i Demokratske stranke, koji danas predstavljaju Srbiju.
Osim toga ovaj postupak Stjepana Radiia - po svojem znadenju
- prelazi obidne politidke poteze, pa je zato izazvao ditavu uz-
bunu medu beogradskim.politidarima. Lako je postupak Stjepana
Radiia osudivati s politidke solidarnosti. Ali za5to se ne ulazi u
razloge, koji su Radiia i vodstvo SDK naveli, da zauzmu'ovakovo
nepomirljivo dri,anje? ZaSto se ne poku5a da razumijq kako
Stjepan Radii nije mogao stupiti u pregovore sa predstavnicima
stranaka, iz dije se sredine pucalo na njega i ubijeni su njegovi
396
najbliZi i najmiliji suradnici. Ako postupak Stjepana Radiia bu-

de imao sve logidne posljedice, onda se moZe smatrati, da smo
u5li u jednu novu lazu srpsko-hrvatskih odnosa, koja svojom
o5trinom i dubinom daleko nadilazi sve dosadaSnje krize naro-
dnog jedinstva.<<
Radii se u bolnici toliko oporavio, da je u nedjelju 8.srpnja
mogao jutarnjim brzim vlakom krenuti u Za*eb. Pratili su gL
lijednici dr. Kostii i dr. Teodorovi(,, 2 bolnidara i dasna sestra
Ludovika, koja ga je njegovala u bolnici. Putem je silan narod do-
dekivao i pozdravljao Radiia na kolodvorima u llitrovici, Vin-
kovcima, Vrpolju,' Brodu, Novoj Kapeli, Novoj Gradi5ki i u Si-
sku. Zagrepdani qu svoje kuie iskitili hrvatskim zastavama, te
slr pohrlili na kolodvor, kamo je brzovlak stigao u 5 sati i 45
dasa poslije podne. Iza pozdravnih govora na peronu izasao je
Radii na trg pred kolodvorom, koji bija5e prepun hrv. rodolju-
ba. Tu je sjeo na automobil, kojim se odvezao u svoju vilu (u
Hercegovadkoj ulici broj 4b).Cijelim putem kroz trgove i ulice
stajahu u Spaliru Zagrepdani, koji su pozdravljali Radiia.
Kralj je u Beogradu 11. i 12. srpnja L928.nastavio svoja vi-
jeianja sa Sefovima parlamentarnih grupa za sastav nove vlade.
On je 12. srpnja povjerio generalu H adi, iiu sastav >>neutralne
vlade.., sastavljene od takvih lidnosti, koje dotle joS nisu bile
obiljeZene politidki ili koje barem jo5te nisu javno oditovale svoje
politidko obiljeZje
N a t o j e S v e t o z a rP r i b i i e v i i odmah odgovorio: ,rNeu-
tralna radna vlada pretpostavlja, da bi tavlada radila s Narodnom
skupStinom barem neko vrijeme. Ne mislim, da je inoguie obra-
zovanje takove vlade. U Hrvatskoj nema tih neutralaca, koji
bi htjeli raditi s ovom Narodnom skup5tinom. Oni, koji Zele spo-
razum s Hrvatirna, moraju odmah raspustiti Narodnu skup-
Stinu, u kojoj su 2 narodna hrvatska zastupnika ubijena, a 3 teSko
ranjena. Jasna je stvar, da (e se na hrvatskoj strani smatrati kao
iiazivanje, ako se u danaSnjoj situaciji - poslije ubijstva u Na-
rodnoj skupStini - pristupi ratifikaciji Nettunskih konven-
CUa.(
}{adni(, je zbilja pokuSao, da u neutralnu svoju vladu dobije
i nekoliko Hrvata, koji nisu izraziti pripadnici bilo koje hrvatske
politidke stranke. I zaista su s }{adLi(,egn u Beogradu pregovarali
dr. Ivo Tartaglia, dr. Andrija Stampar i splitski lijednik dr. JakSa
Radii. Ali i ova trojica izjavi3e, da buduia vlada ne smije raditi
397
a
:sa s a da5 n j o m Narodnom skupStinom.U Beograduse 21. srp-

,nja razglasilo,da 6e od Hrvata uHadli(,evoj vladi biti dr. StraZ-
nicki rninistar pravde, dr. Stampar ministar unutra5njih djeld, il
-dr. Tar taglia ili dr. Radii ministar Suma i ruda.
Ipak nije doSlo do sastava neutralne vlade, j.er su protiv
'toga bili prvaci radikala i demokrata. Izgubiv5i 10 dana u neus-
'pjelim pregovorima, konadno je general H:adZi(,23. srpnja kralju
vratio svoj mandat za sastav vlade. Nato j e kralj sastav vlade
-sutradan povjerio dru Antunu K o r o 5 c u. To je kod radikala i
,.demokrataiiazvalo svadu i lov oko fiinistarskih portfelja. Ova
je jagma bila narodito jaka kod demokrata; koji bi svi htjeli
stupiti u vladu. Koro5ec je po kraljevoi lelji pozvao na sastanak
i Svetozara Pribiieviia, kao predstavnîkaSeljasko=demskratskc
koalicije. Pribiievii je iaj sastanak 25. srpnja ,otklonio ovim
pismom: ,rG. ministre! ReZim,u kojem ste Vi bili jedan od glav-
nih predstavnika,bio je nesretan za cijeli naS narod, te je iza-
zvao borbu sa cjelokupnim hrvatstvom, kao Sto i s onim Srbima i
Slovencima, koji narodno jedinstvo s Hrvatima i bratski i,ivot
s njima u drL,avi smatraju za' svoj ideal. S ruzloga, Sto su pred-
stavnici detvorne koalicije VaS mandat obiljeZili kao vraianje
situacije u onaj parlamenat, u kojem su ubijeni hrvatski narodni
zastupnici, to nemam o demu da raspravljam s Vama na ovom
sastanku,na koji ste me izvoljeli pozvati. Zato u ime SDK izjav-
ljujem, da taj sastanaksmatram za suvi5an.(
JoS je puna 2 dana trajalo natezanje izmedu radikala i de-
mokrata o podjeli ministarskih stolica. Konadno je popodne 27.
srpnja doSlo do sporazrtma,po kojemu se radikalima ustupa 8, a
demokratima 5 rezora, dok ie Slovenci dobiti 3, a bosanski mu-
slimani 1 ministarstvo. (U tu ruzdiobu ne ulazi ministarstvo voj-
no). Koro3ec je insistirao na tome, da u vladu udu i dva Hrvata,
koji su dlanovi Narodne skup5tine,a ne pripadaju Seljadko-de-
mokratskoj koaliciji. Tako su do rezora.doSli dr. Grga Andeli-
novii, kao Hrvat u Davidoviievoj stranci, te Stjepan Barii, je-
dini zastupnik Hrvatske pudke stranke, koja seiznadelnih tazloga
protivila njegovu ulazu u vladu.
Kralj je 27. srpnja 1928.potvrdio novu vladu, u kojoj je
dr. Antun Koro5ec bio ministar predsjednik i ministar unutra5-
njih djela, dr. Voja Marinkovii m. vanjskih poslova, Pera Mar-
kovii m. Sumai ruda, dr. Grga Andelinovii m. gradevina,Stjepan
Barii m. socijalne politike. dr. Vlada Andrii m. poljoprivrede,
398
Sudbeni prikaz zlalina od 20. lipnja 1:928.
DragiSa Cvetkovii m. vjera, Andra Stanii m. saobraiaja, Daka

Popovii m. agrarr'e reforme, dr. Mehmed Spaho m. trgovine i
Subotii m. financija, Milorad Vujidii m.
industrije, dr. Nikola 'Kujun
pravde, dr. Bogoljub dZie m. po5ta, eeda Mihajlovii m.
narodnoga zdravlja i Milan Grol m. prosvjete. Vojno je ministar-
stvo pridrZao general IIadLi6.
Od dlanovaprija5nje vlade ispadoSedemokrati: Aca Mijo'
vii i dr. Ilija Sumenkovii, te radikali: Velja Vukiievii, Qeda Ra'
dovii, Svetislav Stankovii, Milan Simonovii, dr. Bogdan Mar-
koviii t;r'i$"il1T"lf'Hvniku
2s..,n'ju rsz:.
>Hrvatu<
Stampan dlanak dra Ante Trumb i6a, vode hrvatskih federali-
sta. Trumbii je Koro5devu vladu nazvao ,rprkosom protiv Hr'
vata<9pa izride svoju bojazan, da (,e >>ovakrvava Narodna skup-
Stina biti sazvana u tu svrhu, da izglasa Nettunske konvencije.
Ako to bude , to (e znaditi odit izazov hrvatskog naroda. Ma Sto
bilo, mol,e se sigurno reii, - kada se poznaje raspoloZenje du-
hova, - da ie hrvatski narod odgovoriti sloZno i odre5ito s uvje-
renjem, da ie njegova pravedna stvar konadno pobijediti, ma
Sto radila ova ili ma koja druga vlada u Beogradu. Dan 20. lipnia
historidki je datum, koji je hrvatskomu'narodu povratio vr5enje
prava samostalnosti, kojega se nikada nije odrekaoniti
ga se mole odreii. Stoga danas mijenjanje vlada u Beogradu ima
za hrvatski narod samo relativnu vaZnost, te prema tomu
izaziva kod nas i relativno zanimanje<<.
Nova je beogradska vlada dala za 1. kolovoz a 1928. sazvati
sjednicu Narodne skupStine. Zastupnici Seljadko-ldemokratske
koalicije ne htjedo5e poii na tu sjednicu u Beograd. Ova je od-
luka udinjena sporazumno s ranj.enim Stjepanom Radiiem. ,
SUDBENI PRIKAZ ZLOEINA OD 20. LIPNJA 1928.

Trebalo je za sudbeni progon radi zlodinaod 20.lipnja sud-
beno preslu5atisamogaStjepana Radi(,a.U tu je svrhu 24. srpnja
1928.u Radiievu vilu doSao Janko Gogolja, vijeinik sudbenoga
stola u Zagrebu. Njemu je Radii ispripovjedao, Sto li je duo i
doZivio 20. lipnja; podjedno je posve jasno izrazio svoje uvjere-
nje, da je taj zlodin bio organizfuan'sastrane politidkih predstav-
nika Srbije. Radii dr1i, da j'e Puni5a Radii vjerojatno bio od
grupe srbijanskih politilam izabran kao izvr5itelj unaprijed za-
3W
Sudbeni prikaz zloEina od 20. lipnja t928.
snoYanog umorstva. Saduvan je izvorni zapisnit opSirne izjave,

koju je Radii 24. srpn ja L928. dao sucu istraZitelju. Taj zapisnik,
koji je pisao Zarko Haramba5ii, glasi doslovce ovako:
>>Dne20. lipnj a L928., ujutro oko osam sati do5ao je narodni
zastupnik dr. Sekula Drljevi6 k menl u stan sada pok. Pavla Radi6a,
Rankeova ul. 17. u Beogradu i sav smeten podeo mi je govoriti, da
me od danas i on mora pratiti u Narodnu skup5tinu, jer da je opazio
vi5e znakova, da se proti meni sprema atentat. Spomenuo mi je
jednoga odlidnoga prijatelja, ime sam mu zaboravio, koji mu je dne
19. \II. na veder rekao:
>Svi ste vi Radi6evci ludi. Sve radite, samo sv'og Vodu ne
duvate, a ipak je dosta samo jedan hitac i njega nema, a ta pu5ka,
koja 6e se ispaliti, ved se je na5la.<
>>Zatosam do5ao, da Te danas od Pavla zajedno s njim pratim
u skup5tinu<<,nadodao je Sekula Drljevi6.
Ja tomu nisam podavao nikakove vaZnosti, ali sam bio inade
toga jutra vrlo ozbiljan i to zato, Sto mi nije i5lo iz glave, zaito
predsjednik skup3tine dr. Peri6 nije dan prije stavio prijedlog za
moje iskljudenje, te Sto mi je neprestano bilo na misli, za5to se je
pred malo dana dr. Milan Stojadinovi6 onako dudno usprotivio
tomu, da ja idem 'u Pariz od 18. do 26. lipnja kao dlan parlamen-
tarne komisije za medunarodna trgovadka pitanja. Stojadinovi6 je
naime wjavio, da je on predsjedniku vlade Velji Vuki6evi6u stavio
do znanja, da 6e Hrvatski Setjadki Klub zastupati u toj komisiji dr.
Sekula Drljevi6 i dr. Krnjevi6 i da je Vuki6evi6 to odobrio - a on
- Stojadinovi6 - da zna, da Vuki6evi6 ne bi odobrio, da ja idem
u Pariz. Ja sam se tomu zadudio vele6i, da predsjedink vlade nema
Sta odobravati, koga 6e koji klub poslati na inferparlamentarnu
konferenciju. Istoga mGljenja bijahu i dr. Nindi6, dr. Koji6 i Dra-
gi5a Cvetkovid i ostali prisutni dlanovi, koji su svi uvjeravali Sto-
jadinovi6a, 'da je takovih promjena .ve6 bilo mnogo puta u zadnji
das, a sada da ima osam dana vremena, da se udini izmjena. AIi sve
je to bilo uzalud. Stojadinovi6 je izjavio, da 6e poloZiti predsjedni5tvo
Interparlamentarne Komisije, ako ja budem i5ao u Pariz u ime Hr-
vatskog seljadkoga k1uba.
Nastala je velika zabuna, i radikali i demokrati (vladine
stranke) nagovarali su Stojadinovi6a, da svoju odluku promijeni, a
kad to on nije udinio, ja sam na to izjavio, da od Hrvatskoga seljad-
koga kluba niti od Selja6ko-demokratske koalicije ne 6e nitko i6i
u Pariz i napustio sam sjednicu
400
Sudbeni prikaz zlobina CId 20. lipnja L928.
Te dvije stvari: Prva, Sto je predsjednik parlamenta Peri6 dne

19. lipnja odustao od moga iskljudenja, i to, kako sam saznao, nakon
razgovora sa predsjednikom vlade, i to, Sto se Stojadinovi6 tako.
protivio mojemu odlasku u Pariz, te dvije stvari leilale su na meni
kao mora. Nisam pravo vidio swhe svemu tomu, sarno su me sali-
jetale crne slutnje. U tom raspoloienju odludio sam, da taj dan na
skup5tinskoj sjednici ne uzimam rijedi na zapisnik ni na poslovnik'
i da ne pravim nikakovih upadica. Toga sam se i drZao.
Sjednica je zapodela u nekom dudnome raspoloZenju. Kako sam
ja silno kratkovidan, ne mogu kazati ni3ta o tome, Sto sam vidi'o, jer
sam vidio malo ili nisam vidio niSta. No mogu kazati, Sto sam duo
i osjedao, a to je bilo stra5no.
Radikalski zastupnik Tomo Popovi6 govorio je na zapisnik.
Govorio je sa svojega mjesfa iz klupe. Govorio je odsjedeno, ali sme-
teno i uzrujano. Zaw5io je svoj govor sa izjavom:
>Jamdim svojom glavom, da Stjepan Radi6 mora danas ovdje
bitiubijen...<<
Na te rijedi skodio je ljutito Svetozar Pribi6evi6 i povikao
ogordeno:
, >>Zarne dujete, da je tu izrelena jedna smrtna osuda? To vi5e
nije propagacija ubijstva, to je nagovije5tanje dodina!<
Kad predsjednik parlamenta na to nije ni5ta odgovorio i niSta
uiinio, mene su pro3li srsi, i zaista sam osjetio, kao da mi je u par-
lamentu proditana smrtna osuda.
Nato predsjednik poziva PuniSu Radi6a, da govori na li6nu
primjedbu, jer da ga je netko spomenuo poimence. Netko - to je
bio Pavle Radi6. To je bila neduvena stvar. Nikada predsjednik ne
pozivlje koga, da govori na lidnu primjedbu. Ali to nije bilo dosta
dru Peri6u, nego je pozvao Radi6a, da govori sa govornice. To se
narodito protivi poslovniku,, koji odreduje, da se na osobnu primjed-
bu ima govoriti iz kldpa. Ja sam taj Peri6ev poziv shvatio kao ohra-
brenje zlodinca i kao olak5anje njegovog zlodjela, jer govornica
desnice ba5 je sudeliee prvoj klupi sjedi5ta, u kojoj sam ja sjedio.
Kako je govornica.povi5ena, to ona daje osobito zgodan poloLaj za
napadaj
Radi6 je govorio do skrajnosti smeteno, ali jednu je misao
neprestano dosljedno ponavljao - da se ovakav konflikt, kakav je
sada izmedu opozicije i ve6ine, - moile rije3iti samo oruZjem.
Ilnratska na rrru,Eili3tu26
401
Sudbeni prikaz zlai.ina od 20. lipnja L928.
Svetozar Pribi6evi6 skodio je opet i povikao je predsjedniku:

>>Zarne dujete, Sto ovaj dokazuje? Ta ovaj ho6e, da organi-
zira pokolj u Narodnoj skup5tini !<
Kad dr. Peri6 nije ni na to nidim i nikako reagirao, osjetio
sam, da proti osudi Popovida nema apelacije .r i zatim prasne
hitac prvi, i drugi redom.
Na prvi hitac sam ustao sa svojega mjesta. Za d,assam osjetio,
da sam ranjen. ISao sam iz klupe, ali sam pred sobom vidio nekoga,
gdje leLi, i nisam ga mogao prekoraditi. Kako sam ga ipak preko-
radio, ne sjeiam se, jer mi se je podelo magliti od silnoga gubitka
krvi, ali u to me je dr. Krnjevi6 uhvatio ispod pazuha i pomalo
izveo iz dvorane na dvoriSte do jednoga automobila. Ja sam jo3 do
tri puta prije operacije dobio wtoglavicu i bojao sam se, da 6u izga-
biti svijest, ali to se sre6om nije dogodilo.
Ovaj zlodin od 20. lipnja 7928. navije5tala je kroz vi5e mjeseci
sva beogradska Stampa. >Politika< je imala uvodni dlanak, koji je
zawBila time, da 6e se na6i svijestan gradanin, koji 6e sa mnom
obradunati, ako drLavna vlast sa mnom ne obraduna.
>Samouprava<<(organ radikalne stranke) je opetovano pisala
u tome smislu, a na^noditoje o tome pisao dr. Laza Markovi6.
Organ predsjednika vlade Vuki6evi6a >Jedinstvo<<donio je po-
detkom lipnja dlanak potpisan od samoga urednika, gdje se po*
zivlje, dokazuje i twdi, da je absolutni dri,avni interes, da se Stjepan
Radi6 i Svetozar Pribi6,evt6,ubiju.
Protiv toga je Svetbzar Pribi6evi6 prosvjedovao u nekoliko
sjednica skupStine i opetovano stavljao upite na predsjednika Pe-
ri6,a, Sto je udinio proti tomu, da se taj broj >Jedinstva<<dijeli za-
strrpnicima u skup5tinskoj dvorani i po klubovima, a na dra. Ko-
ro5ca, kao ministra policije stavio je upit, za3to nije dao uhapsiti
urednika >Jedinstva<<,kad jarmo pozivlje i potide na umorstvo.
PuniSa Radi6 bio je par dana prije zlodina u dvosatnoj audi-
jenciji kod kratja i mene su moji prijatelji upozorili, da je poslije
toga bio onako nasrtljiv u odborima i na skup5tinskoj sjednici. Osirn
toga se javno zrra, da je PuniBa RaEi6 zalazio desto u Dvor k Dra-
gomiru Jankovi6u i javno se hvalio njegovim intimnim prijateljstvom.
O Puni5i Radi6u saznao sam tek nakon 20. lipnja od jednog
francuskog i jednog engleskog dasnika, koji su sa srpskom vojskom
pre5li uzmak kroz Albaniju, i koji su s njom bili cijelo wijeme na
solunskoj fronti, strahovite stvari, koje Puni5u Radi6a uglavljaju
kaq profesijonalnoga zloLinea i ubojicu. AU mnogo je vaZnije, da sam
402
Sudbeni prikaz zlolina od 20. lipnja LgZ8.
"saznao i utwdio, Sto je Srbijancima dobro poznato, da je punl5a

'Radi6 bio Nikoli Pa5i6u do zadnjega dasa najpouzdaniji savjekrik,
dotidno organ, kojemu je on povjeravao najglavnije zada6e. o tomu
je u ostalom dosta iscrpivo. pisao Danilo Dimovi6 u zagrebaEkoj
>Rijedi<.
sve u svemu je moje duboko uvjerenje, da je punisa Radi6
sarno Lw5itelj onoga, Sto je bilo zami3ljeno i dogovoreno u jedno-
me dijelu radikalskoga kluba, vjerojatno sa znanjem, a moilda i sa
odobrenjbm i/ predsjednika skup5tine dra Ninka Periia i predsjed-
nika vlade Velje Vuki6evi6a.
Moje je mi3ljenje, da oni nisu zlodin tolerirali, da on nikada
ne bi bio izvr5en. Psiholo5ki je apsolutno nemogu6e, da jedan dlan
skup5tine ispali Sest hitaca u svoje parlamentarne drugeve, a da
ga u tome ne poku5aju sprijediti ni prisutni dlanovi njegovoga kluba,
ni predsjednik Skup5tine, ni skup3tinska straia, ma da su zato
imali fizidke i vremenske mogudnosti. BaS naprotiv iz utvrdenih
izjava i radikalskih i demokratskih dlanova kabineta, koji su taj
dan kao obidno imali sobom revolvere, te rz izjava,Zandata, koji su
taj dan imali sluZbu u skup3tini, prsizlazi, da je za taj dan bilo pri-
premljeno, da se u parlamentu poubijaju svi zastupnici hrvatskoga
naroda, pa da se je stalno radunalo s tim, da 6e netko od Hrvata
upotrijebiti oruZje, a to bi bio z,nak, da se sa svima hrvatskim za-
stupnicima obraduna.
Zlodn je dakle po svojoj naravi i po svojoj namisli i po svo-
jim posljedicama takav, da nema nikakovih olakotnih okolnosti.
Objektivna istraga morala bi duboko po6i u redove radikalskog i
demokratskog kluba, to viSe, jer je radikalski klub trebao 14 dana,
da Puni5u Radida fonnalno iskljudi, a da tz bo nije osudio sam zlo-
din, kao Sto to do sada nije udinio ni demokratski klub. fstragu bi
trebalo protegnuti i na dana3njega predsjednika vlade Velju Vuki-
6evi6a i na ministra Dvora Dragornira Jankovi6a, da se ustanovi, da
li je istina, da je Radi6 pred atentat kod tih lidnosti no6u dugo bo-
ravio, i da se utvrdi, 5to je na tim sastancima spremano i govoreno.
TuZim Puni3u Radida radi pokg3anog zlodinstva umorstva,
dodim'u pogledu gradanskog pravnog potraZivanja ne stavljam ni-
kakav prijedlog.<
Na daljnji upit suddev odgovorio je Stjepan Radi6 ovo:
>Puni5a Radi6 dodu3e je bio ne5to nemiran, kako to uvijek
biva kod svih zlolinaca, ali je svoj din izveo hladno' i proradunano.
403
I
,t;
Sudbonosni zakljuEci od 1. VIII. 1928.
euo sam javno razgovarati nakon dina, da ona 23 zastupnika,

koji su potpisali prijedlog, da se ja stavim na motrenje, da su se oni
organizirali u klub, koji 6e obradunati s Hrvatima u parlamentu, pa
da su jo5 podetkom lipnja bacali kocku, koja je pala na Puni5u
Radi6a time, da svoj zlodin izvr5i najkasnije do 20. lipnja ili da se
sam ubije.
Nije bilo nikakvoga lidnoga sukoba niti dan prije niti taj dan
izmedu mene i Puni5e Radi6a, jer toga dana nisam uop6e niBta go-
vorio ni upadao. On nije taj das imao nikakvoga drugoga motiva,
nego svoju ve6 prije stvorenu i motivirunu zlolinadku odluku.
Pripominjem na koncu, da mi je prijatelj Svetozar Pribi6e-
vi6 koncem lipnja ditao pismo svojega brata Adama, datirano od 26.
Iipnja. PuniSa Radi6 bio je 19. lipnja u Skoplju i tamo su mu javili,
da se je njegovoj Zeni i djeci d'ogodila te5ka automobilska nesreda,
pa da Lele,da ih posjeti, ali on je na to odgovorio:
>Ne mogu nikako, jer moram sutra da izvr5im vrlo vaLan i
neodgodiv posao u drZavnom interesu .(<
Ol onoga, Sto je izjavio Puni5a Radi6, prije nego je pucao,
ostalo mi je narodito u pameti to, da je poviknuo:
>Tko god se stavi izmedu mene i Pernara - ubit 6u ga!<<Za-
stupnik Granda ry6,sloniose na mene cijelim tijelom i hitac, koji je
bio namijenjen mbnilavno u srce, zapeo je, kako se je kasnije usta-
novitro, na noitesu i papirim:a u njegovoilnu dZepu, a pred dnrgi hitac
namijenjen meni on je postavio svoju ruku, dok sam se ja nekim
dudom okrenuo za devedesetstupnjeva, pa je tane, koje je bilo pro-
streljilo Grandinu ruku, bilo pro5lo sredinom moga trbuha. Ovako
je pro5lo ispod trbu5ne opne i hvala velikom sloju masti nije ozli-
jedilo crijeva.<< Stjepan Radi6.
SUDBONOSNI ZAI(LJUECI OD 1. KOLOVOZA 1928.

U hrvatskoj sabornici n a M a r k o v o m t r g u s a s t a d o S es e
l. kolovoza 1928. narodni zastupnici Hrvatske seljadke stranke i
Samostalne demokratske stranke, koje su od 10. studenoga 1927.
dinile blok pod imenom >Seljadko-demokratska koalicija<. Od
85 narodnih zastupnika toga bloka bija5e prisutno 78, a manjkalo
je 5 zastupnika HSS i 2 zastupnika SDS (Adam Pribiievii i dr.
Dorde Brankovii). Sjednicu je u 11 sati i 40 dasa otvorio Sveto-
zarPibiievii, a predsjedao joj je dr. Vlatko Madek, jer je Radii
bio prikovan uz krevet. Govorio je - i to cijeli sat - samo Sve-
404 l
tozar Pribiievii, koji je prikazao politidki pololaj u drZavi

SHS iza zlodina od 20. lipnja 1928.On je medu ostalim - rekao:
,rU vodeiim krugovima u Beogradu utvrdilo se uvjerenje, za-
vladala je ideologija, da je cjelokupna na5a dri,ava samo nasta-
vak biv5e kraljevine S r b i j e. Cijeli je nadin vladanja bio tako
ude5en i tako skrojen, kao da su svi veliki teritoriji, kao da su
sve ove historijske d r i , a v n e i n d i v i d u a l n o s t i ,k a o d a s u s v e
te narodnei narodno politidke individualnosti, koje se
udruZi5e u driavnu zajednicu SHS, samo nahije, okruzi,
koji su se nekada ujedinili s biv5om kneZevinom, a kasnijom kra-
ljevinom Srbijom . . . MoLe li netko prigovoriti Hrvatima, koji
su imali veliku historijsku proslost, koji su kroz
vjekove i vjekovo, - kroz 12 do 13 stolj e(,a,- saduvali svoju hi-
storijsku d ri,avnu individualnost, Sto oni danas - pritje5teni
i progonjeni, zaposta.vljeni i poga:zeni,- trai,e, da se vodi radu-
na o tome, da su u ovu drL,avu do5li kao historij ska dri,avna
individualnost. Zar nemaju pravo na to, da ih pomognemo svi,
kojima je stalo do opstanka o v e d r i , a v e , j e r o v e d r : z a v en e m a
i ne ie je biti, ako u njoj ne bude hrvatski narod z a d o v o-
ljan<.
Nato je Josip Predavec u ime demokracije< utvr-
"Seljadke
dio ove dinjenice:
>Klub Seljadko-demokratske koalicije kao predstavnik
cijeloga hrvatskog naroda i sviju dijelova srpskog i slovenskog
naroda, koji su s njim udruZeni u zajednidkoj borbi za jednakost
i ravnopravnost te za praya seljadkog narod&, - u svojoj sjed-
nici, odri,anoj dne l. kolovoza 1928.u hrvatskoj sabornici u glav-
nom gradu Hrvatske u Zagrebu, utvrduje:
1. Dne 10. studenoga 1927.stvorena je seljadko-demokratska
koalicija sa ciljem'i zadatkom, da I egalnom borbom u pafla-
mentu izvojuje promjenu sistema u dri,avi u tome smislu, da se
osigura i zajamdi jednakost i ravnopravnost Hrvatske i svih t. zv.
predanskih zemalja sa Srbijom.
2. Sistem hegemonije, pritije5irjen borbom Seljadko-demo-
kratske koalicije, posluZiose organi zoy anim zlodinom na
20. lipnja 1928., da bi sprijedio uspjeh zakonite borbe Seljadko-
demokratske koalicije. Time je ujedno Seljadko-demokratskoj
koaliciji onemoguiio, da parlamentarnim sredstvima putem
Narodne skup5tine - nastavi borbu za svoje velike ciljeve.
405
3. Prva nvlrLa posljedica strijeljanja hrvatskih narodnih

zastupnika u Narodnoj skup5tini dne 20. lipnja 1928. bija5e ta,
da su zastupnici Seljadko-demokratskekoalicije napustili be-
ogradski parlamenat, u kome im je na takav - u historiji naroda
besprimjeran - nadin onemoguieno djelovanje, te su prekinuli
sve odnose sa strankama, koje predstavl jaju dana5nju srbijan-
sku hegemoniju, koja je i dovela do katastrof,e u Narodnoj skup-
5tini.
4. Predsjednik Radii - u sporazumu s predsjednikom Sve-
tozarom Pribiieviiem - predloLio je kruni obrazovanje neutral-
ne vlade, koja nidim i ni u koliko nije angalovarta u dogadajima,
te koja daje puna jamstva, da ie svojim neutjecanjem na tok
istrage i sudenja omogul,iti, da budu kaznenom osudom obuhva-
ieni kako svi saudesnici tako i i n t e I e k tu alni zad,etniciskup-
Stinskoga zlodina, te koja ie raspisivanjem i provadanjem slobo-
dnih izbora stvoriti moguinost, da se narod slobodn o izjavi
o svojoj buduioj sudbini.
5. Protivno ovom prijedlogu - uz pripomoi dviju predan-
s k i h s t r a n a k a ,k o j e v j e r u i z r a b l j u j u u p o l i t i d k e svrhe, - po-
novno je obrazovana hegemonistidka vlada srbijanskih stranaka.
Ova je vlada u sjednice sazvala Narodnu skup5tinu, u kojoj su
izvrlena stra5na umorstva, da bi ta skup5tina nastavila rud i do-
nosila zakone cijeloj dri,avi uopie, a hrvatskom narodu narodito
i napose, bez njegovih zakonskih predstavnika, kojima u toj
istoj Narodnoj skup5tini,nije osigurana ne samo slobodna rijed
nego niti Zivot<. t
Utvrdiv5i tako ove dinjenice predlaie Predavec, da Seljadko
demokratska koalicija stvori ove zakljudke:
>1. Krnja Narodna skup5tina, sazvana u zasjedanje' za
dan 1. kolovoza 1928. u Beogradu, nije ovlaStena donositi nika-
kve zakljudke za c i j e I u dri,avu. Sve zakljudke, koji bi se stvo-
rili, -'- narodito pak financijalne obveze, koje bi se narodu na-
m e t n u l e , - p r o g l a 5 u j e m oz a n i S t e t n e i neobvezatmezanarode
u predanskim krajevima, koje'mi predstavljamo, a napose za hr-
vatski narod.
2. Konstatujuii, da su kraljevine Hrvatska i Crna Gora -
te sve narodne individualnosti, predstavljene u Narodnom vije-
iu, - pristupile u driavnu zajednicu s kraljevinom Srbijom, D€
odriduii se svojih historijsko-drZavnih odnosno narodno-politi-
406
Sloga hrvatskih politiEara
dkih individualiteta u korist ma koje drugeod ujedinjenih

zemalja, nego samo u korist drZ,avne zajednice Srba, Hrvata i
Slovenaca, pa da su akt od 1. prosinca 1918. i ustav od 28. lipnja
1 9 2 1 .u p o t r i j e b l j e n i z a u t v r d e n j e h e g e m o n i j e bivSe kralje-
vine Srbije nad svim ostalim zemljama i narodnim dijelovima,
- izjavljujemo, da je u narodnoj svijesti dosada5nje drL,avno
uredenje u cjelini poniSteho poznatim dogadajima, pa da
iemo povesti najodludniju borbu za n o v o drZavno uredenje,
k o j e i e o s i g u r a t ip u n u t q v n o p r a v n o s t s v i h s p o m e n u t i hi n -
dividualiteta. Daljnje odluke u ovom pravcu donijet ie se, kada
hude predsjedniku Stjepanu Radiiu moguie, da sudjeluje na
sjednicama.
3. Seljadko-demokratska koalicija poziva s v e politidke
stranke i grupe u predanskim krajevima, da se pridruZe ovoj nje-
zinoj akciji p borbi za jednakost i ravnopravnost; a od seljadkog
naroda q Srbiji, - kao i od svih Srbij artaca, koji ne odobravaju
politiku hegemonizma, - odekuje, da ie svojim drL,anjem ubr-
zati pobjedu ovih velikih principa, koji jedini mogu spasiti dr-
Lavnu zajednicu.<
SLOGA HRVATSKIH POLITIEARA.

Svi su prisutni narodni zastupnici jednoglasno primili ove
zakljudke. Nato su po5li na balkon, odakle je Predavec odluku
SDK proditao narodu, koji je ispunio cijeli Markov trg, te je odu-
Sevljeno pozdravio proditane mu zakljudke.
Sutradan (2.kolovoza) poslije podne je u prostori jarna >>Hr-
vatske stranke prava<( odrL,ana sjednica vodstva >>Hrvatskoga
Bloka<. Tu je svestrano raspravljen politidki polo7,aj hrvatskog
naroda, pa je jednoglasrio stvoren zakljudak, da narodni zastup-
nici dr. Ante Trumbii i dr. Ante Pavelii stupe u zastup-
nidki klub Hrvatske seljadke stranke. Nije to bio samo izraz nji-
hova raspoloZenja, nego i Zelja samoga Stjepana Radiia, koju je
on izrazio, kada su ga njegovoj vili - zajednidki posjetili
dr. Trumbii i dr. Pavelii. Vodstvo je >Hrvatskoga Bloka< dobro
shvatilo, da se upravo na nj odnosi 3. todka zakljulaka, primlje-
nih u hrvatskoj sabornici.
JoS iste su vederi (2.kolovoza) narodni zastupnici dr. Ante
Trumbii i dr. Ante Pavelii poslali predsjedni5tvu zastupnidkoga
kluba Hrvatske seljadke stranke ovo pismo:
407
Sloga hrvatskih politiEara
>Povodomjavnoga poziva, sadrzanogu treioj todki zaklju-

Eaka,koje jb donijela SDK na judera5njem.vijeianjuu'hrvatskoj
sabornici, dast nam j e saopiiti Vam, da smo pripravni pristupiti u
zajednilki klub HSS u svrhu zajednilke suradnj,e u torn klubu,
'-,- time i u SDK, - koju suradnju i mi kao narodrii zastupnici
Zagreba, glavnoga grada Hrvatske, smatramo svojom duZnosiu
i narodnom potrebom poslije strijeljanja hrvatskih narodnih
zastupnikau sjednici Narodne skupStineu Beograduod 20. Iipnja
1928.MoJimo vas, da izvolite primiti nas bratski pozdrav.r<
Pismo je odmah dostavljeno predsjedniku kluba >>Hrvatske
seljadke stranke<<.Klub j,e jednoduSno zakljudio, da narodne za-
stupnike dra Trumbiia i' dra Paveliia prima kao d I a n o v e
k 1u b h HSS. O torn je ing. August KciSutieodmah telefonski iz-
vijestio Trumbiia i Paveli(,a,te ih je pozvao, d.a izvole doii na
sjednicu rt zgradu hrvatske sabornice.Kada se Trumbii i Pavelii
dovezoSena Markov trg, dodekalo ih je pred ulazom u lrrvatsku
sabornicu nekoliko narodnih zastupnika i drugi potpredsjednik
Nikola Preka. Na ulazu pak u samu dvoranu dod,ekaseih i svi
ostali narodni zastupnicii. prvi potpredsjednik dr. Vlatko Madek,
koji ih je pozdravio ovim st'ojim govorom:
,rGospodo narodni zastupnici! od srca pozdravljamo va5
pristup u klub HSS i SDK iz dva razloga.Prvi je ruzlog taj, sto
se i ovaj put pokazalo, da su Hrvati - kadgod dodu odludni da-
sovi, - kadri zaboraviti sve nesuglasicei sloZiti se u obrani svoje
domovine i svojega naroda. No od ovoga prvoga razloga jos je
vaZniii taj razlog, Sto Vas pristup u klub HSS - a prema tomu
i u klub SDK - znadi, da ste posve pravilno ocijenili sadti,aj na5e
judera5nie rczolucije. I ako je ta rezolucija sastavljena abzirno,
ipak se iz nje posve jasno vidi, da se ditavaSeljadko-demokratska
koalicija Z,elii hoie boriti za ravnopta.inost svih drlavno-histo-
rijskih i narodno-politidkih individualnosti, pa prema tornu i za
ravnopravnost kraljevine Hrvatske s kraljevinorn Srbijom. Uvje-
ren sam, da ste Vi shvatili zama5ajove rezolucije, pa da Vas je
njezin sadrZaj ponukao na pristrip u naSe redove. Srdadno Vas
pozdravljamo!< (Burni poklici:
"Zivili!")
Na taj pozdravodgovorioje dr. Ante Trumbii poduljim
govorom, koji je podeo ovim rijedimi: >Gospodoi dragabraco!
Hvala Vasemu predsjedniku i vama na pozdravu, koji je tako
topao i srdadan,kao Sto je jaka odanost svih nas velikoj stvari
naroda, koji zastupams.VederaSnji dogadaj mi shvaiamo u naj-
408
Tzjava Dra Ante Pavelida
veioj njegovoj ozbiljnosti. Najprije mislim, da mogu reii potpu-

no sigurno i s uvjerenjem, da je ovaj dogadaj bio jedna Z,e I j a,
iskreno i duboko usadena u srcima svih nas; da je ovaj dogadaj
jedna ispunjena nar o d na i,elja, koju ie - jednako kao i 'mi
- pozdraviti ditav hrvatski narod. Ona (,e djelovati u njegovu
srcu. Ovaj dogadaj ima napokon veliku vaZnost osobito radi to-
ga,Sto je on izvrSen sa znanjem, odobrenjem i sa zadovoljstvom
odsutnoga Stjepana Radiia.<<
TZJAYA DRA ANTE PAVELIEA.

Narodni je zastupnik dr. Ante Pavelii u >>Jutarnjem
Listu<< od 4. kolovoza 1928. potrebu sloZnog nastupa hrvatskog
naroda prikazao ovom' izjavom:
>>Prvidan nakon strijeljanja hrvatskih narodnih zastupnika
tr beogradskoj Narodnoj skupStini dao sam u Beogr adu iziavu,
koja je sadri,avala ovo dvoje: Prvo, da din Puni5e Radiia nije
djelo jednoga dovj.eka i plod sludajnog uzbudenja, nego da je
unaprijed smiSljeno i dogovoreno djelo, koje je
tek jedna osoba izvr5ila. Drugo, da taj din nije uperen samo lidno
protiv nekih zastupnika, nego da je uperen protiv cijeloga hrvat-
skog naroda, pa da ie tako taj dogadaj shvatiti ditava hrvatska
j avnost.
Kada sam do5ao u Zagreb, vidio sam, da je isto mi5ljenje u
svim redovima i Hrvatske stranke prava i Hrvatskoga Bloka.
Time je odmah bilo i oznaleno stanovi5te, koje ie Hrvatski Blok
zauzeti u razvoju prilika nakon ovoga groznog dogadaja. Sam
je dogadaj 20. lipnja znadio potpunu potvrdu ispravnosti
ne samo programatskog nego i taktidkog dri,anja Hrvatskoga
Bloka. To j e dr1anje uvijek bilo izraZ,avano u tom, da je u ure-
denju dri,ave SHS, koje je do sada postojalo, o e m o Eud e naii
sreiu i zadovoljstvo Hrvatske i hrvatskog naroda.
eitavo je javno mnijenj e u Zagrebu i u cijeloj Hrvatskoj
nakon 20. lipnj a izrai,eno u dva pravca. Prvo : da je neophodna
- nacijonalna, ekonomska i kulturna - potreba usp.ostava
hrvatske rtezavisnosti, o z n a d e n eu. i d e j i o Z i v o t v o r e n j a
hrvatskog sabora kao zakonodavnog tijela. Dru$o: u potrebi ap-
solutne sloge svih hrvatskih narodnih redova.
Ove dvije temeljne misli - te sam dogadaj od 20. lipnja -
bile su razlogom, da je vodstvo Hrvatskoga Bloka zakljudilo, da.
409
Izjava Dra Ante Paveli,ia
dr. Trumbii i ja, kao zastupnici glavnoga grada Hrvatske, pristu-

pimo u zastupnidki klub HSS; a taj pristup je omoguien i treiom
todkom zakljulaka Seljadko-demokratskekoalicij.eod l. kolovoza
u kojoj je upravljen javni poziv na zbijanje svih snaga i redova.
Grad Zagteb je u zadnjim sudbonosnim dogadajima dao
upravo znatajni dokaz svoje velidine i - Sto je joS vaZnije -
svoje krajnje solidarnosti s a c i j e l i m h r v a t s k i mn a r o d o m ;
podjedno je dokazao,da je ne samo po svojoj pro5losti, nego i
po tome predestinirani u buduinosti za centrum i politike i
kulture Hrvatske, Sto vi5e: i. svega onoga, Sto k njemu gravitira
bilo iz nacijonalnih bilo iz kulturnih bilo iz ekonomskih razlola.
Sadanja borba predstavlja u prvom redu borbu Hrvatske
za izvojStpnje poloi,aja, koji odgovara historijskom drZavnom
p r a v u , d a k l e z a n j e z i n us a m o s t a l n o s t , n o u j e d n op o H r v a t -
skoj i za oslobodenjesvih potladenihnasilnim hegemonizmom,
koji ovog puta imaju vanrednu priliku, da u zajedni5tvu s Hrvat-
skom i Hrvatima izvojuju svoja dovjedanskai gradanska prava,
a u prvom redu Srbi u Hrvatskoj i u ostalim tako zvanim predan-
skim krajevima, Sto u slozi s Hrvati*? i rno$u izvoj5titi.
Borba ie biti teska i velika; ali je veliko i zlo, u kojemu se
'nalazimo.Upret ie sav narod i ditavo javno mnijenje - nadamo
se - sve sile, da dode do pobjede.
Velika svijest i odludnost ditavoga hrv. naroda kao i Erada
Zagreba, koja je proku5ana i dokumentirana, najbolji je zalog
bolje i sretnije buduinosti, koja ne ie biti predstavljena Beo-
gradom, - kao elementom nesredenosti moralnog, materijalnog
i kulturnog uni5tavanja, te sumnjivog pomagada medunarodnog
mira, - nego ZagreboD, glavnim gradom Hrvatske, kao ele-
mentom reda, rada i poretka, materijalnog i kulturnog napretka,
te iskrenoga pregaoca na polju uredivanja pravednih i dobrih
susjednih odno5aja i medunarodnog mira.
Sve je ovo bilo nam pred odima, kada smo stvorili odluku,
da sud jelu jemo u radu zastupnidkoga kluba Hrvatske selja-
dke stranke i Seljadko-demokratskekoalicije<.
Iz ove izjave jasno se vidi, da dr. Ante Trumbii i dr. Ante
Pavelii nisu, stupili u Hrvatsku seljadku stranku, nego samo u
zastupnidkiklub HSS i SDK. Oni su i nadalje ostali dlanovi >>Hr-
vatskoga Bloka<<,u lcojemu su organizftani dlanovi >Hrvatske
410
Smrt Stiepana Radida
.t
stranke prava>Hrvatske federalistidke stranke<<. U tom je

smislu 4. kolovoza 1928. svoju izjavu dalo i vodstvo >rHrvatskoga
Bloka<.
SMRT STJEPANA RADIEA.

Narednih se dana u Zagrebu produlo, da su iz Beda i Miin-
chenapozvanineki glasovitilijednici,jer da postoji opasnost
za Zivot Stjepana Radiia. I zVistaje u Radiievoj vili 7. kolovoza
1928. odrian lijednidki konzilij, kojemu su prisustvovali: dr. A.
Gottlieb, prof. dr. Radonidii, prof. dr. Wenckebach iz BeEa,dr.
Ivo Ivandevii i prof. dr. Rhomberg iz Miinchena. Ovi su lijednici
izd,ali ovo saopienj,e: >>Stanjeg. Stjepana Radiia je nepromije-
njeno o zb i I j n o. JoS uvijek postoje poviSenja temperature,
koja su prije kratkoga vremena i5la uporedo s reumatidnim poja-
vamb. Otpornost umanjuje Seiernabolest, koja je vei pred dugo
\zremenakonstatirarra,te se znatno pogor3ala dobivenim
ozljedama.Razumljivo je, da se to ispoljuje i na djelatnost srca.
Treba radunati s dugotrajnim tokom bolesti. Moguinost ozdrav-
vljenja je u izgledu. Isto tako moie uslijed nepredvidljivih kom-
plikacija nastupiti i ozbiljan preokret.<<
ZaliboZe je taj preokret nastupio vei sutradan 8. kolovoza.
Radiiu je oko 8 sati na veder tako jako pozlilo, da je pao u dubo-
ku nesvijest. Odmah su o tomu bili obavje5teni lijednici dr.
Wenckebach, dr. Radonidii i dr. Gottlieb, koji su bili u hotelu
,rEsplanade...Lije[nici su odmah do5li u Radiievu vilu, gdje su'
mogli samo konstatirati, da se Radiiu naglo pribliZava konac
iivota. Nato je telefonom pozvan Vladimir Kerdii, Zupnik crkve
sv. BlaZa,koji je Radiiu podijelio posljednju pomast, jer bijaSe.
vei prekasno za ispovijed i pridest. Radii vi5e nije doSaok svi-
jesti, nego je u 8 sati i 55 dasaispustio svoju duSu.
JoS iste vederi doznali su Zagrepdani, da je preminuo voda
hrvatskog naroda. Nadbiskup dr. Antun Bauer dade dozvolu, da
se Radiieva smrt iznimno po noii oglasi velikim zvonom, koje
na tornju stolne crkve zvoni samo onda, kada umre biskup ili ka-.
nonik. Iza toga su zvonila sva zvona u svim zagtebad,kimcrkva-.
ma. Njihov je zvuk u gluho doba noii djelovao tajinstveno na
du5e hrvatskih rodoljuba. >>IJmroje nekrunjeni kralj hrvatski!<
rede dr. Vlatko Madek, koji je joS iste vederi do5ao k mrtvomu
Radiiu, gdje se nado5etakoder: dr. Ante Trumbii, Svetozar Pri-
4tt
Smrt ,Stjepana Radi6a
biievii, dr. Juraj Krnjevii, Milan Prpii i jo5 neki Stovatelji Ra-
diievi.
Sutradan (9. kolovoza) stii,e u Radiievu vilu sudbeno povje-
renstvo, koje su dinili drL,avni odvjetnik dr. Franjo Zilie, sudbeni
vijeinik Janko Gogolja i perovoda Zarko HarambaSii. Oni su
prisustvovali ruzudbi Radiieva tijela, koju je vodio dr. Jurak
uz prisutnost petorice lijednika (dt. Cepulii, dr. Gottlieb,
dr. Divkovii, dr..Ivandevii i dr. Halle). Jurak je izjavio, da je
smrt nastupila uslijed slabosti srca kao posljedice jakog usalov-
ljenja srca i Seierne bolesti, koja se posliie zadobivene.ozljede
pojadala i poprimila neobidno te5ke pojave. Tei,ina Radiieva mo-
zga je iznosila 1450 grama. eeoni su reZnj i u mozgu bili neobidno
razvijeni.
Kad je dr. Jurak obavio balzamlranje, stavili sU Radiievu
leSinu u krasan lijes, koji je 8 selj aka iznijelo iz vile i poloZilo u
mrtvadka kola. Ova su u 6 sati poslije podne prevezla Radiia u
Hrvatski seljadki dom na. Zrinskom trgu. Tu je Radiiev lijes
bio stavljen na odar u velikoj dvorani, kamo je narednih dana
hododastilo mnogo tisuia ljudi, da posljednji put vide Radiia i
da se pomole za pokoj du5e njegove. Sprovod je obavljen u ne-
djelju 12. kolovoza uz jo5 veie sudjelovanje hrvatskog naroda,
nego li bija5e kod sprovoda Pavla Radiia i dra Dure Basaridka.
Sudionike na sprovodu dovelo je u Za$eb 9 posebnih vlakoya,
premda su i svi redoviti vlakovi bili upravo krcati ljudima.
Na sprovodu je jedan seljak u narodnoj no5nji nosio jastuk,
na kojemu bija5e trnov vijenac s onom kuglom, kojom je pogoden
Stjepan Radii. Uz to je u povorci noSeno 1450 vijenaca. Crkveni
je obred pred Hrvatskim seljadkim domom u 10 sati prije podne
obavio nadbiskup dr. Ante Bauer. Ondje su govorili: dr. Vlatko
Madek, Svetozar Pribiievii, dr. Ante Trumbi 6, gradonadelnik
ljekoslav Heinzel, Niko Jendridko, Stipan Matijevid, BlaL, Sala-
mun, Ivan eelan, Tuna Babii, Josip Vukovii (>Dido<), ittg. Ma-
ru3ii, Mijo Stuparii, dr. Oton Frange5 i dr. Sekula Drljevii, a.
nad grobom nar. zastupnik Jure .Valedii i mali sokola5 Ivica
Kuntii. Sprovod je zavr5en istom u 6 sati poslije podne. Pogrebna
je povorka prolazila neprekidno puna 3 satakroz Spalir, u kojemu
je stajalo preko 100.000ljudi.
4t2
Poslije Radideve smrti
POSLIJE RADIEEVE SMRTI.

Zagrelalki lijednici: prof. dr. Radonidii, prof. dr. Jurak,
dr. Gottlieb i dr. Ivo Ivandevii, koji su Stjepana Radiia lijedili
prije i poslije atentata, objavili su 11. kolovoza 1928. svoje strud-
no mnijenje, koje zavr5uju ovim rijedima: >>Kadase promotri
zdravstveno stanje prije zadobivene ozljede i stanje nakon te
ozljede i operacije, proizlazi, da se laka Seierna bolest, koja nije
pokazivala nikakvih primjetljivih smetnja u drugim organima,
n^glo pogor5ala poslij e atentata; a srce, koje je do toga vremena
radilo bez smetnje, pokazalo je odmah poslije atentata znakove
naglog oslabljenja, te je konadno uslijed toga dovelo do smrti.
Prema tomu je uzrok smrti u uzrodnoj v.ezi sa zadobivenom ozlje-
dom i uslijed iste potrebnom operacijom.(<
Sprovodu Stjepana Radiia prisustvovahu svi zastupnici
>Hrvatske seljadke strankeo. Oni su 13. kolovoza. 1928. u hrvat-
skoj sabornici odrZali sjednicu, na kojoj su >raspravljali o poli-
tidkom pol.oi,aju hrvatskog naroda. Tom je prigodom ustanov-
ljeno, da Stjepan Radii nije ostavio nikakove formalne politidke
oporuke, kojom bi za sludaj svoje smrti Hrvatskoj seljadkoj
stranci dao upute u pogledu njene .organizacije. Ipak je Radii
u posljednje vrijeme svoga Livota predsjedni5tvu stranke dao
upute za daljnji politidki pravac i za rad stranke, kao Sto i upute
za s:v,emoguie promjene bilo u unutraSnjoj drZavnoj ili vanjskoj
politici. Nadalje je utvrdena jednodu5na suglasnost svih narod-
nih zastupnika i jednoduSna vjernost njihova i nauci velikoga
vode i njegovim posljednjim uputama. Zastupnici su osjetili po-
trebu, da svedanom prisegom konstatiraju tu vjernost. Nakon
poloZene prisege i nakon jednoglasno . izjavljenog povjerenja
predsjedniStvu stranke jednoglasno su primili na znanje i odo-
brili ove zakljudke predsjedni5tva HSS: 1. Stjepan Radii, Bogom
dani voda hrvatskog naroda, svojom tjelesnom smriu nije pre-
stao biti narodni Voda. Po5to je vodio hrvatski narod preko Hr-
vatske seljadke stranke, kojoj je bio predsjednikom od njezinog
osnutka, naravno je, da i nakon tjelesne smrti ostaje njezinim
pr'edsjednikom.' 2. Poslove predsjednika stranke vodit ie pot-
predsjednik dr. Vlatko Madek. Na taj poloi,aj izabran je dr.
Vlatko Madek jednoglasno na prijedlog potpredsjednika Josipa
Predavca...
Srbijanci se nisu obazfuali na opravdano ogordenje Hrvata
radi zlodina od 20.lipnja 1928. Kada se 1. kolovoza sastala Naro-
413
Poslije Radideve smrti
dna skup5tina bez zastupnika Seljadko-demokratske koalicije,

osudio je dr. Ninko Perii >te5ki zlolin Puni5e Radiia, koji je
prolio krv u ovom visokom domu..<Sutradanje u Narodnoj skup-
Stini iznesen zahtjev ministra pravde od 10. srpnja 1928.,da se
sudu izruli Puni5a Radii zbog ubojstva.
U zastupanju hrvatskog naroda uputilo je predsjedni5tvo
zastupnidkoga kluba Hrvatske seljadke stranke interparlamentar-
noj uniji u Berlin ovaj btzojav:
,rGospodin Paul toebe, predsjednik konfer,encije interpar-
lamentarne unije i predsjednik Reichstagav Berlinu.
Dana n. lipnja 1928.umoreni su po osnovi revolvgrskim
hitcima u beogradskom parlamentu hrvatski narodni zastupnici:
dr. Duro Basaridek i Pavle Radii, a te5ko su ozlijedeni dr. Ivan
Pernar i Ivan Granda, dodim je smrtno ranjen i sam voda hrvat-
skog naroda i izabrani delegat zd,interparlamentarnu uniju Stje-
pan Radii, koji je 8. kolovoza i preminuo uslijed zadobivene,
rane.
Ovim krvoproliiem, izvr5enim na narodnim zastuphicima,
kao predstavnicimahrvatskognaroda onemoguieno je hr-
vatskom narodnom zastupstvu daljnje sudjelovanje u beograd-
skom parlamentunkao i u d e I e g a c i j i toga parlamenta na kon-
ferenciji interparlamentarne unije.
Nakon toga zlodina, kojemu nema primjera u parlamentar-
noj historiji, nema beogradska Narodna skupStina nikakva pra-
va, da zastupa Hrvatsku i hrvatski narod, kao Sto nema ni ovla-
Stenja, da udestvuje na interparlamentarnim konferencijama, ko-
jima je cilj udvr5iivanje parlamentafizma kao izraza istinske de-
mokracije i promicanje trajnoga mira i bratstva medu narodima.
Pozdravljamo predstavnike civilizovanih naroda, okuplje-
nih na berlinskoj konferenciji interparlamentarne unije, te so ,
nadamo, da 6e konferencija zaureti stav prema ovomu groznomu
atentatu na samu ustanovu parlamentatizma.
Nbpokolebivo vjerujemo, da ie hrvatski narod. moii Sto
prije udestvovatiu zajednidkomradu slobodnih naroda za
uzviSenicilj opiega mira, koji mole postojati samo medu slobo-
dnim narodima.
lJ Zagrebu, dne 20, kolovoza 1928.Predsjednik dr. Vlptko,
Madek. Glavni tajnik dr. Juraj Krnjevii.<
414
Prijetnje s amputacijom Hrvatske
PRIJETNJE S AMPUTACIJOM HRVATSKE. .

Narodna je skup5tina 13. kolovoza 7928.poSla na odmor,
koji je fiajao preko 2 mjeseca.Beogradska se vlada uzalud na-
dala, da 6e se dotle smiriti uzbudenost,koju j.eu hrvatskom naro-
du izazvao organizftani zlodin od 20. lipnja. U ime Hrvatske se-
ljadke strankepo5aoje tajnik dr. Juraj Krnjevie u B e r I in, gdje
je 23. kolovoza 1928. otvoreno zasjedanje interparlamentarne
unije. Tamo je prisustvovalo 517 delegataiz 37 drZava.(Narodnu
je skupStinu zastupalo 5 Srbijanaca). Proditan je prosvjed, Sto
ga je interparlamentarnoj uniji uputila Hrvatska seljadka stranka
radi ubojstva hrvatskih zastupnika u Narodnoj skup5tini. Taj
:prosvjed je izazvao senzaciju medu svim udesnicima kongresa.
Nato je prof. Schiiching odrtao govor, u kojemu je naglasio,da
jb smrt Stjepana Radiia posljedica strahovitog zlodina,koji mo-
. r a j us v i o s u d i t i .
Isprvice je beogradskavlada namj.eravalakorak HSS u Ber-
linu proglasiti vel eizda j om te prvake HSS o5tro kazniti.
Protiv tsga ustade izvr5ni odbor Seljadko-demokratskekoalicije,
koj! je u svojoj rezoluciji od 23. kolovoza izjavio: >'Ne samo da
nije raspustom okrvavljene Narodne skup5tine dana zadovolj-
Stina povrijedenim osjeiajima dovjedanstva i pravoj narodnoj
:svijesti,nego se pomoiu takove Narodne skup3tine odrLava vla-
da, koja borcima za parlamentarizam,za demokraciju i za slobodu
naroda prijeti iznimnim mjerama s motivacijom, da apeli na
.medunarodnusolidarnost predstavljaju veleizdaju drZ,ave."Ipak
'se i u samoj vladi na5lo ljudi, koji su ustali protiv novih progona
Hrvata. Umjereni su pak srbijanski politidari upozofili, da u ci-
ieloj dri,avi nema suda, koji bi mogao osuditi Hrvate; jer >>ma
koliko se izvttali zakoni, ipak se nikako ne bi u akciji dra l{ade-
ka i dra Krnjeviia moglo nali djelo veleizdaje<.
Mj.esto prijetnje >>Zakonomo zastiti driaver<podeli su beo-
gradski politidari prijetiti >>amputacijom<<. Prvaci radikala i
demokrata uze5e otvoreno govoriti: >>Trebada se rije5imo
tih preda;na.Hrvati nas ne vole. Bez njih iq nam biti lak5e.<< Pri
tom su spominjali, kako se g. 1905.Norve5ka mirno odijelila od
Svedske.>Mi i€mo Evropi svoju visoku. politidku i kulturnu svi-
jest najbolje pokazati time, da b e z prolijevanja krvi amputira-
mo (odsjedemo)onaj dio driave, u kojoj stanuju veiinom Hrvati
t nezadovoljni predanski Srbi".
415
Prijetnje s arnpuLacijonr fiInratske
Odmah se na5lo ))strudnjaka<,koji su svojim zrranjemetno-

grafije, historije i statistike podeli krojiti kartu drzave SHS. I
zaista su ovi potegnuli crtu, koja ie rastavljati buduiu Hrvatsku
od preostale >Velike Srbije<. Oni su se isprvice sloZili u tome,
da bi ta glranicatekla. od Vukovara .preko Vinkovaca do rijeke
Save, a zatim Savorri do u5ia rijeke Vrbasa, pa tokom Vrbasa
preko razvoda do rijeke Neretve i dalje koritom Neretve do Ja-
dranskoga mora. Sve, Sto je zapadno od ove crte, ima se.))am-
putirati.< od sada5nje drlave.
Protiv >>amputacije< ustadeSvetozarPribiievii. On je
6. rujna 1928.predstavnicima'Stampeu Beogradu izjavio: >Veli-
ko j.e pitanje, da li bi not, kojim se amputira, ostao do kraja u
rukama srbijanskih stranaka! Ne moZe se znali, da li u jednom
- za sebe zgodnom - momentu ne bi
io5 neko zgrabio za taj
no7,.NaSa je dri,ava stvorena jednim medunarodnim ugovorom,
q kojemu je narodito nagladeno,da su Slovenci, Hrvati i Srbi iz
biv5e Austrou€farskemonarkije svojom slobodnom voljom
rijeSili ujedinjenje sa Srbijom u jednu dri,avu, pa da je Srbija
pristala na to ujedinjenje. Stvaranje na5e dri,ave imalo je dakle
medunarodni znalaj. Veliko je pitanje, da li bi njeno ras-
turivanje moglo ostati samo unutarnj'e pitanje. - Prijedlog Sefo-
va d,etvornekoalicij.e (t. :. radikafa, demokrata, muslimana i Slo-
venskih klerikalaca), kojim se ru5i jedinstvo dri,ave i kida ju za-
jednidke drZavne granice, predstavlja zlodin veleizdaje po naSern
krividnom zakonu. Zato je moje gledi5te; da Sefove detvorne
koalicije (t. i. Acu Stanojeviea,Ljubu Davidoviia, dra Meh,meda
Spahui dra Antuna Koro5ca) treba odmah uapsiti padi veleizdaje.
Zamjera se Predavcu, Sto je govorio, da smo >>dvasvijeta<. "Pa
dabome da smo dva svij,eta,kad jedni mogu stavljati prijedlog o
a mp uta ci j i, dok drugi to smatraju za veleizdaju,te kad jedni
smatraju, da treba odmah raspustiti Narodnu skup5tinu, u kojoj
su izvrSena ubojstva, dok dru9i drZ,e,da ta skupStinamoZe rad
nastaviti, kao da se nije ni5ta dogodilo.Mi ne Zelimo ru.
ir*** - -P 'Siti
,ovu drLavu. Mi ne idemo izvan njenih granica. Ali unutar
granicalmora hrvatski narod biti jedini gospodar na svojem te-
ritoriju. On mora biti svoj gospodar u svojoj kuii i na svojem
tlu; mora ima,ti svoj sabor i svoju vladu. Imat ieino
i zajednidkeposlove; ali u tim poslovima mora unaprijedbitiza'-
416
Savjeti kr. Aleksanclru i beogr. vladi
jamdeno, da nema nad,glasanja i da manjina ne de vladati nad

veiinom. Beogradski su politidari rekli: kad ne moZemo Zi-
"Pa
vjeti zajedno, onda iemo amputaciju. Mi iemo od dr:zaveodre-
;( zati onoliko, koliko se nama .svidi. Odrezat iemo po prilici onaj
I
b dio, gdje je hrvatski narod najguSii, najjadi i najkompaktnili, a
|. onaj drugi dio bit rie Velika Srbij a<<.- To je t'ako, kao da je ne-
I
t
F
i
tko sa mnom stvorio zajednicu, u koju sam i ja donio svoj imetak,
pa on jednoga dana kaLe: ,>Jaiu Te istjerati!" Takvomu bih ja
odgovorio: r>Jaidem, ali Ti meni moje daj!" - O amputaciji bi
Srbijanci mogli govoriti tada, da su ove na5e krajeve o s v o j i I i
na pu5ki i nei sablji. Ali kako nas oni nisu osvojili, nego su s na-
ma stvorili o v u z a j e d n i c u ,o n d a m o l e b i t i s a m o r a s t a v a ,
& ne amputacija."
U Beogradu je sudac Milutinovii vodio istragu protiv Pu-
ni5e Radiia radi zlotina od 20. lipnja 1928. Sudac je preslu3ao
takoctrerTomu Popoviia i Lunu Jovanoviia, te je 3.rujna donio
rje5enje, kojim se otvarakaznena istraga protiv oba ova narodna
zastupnika. Popovii je okrivljen radi potlstrekavanj a z'a
"zlodina
dielo ubijstva Stjepana Radiia<, a Jovanovii z^ poku5aj ubij-
'stva
dra Ivana Pernara. JoS istoga su dana i Popovii i Jovanovii
stavljeni u istra/zni zatvor. Beogradani su odmah govorili, da je
time dana zadovolj Stina predstavnicima Selj adko-demokratske
koalicije, koji su od prvoga dasa tvrdili, da je zlodin od 20. lipn.ia
1928. bio >org aniziran<<.
SAVJETI KRALJU ALEKSANDRU T BEOGRADSKOJ

VLADI.
Iza toga se u Beogradu opet poielo tvrditi, da ie za koji
dan podeti pregovori s hrvatskim narodnim zastupnicima o nji-
hovu ulasku u novu vladu. Pregovore bi navodno imali voditi oni
radikalski zastupnici, koji su dlanovi >glavnog odbora i protiv-
nici sada5nje Koro5deve vlade.< Kako se Saptalo, da ,ru Zagrebu
postoji volja za prve dodire< s radikalskim nezadovoljnicima,
dao je dr. Vlatko M a d e k 11. rujna 1928. ovu tzjavu: ,,Nas ni
najmanje ne interesir4 unutra5nji odnoSaj Radikalne stranke, jer
imamo skupo plaieno iskustvo, da su prema Hrvatima s v i radi-
kali jednaki. I zato ne moZe za doticaj s nama-nitko biti ni vi5e
ni manje diskvalificiran. Za nas su svi radikali isto, Sto i Ninko
Perii, Puni5a Radii, Tomo Popovii i njegov prijatelj ministar
Hrvatska na muEili5tu2?
417
Savjeti kr. Aleksandru i beogr. vladi
vjera DragiSa Cvetkovii, koji je bio Popoviiev gost(. Iza tako

odludnog odgovora prestale su pripovijesti o pregovorima radi-
kala s Hrvatima.
Veliku je senzaciju pobudilo otvoreno pismo, Sto ga je
Wicham S t e e d, engleski novinar svjetsko1a Elas4 uputio kra-
lju Aleksandru. (Pismo' je priopieno u posebnorn izdanju
"Ob-
zora"<<od 14. rujna 1928.) U tom pismu Steed, koji je poznat bio
kao najbolji prijatelj juZnih Slavena, potanko izlai,e, kako su
Hrvati, Srbi i Slovenci u'bivSo; habsbur5koj monarkiji 20 godina
nastojali oko osnutka zajednidke dri,ave. >Srbija nije tada ude-
stvovala u tom pokretu<<. Dalje Steed upozoruje na kobne po-
greske, Sto ih je podinjala Austro-Ugarska svojom nasilnom po-
litikom prema Hrvatima. >>destosam se dudio ludilu habsburSkih
dr2,avnika, koji su slijedili taj kurs tim viSe,Sto fovijest Hrvat-
ske i Slavonije bogato dokazuje, kako je narod t7h,zemalja vboma
obdaren sposobno5iu tvrdokornog otpora prema nasilju. Na-
rodito se Hrvate moi,e v o d it i, ali ih se ne moZe silom t j e r ati.
Kad se u njima probudi odanost jednom vodf tada su oni sposo-
bni na krajnje i strastvene Lrtve, kao Sto je to g. 1848. iskusio
njihov veliki ban Jeladii.<
Dobro spominje Steed zaHrvate, da je >njihova Lelja bila uje-
dinjenje na osnovici potpune j ednakosti s njihovom srp-
skom braio'm, a ne podloZenje ili ut ap a n j e u Velikoj Srbiji<.
Steed nagla5uje, kako srbijanski drZavnici nisu iskreno proi,eti
pravim jugoslavenskim idealima. Tako je n. pr. Nikola Pa5ii bio
sklon stvaranju >Velike Srbije<. Napose govori Steed o t. zv.
>Krfskoj deklaraciji<<,kojom je utvrden'sporazum za >>potpunu
vjersku i politidku jednakost izmedu triju ogranaka jugoslaven-
ske rase<, p& dodaje: >Svejedno je, da li su od tada svi Srbi, Hr-
vati i Slovenci bili vjerni duhu ove deklaracije ili ne. Vi, sire,
niste od nje nikada ni za dasak odstupili. Ta spasonosna i nado-,
budna dinjenica dini krunu, koju danas nosite, vrhovnim simbo-
lom i jamstvom narodnog jedinstva.<< \
Pri koncu svojeg otvorenog pisma upozorava" Steed kralja
Aleksandra, kako se ni Steed ni drugi prijatelj i dri,ave SHS Lf
Engleskoj nikada nisu mogli suglasiti sa srbijanskim dri,avnici-
ffia, koji su zabaravljali jugoslavenski idgal, te su plovili
velikosrpskim vodama.Isto tako je Steedodvraiao Stje-
pana Radiia od njegovih namjera prigodom Radiieva boravka
u Londonu. Ni jedno ni drugo nije odgovaralo engleskoj politici,
418
Savjeti kr. Aleksandru i beogr. viadi
koja >>ujugoistodnoj Evropi ima kao glavni svoj zahtjev pojada-

n j e j u g o s l a v e n s k o gj e d i n s t v a , b e z obzita u bilo kakvoj de-
centraliziranqj administrativnoj formi.krnja<<Narodna
skupStina, koja je odludila, da ie 18. listopada nastaviti svojim
radom. Zastupnici Seljadko-demokratske koalicije nisu do5li u
skup5tinu, gdje se i te kako osjetila njihova odsutnost. Velika
praznina u toj dvorani oduzela je Narodnoj skup5tini svaku oz-
biljnost rada; jednako su i Siri slojevi naroda izgubili prija5nje
zanimanje za politidku djelatnost Narodne skupStine, koja je 20.
listopada izabrala Iliju Mihajloviia za svoga predsjednika.
Srpska organizacija >>Narodna Obrana.., kojoj je tta delu
stajao vojvoda Stepa Stepanovii, uputila je kralju Aleksan-
dru 28. rujna 1928. tajni memorandum, u kojemu medu ostalim
kale: >Od nesretnog junskog dogadaja do danas proSla su 3 mje-
seca. Za to vrijeme ra?vili su se u zemlji odnosi tako, da je da-
nomice sve jasnije, da je velika Steta po interese otadZbine, Sto
je razvitak dogadaja.po5ao ovim putem i Sto se iz stvarne situa-
cije nije na5ao pravi izlaz. Taj ruzvitak i njegovi plodovi dostaju
svakom dobrom rodoljubu, da konstatira, kako je svako zavla-
d e n j e rjeSenja latentne krize, koja rastade narodni i drlavni
orga.nizam - gotovo bismo rekli - lakomisleno Zrtvovanje na-
rodnih interesa. .. Ne vrijedi taktiziranje, da se Zrtvuje vrijeme,
ne bi li se pocij,epala opozicija, t. j. da se odijele Srbi i Hrvati;
jer da se odijele, bilo bi to od nedoglednih posljedica po interese
drZ,ave i naroda . . . Stoga narodna Obrana smat ra, da je za ral-
diSienje odnosa potrebno stvaranje vlade od ljudi opdeg povje-
renja, da provedu izbore i stvore platformu za novi kontakt po-
litidkih faktora. Narodna Obrana ne sumnja, da je moguie, da se
danaSnja kr:iza mzbije i nasilnim sredstvima, pa da se tako mo-
mentano potisnu pitanja, koja traie da se rije5e. Ali Narodna
Obrana zna i to, da ie se nerije5ena pitanja ponovno pojaviti, pa
da ie onda moi,da jo5 daleko snaZnije izbiti i traiiti radikalnije
rje5enje . . . Na hitnu odluku pozivaju ozbiljni dasovi, jer opas-
nost kuca na vratima; Te5ka ie odgovornost pasti na one, koji bi
po svojoj poziciji morali, - a nisu htjeli ni znah, - da nadu u
sebi veliku ljubav za cjelinu, pa da prijedu na djelo - bez obzfua
na sitne intere"se-protivnidkih struja - i da na prekretnici nadu
put za novi L,ivot.<<
4r9
Odiudnost hrvatsi<og naroda
ODLUENOST HRV.q.TSKOG NARODA.

U Za$ebu se 19. listopada 1928.u zgtadi hrvatske sabornice
sastado5e narodni zastupnici: dr. Vlatko Madek, dr. Ante Trum-
bii, dr. Ante Pavelii, dr. Juraj Krnjevii, ing.August KoSutii,
Ivan Celan, Ivan Pe5taj i Jakov Jela5ii. Oni se dogovarahu o na-
stupu rua sutraSnjem sastanku zastupnika Seliadko-demokratske
koalicije, te o velikoj skup5tini, koj a 6e se odrZati 21. listopada
u Sisku.
Sutradan je u hrvatskoj sabornici zapotela sjednica, kojoi
je prisustvovalo preko 70 narodnih zastupnika. Sjednica je na-
stavljena 22. i 23. listopada. Sa sjednice je za javnost izdan ovaj
komunikej: >rlzjavljuje se puno povjerenje predsjednicima SDK
gg. dr. Vlatku Madeku i Svetozaru Pribiieviiu i poslovnom od-
boru, te im se stavlja u zadatak nastavak odludne borbe do ko-
nadne pobjede... Narodni su zastupnici dobili uputu, kako da vo-
de ovu borbu protiv beogradske vlade. r
Na veliku je skup5tinu Seljadko-demokratske koalicije u
S i s k u do5lo oko 50.000 Hrvata i Srba iz Posavine, Banovine i
Turopolja. Glavni su govornici bili dr. Madek i Svetoza,rPribiie-
vii. Dr. M a d e k je medju ostalim rekao: iemo se protiv
"Mi
Srbijanaca boriti svima sredstvima, koja nam stoje na raspolaga-
nie. Vlastodr5ci dodu5e joS imaju u rukama silu, ali svaka je sila
za vremena. lJzalud se oni uzdaju u bajunete, jer bajuneta je
mrtva stvar, ako nema i-ixe ruke, koja ju podr:zava. A neka vla-
stodr5ci znadu, da bajunete moraju dati u ruke na5oj braii i na-
5im sinovima!" P r ib i i e v i (, je na banketu iza skupStine rekao:
,rJa ne zrlam,, Sto li mole Srbina buniti, ako Hrvati istidu svoje
hrvatstvo. Srbin, koji je za potpuno narodno jedinstvo, mora biti
veseo, kada se istide hrvatstvo, jer je to ime i niegovo. Onaj
Srbin, kojega smeta isticanje hrvatstva, taj hoie da gospodari
hrvatstvu.<<
Beogradska je vlada bila upravo bijesna radi uspjeha skup-
Stine Seljadko-demokratske koalicije u Sisku. Neki su ministri
odmah podeli govoriti o o5trim mj erama, koje ie se poduzeti
protiv prista5a SDK. Isticalo se, kako je sisadka skup5tina poka-
zala, da SDK podinje sada voditi onlr istu politiku, koju je do
godine 1924.vodila Hrvatska seljadka stranka. Zato su neki dla-
novi vlade predlagali, da bi na cijelu SDK trebalo - radi skup-
Stine u Sisku -- primijeniti oObznanu.., kakvu je PP vlacla god.
420
Odlulnost hrvBtskog naroda
1925. primijenila na Hrvatsku republikansku seljadku stranku

zbog Radiieva govora na skupstini, koja ie odrLana 13. listopada
1924.u Vrpolju.
Ovi su ministri zamuknuli, kada se doznalo za rezultat op-
i i n s k i h i z b o r a ,k o j i s u u B o s n i i H e r c e g o v i n i obavljeni
u nedjelju 27. listopada 1928. Tom je prigodom Jugoslavenska
muslimanska orpanizacija poludila 1480 mandata, Radikalne
stranka 1357, Hrvatska seljadka stranka 839, Zemljoradnici 597,
Seljadko-demokratska koalicija t82, Davidoviievi demokrati 99,
Samostalna demokratska stranka 90, Hrvatska pudka stranka 23,
Radnidka stranka (komunisti) 17, Socijalisti 7 i Zidovi 7 mandata,
dok su disidenti Jugosl. musl. organizacije dobili 42, disidenti ra-
dikala 36, zajednidka lista HSS i JMO 7, a razne neutralne liste
58 mandata. Odmah se primijetilo, da su veoma nazadovali radi-
kali, Davidoviievi demokrati i Hrvatska pudka stranka (ova radi
sudjelovsni? ministra Bariia u >>krvavoj vladi"). Prista5e Selja-
dko-demokratske koalicije poludiSe ukupno 1111 mandata. Oni su
zajedno s muslimanima imali 2633 mandata, dakle znatno vi5e
nego li sve ostale stranke.
U s a m o m S a r a j e v u d o b i l a j e S p a h i n a J u g o s l a v e n s k am u -
slimanska organizacija 3722 glasa i ll vijeinika (mandata), Hr-
vatska seljadka stranka 2427 glasova i 7 vijeinika, Radikalna
stranka 2014 glasova i 6 vijeinika, Zidovi liste Altarca 956 gla-
sova i 3 man data, Zidori'liste dra Barucha 698 glasova i 2 viiec-
nika, muslimanski disidenti liste Ba5ii 514 glasova i 2 vijednika,
musl. disidenti liste Dugalii 419 glasova i 2 vijeinika, Samostalnar
demokratska stranka 393 glasa i I vijeinika, demokrati liste dra
AndrijaSeviia 367 glasova i 1 vijeinika, dok su bez mandata os-
tali Socijalisti s 250 glasova, komunisti s 229 glasova, Vasiljeviie-
vi dem. sa 142 i Zemaljska lista sa 159 glasova. Opazllo s€, da
je Hrvatska seljadka stranka - prema posljednjim izborima -'
podvostrudila broj glasova.
Drugi je udarac beogradskoj vladi zadao izbor gradskoga
vijeia, koji je 18. studenoga 1928.obavljen u S p I i tu. Ovdje je
I{rvatska seljadka stranka dobila 1584 glasova i 10 vijerinika, Hr-
vatska fe,deralistidka stranka ll49 glasova i 7 vijeinika, Republi-
kanski savez radnika i seljaka (t. ;. komunisti) 1249 glasova i 7
mandata, Samostalna demokratska stranka 922 glasa i 6 vijeinika,
Zemljoradnici i Davidoviievi demokrati (lista dra Tartaglije)
1093 glasa i 8 vijeinika, Radikalna stranka 4W glasova i 2 vijeini-
421
Odlubnost hrvatskog naroda
ka, Hrvatska pudka stranka 233 glasai I vijeinika, dok su bez

mandata ostale tri nezavisne liste, koje su zajedno dobile n6
glasova. Svih je upisanih izbornika bilo 10.282,a glasovalo ih je
6965,Sto zna.dioko 70 postotaka. IJ samom su gradu Splitu glaso-
vala 5284izbornika, a u podrudnim selima splitske opiine 1681
izbornik. Izbornu su pobjedu odnijele stranke Seljadko-demo-
kratske koalicije, koje su poludile 23 vijeinika, dakle veiinu
gradsko1a zastupstva,koje je brojilo 4l vijeinika.
U ZaErebu su 1. prosinca 1928.iztiili novi nemiri. Pred
ulazom u. stolnu crkvu stajahu generali i dasnici te predstavnici
svih ureda,dekajuii podetaksluZbeboLje,kojom seimala podastiti
uspomenl na osnutak dtL,aveSrba, Hrvata i Slovenaca.Medutim
se na toranj stolne crkve uspe5ehrvatski omladinci Ivan Bernar-
dii i Grdar s namjerom, da na prvom balkonu tornja izvjese 2
crne zasta:ve s natpisom 20. VI. 1928.na jednoj, L l. XII. 1918.na
drugoj strani. Sa sobom su imali i veliku hrvatsku zastavu,na
kojoj bija5e izvezenhrvatski grb. Sve su 3 zastavepale s tornja,
i to 2 zastave upravo na grupu dasnika pred ulazom u stolnu
crkvu. Radi to1a je general Matii odredio, da dasnici ne i{u u
stolnu crkvu, nego izravno u grdkoistodnucrkvu, kamo su za nji-
ma po$li i svi dr:zavnidinovnici. Dva su detektiva po5la u toranj,
gdje su uapsili Bernardiia i Grdara. Kad su ove omladincevodili
na redarstvo, pratila ih je grupa hrvatskih omladinaca ktoz Ba-
kadevu ulicu i kroz Jeladiiev trg, kliduii slobodnoj Hrvatskoj i
vodama opozicije. Na podetku Petrinjske ulice do$lo je do su-
koba s redarstvom. Tu suiredari pucali, te su ubili Stanka Petriia,
a te5ko ranili Mirka Dureka i Nikolu Londariia.
Sutradan(u nedjelju 2. prosinca1928.)bija5eu Pakracu
velika skup5tina Seljadko-demokratskekoalicije. Glavni su go-
vornici bili dr. Madek i,svetozar Pribiievii. Potonji se oborio na
radikaleu selu Kukun j evcu. Kroz to je selo oko 200Hrvata
iz selaBrezine po5lo na skup5tinu u Pakrac, ali ih je opiinski na-
delnik Sava Kostii s jednim Landarom zaustavio i pretra7ivao,
da li nemaju kod sebe oruiia. Kada su radikali vidjeli, da su Hr-
vati goloruki, udesili su na njih Zestok napadaj. Oko 150 Srba iz
Kukunjevaca napalo je Hrvate sjekirama, vilama i lijevdama ta-
ko, da.je 5 Hrvata dopanulote5kih rana.,a desetakih je bilo lako
ranjenih.Pribiievii je oStroosudioSrbijance,koji misle,da
(e orutanom silom modi odriati svoju vlast u predanskim kraje-
-ie
vima. ,rOni misle, da vladati pomoiu bajuneta. Ali Austro-
422
OdluEnost hrvatskog naroda
Ugarska je imala vi5e bajuneta, nego li Sto ima ljudi u drZavi

SHS. Austro-Ugarska je imala 10 milijuna bajuneta, pa je ipak
propala. Da koja dri,ava bude sretna, jaka i napredna, potrebno
j e z a d o v o l j s t v o , n a r o d a , k o j i Z i v i u t o j d r i , a v i .S n a g a s e d r -
have ne osniva na bajunetama, nego na zadovoljptvu naroda.
Propalo je svako carstvo, u kojemu nije bio narod zadovoljan...
Beogradska je vlada i nadalje pomi5ljala rta to, kako bi
pokret u hrvatskirn zemljama zaustavila nasiljem. Tako je 5. pro-
sinca 1928. umirovila Petra Zrelca, velikoga Zupana Zagrebadke
oblasti, jer se nije htio sluZiti nasiljem protiv Hrvata. Mjesto
Zrelca je za vrSioca duZnosti velikoga Lupana postavljen Srbija-
nac, i to Vojin Maksimovii, koji bijaSe tada aktivni topnidki
pukovnik, ,te po zakonu ne bi smio doii na polo7,aj velikoga Zu-
pana. Po zakonu naime o dinovnicima mo:ze vel. Zupanom ili nje-
govim zamjenikom postati samo ona osoba, koja ima propisanu
kvalifikaciju (t. j. pravnidki fakultet sa svima dr:zavnim ispitima),
a povrh toga najmanje 15 godina drlavne sluZbe. Zato je zagre-
badki Oblasni odbor 6. prosinca jednoglasno stvorio ovaj zakliv-
dak:
. >>Imenovanjem vrSioca duZnosti velikog Lupana Zagrebadke
oblasti u osobi artilerijskog pukovnika g. Vojina Maksimoviia
tesko su povrijedeni pozitivni zakoni, koji normiraju pravni polo-
'zai velikog Lupana, te ie protiv to1a nelegalnog imenovanja
Oblasni odbor uloZiti tuZbu na Dri,avni savjet. Ovaj Oblasni od-
bor po zakonu ne smije i ne ie dozvoliti g. artilerijskomu'pukov-
niku Vojinu Maksimoviiu ni po njemu izaslanom zamjeniku, da
prisustvuje sjednicama ovog Oblasnog odbora...
Mnogim Srbima bijaSe krivo, Sto je predsjednik beogradske
vlade katolidki sveienik dr. Antun Koro5ec. IJz to se danomice
javljahu nove opreke izmedu radikala i Davidoviievih demo-
krata. U samoj pak Radikalnoj stranci nije nikako moglo doii
do prave pomirbe. Kako je kralj Aleksandar trai,io, da u vladu
svakako imaju uii i dlanovi Hrvatske seljadke stranke, podnio je
KoroSec 30. prosinca 1928. ostavku. cijele svoje vlade.
Kralj je odmah podeo k sebi prizlati prvake svih stranaka,
da upozna njihovo mnijenje, kako bi se najbolje rijeSila dri,avna
kriza. Tako su 3. sijednja 1929. u Beograd pozvani takoder dr.
Vlatko Madek i Svetozar Pribiievii. Kralj ie dra Mad.eka 4. sijed-
nja primio u audijenciju, koj a je fiajala 35 minuta. rza toga je
423
Odlutncst hrvatskog naroda
primljen Pribiiev ic, a sutradan ponovno dr. Madek. Oni su kra-

lju predloZili novo drtavno uredenje u smislu rezolucije Seljad-
ko-demokratske koalicije od 1. kolovoza 1928.
Iza druge audijencije dra Madeka izdala je Seljadko-demo-
kratska koalicija komunikej, u kojemu priopiuje, da je Madekov
>>razgovors Njegovim Velidairstvom kraljem nastavljen u vezi
s juderaSnjim razgovorima u istom smislu i u istom pravcu, te
na istoj bazi, t. j. na zakljutcima od 1. kolovoza. Tom je prigo-
dom dodirnuto i pitanje postupka. Dr. Vlatko Madek je Njego-
vom Velidanstvu kralju predloZio obrazovanje nepolitidke vlade,
koja ima kraljevo povjerenje, te koja svojim sastavom pruLa Ea-
ranciju za uspje5no provodenje predloZeno{ dri,avnog uredenja.<
'
Kral j j e poslij e dra Madeka primio u audij encij u staroga
Acu Stanojeviia, kao predstavnika Radikalne stranke, pa je nje-
mu priopiio prijedlog dra Madeka. Isto to je saopiio takoder
Ljubi Davidoviiu, kojega je u audijenciju primio poslije Stano-
jeviia.
Stanojevii je sazvao sjednicu radikalskog kluba, na ko-
joj je iznio prijedlog dra Madeka. Radikali su jodnoglasno z^-
kljudili, da odbijaju prijedlog dra Madeka o drL,avnom uredenju,
pa da na toj bazi uopie ne mogu niti ruzgovarati. I demokratski
je klub odbio Madekov prijedlog, ali se ipak izjavio spremnim za
pregovaranje.
Poslije podne 5. sijednja 1929.bio je u adijenciju primljen
Slobodan Jovanovii, sveudili5ni profesor drZavnoga prava. Njega
je kralj pozvao kao strudnjaka na savjetovanje, a ne u tu svrhu,
da mu povjeri sastav neutralne vlade, kako su novinari i politi-
(afi razglasili po Beogradu. Iza Jovanoviieve audijencije dala je
kraljeva kancelarija pod veder 5. sijednja za javnost ovu obavi-
jest:
,rPovodom ostavke kraljevske vlade kralj je na prijedlo$
predsjednika parlamenta konzultirao predstavnike svih stranaka
i parlamentarnih grupa. Rezultat je konzultiranja pokazao, da
medu parlamentarnim grupama postoje opredna gledi5ta za rje-
Senje dana5nje krize. Ove se razlike u glediStima pojavljuju dak
i u ocjeni pitan ja dr:zavnog uredenja, Zbog to1a nema moguino-
sti ni za kakovo parlamentarno rje5enje, koje bi garantiralo odr-
L,anje potpuno ga dri,avnog i narodnog jedinstva.<<
Nakon takove obavijesti bija5e iskusnijim politidarima ja-
sno, da kralj namjerava ukinuti ustav. On se naime vei i prije
424
Manifest kr. Aleksandra od 6. I. 1929.
spomenutih >konzultiranja< odludio za apsolutrzam. Upuieni su

ljudi znali, da je kralj dru Milanu Sr5kiiu povjerio sastav .potre-
bitoga kraljevog proglasa. Jednako je dr. Sr5kii vei imao gotove
zakone, koje ie kralj objaviti na podetku svoje diktature.
MANIFEST KRALJA ALEKSANDRA OD 6. SIJEENJA 1929.

Kralj je svoju diktaturu 6. sijednja L929. objavio narodu ovim
proglasom, koji mu je sastavio dr. Milan Sr5ki6:
>Najvedi narodni-i cirZavni interesi i njihova budu6nost zapo-
vijedaju mi, da se i kao vladalac i kao sin ove zemlje obratim nepo-
sredno narodu, pa da mu iskreno i otvoreno kaZem ono, Sto mi u
dana5njem trenutku nalai,e moja savjest i moja ljubav prema
otadZbini. r
Nastupio je das, kada izmedu naroda i kralja ne moZe i ne
smije vi3e biti posrednika. U toku tolikih pro5lih napora i tolikih
strpljenja, koje sam pokazao u vr5enju svojih visokih duZnosti, moju
je du3u razdirao vapaj naSih narodnih masa, - radenih i mirolju-
bivih, ali i namudenih, - koje su rukovodene svojim prirodnim i
zdravim rasudivanjem ve6 odavno nazitale, da se vi$e ne moLe i6i
putem, kojim se do sada iSlo.
Moja odekivanja, - kao i odekivanje narodt, - da ie evolu-
cija na3eg unutarnjeg politidko ga Livota donijeti sredenje i konso-
lidiranje prilika u zemlji, nisu se ostvarila. Parlamentarni rad i sav
na5 politidki Livot dobivaju sve viSe negativno obiljeZje, od dega
narod i dr1ava imaju samo 5tete. Sve korisne ustanove u naSoj
drlavi, - njihov napredak, parlamentarni rad i sav na5 politidki
Livot, - dovedeni su u opasnost. Od takqvog nezdravog politidkoga
stanja u zemlji strada ne samo unutarnji Livot i napredak, nego i
sredivanje i razvijanje spoljnih (vanjskih) odnosa na5e drZave, kao
i jadanje naSeg ugleda i kredita u inostranstvu.
Parlamentarizain, koji je kao politidko sredstvo po tradicija-
ma od mojeg nezaboravnog oca ostao ideal, podele su zaslijepljene
politidke stranke zlou:potrebljavati u toj mjeri, da je postao smetnja
za svaki plodonosni rad u drZavi. Zalosni dogodaji i razdori u Na-
rodnoj skup5tini pokolebali su kod naroda vjeru u korist ove usta-
nove. Sporazumi i najobidniji odnosi izmedu strbnaka i tjudi - po-
stali su apsolutno nemogudi. Umjesto da parlamentarizam razvita
i jada duh narodnog i dri,avnog jedinstva, on - ovakav, kakav je
- po6inje dovoditi do duhovnog rasula ifarodnog raziedinjavanja.
425
Marrifest kr. Aleksandra od 6. 1. 1929.
Moja je sveta duZnost, da svima sredstvirna duvam drLavno i

narodno jedinstvo, te sam rije5en, da ovu duZnost bez kolebanja
ispunim do kraja.
euvati narodno jedinstvo i drlavnu cjelinu, to je najvi5i cilj
moje vladavine, pa to mora biti i najve6i zal<onza mene i za svakoga.
To mi nalaLe moja odgovornost pred narodom i pred historijom.
To mi nalaie ljubav prema otadZbini i pijetet prema bezbrojnim
dragocjenim Zrtvama, koje pado5e za taj ideal.
TraLiti lijeka tome zlu u dosada5njim parlamentarnim promje-
nama vlade i uzaludnim pgku5ajima, odnijelo nam je ve6 nekoliko
posljednjih godina. Mi moramo traLiti 'nove metode i krditi nove
puteve.
Ja sam uvjeren, da 6e u ovom ozbiljnom trenutku svi Srbi,
Hrvati i Slovenci razumieti ovu iskrenu rijed svojega kralja, pa da
6e oni biti najvjerniji pomagadi oko mojih bududih napora, kojima
je jedini cilj: da se u 5to kra6em vremenu postigne ostvarenje onih
ustanova, one drZavne uprave i onog drilavnag uredenja, koje 6e
najbolje odgovarati opdim narodnim potrebama i drZavnim inte-
resima.
$ , a d it o g a s a m r i j e 5 i o i r j e 3 a v a m ,d a u s t a v kral je'vine
Srba, Hrv ata i Slovenaca od 28. j u n a 1921,. go-
cline prestane vailiti. S v i z e m a l j s k iz a k o n i o s t a j u u v a Z -
nosti, dok se mojim ukazom ne ukinu. Na isti nadin (t. j. kraljevim
u k a z o m ) d o n o s i t 6 e s e u b u d u 6 en o v i z a k o n i . N a r o d n a skup-
5tina, i z a b r a n a T l . s e p t e m b r a7 9 2 7 . g o d i n e , raspuSta se.
Saop6avaju6i ovu moju odluku svome narodu, naredujem svi-
ma vlastima.d.rZave, da po njoj postupaju, a svima i svakomu zapt;)-
vijedam, da ju poStuje i da joj se pokorava.<<
Kralj je Aleksandar odmah imenovao prvu diktatofsku vladu.
General Pero Zivkovil, zapovjednik kraljeve garde, postao je pred-
sjednikom ministarskoga savjeta i ministrom unutra5njih posala,
dr. Voja Marinkovi6 m. vanjskih posala, general Stevan H:adilil, m.
vojske i mornarice, dr. Stanko Svrljuga m. firt'ancija, dr. Mate Drin-
kovi6 m. socijalne politike, dr. Milan SrSki6 m. pravde, dr. Oton
Frange5 m. poljopriwede i voda, dr. Antun Koro5ec m. saobradaja,
dr. Ttrgomir Alaupovi6 m. vjera, Nikola Uzunovid m. bez portfelja,
Laza Radivojevi6 m. Suma i ruda, dr. UroS Krulj m. narodnoga
zdravlja, BoZa Maksimovid m. prosvjete, a Sveta Savkovi6 m. gra-
devina. U prvom dasu nije kralj popunio tri ministarstva, te je
426
Kako je kraljev uranifest plimljen u Zagrebu
Drinkovid postao zastupnikom ministarstva trgovine i industrije,

Radivojevi6 zastupnikom m. agrarne reforme, a Savkovii zastup-
nikom m. poSta i brzojava.
KAKO JE KRALJEV MANIFEST PRIMLJEN U ZAGREBU.

Kraljev je manifest od 6. sijednja 1..929.bio u Zagrebu od-
Btampan i stavljen na oglasne stupove. Gradani su znatiZeljno ditali
taj proglas, koji je u njihovoj du5i pobudio razne dojmove. Svi su
odobravali, 5to je kralj raspustio Narodnu skup3tinu, koja se obe6-
dastila 20. lipnja L928. umorstvom hrvatskilt narodnih zastupnika.
Nitko nije Zalio, Sto je sada nestalo toga krvavoga parlamenta.
Jednako se op6enito odobravalo, Sto je kralj ukinuo Vidovdanski
ustav, koji je 28. lipnja 792L. bio stvoren bez Hrvata, dapade upravo
protiv Hrvata. Dri,alo se dapade, da je kralj ovim ukinu6em htio
zadovoljiti Hqvate, koji su jednodu5ni bili u osudivanju Vidovdan-
skog ustava. Zagreplani nisu slutili, da 6e kralj i nadalje provoditi
beogradski centralizam, dakle upravo ono, Sto je Hrvatima bilo naj-
zazornije u Vidovdanskom ustarlu. Kralj je stvarno ukinuo samo
one todke Vidovdanskog ustava, kojima je'narodu bila zajamdena
sloboda Stampe, govora, sastajanja i udruZivanja.
U prvi das nije niti dr. Vlatko Madek potpuno i todno shvatio
novi politidki poloZaj hrvatskog naroda. Madek je naime odmah
po3ao u >>Hrvatski seljadki dom<<,kamo su do5li i drugi prvaci Se-
ljadko-demokratske koalicije. Poslije odrZane sjednice clao je dr.
Madek novinarima ovu kratku izjavu: >>Kak vidite, lajbek je ras-
kopdan. Vidovdanski ustav, koji je preko sedam godina ti5tio hrvat-
ski nanod, sru5en je ! A sru5en je ne samo u svijesti naroda, nego i
faktidno rje5enjem njegova velidanstva kralja. Posve sam siguran
za slogu i zrelost, a prema tomu i za jakost hrvatskog naroda.
Obzirom na veUku mudrost njegova velidanstva kralja nadam .se,
da 6e nam uspjeti ostvariti ideal hrvatskog naroda: da Hrvat bude
gospodar u svojoj slobodnoj Hrvatskoj<.
Ovu su izjavu dra. Vlatka Madeka objavile ne samo zagre-
badke nego i sve beogradske novine. Mo,ra da su se negdje zlorado
nasmijali kralj i njegovi savjetnici, koji su ve6 tada dobro znali,
kakvu muku spremaju Hrvatskoj i narodu hrvatskom.
427
lrlovi zakorr o kraljevskoj vlasti
NOVT ZAKON O KRALJEVSKOJ VLASTI.

Kako je kralj ukinuo ustav, te je u svoje ruke uzeo cijetu __
pa i zakonodavnu - vlast, proglasio je 6. sijednja L929. novi zalr'on
o kraljevskoj vlasti i o vrhovnoj drZavnoj upravi, kako su ga sloZili
ministar Siredsjednik Pera Zivkouit, i ministar pravde dr. Milan
Sr3ki6. Zakon sadrZaje 21. dlan, koji se redaju ovako:
>1. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenacaje nasljedna monarhija.
2. Kralj je nosilac sve vlasti u zemlji. Kralj izdaje i progla5uje
zakone, postavlja drLavne dinovnike i daje vojne dinove. Kralj za-
povijeda vojnom silom. On daje ordene i druga odlikovanja.
3. Kralj vr5i amriestiju za sve krivice. Amnestija se moZe dati
prije podetka krividnog postupka, u samom postupku i poslije izre-
dene presude. Amnestija je op6a kao i pojedinadna. Kralj vr5i pomi-
lovanja. On moZe dosudenu kaznu oprostiti, smanjiti i ublaZiti.
4. Kralj predstavlja drlavu' u svim njezinim odnosima s tu-
dim drZavama. Kralj progla5uje rat i zakljuduje mir.
5. Kralj i prijestolonasljednik su punoljetni, kad navrSe 18 go-
dinu.
6. Kraljeva je lidnost neprikosnovena. Kralju se ne mole ni5ta
u orlgovornost staviti niti kralj moZe biti tuZen.
7. U kraljevini Srba, Ilrvata i Slovenaca vlada kralj Aleksan-
dar I. Karadordevi6 iz clinastije Karadordevid. Kralja nasljeduje nje-
govo mu5ko potomstvo iz zakonitog braka po redu prvorodenja. Kada
kralj nema mu5koga potomstva, on 6e sebi odrediti nasljednika iz
pobodne linije.
, 8. Kraljevski dom sastavljaju kraljica supruga, Livi predci
kraljevi u pravoj liniji - a iz iste dinastije - sa svojim suprugama,
Zivi potomci kraljevi u pravoj liniji sa svojim suprugama, rodena
bra6a kraljeva i njihovi potomci sa svojim suprug4ma, sestre kralja
vladaoca i sve Zensko potomstvo do udaje, napokon stric .kralja
Aleksandra I. knez Arsen, pa knez Pavle sa suprugama i potomcima
i lenskim potomcima do udaje.
9..Kralj boravi stalno u zemlji. Ako se pokaZe potreba, da kralj
iz zemlje ide na kra6e vrijeme, zastupat 6e ga u pravima nasljednik
prijestolja. Ako pak nasljednik prijestolja nije punoljetan ili ako je
sprijeden, kralja 6e zastupati ministarski savjet. Zastupstvo se vr5i
po uputstvima, koja daje kralj. Ovo vrijedi i za sludaj kraljeve bo-
lesti, koja ne stvara trajnu nesposobnost.
428
Novi zakon o kraljevskoj vlasti
10. Kraljevsku vlast vr5i namjesni5tvo, kad je kralj malolje-

tan ili kada je zbog bolesti du5evno ili tjelesno trajno nesposoban da
vrSi kraljevsku vlast.
11. Namjesnidka vlast pripada nasljedniku prijestolja, ako je
punoljetan. Ako je pak nasljednik prijestolja maloljetan ili du5evrro
ili tjelesno bolestan, onda 6,e kraljevsku vlast vr5iti namjesni5tvo.
Namjesnici 6e biti tri lica, koja kralj ojredi naroditim aktom ili te-
stamentom. Istovremeno kralj odreduje svakomu namjesniku po
jednoga zamjenika. Ako je jedan od trojice namjesnika privremeno
odsutan ili sprijeden, vrSit 6e kraljevsku vlast druga dva namjesnika"
Na upraZnjeno mjesto jednoga namjesnika dolazi njegov zamjenik.
12. O vaspitanju (o.dgoju) maloljetnoga kralja starat 6e se
namjesnici,' a o imanju maloljetnoga kralja brinut 6e se staratelji,
odredeni kraljevim testamentom. Ako preminuli kralj nije imenovao
staratelja (skrbnika), imenovat 6e ih namjesnici.
13. U sludaju kraljeve smrti ili ostavke prima nasljednik prije-
stolja, ako je punoljetan, odmah vlast i objavljuje to narodu prokla-
t4" Civilna lista kraljeva odreduje se'zakonom.

15. Kralj imenuje predsjeCnika i dlanove ministarskog savjcta,
koji stoje neposredno pod kraljem i rade po njegovim ovla5tenjima
u pojedinim granama drZavne uprave. Broj ministarstva odredujrr
kralj. Pri stupanju na duZriost ministri polalu zqkletvu na vjernost
kralju.
16. Ministri su odgovorni kralju. Kralj mole ministre optuiiti.
17. Ministrima sudi drLavni sud. Ovaj dine 3 drZavna savjet-
nika i 3 kasacijona suca, koje imenuje kralj. Predsjednik kasacijo-
noga suda je predsjednik drZavnoga suda. BliZe odredbe o ministar-
skoj odgovornosti donijet 6e se posebnim zakonom.
18. Kralj izdaje i progla5uje zakone ukazima, koji sadrZavaju
sam zakon. Ukaz premapotpisuju: predsjednik ministarskog savjeta,
resorni ministar i ministar pravde. Na ukaz o zakonu stavlja mini-
star pravde drZavni pedat i stara se za obnarodovanje zakona u
>SluZbenimNovinama<<.Zakon dobiva obaveznu snagu 15 dana po-
slije obnarodovanja, ako sam zakon ne odredi drukdije
19. Upnavnu vlast vr5e pojedini ministri za pojedine grane po
hralievom ovla5tenju.
20. Sudska vlast u cijeloj zemlji vrii se u kraljevo ime.
429
Novi zakon o zaBtiti drEave
21. Ovaj zakon stupa u Zivot i dobiva obaveznu snagu, kada

se obnaroduje u >SluZbenim Novinama<<.O izvr5enju toga zakona
starat 6e se predsjednik ministarskog savjeta.<
NOVI ZAKON O ZASTITI DRZAVE.

Kralj je 6. sijednja 7929. potpisao'>Novi zakon o za5titi javne
bezbjednosti i poretka u drZavi<. Taj apsolutistidki zakon, koji je
sastavio ministar pravde Milan Sr3ki6, glasio je ovako:
elan I. Fod udar toga zakona spadaju:
1. Pisanje, izdavanje, Stampanje i rasturivanje knjiga, novina,
plakata ili objava, kojima se id-e na to, da se tko podstrekava na
nasilje prema drZavnim vlastima - ili uop6e, kada se ugrozi javni
mir ili dovede u opasnost javni poredak. Ovo vali i za svaku pisme-
nu ili usmenu propagandu ili ubjedivanje drugih, da treba promije-
niti politidki ili socijalni poredak u drLavi zlodinom, nasiljem ili ma
kojom vrsti terorizma.
2. Organiziranje, potpomaganje ili postajanje Elanom takovog
udruZenja, koje bi imalo z,a svrhu propagandu komunizma, ana:r-
hizria ili terorizt{r&, te udruZenja za nelegalno prigrabljivanje vlasti,
kao i uopde ono, 5to se sadrZi u prednjoj stavci.
3. Izdavanje pod zakup ili ma u ko;'em vidu ustupanje zgrade
ili prostora za skupljanje lica, kojima bi bio za cilj priprema ili rad
za ostvarenje dega od onoga, Sto je izlokeno u gornjim dvjema tod-
'
kama, ako je onaj, koji je zgradu ili prostorije ustupio, znao, na Sto
6e se ona upotrijebiti.
4. Organ izitanje, zdruhivanje ili pr,opaganda, kojima se ide na
to, da se prouzrokuje vojna pobuna, meteL, neposlu5nost ili nezado-
voljstvo kod vojnika, ili da se gradani ili vojnici ne odazivaju svojim
vojnim duZnostima, ili da se ometa, oteLava ili ograniduje proizvod-
'snabCjevanje
nja, popravak ili prijenos vojnog rnaterijala ili vojske
za njezine potrebe, i
kao uopde svaka propaganda protiv ustanova
vojske, kao i svaka priprerna, poku5aj ili izw5enje u cilju, da se po-
ru5e ili poni5te objekti, koji sluZe javnom saobra6aju, te javnim
instalacijama i potrebama.
5. Stavljanje u vezu s kakovom lidno56u ili kakovim dru5tvom
u inostranstvu u cilju dobivanja kakove pomodi od tuda radi pri-
prerne za revoluciju ili nasilnu promjenu dana5njega politidkog sta-
nja u zemlji ili drugoga dega u prednjim todkama predvidenoga ili
430
Novi zakorr o za3titi drZave
svakog pomaganja kojeg inostranog lista ili dru5tva od strane ne-

koga s teritorija na3e kraljevine, kada to lice ili dru5tvo radi protiv
uredenja, poretka ili javnog mira na5e drLave.
6. Proizvodnja iti prikupljanje oruilja, oruda, sprava ili eksplo-
ziva, radi kojeg od naprijed spomenutih ciljeva, kao i svako pri-
krivanje tih predmeta.
?. Priprema, poku5aj ili izvr5enje ubojstva ma kojeg organa
vlasti'
ehn Ir.
Tko udini ma koje od krividnih djela, izloZenih u prvom dlanu
cvoga zakona, kaznit 6e se smr6u ili robijom do 20 godina. Predmeti
krividnih djela konfiscirat 6e se. Oni, koji znadu, da se pripremaju
zlodini, izloLeni u prvom dlanu, pa o tome na wijeme ne izvijeste
drZavne vlasti, kaznit 6e se robijom do 20 godina. U cilju brheg i
lak5eg utvrdivanja krivice dopu5teno je nadleZnim vlastima, da pre-
tres vrSe i no6u.
elan lII.
Kako ona udru Zenja i politidke partije sa ciljem, predvidenim
u prvorn dlanu ovoga zakona, tako isto zabranjuju se i rasturuju se
sva udru1enja i politidke stranke, koje vr5e propagantiu ili ubjedi-
vanje drugih, da treba promijeniti postoje6i poredak u drZavi. Isto
tako zabranjuju se i rasturuju sve politidke stranke, koje nose
vjersko ili p'lemensko obiljeZje. Organiziranje, pomaganje ili posta-
janje dlanom ovakve organizacije, - u koliko ne potpada pod udar
2. 6lana ovoga zakona, - kaznit 6e se zatv'orom do jedne godine i
globorn do 10.000 dinara
elan IV.
Osnivanje novih i opstojanje postojedih politidkih dru5tava,
koja imaju drugi cilj, nego ona iz 1. i 3. dlana ovoga zakona, ve-
zano je za naroditu dozvolu upravnih vlasti one oblasti, gdje druStvo
ima glavno sjedi5te. Ako u roku od mjesec dana ova dozvola ne
bude isposlovana, smatra se, da nije dozvoljeno osnivanje druStva.
Tko postane ili ostane dlanom ovoga dru5tva ili ga bude pomagao,
kaznit 6e se zatvorom do tri mjeseca. Da li je dru5tvo politidko,
ocienjuje veliki Zupan one oblasti; u kojoj dru5tvo ima svoje sjedi5te.
elan V.
Zabranjtje se odrilavanje zborova pod vedrim nebom ili u za-
tvorenom prostoru, - ftae i svih sastanaka, -- bez prethodne dnz-
431
Dr. A. Pavetid osniva IIrv. ustaBki pokret
vole nadleLne upravno-politidke vlasti. Prijavu za zbor.odnosno sa-

stanak treba udiniti najkasnije tri dana ranije. U prijavi treba
jZbora
oznaditi i dnevni red odnosno sastanka.
U daljnjih 16 dlanova toga zakona iznose se zabrane Strajka,
nevr5enja sluZbe drZavnih i samoupravnih dinovnika, sudjelovanje
kod politidkih manifestacija, izradba i nabavljanje eksploziva, no-
Senje oruLja i t. d.
DR. ANTE PAVELIC OSNIVA HRVATSKI USTASKI

POKRET.
lJ Zagrebu je narodni zastupnik dr. Ante Paveli6 sa svo-
jim prijateljima ve6,7. sijednja 1929. izradio ovaj u s t a v za usta5e
hrvatskoga oslobodiladnog pok4eta:
I. Zada6,a pokreta. U s t a 3 a ,h r v a t s k i o s l o b o d i l a d kpi o -
kret, iina zada6u, da svima sredstvima - pa i oruLanim ustankom
- oslobodi ispol tudinskoga jarma Hrvatsku, da ona postane p o t-
puno samostalna i nezavisna drZava na cijelom
svom narodnom i povijesnom podrudju. Kada bude taj cilj postignut,
usta5ki 6e pokret svima sredstvima braniti drZavnu samostal-
nost Hrvatske i narodnu osebujnost hrvatskog naroda; borif 6e se
za tg, da u hrvatsko j dri,avi bude uvijek vladao samo hrvatski na-
rod, pa da on bude potpun gospodar svih stvarnih i duhovnih do-
bara u svojoj zemlji, napredno i pravedno uredenoj u duhu usta5kih
nadela.
II. Sastav pokreta. U s t a 5 a ,h r v a t s k i o s l o b o d i l a d kpi o -
kret, sastoji od rojeva, tabora, logora, stoZera i glavnoga ustaBkoga
stana. Roj je usta5ka jedinica u pojedinom selu. Tabor je usta5ka
jedinica na podrudju jedne upravne op6ine. Logor je skup sviju
tabora na podrudju jednog upravnog kotara. StoZer je skup sviju
logora na podrudju jedne Zupe (Zupanije ili oblasti). Cjelokupni je
pokret Usta5e usred-otodenu glavnom usta5kom stanu, koji uprav-
lja svim poslovima, ,Sto se odnose na cjelokupni pokret i oslobodi-
ladki rat.,.- Na delu roja stoji rojnik, na delu tabora tabornik, na
delu logora logornik, na delu stoZera stoZernik, a na delu glavnog
usta5kog stana F o g la v.n i k. Tabornike, logornike i stoiernike
imenuje i rje5ava duZnosti - po odredbi Poglavnika - glavni usta5-
ki stan, a Poglavnika biraju usta5e utemeljitelji, odnosno - po is-
praZnjenju - glavni usta5ki stan.
Glavni usta3ki stan sadinjavaju doglavnidko vije6e i pobodnidki
zbor. Doglavnike -- njih najvi5e dvanaest na broju --* te pobodnike
432
br. A. Pavelii osniva Hrv. usiaBki pokret
- njih najvi5e sedam na broju - imenuje i rje3ava d"uZnosti Po-

glavnik. Uz bok tabornika, logornika i stoZernika imenuje glavni
usta5ki stan po odredbi Poglavnika do Sest tabornih, logornih od-
nosno stoZernih pobodnika za obavljanje pojedinih grana poslova,
koji se u dotidnoj jedinici uka4uju potrebnim, a te poslove vr5e ovi
po nalogu dqtidnoga tabornika, logornika odnosno stoZernika. Glavni
usta5ki stan imenuje po odredbi Poglavnika prema potrebi strudne
osobe, te im opredjeluje 6in i sluZbu, koju imaju i2vr5iti u taboru,
logoru, stoZeru, glavnom usta5kom stanu, u pokretu uop6e, te u
ustanku i izvadanju usta5kih djela napose. Glavni usta5ki stan ime-
nuje po odredbi Poglavnika i posebne usta5ke duZnosnike i povje-
renike, kojima se povjeravaju po potrebi naroditi poslovi.
UI. e tanstvo. Usta5om moile postati svaki Hrvat, koji je
sposoban za usta5ku borbu; koji je potpuno odan temeljnim ustaS-
kim nadplima, spomenutim u todkama 1. i 2. ovoga ustava; te je
spreman na sgbe preuzeti i izvr5iti sve odredbe i naloge, koje mu
izdaju usta3ke vlasti i pretpostavljeni. elanom usta5kog pokreta
prestaje se biti samo razrje5enjem duZnosti i otpustom, koji daje
glavni usta5ki stan po odredbi Poglavnika. DuZnosti su dlanstva:
a) Polaganje usta5ke prisege, te b) NeizbjeZivo izvr3avanje svakog
rada, svih duZnosti, svih naloga i oCredaba,te vrBenje odgovornosti.
kako je to sve saZeto u nadelima hrvatskog usta5kog pokreta i
usta3koj prisezi. Svaki rad i svako vr5enje duZnosti - kako poje.
dinih usta3a, tako i sviju zajedno, a napose i svakoga duZnosnika
ili dasnika - temelji se na'duZnosti, odgovornosti i neizbjeZivorn
izvr5enju odredaba i naloga, Sto je sve gaZeto u usta5koj prisezi.
IV. P r i s e g a. Prisega, koju usta5e polaZu, glasi: >>Zakli*
njem se Bogom svemogu6im i svime, 5to mi je sveto,'da 6u se drZati
usta5kih nadela i pokoravati se propisima, te bezuslovno izvr5avati
sve odredbe Poglavnika, pa da 6u svaku povjerenu mi tajnu naj-
stroZe duvati i nikomu ni5ta odati. Zaklinjem se, da 6u se u ustaBkim
i redovima boriti za izvojevanje samostalnosti drilave Hrvatske i sve
i udiniti, Sto mi Poglavnik naloZi. Zaklinjem se, da 6u jedamput izvo-
I
I jevanu hrvatsku drZavnu samostalnost i hrVatsku narodnu slobodu
I
IL
u hsta5kim redovima duvati i braniti. Ako se ogrije5im o ovu prisegu,
l
r' - svijestan si svoje odgovornosti za svaki svoj din i propust, -
F ima me po usta5ki,m propisima sti6ri kazna smrti. Tako rni Bog po-
r
lt
t,
['
mogao! Amen !<
rl
433
It
I
Prvi dani beogradske diktature
V. Usta5ka s t e g a . S t e g o v n i lv l a s t u u s t a 5 k o mp o k r e t u
vr5e nadleZni usta5ki duZnosnici prema posebnim naputcima i uz
odobrenje glavnog usta5kog stana. Sudovanje vr5i posebni usta5ki
sud, Sto ga za svaki pojedini sludaj postavlja po odredbi Poglavni-
ka glavni ustaSki stan, a osudu izvrSuju narodito za to na isti nadin
postavljene usta5e. Poglavnik 6e po potrebi - u toj, kao i u svim
drugim stvarima - svoje ovlasti prenijeti na kojega od svojih po-
bcdnika ili inih duZnosnika.
VI. Zaglavne ustanove. G l . u s t a 5 k is t a n 6 e p o o d r e d b i
Poglavnika imati posebne propise o postrojavanju usta5kih tvorba,
o novadenju i polaganju prisege, o usta5koj izobrazbi za borbu, o
odori, opremi i naoruZanju, o stegi, radu i vr5enju sluZbe,te o svemu,
Sto se odnosi na usta5ki pokret i djelatnost. Ovaj usta5ki Ustav
nadini5e i vlastorudno potpisa5e usta5e utemeljitelji u Zagrebu dne
7" sijednja L929l<
eim je dakle u Beogradu bila progla3ena vojna diktatura,
odmah je dr. Ante Paveli6 u Zagrebu osnovao hrvatski revolucijo-
narni pokret za oslobodenje Hrvatske od dotada5nje hegemonije
Srbije. Kako je beogradska vlada imala u Zagrebu mnogo pla6enih
rlou5nika, tioznala je po njima, da dr. Ante Pavelid snuje prevrat u
Hrvatskoj; zato je odmah iza 6. sijednja 7929. odredila, da redar-
stvo ima strogo nadzirati svaki korak dra. Paveli6a. Kad je dr. Pa-
veli6 primijetio, da se nalazi pod redarstvenim nadzorom, Sto 6e mu
onemogu6iti politidki rad u Hrvatskoj, odludio se na odlazak u ino-
zernstvo, odakle 6e nastaviti borbu za oslobodenje Hrvatske.
PRVI DANI EfOCNADSKE DIKTATURE.

Kralj je L4. sijednja L929. potpisao >>ukaz<<,
kojim se z^ mini-
stra po5ta i brzojava postavlja dr. Kosta Kumanudi, predsjednik
beogradske op6ine, a za ministra trgovine i industrije dr" Zel1ko
Malurani6,, odvjetnik iz Zagreba. Zamjenikom minist4a agrarne
reforme postao je dr. Oton tr'rangeB,a zamJenikomministra vanjskih
posala dr. Kosta Kumanudi, jer je ministar dr. Voja Marinkovid
otputovao u Svicarsku na lijedenje. Kumanudi je i nadalje ostao
predsie lnik beogradske op6ine.
Kako se u Beogradu gospodarilo, razabire se iz ovoga >saop6e-
nja<r, Sto ga je 31. sijednja 1929. izdalo ministarstvo unutra5njih
posala: >Komisija, koja je obrazovana za likvidaciju biv5e Narodne
skup5tine, podnijela je predsjedniku vlade izvje3taj o svome radu.
434 '
Prvi dani beogradske diktature
U tom je izvje5taju konstatirano, da se u kabinetu biv5e Narodne

skupStine pojavio manjak od blizu jedan milijun dinara.<<
Beogradske su novine 31. sijednja t929. donijele ovu sluZbenu
obavijest> : D r Z a v n is u d z a z a l t i t u dri,ave, koji jeosnovan
poslije 6. sijednja, ima za nekoliko dana zapodeti svoj rad. Drilavni
6e sud zasjedati u staroj zgradi ministarstva financija, u kojoj se
sada vrBe hitni popravci, kako bi se ona preudesila za svrhe ovoga
suda. U staroj zgradi ministarstva financija uredit 6e se jedna ve-
lika dvoratra, u kojoj 6e dgilavni sucl raditi u skupnim sjednicama
i dor-rositisvoja rje5enja. - Za sada je drZavnomu sudu stiglo oko
300 kaznenih predmeta, koje je ve6 podeo ispitivati dr. Ucovi6,
drLavni tuLilac ovoga suda. Velik dio ovih predmeta, koji stoje pred
drZavnim sudom, bit 6e upu6en na rad redovitim sudovima, koji su
inade po kaznenom z4LkonunadleZni za dona5anje presude u ovirn
predmetirna. Mogu6nost ovakvog postupanja drZavnoga suda pred-
videna je i u samom zakonu o drZavnom sudu. Ovaj 6e se sud prema
tomu baviti samo s krupnijim stvarima, od kojih 6e svakako najvaZ-
nija biti Dini6eva afera u Novom Sadu. U Beograd su ved stigli novo
postavljeni suci drZavnoga suda i dri,avni tuLllac ovoga suda. Oni
su izabrani izmedu najboljih praktidnih pravnika iz svakoga poje-
dinog pravnog podrudja u zemlji.<
Kralj je 6. veljade L929. potpisao >>ukaz<<, kojim se opra5tajur
svi politidki delikti, u koliko su podinjeni do 6. sijednja L929. Tekst
o v e a m n e s t i j e g l a s i oj e o v a k o :
>Na prijedlog ministra pravde i po saslu5anju na5ega mini-
starskoga savjet&, - a na osnovu 3. dlana zakona o kraljevskoj
vlasti i vrhovnoj drZavnoj upravi, - na5li smo se pobudenim: 1) cia
dajemo i objavimo op6u amnestiju za djela iz paragrafa 91. b i 91. g,
te iz paragrafa 92.,93., 103. i 104. krividnoga zakona za kr,aljevinu
Srbiju, zatim dlanova 47., 48., 53. i 54. zakona o Stampi prije 6. ja-
iluara 7929., i za djela po zakonu o biradkim spiskovima od 30. maja,
\922., te zakona o izboru narodnih poslanika od 27. Tuna 1922. s iz-
mjenama i dopunama od 10. juna 7922., - pa bio sudski postupak
pb ovim djelima pokrenut ili' je ,, toku ili je ve6, izrelena piesuda,
a ako nije postupak pokrenut, da se ne pokrene; 2) da se putem
milosti oprosti jo5 neizvrlena kazna - odnosno ostatak ove kazne
licima, koja sq od strane gradanskih kaznenih sudova pravo-
mo6no sudena za djela, navedena pod 1).< \
Ovim su ukazom opro5tene uvrede kralja i dlanova kraljev-
skoga dvora" Po zakonu'o Stampi opra5ta se dotada5nje raspirivanje
435
Novi zakon o op6inama
mrlnje protiv drlave kao cjeline, te raspirivanje vjerske i plemen-

ske mrZnje. Nadalje se amnestira izazivanje mrZnje ili >podsticanje<
na prijezir protiv vojske ili dasnidkoga zbora, te sijanje razdota i
nepovjerenja prema vojsci ili odvra6anje od duZnosti vojnih obve-
zanika. Amnestiraju se takoder uvrede stranih drZavnih poglavara
i Nar'odne skupstine, pa uvrede sudova, vojske, javnih oblasti i jav-
nih sluZbenika.
NOVI ZAKON O OPEINAMA.

Ministar pravde dr. Milan Sr5ki6 dao je kralju. Aleksandru
6. sijednja 1929. na potpis ovaj novi zakon o op6inama i oblasnim
samoupravama: ,
1. dlan. Sve opdinske uprave u cijeloj dt/avi dana5njim se da-
nom razrje5uju.
2. dlan. u op6inama grada Beograda, zagreba i Ljubljane
postavljaju se opdinske up,rave kraljevskim ukazom na prijedlog
ministra unutra3njih djela.
3. 6lan. U ostalim op6inama postavit 6e veliki Zupani nove
op6inske uprave.
4. 61an.Sastav i nadleZnostop6inskih uprava ostaje i dalje ista,
kako je predvidena dosada5njim zakonima (uredbama i statutima)
o op6inama.
b. dlan. Isto tako 6e veliki Zupani razrije5iti duZnosti dosada5-
nje op6inske biljeZnike i postaviti nove.
6. 6lan. Vetiki 6e Zttpani po svojim oblastima postaviti kome-
sare, koji 6e nadalje voCiti sve poslove dosadaBnjih oblasnih skup-
Btina i oblasnih odbora, koji se ovim zakonom raspustaju. Blii'e
odredbe o rad,u ovih komesar a izdat 6e ministar unutra5njih djela.
7. dlan. Sve odredbe zakona, uredaba, statuta, naredenja i
pravilnika, koji su u protivnosti s ovim Zakonom, prestaju vaZiti.
8. dlan. Ovaj zakon stupa u Zivot i dobiva obaveznu snagu'
kada se obnaroduje u >SluZbenimNovinama<.
Kralj je Aleksandar 14. veljale 1929. - na prijedlog generala
Pere.Zivkovi6,a, kao predsjeCnika vlade i ministra unutra5njih djela,
- i m e n o v a o , n o v uu p r a v u g r a d a Zagreba. Za gradonadelnika
je postavtjen dr. Stjepan Srkulj, za podnadelnika dr. Juraj Vrba-
ni6, a za gradske zastupnike: dr. Adolf Mihali6, Artur Mahnik,
Aleksandar Freudenreich, Antun Horvat, BoZidar Ribi6' Bogdan
436
Vrhovni zakonodavni savjet
Mileti6, arh. Vjekoslav Heinzel, dr. Vladimir Prebeg, Vlatko Bartu-

lic, dr. David Karlovid, dr. Dragutin Toth, dr. Ivan Juri5a, Ivo Bilo-
5evi6, lvan Vere5, Ivan Per5i6, dr. Ivo Spevec, Ivan Verner, Jovo
Banjanin, Josip Krdeli6, dr. Josip Reberski, ing. Josip Surina, kano-
nik Janko Barle, dr. Josip Lochert, dr. Lujo Thaller, Ljubomir LaIi6,
dr. Mile Budak, dr. Mile Mi5kulin, arh. Martin Pilar, Milutin Mayer,,
dr. Nikola Hofer, Nikola euk, Ante Antoldid, dr. Oto Gavrandi6,
Petar Boikaj, dr. Robert Siebenschein,dr. Stjepan.Markulin, Stanko
Mladii-Kudko, dr. Svetozar Rittig, Duro Perudi6, Teodor Bo5njak,
Teodor Kantoci, Franjo Holujevi6, Franjo Hrusti6, Franjo Braun,
Ferdo Poludvornik, dr. Hugo Kohn, Sandor Aleksander i Sandor
Tabadnik:
Od prija3njih gradskih zastupnika nisu bili imenovani prava5i:
dr. Ante Paveli6, Perdec i Gtoban, zatim federalist Veseli6, od
Hrvatske seljadke stranke: Pavlini6 i Jakovac, od samostalnih de-
mokrata: Modec i dr. Frillich, od nezavisnih radnika: Krndelj, Pardo,
Smode, Pajk, Gr1eti6, Salamun i Tomani6, pa cionist Makso Bauer,
socijalist Berberovi6 i pukovnik Gavranid, kao predstavnik stanara.
VRHOVNI ZAKONODAVNI SAVJET.

'Na
prijedlog ministra pravde dra. Milana Sr5lii6a imenovani su
d l a n o v i m av r h o v n o g a zakonodavnog savjeta 17.ve-
ljade 7929. sveudili5ni profesori: dr. Albert Bazala, dr. Josip Silovid
i dr. Milorad StraZnicki iz Zagreba, dr. Dragoljub Arandelovid i
Tomo Zivanovif, iz Beo,grada,pa dr. Josip Balen iz Ljubljane, zatim
biv5i ministri: dr. Andrija Gosar iz Ljubljane, dr. Gjuro Surmin iz
Zagreba, te dr. Bogdan Markovid i dr. Ninko Peri6 iz Beograda,
onda biv5i predsjednici >>kasacije<(whovnoga suda) u Beogradu:
Mihajlo Jovanovid i Du5an Suboti6, pa lijednik i novinar dr. Milivoj
DeZman iz Zagreba, Nikola Berkovid, predsjednik trgovadke komo-
re u Sa'rajevu, Miloslav Stojadinovi6, tajnik zanatlijske komore u
Beogradu, napokon dn. Rudolf Sardelid i Stevan Sagadin, drlavni
savjetnici u Beogradu,
>Vrhovni zakonodavni savjet< pri ministarstvu pravde je sa-
vjetodavni organ predsjednika ministarskog savjeta. On zasjeda ^
u Beogradu. Kada se pokaZe potrebd, - i to na zahtjev predsjed-
nika ministarskog savjeta, - daje svoje strudno mi5ljenje o pro-
jektima zakona, te o uredbama i pravilnicima, koji su izradeni u
pojedinim resorima whovne drLavne uprave. Za predsjednika vrhov-
437
Na proljeie god, L929.
noga zakonodavnoga savjeta postavljen je Mihajlo Jovanovi6,,a za

stalnoga referenta dr. Ninko Peri6. Vrhovni je zakonodayni savjet
zapodeos radom 1. oZujka L929.
-
NA PROLJECE GODINE 1929.
U Zagrebu je 10. oZujka 1929. raspu5tena podruilnica >Orjune<<,
t. j. organizacije jugovinskih riacijonalista. To je bio konac zloglas-
nih orjuna5a, koji su pod vodstvom Berislava Andelinovi6a podinili
nebrojena nasilja hrvatskim rodoljubima. Tako je sam Berislav
Andelinovi6 28. srpnja t924. ubio hercegovadkoga Hrvata Marka
Zovka na zagrebadkoj ulici, gdje je \4. srpnja 1922. ubijen i mladi
gumbar Rudolf RoLi6,.Isti je Andelinovi6 g. L924. u rudniku Trbovlju
r-rbio2 hrvatska radnika. Orjuna5i su g. \921. ubili iz zasjede Daso-
vi6a u Otodcu, g. L922. Petrovi6a u Dubrovniku, g. 1923. Marka
Grdi6a u Sinju, a g. L927. Grgina u Ka5tel Starom. Istoga je dana
(10. olujka 1929.) ministar unutraSnjih posala Pera Zivkovii ras-
pustio takoder >>I{anao<<' t. j. hrvatsku nacijonalistidku omladinu,
kojoj su pripadali hrvatski rodoljubni mladi6i, narodito sveudili5ni
daci, te inteligentniji obrtnidki i trgovadki pomodnici. Da toboZe
pokaZe svoju pravednost, raspustio je general Zivkovi(, i >>Srnao<<,
t. j. srpsku nacijonalistidku omladinu. Ova organizacija nije u Za-
grebu imala svojih prista5a, jer je zagrebalka srpska omladina li-
stom stupila u >2Orjunu<<.
Toni S c h I e g e [, ravnatelj dionidkog dru5tva >Jugo5tampa<<,
ustrijeljen je u Zagrebu 22. oilujka L929. na veder, kada se automo-
bilom dovezao pred svoj stan. To je umorstvo pobudilo u Zagrebu
veliku senzaciju, jer se znalo, da je Schlegel bio kralju Aleksandru
>persona grata< (draga osoba). Mnogi su Hrvati drLali, da je upra-
vo on zasnovao kraljevu diktaturu, p& da je sastavio i proglas, ko-
iim .je kralj Aleksandar ovu diktaturu 6. sijednja L929. objavio
na-rodu. (Upu6eni su znali, da je taj proglas i diktatorske zakone
izradio dr. Milan Sr5kii). Op6enito se smatralo, da je Schlegla ustr:i-
jelio jedan od mladih hrVatskih rodoljuba (usta5a)" Redarstvo je
u tom pravcu povelo izvide i zatvorilo mnogo mladi6a, koji su bili i
zl'ostavljani. Ipak se tada nije ustanovilo i objavilo ime Schleglova
ubojice.
U Sofiji je 26. travnja Lg2g. sastavljena i potpisana deklara-
cija ovoga sadrZaja:
438
Na proljeie god, t929.
>Prigodom bratskoga posjeta hrvatskoga narodnoga zastup-

nika dra. Ante Paveli6a i Gustava Perdeca, gradskoga zastupnika
hrvatskoga glavnoga grada Zagreba, kod narodnog odbora mace-
donske emigrantske organizacije u Bugarskoj, bilo je s obje strane
ustanovljeno, ia su Hrvatska i Macedonija - uslijed nametnutog
im nemogu6egabeogradskoga relima - obadvije u jednakoj mjeri
prinudene uskladiti svoju zakonitu djelatnost za izvojevanje dovjed-
jeg i narodnog prava, politidke slobode i poLpune'nezavisnostiHrvat-
ske i Macedonije. Istodobno je s obje strane bilo oditovano, da 6e
one u budu6nosti naprezanjem svih svojih snaga teliti za postignu-
6em ovih ideala obaju bratskih naroda.<
Uz dra. Antu Paveli6a i Gustava Perdeca potpisali su ovu
deklaraciju dlanovi Macedonskoga narodnog odbora, i to: predsjed-
nik dr. Stanidef, potpredsjednici: L. T. Kiselindev i N. Jakimov,
tajnici: V. Iv. Vasilev, W. Doumev i N. Gabrovski, te odbornici:
M, Dimitrov, B, Antonov, Ivan Hadjov, S. Nanev i G. Kondov,
Kralj je Aleksandar 3. travnja \929. potpisao odluku, kojom
se ukidaju 4 ministarstva, i to ministarstvo vjera, narodnoga zdrai-
lja, agrarne refonne, te po5ta i brzojava. Od sada 6e u ministar-
stvu pravde biti i odjel za vjere, u ministarstvu socijalne politike
odjel za narodno zdravlje, u ministarstvu poljoprivrede odjel za
agrarnu reformu, & u ministarstvu saobra6aja odjel za po3te i brzo-
jave. (Ipak je kasnije uspostavljeno posebno ministarstvo za po3te
i brzojave, a'ukinuto je ministarstvo za izjednadenje zakona. Pod.
jedno je uvedeno jo5te ministarstvo za fiVidki odgoj naroda.)
>Avala< je 20. svibnja 1929. priop6ila ovu sluZbenu obavijest:
> > N { i n i s tua rp e n z i j ig . S v e t o z a r Pri!i6evi6 d o p u t o v a oj e
prije dva dana iz Zagreba u Beograd. Zbog protuzakonitih prestu-
paka g. Pribi6evi6a donio je upravnik varo5i Beograda odluku, ko-
jom se g. Pribi6evi6u saop6uje, da mu se mjesto slobodnoga stano-
vanja odreduje u Brusu kod Kru5evca. Pribi6evi6 je u pratnji svoje
k6eri i jednoga prijatelja svoga juder autom otputovao u spome-
nuto mjesto.<
U Brusu je Pribi6evi6 ostao interniran dulje vremena. Tamd
je obolio od upale slijepoga crijeva. Kako nije imao pri ruci vje5toga
lijednika, koji. bi ga pravodobno operirao, nastale su u Pribi6evi6e-
vcj utrobi te5ke komplikacije. Ove su za uvijek onemogu6ile potpu-
no ozdravljenje. Pribi6evi6 je dobio dozvolu, da se lijedi u inozem-
skom kupali5tu. Kad je oti5ao iz Jugoslavije, nije se vi3e niti vralao
u nju. Tako je i Svetozar Pribi6evi6 postao >jugoslavenski e m i-
gt an t<<.
439
Presuda Puni5e RaEida
Tada se u inozemstvu nalazilo ved nekoliko Hrvata. Prvi je

Hrvatsku ostavio odvjetnik dr. Ante P a v e I i 6, koji je 17. sijed-
nja 7929. oti5ao iz Zagreba, te je kod Su5aka pre3ao preko mosta
u rtaliju. U inozemstvo se zaklonio i kapetan Gustav perdec.
Hrvatsku su u kolovozu9.7929. ostavili-dr.Juraj Krn j evi6 i ing.
August K o 5 u t i 6, prvaci Hrvatske seljadke stranke. Krnjevif se
nastanio u Zenevi; gdje je o hrvatskoj politici izvje5tavao strane po-
litidare i novinare. On je tamo u istom cilju izdavao dasopis >>Croa-
tia<<,koji je uz hrvatske dlanke donosio i njihove prijevode na nje-
madkom, engleskom i francuskom jeziku. Kq3uti6 je pak ve6inom
boravio u Bedu, odakle se spremao ria pohod u Ameriku, da agitira
medu tamo5njim Hrvatima.
PRESUDA PUNISE RAEIEA.

u prvom odjeljenju Prvostepenoga suda za grad.Beograd za-
podela je 27. svibnja 1929. javna rasprava protiv Puni5e Radiia kao
glavnoga krivca, a Dragutina Jovanovida (zvanog >Vojvoda Lune< )
i rome Popovida kao sukrivac a za zlolin, koji je 20. lipnja 1g28.
izvr5en u Narodnoj skup5tini. Raspravi je prisustvovalo 30 irovi-
nara i 25 branitelja. Preslu5ani su brojni narodni zastupnici, koji su
20. lipnja 1928. bili svjedoci spomenutoga zlolina. Rasprava se usli-
jed toga otegnula skoro dva tjedna, pa je dovrSena istom T.lipnja
1929. Tada je predsjednik suda Milutin Petrovi6 proglasio presudu,
kojom se Tomo Popovi6 i Dragutin Jovanovi6 rje5avaju krivnje,
dok je Puni3a Radi6 kriv >za djelo ubijstva i poku5aja ubijstva bez
predumi5ljanja.< Njegova je osuda glasila ovako: >>Naosnovi svega
izloienoga u ime Njeg.'vel. kralja Aleksandra presudujemo, da se
optuZeni Puni3a Radi6 kazni, i to za prvo djelo - poku5aj ubijstva
dra Pernat& - sa 6 mjeseci zatv,ora, pretvorivo u 4 mjeseca robije;
za drugo djelo - ubijstvo dra Dure Basarideka - sa 20 godina
robije; za tre6,e djelo - pokusaj ubijstva rvana Grande - s b go-
dina robije; za Eetvrto djelo - ubijstvo Stjepana Radil,a - s 1b
godina robije; a za peto djelo - ubijstvo Pavla Radi6a - sa z0
godina robije. No kako ove kazne li3enja slobode prelaze zakonski
maksimum, to mu se kazna ima svesti na 20 godina robije. u to
mu se uradunava 347 dana pretrpljenoga zatvora, Sto - pretvoreno
u robiju - iznosi 7 mjeseci i_15 dana.<<
ova je presuda razoilarala mnoge, koji su odekivali, da de pu-
ni5a Radi6 biti osuden na kazan smrti, jer je ubio tri, a ranio je dva
440
Kralj se g. L929. spremao u Zagreb
narodna zastupnika, i joi k tomu u Narodnoj skup5tini. Puni5a je i

protiv takve kar-ni prizvao na apelacijoni sud u Beogradu. Taj sud
1e 21. listopada 7929. prija5nju presudu ublaZio, te je Puni5u osudio
na L2+8+8+2 godine i 4 mjeseca robije. Tako je Puni5a mjesto
60 godina i 4 mjeseca dobio 33 godine i 4 mjeseca. Stvarno je kai,-
njen s 20 godina robije, jer je to bio maksimum.
Hrvatski su rodoljubi ovu osudu prispodabljali s osudom suda
za zaltitu drlave, koji je hrvatskoga omladinca Marka OZani6,a
25. rtjna 1929. osudio na 15 godina robije zato, Sto je u Zagqebu
24. prosinca 1928. iz revolvera u kavani >>Corso<<ranio beogradskoga
Spijuna Alfreda Grauera. Kako je OZanid na sudbenu raspravu rlo-
Sao sa znakom >>Hanao<< na kaputu,.osudi3e ga okrutni suci jo5 na
3 mjeseca zatv'ora zbog noSenja toga znaka.
KRALJ SE G. 1929. SPREMAO U ZAGREB.

Zagrebadki je gradonadelnik dr. Stjepan Srkul j u sjednici
gradskoga zastupstva 23. svibnja 1929. proditao ovu izjavu:
>Gospodo zastupnici! Kako saznajem, imat 6emo u najsko-
rije vrijeme sre6u, da u na3em prijestolnom.slobodnom i kr. glavnom
gradu Zagrebu pozfuavimo Njegovo Veliianstvo kralja Aleksandra
I. Prema dispozicijamaboravit 6e Nj. V. na dvoru u Bre zovici,
pa 6e gradanstvo grada Zagreba, toga kulturnog i politidkog sre-
diSta hrvatskog naroda, imati sretnu priliku, da nosiocu krune iz-
razi svoju vjernost i odanost, da prikaZe svoje te5ke prilike i pod-
rrese ilalbe, koje ga ti5te, pa da iskreno izloli svoje molbe i nade,
koje postavlja u vladavinu. Njeg. Velidanstva.
Blagopokojni Stjepan Radi6, voda hrvatskog naroda, na
samrtnoj postelji, u odekivanju sudbonosnih dogadaja, dao je
lozinku: Kralj i narod. Kada su uzdrmane sve nade u parlamentarno
rjeBenje na5ih opravdanih zahtjeva, ostalo nam je jedino uzdanje u
mudrost i mo6 Njeg. Velidanstva.
r zaista je kralj svojom suverenom odlukom od 6. sijednja svu
drZavnu vlast preuzeo u svoje ruke, te je ukinuo Vidovdanski ustay,
koji smo mi Hrvati od podetka smatrali smetnjom za unutrainje
uredenje na5e narodne drilave i zaprekom, da se udovolji praved-
nim zahtjevima hrvatskog naroda, koji je u ovu drZavu stupio kao
ravnopravan faktor. s bradom Srbima i Slovencima. U istom s€ je
manifestu Njeg. Vel. obratilo na narod i pozvalo ga na suradnju
u velikom djelu ozdravljenja na5ih drZavnih prilika. Golem je to
44r
Kralj se g. t929. spremao u Zagreb
zadatak i velika odgovornost pred povije5du, jer o tome zavisi sva

na5a budu6nost. /
I ffii, gospodo zastupnici,' potaknuti iskrenim rodoljubljem i
ljubavlju prema na5oj narodnoj drZavi, - u3li smo u ovo samo-
upravno tijelo, da se odazovemo apelu Njeg. Velidanstva, pa d-a,
rade6i na'polju komunalne politike grada Zagreba, pridonesemo svoj
dio za sredenje te5kih prilika ditave cjeline.'
Gospodo! Koliko se u ovom te5kom poslu od svih na to pozva-
nih faktora fiaLi mudrosti i poZrtvovnosti, toliko se i od naroda
traLi vjere i povjerenja. Svi mi Zelimo, da se taj posao svr5i sretno
i brzo. AIi je prirodni tedaj ljudskoga Zivota, da mudni zadatei i ko-
nadni uspjesi zahtijevaju od pojedinaca i od ditavog naroda puno
Lrtava i ustrpljenja.
Predstavnici hrvatskog naroda jasno su nakon dogadaja od
2A. fipnja razloLiln svoje politidko stajali5te, koje izrazuje nepoko-
lebivu vjefnost kraljevskom domu, a traLi ispunjenje i udovoljenje
zahtjeva hrvatskog naroda u sklopu drZave SHS.
Ovo ujedinjenje na5ih zemalja i naroda u jednu drZavnu cje-
linu zavjetna je misao najsvjetlijih hrvatskih i srpskih duhova. To
je jedino priyodno osiguranje na5e rase u te5koj borbi za svoj poli-
t i d k i o p s t a n a k .I n i t k o ni je ovla5ten, da u van jskom
svijetu iznaSa tohoL,nje politidke teL,nje hrvat-
skog naroda, koje su u oditoj oprecis ovim njegovimpolitid-
kim interesima, pa se svaka takova ilegalna akcija pojedinaca mora
najoStrije osuditi.
Ova dri,avna zajednicaje nacijonalna drLava i hryatskog
rraroda svojim geografskim poloZajem,' rasnim karakterom i dita-
vom du5evnom predajom. Brane6i nju, branimo svoje narodno tlo,
svoju domovinu i budu6nost hrvatskog naroda.
Istina: ovo drlavno uredenje jo5 nije provedeno. Ali mi vje-
rujemo u sredu i mudrost Njeg. Vel. kralja Aleksandra I. Vjeru-
jemo, da kako je vanjski ujedinio narod Srba, Hrvata i Slovenaca,
tako 6e i svoj din od 6. sijednja okruhiti velikim djelom sretnog
unutraBnjeg uredenja drZavnih prilika, koje 6e odgovarati stoljetnim
' nacijonalnim historijskim teZnjama hrvatskog naroda.
Takovo 6e djelo u povijesti mlade na3e kraljevine osigurati
NjeS. Velidanstvu slavu velikih narodnih vladara kralja Tomislava
i cara Du5ana Silnog. U toj nadi pozdravljamo dolazak Njeg. Veli-
danstva u Zagreb kao dobar predznak bolje bududnosti poklicima:
Da Bog Zivi Njeg. Velid. kralja Aleksandra f.<<
442
Politidka parnica protiv dra Zani(,a
Ipak nije clo5lo do kraljevog boravka u d.vorcu Brezovici kod

Zagreba. eim su naime hrvatski usta5e u Zagrebu proditali u novi-
nama govor dra Srkulja, odmah su poduzeli potrebite korake, da
kraljevu namjeru osujete. Pomoiu paklenih strojeva o5tetili su mo-
stove na cesti prema Brezovici. To je kralja Aleksandra tako upla-
Silo, da je odustao od namjeravanog puta u Brezovicu i u Zagreb.
POLITIEKA PARNICA PROTIV DRA ZANIEA.

IJ Zagrebu je 9. lipnja Lgzg. odr?ana skup5tina odvjetnidke
komore, kojoj su prisustvovala 262 odvjetnika iz Hrvatske i Slavo-
nije. Predsjednik dr. Robert Siebenscheinje predloLio, da skup5tina
po*alje kralju Aleksandru brzolavni pozlrav. (Takav je pozdrav
beogradska vlada u doba diktature traLila i odekivala od svih dru-
Stava i ustanova).
Mnogi su prisutni odvjetnici odobr:avali prijedlog dra Sieben-
scheina.Dok je jo5 trajalo njihovo klicanje, ustade dr. MilovanZant6,,
biv5i narodni zastupnik >Hrvatskoga BlokaU obidno politidko vrijeme ovaj bi prijedlog pro5ao bez pri-
mjedbe i bez upadice kao izraLaj lojalnosti, pa ni ja ne bih imao
povoda, da uzmem rijed. Medutim ovakovi prijedlozi dobivaju po-
litidku vaZnost uslijed izjava i govora, kojima je uveden dana5nji
politidki sustav. Tomu se naime daje politidka vaZnost u javnomu
mi3ljenju i u novinstvu. T zato ja, gospodo odvjetnici, predlaZem, da
ostanemo na terenu na5ih staJe5kih poslova, t. j. na dnevnom rerlu,
Sto nam ga za dana5nju skup5tinu odreduje zakon i poziv, kojim je
skup5tina sazvana, pa da ne zalazimo na politidko polje. Ako Vi,
gospodo odvjetnici, drukdije mislite i zakljudite, onda stavljam for-
malan prijedlog, da se ovoj predloZenoj brzojavci doda apel na kra-
lja, da se narodu vrate gradanska prava.(<
Dok je dr. Zani6, govorio, ninogi su odvjetnici vikali, radi dega
neki nisu znali, Sto li on predlahe. ?ato je dr. Zani6, ponovno ustao
i rekao: >Predlahem,da se brzojavci doda, da se kralj zamoli, neka
narodu dade gradanska prava.<< Siebenschein je pozvao prisutne
odvjetnike, neka ustanu oni, koji su za prijedlog dra Zani6a. Ustalo
je samo nekoliko odvjetnika.
,eim je dr. Janko Bedekovil, doznao za ovu upadicu na skup-
Stini odvjetnidke komore, odmah je dao dra Zani6,a predvesti na za-
443
Politilka parnica protiv dra Zanl1a
grebadko redarstveno ravnateljstvo. Tu je clr. Zanr6,opetovao rijedi,

Sto ih je izrekao na spomenutoj skup5tini.
Sutradan (10. tipnja) sasluSan je dr. Zani6 pred istraZnim
sucem sudbenoga stola u Zagrebu, gdje je u cijelosti potvrdio na-
vode, kako ih je zabrljeLilo zagrebadko 'ravnateljstvo. ZapItan, za5to
je govorio na skup5tini odvjetnidke komore, odgovorio je dr. Zani6
ovako:. Tza 6. sijeinja L929. prikazuju novine brzojavke lojalnosti
>>kaoneko narodito odobravanje dana5njega politidkoga sustava.<<
Takve dakle brzojavke imaju stanovitu politidku tendenciju. Kako
pak odvjetnidka komora nije pozvana, da se bavi politikom, predlo-
Lio je dr. Zanii, da ostane na polju stale5koga rada.
DrZavni je odvjetnik u prijedlogu dra Zanila na5ao zlodin, koji
je predviden u 3. dlanu Zakona o za5titi javne bezbednosti i poretka
u drZavi.' Nato je dr. Zani6 odveden u Beograd i stavljen u istraZni
zatvor beogradskoga prvostepenoga suda. DrZavni je tuZilac Ucovi6
podigao optuinicu, tO je 27.Iipnja 1929. protiv dra Zani6a povedena
javna rasprava pred DrZavnim sudom za za{titu drZave. Sudu je
predsjedao dr. Suboti6, a sudski su kolegij dinili: dr. Mirko Ko56ec,
dr. Radojlovi6, dr. Arneri, dr. Jankovi6, Vukajlovid i dr. Dubokovid.
Zanimiv je govor, kojim Ucovid dokazuje >zlodin< dra Zani6,a:
>Krivnjb dra Zani6a jeste po 331. dlanu dopunjenog i pro5i-
renog Zakona o za5titi javne sigurnosti. Taj dlan predvida kao ka1-
njiva ona djela, koja se dine u cilju, da se ne samo silom ved i m i-
I o m promijeni dana3nje drilavno uredenje. fma u tome zakonu dla-
nova, koji govore o nasilnim promjenama drZavnog uredenja, pa ona
predvidaju ve6u kaznu. Ali je kaZ,njiva i promjena milom. Nije uop6e
dozvoljbno diniti apele i.molbe u cilju promjene sadaBnjega stanja.
Kada bi to bilo dozvoljeno, onda bi politidari mogli i6i od sela do
sela, da mole narod, neka pravi peticije, da se promijeni sada5nje
stanje. Prema tomu je jasno, da nije dozvoljena nikakova wsta agl-
tacije u cilju promjene reZima, kako je to dr. Zani6 udinio svojim
istupom . Zani6, je u principu bio protiv brzojavnoga pozdrava
kralju, ali nije mogao to kazati,'pa je zato trailio, da se povrate
gradanska prava. On je to udinio u cilju agitacijo da se tako mani-
sestira raspoloZenje protiv susthva vladavine. Kralj je nosioc cijele
vlasti. Napadajudi dakle rei,im, dr. Zani6 je napao sanioga kralja;
jer danaSnji.reZim,- to je klalj.<
Poslije drZavnoga tu1ioca govorio je zagrebadki odvjetnik dr.
Ivo P o I i t e o. On je mirno govorio ditav sat, brane6i dra Zani6,a.
Mnogi prisutni odvjetnici destitahu dru Politeu. Tza toga je govorio
:
444
Dr. A. Pavelid osuden na smrt
dr. Zivko B er ti6,, .odvjetpik iz Zemrtna. On je dokazivao, kako

ova optuZba nosi biljege pristranosti i neobjektivnosti. >DrZavni je
tlrZilac podigao optuZbu samo protiv dra Zani6,a, premda su isti
delikt podinili svi odvjetnici, koji su glasovali za Zanitev prijedlog.
Dr?avni se tuZitelj odito bojao velike galame, koja bi nastala, kad
bi radi incidenta na skup3tini odvjetnidke komore progonio deset
ljudi.<
JoFte su govorila dva Zani1,evabranitelja: dr. Sekula Drljevi6
iz Zemuna i Slavko Dukanac iz Beograda. Nato se sud povukao na
vije6anje, koje je potrajalo ditav sat. Po prijedlogu drZavnoga tu-
Lioca bio bi Zani6,ev >>zlodin<kaZnjiv robijom do 5 godina, kako to
predvida 3. dlan Zakona o za5titi javne bezbednosti i poretka u drilavi.
Predsjednik senata dr. Suboti6 proditao je u 8 sati na veder
osudu, kojom se dr. Milovan Zani6,progla5ujd krivim, da je podinio
kaZnjivo djelo iz 3. dlana Zakona o za5titi javne sigurnosti. Sud ga
zato osuduje na 6 mjeseci zatvora, uradunaju6i mu samo 3 dana
istraZnoga zatvora. U obrazloLenju osude kaile se,.da je sud stekao
uvjerenje, da je dr. Zani6 bio na skupStini odvjetnidke komore 9.
lipnja protiv oda5iljanja brzojavnog pozdrava kralju Alelisbndru.
Sam je pak dr. Zani6, na toj sudbenoj raspravi priznao, da je pod
>gradanskim pravima< u svojemu prijedlogu razumijevao i poli-
t i d k a prava. Nakon toga je dr. Zant6,odveden u zatvor beograd-
skoga okruZnoga suda.
DR. ANTE PAVELIE OSUDEN NA SMRT.

Pred DrrZ,av,nirmsudonrr z'a zaELItu drZave u Beogr,adu zapodela
je 11. sr'pu:,ja1929. javna rasprava rprotiv odvjetnika dra Anrte Pa-
velida i novinara (kapeta,na) Gustava Perdeca. Su'dbeni su sena
dfuxitii dr. Ogorelica, A,rneri, Vukajkovi6, Dubokovi6, I{oBdec i Traj-
kovi6. OptuZbu, je zastu,pao drZavni t'uZitelj dr. Ucovi6, a za bnani-
telja o'dsutnih okr'ivljenika bio je >>exoffo<< odreden dr. Rinaldo
duli6.
Ucovi,6 je rproditao orprtuZnicu,u ko,jo,j se kaZe: 1) da su dr.
Paveli6 i Gustav Perdec izbjegl'i iz Jugoslavije, diji su gradani, te
zu stupili u vezu 's origsJr,izacijromnacijonalnotg rnakedonskog komi-
teta u B'ugarskol, za koju su 19. travnja t929. jawro manifestir,alii
u Vidinu i u Sofiji, ,pa da s'u 20. tnavn ja 1929. u So,f,iji utvrdili jednu
zajedniiku feprals,,siju, d,innesu se rstavili u vezu s in,ozemnim dru-
Etvbrn u cilju davanja p'ormo6i radi pripreme za ,reviz,iju i nasilnru
445
Dr. A. Pavelii osuden na smrt
p'romjeinu p,olitid,koga stanja u ovoj zernlji, a i pqnogli su to dru-

Stvo ,o,be6ano,m suradnjorn, ptr€1mdaim je b'ilo po,znato, da isto dru-
Stvo rad,i pnotiv uredenja pore,tka u na5oj drZavi ; 2) da su u. mjesecu
trar,mju g. 1929. odrZali govore i novinarima dali sastavke, pisane
za gore navede,no vr5enje proipagande, dime su nasto,jali kod drugih
stvoniti >ubedenje<<,da se Hrvatsrka - kaio sastavni ilio knaljevine
Srba, Hrvata i S,lovenaca - n,asilno iz teritorija izdvoji i da Fostane
samrorstalno,m. drZavorm. Svoj'im govorima, koje su odrZali 19. tnavnja
sa balkona Union-Pala.ce i 20. travnja na ban,kotu, p'rinedenom od
strane lr:xgijr6n2lno,gmake'domis,ko'g kiorniteta, te s izjavom, danorn
novinarifr:rtaza 5tamip,u,utvrrdivali su (dr. Pave,li6 i Perdec) rnake-
Conske emigrante preko Stampe i drrukdije u njihovofn raspoloZenju,
da ,se i Maked,o,nija - kao sasiiavni dio na5e drLave - i,ma nasilno
iz'dvo,jiti iz d:ri,avne cjelirne i spojiti s d,mgom drZavonn.
DrZavnri je tuZitelj ovu svoju o,ptuZn,icuobnazlodio ovako: Dr.
Ante Paveli6 je sirediinoiln travnja g. 1929. do5ao u Bed, gdje se
za'drLaoi sast;aosa Gustavom Perdecom, koj,i je u pro,sincu g. !928.
nestao iz Za:gneba,Oboj:ica su 17. rtravnja nap,u,stiliBed, a 19. tra;vurja
stirgli su u bugar'ski grad Vidin, gdje is,ur& stanici bili d,oieilramii
pozdrav'ljen'i o'd maked,omsk,ihernigranata. Sofijske siu novine naja-
vile njiliov do,lazak u So,fiju, kao i to, da 6e Paveli6 i Periec biti
go,sti makedonskoga nacijonalnoga kormiteta, ko;'i je plalratirna oba-
vijestio makedon,sku criganizaciju, pozvav',Siju, da udestvuje kod
doderkau So,fijri.Na ve,dersu irstoga dana s,tigli u Sofiju, gdje su bili
d,odekani'od velikoga broja Makedonaca, a.ytorAravljeni od dra Sta-
ni5eva, predsjednika makedorns,kogakomiteta. prvi je na taj pozdrav
odgovo,rio dr. Ante Paveli6, a drugi Gus,tav periec. o torl je 20.
bravnja izvije,sti,o oirga;n makedonske emigraeije >Makedomriia<,a
srporlehute je govo,re 30. travnja pre,nio li'st >Slob,odail,i Srnrt<, organ
>>fIMRO< (Ujedi'njene m,akedonske revolucijonarne organwac,ije).
Izvje5taj o govorima dra Pavel,i,6ai Perdeca don,ioje i so,fijski dnevni,k
>>Zora<< od 20. travnja.
Braniteli dr. Rinaldo duli6 istide, da se eije,la o,ptuZnicatemelji
jedino na izjavo,In,t.i gov,orirma,,koji su do,nesenri
u so,fijskog Starnp,i.
Na osrrlovu pak toga ne mioZe :se ,suditi. Nema nikakova pniznanja
optuZernih.Zat'o traki, da dir. Paveli6 ,i Perdec budu rije5eni od op-
tuZbe.
DrZavni je sud za za$trtu drZave ;stvo,rio zaklj,udak, da se ra-
sprava pro,tiv dra Ante Paveli6a i Gus,tava Perdeca odgada do t7.
446
Apel dra A. Pavelida na Savez naroda
travnja t929., jer se radi navod,a orptuZnri,ceirmajru presluFati dva

svjedo,ka, koji Z,ivu u So'fij'i, a naSi su drZavljani.
Beogradski je >>sudza za{tittt drZave<<1-7. srpnja 1929. pro-
glas'ioov:uosud,ut>>rDrr. Paveli6 Ante kriv je, Sto je - stigavli
1g. travnja na s,ofijsku ,stanicu - p'red mno,Stvorn svijeta, narodito
pred ,nacijonalnirn burgarskim komite,toilil, odriao govor' koji se na-
vodi u orpt,uznici;$to je s b'alkoma >Hotel Palace<<pred mno$tvom
svije,ta pod,sticao Bugare p'rrort,iv'na5e drZave; a zaftim 5to je na
banketu, prir,edenom ,od stra'ne nacijonaln'oga k,om.iteta, - go-
vorio 'protiv ,interes,ana5e drZave i Sbo je podsrtica,oro medusobnu
borb,u. I,sbo tako je kir"iv, Sto je s nacijornalni,m kom,itetiorn u B,ugar'-
skoj primio p.ozratu deklaraciju, koja ide direk,tno pnofuiv interesa
kraljevine S;rba, Hrvata'i, Slovenaea. Dr. Ante Pavelid kriv je i zato,
5to je - daju6i izjave strani'm novinanima - govorio pro,tiv dfrav-
nog uredenja. Na posljetku kriv je, ,Sto je stvarao raspo'IoZenjeza
pleme,nsku rmr'Znju. Na osnovlr svega toga kaZrn,javase po dlanu I.
todkama 1. i 5. zak'ona o zaititi drLave, - kao i za djela dlana 4.
i 5. d,op'uneiistog'azak'ona- na kaza,n smrti<.
To bijaie 'p,rva smrtna orsuda, koja je 'nad jedndra h'rvatskrim
r'ocloljuborm i,zredet1g,za vrije,me beogra,dske dirk,tature. Za'to je ta
osud& imala ogrornran ut,isak i odjek u ciji:lo,m hrvatskom na,rodu"
Svi su hrvatski rodo'ljrubi u toj ,smrtno'j orsudi gledali rnajve6e pr,i-
znanje, 5t,o g,a pravi hrvatsrki borac moin dob'i;ti od feogra'dske
vlade. MoZe ,s€ ,r€6i, da ,Su od s,ada nebrojena hrvatska ,srca ,kucal'a
zaP oglavnika dra Antu Paveli'6a.T,oni, rk,ojisu gtave,6od pri3'e
poznavali, i oni, koji su istom sada prvi put, za njega duli, - svi su
od sa,da drhtal,i za njegov Zivot. Svaki je pravi h,rvatski rodoljub
iskren,o Zelio, da dr. Ante Pave,li6 u stranom. svijetu tzmak,ne
r.trbojica,ma,koje 6e za njim po,slati beogradska diktatura. Svi su
Hrvati,od srca Zeljeli, da dr.. Ante Pavelid u tudini poradri za
obnovu hrvats'ke d,rLave, kad se u tome cilju ne moZe niSta poluditi
u Jugos,laviji.
APEL DRA PAVELIEA NA SAVEZ NARODA.

U Zenevi je dr. Ante Pavelid 1. rujna 1929. uputio Savezu
naroda sv,oju rnolb,u ovoga sadrZaja:
Zastupnici h,rvatsko'g narroda ve6 se nekoli,k,o'put,a obratiSe na
Savez naroda, da izv,ijeste o poloZaju, u ko,ji su Hrvati dospjeli usli-
jerl',svoje'ga drLavnoga zajedniB,tvasa Srbijom.
447
Apel dra A. Paveliia na Savez narodh"
Hrvatski je na,nod ru prro5lom desettje6u kod $/eukq),nih pro-

vedenrih izb'ona - a otpetovano takoder krod d,rru,gihpurigoda -. ne-
dvojbeno dao inaza, da ;s€ fle od,ride svojcga prava na sarnoodre-
denje, pa da je nepromjenlj;iva njegova volja za duvanje svoje dr-
havne i nar.odhe individualnrostri u okviru ,medunarodno ,utvrdenih
gra,niCa.
Za ovo 'pravo samoo'd'redenja hrvatski se na,rod netrl:r'el<idno
borio miroljub,ivim i zakonitirm sre'drstvirna. Pri to,rn je izbjegavao
oru%ane,sukobe, jer je stalno hio duboko uvje,ren, da je min najvede
dobr,o iraro,da, pa da 6e,kulturmi'nanrodi, koji su udruZeni u Savezru
naro,da, omogu6it'i hrvatskomu narodu po,sti6i svoje piravo na sarno-
odredenje, koje pravo mu se nikada ne m,eZe oduzeti, te koje nnu
- nije bilo osporeno ni od kojega drugoga naroda, nego samo od srpBke
vlade.
I(raljeviura S'r.bija, koja je bila osnovana u ime medunar,odne
solidannosti, uzajamnosti i prava namo,da,najprije je godine 1918.
kraljevi'ni Crnoj Gor,i o,nemogu6ila slobodan ulaz u drZavnu zaje-
driicu, jer je ponli5tila crn,ogorsku nezavisnost, koja jo6 ni danas nije
pravno prestala podtoiati nijednim medumarodnim u,govioro,rn.
Isto tako je kr,atjevina-srbija takoder H'rvatskoji i hrvatsko,mu
narol-u onemogu6ila, da stvarno izvr5e svoje pravo na samoodrede-
nje, jer je Srbija bez pitanja hrvafiskog nar,oda - i 'profuiv njegove
jasno tzraLwte volje - njem'u is ornLanwn rsilorn name,tn,ula svojnr
dinastiju i svoju hegernoniju, rpa od o'n'das H,rvatrsk,ompostupa kao
s osvoje,no'm neprijateljskom zemiljo,m
IJ znak rprosvjeda nije hrvatsko narodno zastu,pstvo sudjelo-
vatro kod zakonodar'rne djelatno'sti beogra&sk,og rparlamemta, a to tinn
marnje, Sto taj parlamenat ,rdje prroistekao w rbilo koje kon:stituante,
u kojol' bi postao pomodu Elrvata, pa zaft.oile ilrr,oZe,predi,t,avljat{i
zakonodarrni autoritet za htltatski na;rod. ,
Da se sprijedi oruiZani suko,b izmedu Hrvatske i Srb,ije, udinilo
je h,rv;atsko narro'dno zasttlpstvo konadnro ip;ak jod posljednji poku-
5aj, da hrvatsko prtanje rije5i rnirrni,rn putem, pa jg orl godine L924.
- lrz ipravflr,u,ogradu - su'djelovaJo u parlamentail'nonr radju beo-
gtradske na,rodne sk,up5tine.
Ali 20. lirpnja 7928. bijaFe postrijelj'ano revolverskim, hitcima
jednoga s'rpskorgazaisturpnikavladrimestra,nike, - ,i to p,o hijelom dannr
u plena,rnoj sjednici beogrraddko'gparlamenta, ,- po dorbropripnavlje-
noj osnovi pet hrvatskih narodnih zasturpnika, ,medu nji,ma takoder
448
Apel dra A. Pavelid,a na Savez naroda
Stjepan Radi6, pred,sjednik hnratrskoga narodnrorgazasitu'pstva i voda

hrvatsk,og na,roda, koji je nato 8. kolovoz'a 1928. podlegao svojim
tarno zadobivenrim ranarna.
To um,orstvo narodnoga vode i drugih pred,stavlrika h::vatskog
narroda u beogradskoj skup5tini - jedan d,ogadaj, koji je os,amljeur
u povijesti parlamenbartzm'a, - udini,o je za uvijek nemogudim billo
kaJ<av drZavoprarrni zajednidki Zivot Hrvatske sa Snbijom, kako je
tomu izraza dalo hnratsko narodno zastupstvo svojim zakljudkorn
od 1. kolovoza 1928., kad je oditovalo, da su za nrvije[< izumrla duv-
stva lJ.r.rafia za postoje6i drZavni p,oredak.
Da se uzdrZi mrir i da se sprijedi velik ,ur,starnak,koji, je sko,ro
bio buknuo radri uriorstva Hrrrata u Na^rodnoj skupBtini, hwatsko
je na,rodno zastupstvo tada takoder oditovalo, da je nernorgpde pre-
gova^ranje s parlarnerrtarrrim zastupnic'irna Srbije, pa da se o budu-
6em uredenju hryatske dri"ave moi,e pregovarati isktjudivo samo s
kraljem Srbije, i to tim viSe, Sto se upravo pod njegovim vladla,lrjern
s oruZa,nom silom. podt'Zaje tr\emour,ija Srbije nad H,ry,atskom.
No upravo to, Bto su Hrvati i cijeli svijet, oiekivali, - da 6e
naime sada kralj Srbije sklopitri miroljurbiv sporazurn sa zastuprstvom
hrvatrskog naroda, k,ako bi se medu narodima uzdrLao mrir u torn
izloherwm dijehr Europe, - to se nije dogod.ilo.
Iftatj je dapade prekrSio svoje - 1. trmosinca 1918. predsrtav-
nicim.a zagrcbalko,ga >Nanodinog vijeda<< zadaato - obe6anje,'da inltt
uvijek vladati ustarrno, pa je sebe 6. sijednja 7929. proglasio a.pso-
lutnirn monarhom. (samovladarean). Kralj je imenovao vladu, koja
se najve6im dijelo,m sasrtoji ,od do,sada5urj'ihsrpskih poLitidara, pa
irn je pod,ijelio diktatonsku snagiu, da uzmognu bezobzimroun silorn
suabitri volju hrqatskog na,rroda,J<,akobi hegemoildj'u Srbije nad Hr-
vatskom r,a wijek orno'gudi,li, te kak'o bi omda orru hegemoniju pro-
tegnuli na cijeli Ba.trka^n.
Ova je apsolutistidka vlada zastrupnike hrvatskog naroda sta-
vila pod policajrd nadzor, pa ih je rinte,rrrirala, a weukupne potritidke
ongaauzacije u Hnratskoj rasp,u,stila.
Ilrv'atski je na"nod za 1300 godiHnjeg opstanka svojega vla-
. stitoga drZa:rmoga Zivota istekao toliko politidke znelosti, ,a u mno-
gim je dugogodi3njim borbama svake Wsti toliko razvio svoju po-
litidku samosvrijest, da 6e se - makar uz najve6e brfrve - uspje5no
supnotstavi'ti ovoj njemu nametnuiboj pod,lo,Znosti.
Hrvafska na muEiliEtu29
44g
Apel dra A. ,Paveli4a na Savez naroda
Pnemda I{rvati po $rojoj srtoljefumj tnadiciji poznaju sarno bor..

bu sa zaikouritim s,redstvima, iirparkne 6e ,oni u darsru,kada ilm se ta
sredstva oduznu, uz'mail<,rrutitakoder pred druginn sned,stvinea, jer
se sada radi o njihovqm ,rra^modnorn 'opstanhu i sl,o'bodi.
Ovih se drugih 'bonbenih sredstava n€ mo,Ze hryatski na^nod,u
burdru6nosti ,odre6i, ri to tim. manje, 50o su L z& osarn rnjesednroga
arpsohrtistidkoga g'o{prefls,tva srrpskoga kralja nad Ilrvatskom - mi-
roljubivi gnadarri bili u xnasarna zatvara^ni i mudeni, a njihov je po-
sjed bio zarp,Iijenjen ri opljadkan. Vjera se ne po,Ktuje, te se uvijek
opotuje, da sluZbenri rorgarf jarnro i hr;zJr.a&ljeno ub,ijaju. Sukrivci
urnorstva u prijaFnjoj Na,rodnoj skurpBtini hodaj,u okolo slobodni,
a izvr5itelj atentata dobio je samo formalnu kaznu li5enja slobode.
Tedajem ,posljednjih mjeseoi ,uvedienesu u.'Iftruatskoj nretode,
koje zu do sa.da bile upotrebljavane samo u Macedoildji protiv ma-
cedonsko,g namoda, koj,i isto ta,ko porotiv svo,je volje daxndpod krwa-
vom hegemionij'orn Srbije.
Poslije svega toga hrvatski je na,rod d,o'Saodo kona6+og osvje-
dodenja, da srpsld kralj nema namjene potraZiti proKteno i. pravedno
rjeBenje za odnoBaj izmedu Hrv,atske i Srbije, dirne bi posluZi'o stvani
mira.
Li5en svoje slobode i svoje tisudgodi5nje drZa;rmosti, u sv,ojroj
iivahmoj osjettjivosti dubok,o povrijecle,n h,rvatski narod nikak,o ne
6e uznrraknutri pred krvavinn nasilnim gospodrstvom. jedne fiude vlade,
nego sorrlo otklanja pred cijelim svijetonr odrgovorn:r'os;t, ako u bu-
du6nosti nastauru te5ki sukobi, kojii mro'raju nasttrpiti, orstane lri bez
posljed"ica jednodudno i netrromjenljivo zahtijevmie, da ob,oruZ,ana
snaga knaljevine Srbije isrpnazni hwatske zemlje, karko bi Hrvati'
opet mogli u minm ured,iti svoju drZa;vu, pa kako bi rnogli u zajedni-
6k,cnn rard,u s kulturnim narodima uzeti djelotvorni udio za osigu-
ranje vjednoga m,ira.
Kralj je kao rsaimovlardarfurte,lrrirao i konfinirao hrvatske na-
nodne zastuprike, dim.e se podao nad,i, da tako ne 6e rno6i glas hwa,t-
skog rr*aroda doc,i pred ovaj visoki fomm naxdnog ,Fomirenja' puted
koji i sada d,olaze sanno beogradski detegati, koji neuraju nikakove
pu,r:r,onnociod hrvat,sko,g narroda, te koji za prlavo ne [no'gu zasttupati
niti Srhij,u.
Taj krik iz anfide i poziv n"a opome{r'u hrvatskog naroda dolaz,i
do wrah"ja ovim pismenim ,putem, a sastalvrio ga je i po'dnrio'ina'
brani nanodni zastupn'ik i od c'ijeloga hruatskog nar'oda oprunolnrr-
6eni izaslanik kao jedini, koji se sada nalazi izv'an dosega fizidke
450
-banovina
Dioba drilave na 9
srile b,,eogradskog a:utokrata, te koji time isp'unjava ne sailrlro,svojru

duZm,orstrprema vlastitonn naffodu, nego suviSe zast'upa tako'der inte.
rese op,6ega rnira.
U Zenevi, dne 1. rujna 1929. Dr. Ante Paveli6, s. r., zastutr)rxik
hnratskroga glavnoga grarda T.,;agreba<<.
DIOBA DRZAVE NA 9 BANOVINA.

Na kraljevskoun je dvornr u Beorgradiu bilo 3. lisfiopada t929.
veoma Zivahno. Red,omice su kraljru 'u atadijenciju dotrazili: ministar
predsjednik Pertar Zivkoviid, minirstar vanjskrih posala dr. Voja Ma-
rinkot\ri6, m. ffura.ncija d,r. Stanko Svrljurga, m. socij,a,tne politike i na-
nodnroga zdtuilja dr. Ulate DrinJ<ovi6, m. S,uma i nrda d,r. Antun
KomoBec, te ministar 'trgovine i ,imdustrije Juraji Demetrrovid. Novi-
na,r,i su po tim brrojnun* audijencijama, naslucivali, da se sp'rqma, ne-
Fto vafora. I zaist"a je u 5 i po sati poslije podne odhZa,nas,je'dnica
m,inr,ista,rskogsavjetir, F& je Zivkovi6 'pmogovorio ovro:
uGospodo min:irstri ! Danas; - rposlije 9 mjeseci od histo,r,ijskog
j,aJluiax'skogmarrifesrta, koji je prokla.rnirao, da je 'dtLava pneia od
svega, moglo se pristurpitri ,pdjeli ze,rnlje na o,blasti, is,kljudivo
na bani najobjektivnijih kriterija i onako, kaho 6e upravo b'iti na-
rodu korisnije, p& da Sto manje teneti drZavne financije d budZe,t,
a to 6e ne6,i na,rrodnu priwe'du. NaEa 'drLava, koja je bila rpodijeljena
na 33 o,blasti, dijeli,t 6e se u b'udlr6e na dbvet, koje 6e se zvati ba-
novine.
-central,rna
Ovakovom. se podjerlonr uprava rastere6uje, a admi-
niistracrija s€ pojed,nostavljuje i rsvmsishodnije onrgianizira. Premrode'
njem rnnogih va'Znih nadle3tava $a centnale omo,gu6it 6e se brin
sw5avanje mnogih poslova, kojri su i zbag d,osada,,Snjeguredenja
bili u zastoju.
Pri odredivanju granica novih oblasti vodilo se plrrenstvenr,o'
raduna, da ove granice b,rld,upniro'dne. Dalje se - Sto je naoguce
viSe - irna,lo u vid,u kounumikacije i prirodne veze pojedinih krajeva
sa svoj,i,m centrrima. Najzad se na;,stojalo, da se nova podjel"a po mro-
gu6nosti Sto viBe prilag,odi i potrebatu,a oistale dr%arrne ardrministra-
cije.
Da bi se ova pordje,la brLe i lakBe uvela u Zivot, zadrZane su
za sada dosadadnje ,granice p'ojedinih k'otara, ier su one ustaljene
i. ,poznate, b su zbog toga cijeli k,otari drodijeljemrip'ojedinim bano-
451
Opseg poJedinih banovina
vina,,trra. Od to,ga se od,strupilo samo ta,,uro, gdje je to bilo neophodrrro

potrebno, a naroiito zato, & h se diobile prirod:ne granice.
Itllaaivi ovih o'blastri uzftti su poglavitro 'prema imenima vee,ih
rijeka, koje lrc'oz njih protidu, po5to zu ovi nazlvi kod nas udom.a-
6eni, a najiaa,zirtije obiljeZavaj,u pojedine banovime
Gos'podo ministri ! Ovom se prilikorn neminovno na^lrretnula po-
tre{a, da se i u sluZ,beinonenaziv,u kraljevine rnanifestira 1nmo drLa-
rmo i na,rodno je'dinstvo. S toga 6e ra;z)aga na5a kraljevina u ,b,urduce
nositi nadv >Kral jevina Jugoslavi j a < . O v a j - n a z i vn e s a r n o
da obitjeZuje 'puno drZavno i narrodno jedri,nstvo, ne,go ,i simbolidki
izrai,ava ideju rpiunejednakost'i, ravnorpraivnosti i bnatstVa nas Sla-
vena na jugu: S,rba, Hryata i Slovenaca.
Ovakovom ,podjelom mi stva,r,amo sve preduvjete, da se naF
na,rod u unutra"Snjoj harrnon:iji nac,ijonalnog jedinstva sav preda silo-
bodnom i mimom Zivotu, da se potpuno posveti kultur"n-om i pri-
vrednorn ojadanju, pa da kao 'takav postruZimedunarodnoj zajedrrici,
- orstajuli vazda po,uzdan eleunenat rnedunanodno,gmina<<.
IfuaIj je na prijedlog ministna Pe'tra V,wkoviila 3. Iistopada
7929. rpotpisao i ,pnoglasio >>Zakon o nazivu i podjeli kraljevinre na
uipravna podrudja<. Pryi paragraf tog? zatrrr'crrla glasi: >SluZbeni na-
ziv CMLaveSrba, Hlvata i Stroveuraca je Kraljevina Jugorslavija<.
Drugi paragraf glasi: >Op6a uprava' u kraljevini Jugoslaviji w5i se
po banovinam"a, kotarima i op6inarna. Banovina ima devet, ri to: 1.
Dravska ,sa sjediStem u Lj,ublja,ni,2. Savska sa sjed,iStemu
Zagrebu, 3. Vrbaska sa sjediBtem u Banjoj Iittci, 4. Pr,im.or-
ska sa sjedi5tern u Spli,tu, 5. Dninska sa sjediBtenr u Sarajevu,
6. Zetska sa sjedri5teun u Cetinjx, T. Duhavska sa sjedi3tem u
Novorn Sadu, 8. Mor&vrska sa sjedi5,ternruNiF,ui 9. Vardar-
ska sa sjedGtenn u Shoplju<.
U 3. pa^r,agrafu io,pisuju se todne ,granrice pojedinih bam,ovina,
a 4. patagraf kahe: >Uporavegradova Beo,gfada, Zerrntna i Pandeva
dine posebno upravno tijel,o, i to pod neporsrednorn vlasti nrinistr-a
unnrta,rmjih djeil.a,& noisenastrov:Urpr.ava gnada Beograda<<.
OBSEGPOJEDINIH BANOVINA.
Po povr5ini idu banovine ovim redom: Vardarska banovi-
na zaprema 39.566 detvo,nrih ldlornata,ra, Savska ba,novina 36.897,
Zetska lbanovina 32.322, Drinska banovima 29.273, Dunavska bano-
v,ina 28.160, Momavska banovna 25.72L, Yrbaska banovina 20.558,
452
Opseg Pqiedinih banovina
Prim,orska ba,novina L9.4L7, a Drravs,ha b,anovfura15.936 detvornih

kilometara.
Po broju k it el j s t v a drZa^lo se, da Savska ba^novina irna
prib,lii,no 2,320.000 sta^nowrika, Dunavska banovina 2,L00.000, Va,r-
darska banovina 1,405.000, Drinska ,banovina 1,400.000, Monavska
baffovina 1,200.000, Dravska banovina 1,040.000, Vrbaska banovina
850.000, ilrimro,rska banovina 800.000, 'a, ?;tska banovina ?40.000
starrovmika.
U Savskoj b,anovini bija5e od prilike 1,841.500 katolidrkih
i 461.300 grdko-istodnih iitnlja, dok su ostali titelji bili evangeliei
i Zidovi. D,r a v s k a je ,ba^novinrapo sluZbenoj statlstici od godine
1.921-.brojila 962.700 Slovenaea, 39.631 Nijemca, 14.897 MadZara
(u Pnekormurju), te L7.32L E{rvata d Srba (vedinonr vojmika). U
Vrb asko j banovini bija5e od prilike 466.500 Eitelju grdko-istodne,
250.500 ,musl.imanske,a 144.00 katolidke vjere.
S a v s k a banovina je na zapad'u ,orgranidenaod rijeke Mure
d,o kote L344 kod dabra grranioorn Dravske balrovine. Sjevernu gra-
nieu d,ine nijeke: Mu,ra 'd'o svojeg utoka u D,ravu , zatim Drava do
svojeg u5ca 'u Dunav, p& Dunav do sjeverne granice kota,rfa vuko-
varskog (juZno od Dalja) ; Savskoj banovini pripadaju taJ<oder sela
Gola, Zdala, Gotalovo i RepuS, premda se nalaze sjeverno 'od da-
na5njega toka rijeke Dr,ave. Na istoku siZe Savsrka banovina do po-
ietJra hiv5e Srijemrske Zupanije. J,uhru graniou istodnog dijeta Savske
banovine dini rijeka Sava ,od 'u56a Une do istoine mede b,r:odskoga
kotarra. trstoina grarnica julhog dijela Savske banovi,ne 'idb rijekom
Unom do sjwerroistodne mede kotana Dvor tako, da kotar Dvor
prirpane V,rbaskoj banovini. Konadno tede granioa imedu Savske i
Vnbaske banovine stanlofln granioom izrnedu $osne i juZne Hnratske.
Jednak,o vrijedi rkao juZna ,gra:lica Savske'banovine prija5nja zuha
meda izmedu Elrvafiske i Dalmaoije. Na rnorrr pak teie grannca w-
medu Savske i P,rixnorske banw,inre Dinji3kim tijesno,m i Novaljskim
kanalom, zartinrtizmedu ,otok,a Mauur i Planik, te sjeverm,o od otoka
Olib i Silba do drZar,rnegranice {ra Jadra"nskorn rnoru. Tako su Sav-
skoj hanrovini pnpali od vedih otoka: Krk, Rab i Pag. Mjesto eabra
dobila je Savska banovina kotar drnmrneljr.
Primorska je banovina ;sastavljena od sjeveme i srednje
Dalnnacije, kojoj su ,pridani herrcegovdiki kota,ni: Ljubu6ki, Mosta^n',
Prgzot i I{,o,njie, te borsanski kotari: Lirn:,o, Duwto, Bugojno i Tba-
vnik. Zet sk,o j su banovini od hrva,tskih krajeva pnpatri: Dubrovnik,
453
Banovi i njihov djeloknrg
Kordula, Pelje3ac i Boka Kotorska u juZnoj Dalmaciji, a kotari:

Stolac, Ljubinje, Trebinje, Bile6e, Gacko i Nevesinje u Hercegovini,
te Foda i eajnide u Bosni. Drinsko j banovini pripado5ekotari:
Zupanja, Vinkrovci, Vuk'ovar, Sid i Mitrovica u biv5oj Srijennskoj
Zupaniji, d,ok su k,otari Ilok, Rum.a, h"ig, 7,emum i Stara Pazova
prirpali Dunavskoj banovini.
V r b a s k a banovina lgranidi se od sjevera rijekom Sav,om do
grarrice izmedu kotareva Derventa i Gradadac. Odatle ide pnema selu
IVrrrka, ,pa skreie q fiigoist'odn,orn pravcu ktoz ko,ta,r Gradaiac izme-
du opcina Crkvica, Slatinska, DramaBn:,ji'dkai Trnavska s jedne stra-
ne, te 'orp,6rinakladarska, grardadka i zelenidka s dmge,strane. Istodna
granica sijede k,otar Gradanicu i redu op6ina Orahovica i Bosa,nsko
Petnovo selo (Brdani) s jedne, a opdina Doborovac, Gradanica i
Ka,ranovac' s drlge strane. Istodma ,granica sijede i kotar Maglaj
izrnedu o,p6ina Vasiljev,ci i Mu,staj Ba3ii,6s jedne, a op6ina Osrojririca
i Maglaj selo s 'druge stnane; kod sela Do,lac izbija granica na rije-
ku Borsnu, odakle ide jugozapadnom gnranicomkrotara Maglaj do tro-
mede kotara Zepfre, Maglaj i Te5anj. Od ove toike ide granica sje-
vernoim medom kotara Zeprle, 7'ufica :i Travnik do planine Vla6i6.
Zapadna granica Vrbaske b'anrovine-naslanja se na Primorsku i Sav-
sku b,anovinu.
BANOVI I NJIHOV DJELOKRUG.

Na ielu svarl<e banovine stoji bam, kojega pos,tavlja kralj na
irrijedlog mfudrstna umutaronjih p,oslova, a u zuglasn,osti s pnedsjednri-
ko'm ministarskoga savjeta. Ban je pu:edstawrik kna,lje;rreke vlade nt
wojroj banovini. On je izva,n gr'r4pa i kategorija po Zakomu-o dinov-
niciina, al'i se na njega odnose pmo{fnsitoga zak'ona u porgledu staro-
s,ti u sl,uibi.
Ban je >najvi5a politidka vlast u banovini u svirn postrovirna,koji
idu. u njegovu'nadleZrrost. Ban naspolaZe utrmarnrirn dinormicirna, te
ima srnr nadleZnrost u poslovima ,orp6eurprave u banovini. Ban wBi
sve posl,ove na svoju lidnu 'odgovorno,st. Njemu dodijeljeni referenti
i p,omo6no,osoblje, kao'Sto ri poddinjenri organi, - wSe rad po nje-
govim uputama. Ban je druga. instancija op6e upravne vlasti. On vr5i
nad.zo nad sanniouprax/arna.U opdu nadleZnorst,bama idu svi poslovi
op6e uprave, koji prema postoje6im rpropisima ne dolazn u nadlehlosrt
re$o,rnoga minristra<<.
454
Banovi i njihov djelokrug
U hanovu nadleZnost spadaju svi posl,ovi iz re.sora poljopriwe-

de, koji se odnose na ratailstrro, vinrrogradarstvo, vo6arrsWo, povndar-
stvo, stod'a,rstvo i veterinaarstvo, te livade i pa5njaci; za,ti,m svi p,o-
sl,ovi o'lco polj,op,rivredmrih wganizac,ij'a, zadru8a i udr.uZenjra u bano-
vini, te poslovi kotrorrizacije, komasacije, policije i rneteorologije.
Nadalje spada u ba,inornr nadleZnrost projektiranje, gradenje i
uzdrLavanje svih drZavnih, oblasnih i samoupravnih cesta i mostova.
Ban je nadleZan. za pnojerlrtiranje i gradnjiu svih drtalnih zgrada i
objekata. On ima nadzo,r nad pnojektiranjeun i gradenjeur, oniih ne-
dnZavnih zgtada, ,koje su nanrrijenjeure jarrnoj upravi. Ba,nu pripa,ida
nadzor nad sviun nrdhicinra \po tpr,orpiisima,kojri postoje. U ban,oryru
nadleZnost spardaju rnel,ioracije i svri poslovi vodnih aadntga, te ure-
denje vodenih tohova, kanal,izacijia, surabdjwanje vodom, is[<rori56il.-
vanje vodenih snaga i dava,nje 'd'o,rrrolaza iskoriH6irvanje vodenih
snaga prerna pnethodnirn odredbama ministra gradevina.
Ban ima nad,zor nad diomiidarskim i komanditnim d,ruStvi,ma,
te kreditnim i drugim zadrugama, koje rse bave primanjem Stednih
uloZaka. U banrov djelotkrug spadaju svi postrovi o industrijskim, turgo-
F& d,ono5eurjesvih odredaba o, iind'u-
vadkim i obrtnidkim kronllo0rs,rrrr&,
strijskirn zakomima; za,tinr, svi poslovi ol<'o poBrmljivanja golet.i i
knBeva; te oko obnavljanja r5urna,.koje se irskori5cuju; nada,lje i,nrr-
Bivanje zak'ona o Su nama i 'lovu, nadaor nad drZarnrirn radionicama,
te nadhor nad samoupravnorn i crkvenom im,ovfurom.
U ba.nov drjel,oknug spadaju: za$tita ,rada, nadzon urardposre-
dovanjem rauda,nadzor nad.r,adnidkim komora.urra, poslovi i nadzor
nad svim.a :soc,ij,alnirnusta,nov'annau ,banrovini, 'briga za invalide, nad-
zror nad, sooijalnim rad,om rsafinourtr)rav'nihtijetA, briga za starce i
sironnahe, te uradaonnad svirn huma,nitarnim ustanovarna. Baaru pri-
padaju svi poslovi sa,nritetrskeu',prave, bofurica, kupa^l,iB,tai lijedili5ta,
pa nadzon nad sanitetskim vijecem, te nad }ijednidkom. i ljekarnidkom"
kcxmorom
Ban wF! sve posJ.ove,koji se ,odnose ils, 'osrlivanje, uredenje i
rad pudkih Skola i svih nffih istru,dnih Skola. Ban w3i madzor nad
rad,om i o,sobljennsvih srednjih Srkola,nrad.gradnja.rna, uzdrZavanjem
i snabdjwanjenn svih spromenrutihSkola, te nad svirn dru5tvirna, i za-
dirZbinama u banovini.
Sve ,spo'menuteporslove vrEi ban pod vrhovnrim nadzorom i po
upu:tama resorur,ih rninista,ra na temelju zakona,, koji ved poistoje.
Ba^nove su nal,oge duhri i'zwsavati rsvi zavodi, ustanove i nadleBtva
455
fmenovanje prvih. banova
u bamovini. U ,banornr nadlehlost spada takoder imenovanje, premje-

Stenje, unapredivanje, u:rnirovljrivanje ,i otptr5tanje niing, osoblja op-
6i,nskih uprava na podrudj'r.r banovine do za,kljudno drugg grupe tre-
6e kategorije. Bar,r 6e se brimutî za ekonomqki i kulturni na;zvoj u
svome podrudju. On w5i nadzorr nad svirn javurim vlastima i ong,anri-
zaeijama u banovini u pogled.u njihova rada.
Banu se dodjelj'uje pom,o6nik, k'ojri.bana - u sludaju 'spnijede-
Do,sti - zamjenj,uje u svim poslovima. ProilDodrdkba,na mora imati
svtr3eni prawri farhultet i najmanj e L2 godina d,rZamre stlrZfe. Ban
oima godiBnju pla6u 'od 96.000 dinara i dodatak na skup,o6u, pa
s;tan,
ogrjev, svijetl,o, drZawi anrto'naobilii pravo na putme troFkove. Banov
ponrrodurik ima placu popu,t, dinowrika trece do ukljiuiivo dnuge a
grupe prve kategorije, te sfianarrinu od 3000 dinara na mjesec.
IMENOVANJE PRVIH BANOVA.

Kralj je Ale,k'sandar 9. li,stopada !929. imemovao banove za svih
9 banrovina.Ban,om Savske banovine postao je dr. f:"*p Silo-
v il 6,, trmirovljeni sveudiliSni pnofeson i dlan Vrhovnoga zarhonodb,vn,o-
ga savjeta. Banom Prifir,orske: banrovinepostade dr. Ivo Tar-
taglia, odvjetnik i rpodnadelnikgulada Spti,ta. Banom Vrbaske
ba.m,ovinepostade umirovljeni minir3'tar Svetislav M i I o s a v I j e v i 6,
bano,m Dr i urs k e banov,ine urnirovljeni ministar Velimir Pop,ovi6,
ba.nom.Zetske banovine umirovljeni gemeral Krsta Smiljaniil, bo,-
norn Dunavske banovine ibiv5;inriinirstiarDaka Pop'ovi6, bamom
Dravske banovine sveudili5ni pnofers'ori biv'Si m,inista;rDu5an Ser-
nec, ba,lrromMoravske ba^nonrineDorde Nestourovi6,uimirovljeni
drZavni savjetnik i 61an Vrhovnoga zal<ionoilavnoga savjeta, a ban'om,
Vardarske banovime Zhrojtn {Ztka) Lazt6, pornodnik ministra
unu,traBnjih posala.
Dva dana kasnije imearovaoje kralj i tomodnike svih I
banova. Pornodnikornbana Savsk€ banov,inepostao je Sava Sto-
j a n o v i 6, sudac upravno,ga suda u Zagtrebu; pornrocnikom bana
Prinao,rske banovine dr. Ivo P e r o v i 6, veliki. ilryan Splitske oblasti;
pomo6nikorn bana Vrbaske banovine Milislav fvani$evi6, veliki
Zupan Moravske roblasti; pomo6nikom bana Zebske .banrovinedr.
Jovan Zec, veliki hr,pan Vrbaske oblast'i; pomo6urikom bana Drim-
s k e banovine dr. Avdo Hasanbegovi6, veliki Zupan Ttrzlanske obla-
sti; pomo6nikom bana D u q av s k e ,banovine Vidioja Mi5,ovi6, veliki
Zupan Ra5ke oblasti; pomoinikom bana Dt a v s k e ba,novine dr.
456
,Imenovanje prvih banova
Otmar Pirkmayer, generalni nadzornik unutra5nje uprave; pomodari-

kom bana Moravske banovine DnagorniirrTod,onovi6,veliki Zupan
Bitoljske oblasti, a pomo6nikornbana Vardarske banovine Mi-
la^r.rN,ikoli6, veliki Zupan Sa,rajevske oblasti. Kako je dr. Ivo Perovi6
21. Iistopada L929. postao pom,odnikom rnimistra umutra5nj,lh porsa,la,
iimenovan jg ,pom,o6nikom bana Pri,morske banovjne Andrija Zdr'av-
kovi6, biv5i veliki hupan lftajiBko.primorske oblasti.
Beogyad,skaje vlada 23. listopada L929, rosmovala>ok lu?ge
inspektorate< u Osijeku, Va,raZd,inu i Ogulinu za Savsku bano-
v,inru,u Mostaru za Prim,orsku, u Dubnovniku za Zel,s,ku, :tr Biha6u "i
Jaj,cu za Vrbask'u, & u Tuzli za D,rinsku banovinu, Pd svaki ie in-
spektorat stavljeno nek,oliko najbliZih kotareva, d,a se olak5a i abrza
uprava. U svakoj se banovini osniva >>banskovijede< kao banov
>>savjetodavni organ<<.
Ministarstvo unutarnjih po,strovaodredilo je 1. studenoga !929.,
da 10. studbnroga imaju p,restati p,orslovanjaoblasnih Zupanija, pa da
svi njihovi poslovi prelaze na nadleZne bamske uprave, koje podinju
uredovati 11. studenoga. >D,anorn pal< 15. studemoga zaklJudno ,pr€-
staje porSlovanje oblasnih samouprava, te se njihova nadle,Znost pre-
11e'sina nad.leZne banske uprave<.
K r a l j j e 7 . s t u d e n o g a 1 9 2 9 .p o t p i s a o > > Z a k o n o b a n s k o j
u p r a v i<<. Po tome zarkonu osniva se kod svake banske uprave 6
odjelje'nja, p,o,imenee: op,6e, u,pravno, polj,o,p,rivrednio, prosvjetno,
financij,sko, te odjeljeurje za rsocijalnu politiku i narodno zdravlje.
P,rema potrebi nr,oZese u nekim banovinama ustanoviti taloder ,odje-
ljenje za tr,go,vrinu,obr,t ri inrdustriju. Gdje ove potrebe nema, uredit
6e se za ove porslove poiseban od,sjek u opdem odjeljenju.
Hrvatski su rodoljubi 'odmah primijetili, da novo stvorene
ba.novine irnaju posve neznatnu samoupravu. Mjesfio ,odekivanog
federalirsti{kog' ili barem ,autono,mist'i6k'o,gp'reuredenja Jugoslavirje
stwo,rena p sarno neke vrsti dekroncentracija d,rZarmeuprave. NeJ<'o-
liko je ministarstava prenijelo ,izvedbu nekih svojih po,sala na banske
uprave rs ;prozirnom namjenory, da se tako jedan d.io tro5kova pre:
baei"iz drZavnoga prorad,una na pnoradune p ojed.inih ba"novina;;'Stvar-
no je i nadalje ostalo centralistid,ko uredenje drZave, jen 6e banske
uprave b,iti sam,o eksporziture beogradske vladd. Bairska pdk vijeda
ne. 6e biti nikakvi sabori, jer ne mogu stva^rati zaftone, a niti b*ryJ
rnoraj'u slijediti njihove zakljuike.
451
Novi progoni Hrvata
NOVI PROGONI HRVATA.

Iftafj je 2. IistopadaL929. potpisao >>Zakon o praznici-
rrr &(<, koji kao drr%arrureprazrrike odrechrje 1. ,prosinca, jer je 1.
prosinca 1918. nasta,la nova drLava, te 17. pr:osinca, jtr se 17. pro-
sinca 1889. rod,io 'kralj Aleksandar. Spomenutt >>Zakono trraaniicimaNa dan drz$/nih p,raznika rrlrogr se
i,sticati na zgyadana samo dr?avne zastave. U te dane
nrrorajnr se drZawre zastave istadi na svim a dfravniim i sdno,uprav-
nim nadle5tvi,ma, k,ao i na zgradaitna rustanova jawto-privatnoga ka-
r:aktera; a u varo5irma i varoFicama duZni su drZavne zastave ista6i
svi vlasnici zgrada<. Preuna tomnr zakonu nrrorali su rod sada svi
kudevlasnici u gradov'ima i trgovi'5tima nra drZawte btagdane izvje-
siti na svoje kuce dhZavne zastave. Kasnije se ova ,obvezatnost pre-
nijela takoder na ku6evlasnike omih ,s€l&,u ko,jirna je sjediFte kotan-
skoga ured.a ili kotarskoga suda. Tko nije htio L. i L7. prosinca na
svoju ku6u izyjesiti drZawr,u zasta,vu, bio je pr:ogonjen i kainjen.
U Zagreb,u su taJnd rodoljubni ku6evlasnici obidrio bilii kaEnjeni
gtrobom od 500 dinara.
Sutradan (3. lisitopada 1929.) je kralj Aleksandan odnedio, d,a
se od sad.a >>moguisticati i nrositi isonro 'dr?avne zastave<.
Podjedno je obavijestio, d.a 6e >rninista,r unutarnjih djela odluiiti
o ukidanju onih druStava ,i.ust,an'ova,dije je plemensko
ob'iljeZje ili ime, cilj ili rad u surpnofino,sti s drZavnim i marodninu
jed;instvom<<.
>Narodne Novine< od 5. listorpada 7929. donri.jele su odluku
DrZawroga zuda za z,a$t,itn dr?arre ,od, 30. nrjna t929. o zapljeni
pokretne i nepo,krertneim,ovine'dra Ante Pavelida i Gustava
Pendeca. Odluka je glas;ilaovah'o:
>S obzirom na to, da su dr. Ante Pa;veli6, roden g. 1889. u Iva^n-
Plan'ini Mostarske ,ohlasti, advokat u Zagrebu, i Cmstav Perdec,
roden g. 1885. u Valpovu Osjei,ke robtrastri,novimar u Zagrcba, rosu-
dom DrZawr,oga suda z,a zadtrtu drZave u Beogradu od 17. kol,ovoza
L929. broj 1010 orgla5e'nikrivima i ,osudent zbo'g zJoiinstva iz t. i 5.
toike ,prvoga ilana Zakona o zaStiti jarnre si,gurnosti i poretJca ru
drZavi, nareduje se - u smislu 2. ilana Zakona o naknadi Stete
drzavi zbog djela veleizdaje i o zabrani nad imovinorm lica okrivlje-
nih zbog tal{vih, djeila od 14. il:uj,na ove godine - za;brana nad po-
kretnoun i nepokretnrom imovinrom gor€ spomerru,tih, koja se nalazi
u ma"Sojd!rza;\ri.
458
Novi progoni I{rvata
U pogledu nepoknetnina ili portraiiv,a4ja, ,uknjiZenih u jawrroj

knjizi, nareduje se zabilj e1ba ove zabrane u zemlji5nim knjigama
(gr:untowlirearna) .
S,udbeni rsrto'l'u Za,grebu i sreski sud u Konjicu umoljavaju se,
da - poBto se u tarno5njroj gruntowtici u ,smislu citina,nog zakonsko,g
propisa po sluZbemoj dufoi,osti ,utvrrd,i,da li ,sp,ornenuti osudenici fimaju
na woje irne urpisanih nerpo'kretnosti ili uil{njiZenih prava i potra-
hivanja na fiudirn nepoknetnin€una i ka,kovih, - i%{rr5e zabiljeZbm na
tim ne,pokretninarrra, pravima i portraZivarijima, pa da o tome izvijeste
ovaj sud.
Po5to gore spomermrti osudenici ne borave u na5oj dnZavi, ,po-
stavlja im ,se po slu,Zbeuroj d,uinosti stara,lac ,u osobi ,advokata dra
Rinalda duli6a u Reeigrad,u. Dostavorn toga zakljudka sta,raocu'
gube go,re sponrenuti osudenici pnavo, da ras,polaZu svojr6rmimovi-
nom we dotle, dok traje ova aabrana. U pogledu po,kretnosti umo-
ljava se krotarrski sud I. u Zagrebu, da za sada izvrSi pop,is ka,nce-
larijskog narnje3;taja i everrtualnih,odvjetnidkih potraiivanja osu-
denrog dra Anf,e Paveli6,a, da to sve stavi pod zabra;nu i da o tome
izvijesti ovaj DrZarrni sud.
Predisjednik DrZawroga suda u zamjeni: Ogo,retricaNikola v. r.<<
Ministarstvo umrtarnjih porsala iizdalo je 31. li,stopada L929.
ovaj komunikej: >>Na,osnovu vahrih podataka uprava zagrebadke
poil.icije naredila je 30. list'o,pada dvojici svoj,ih agemata Jo,sipu
Kedu i Josipu Banu, - da odru u tvomricu Siemenrs u dernomercu
kraj Zagreba, ,pa dp jio,j rpred.veduNlijn B a b i 6,a, Sofera u toj tvor-
nici. Kbd su 'orli do5li u dvoriSte tvornice i legitimirali se Babi6u,
ovaj je bez rijedi hitrro izvadio ,reryo,lveri po jedan rnetak opali,o na
'se
svakog,a agenta, pogod"iv5,i,ob,ojicu u grud.i i dao u bjegstvo. Od
ovih je rana Josip Keda ,odrn,ahizdahnuo, a drugi je te5ko ranjen
prweZeur u bolnicru. Vn5e6i potragq za Babidem i trairuli ga kod 'nje-
govih prijatelja, uputila je policija Matu Trern'sikoga s policijskim
straZarem BlaZevidern u sta,n meharridkog rad,nrika Marka H n a n i-
I ov i6,a. Kad srn ova dvojica - ne naBavKi Hra"rrilovil,a u stanu -
saderkali ga na ulici, ovaj je videdt policiju odmah takoder izvadio
svo.j revoLver i ,orpaliona agenta Tbemskoga, kojega je na mjestu u,bi'o,
a, zatiun je stnaZara BlaLetrida sa dva metka nanio i pobjegao. Danas
je ltrranilovid uapBen i ',pritrnoren<.
Upravnik zagrebadke ,policije dr. Janko Bedekovid rasrpisao je
odmah 31. listopada tjeralicu za Mij,oun B a b i 6 e m, k'oji je noden
459
MuEeni3tvo Stipe Javora
6. rujna 1903. u Novo'j Bukovici kod Slatine. Onomu, tko orno'gu6i,

dh se Babi6 nade i uhiti, obedarra je nagrada od 100.000 dinara.
Bedekovi6 Je doarao, da je kod napadaja na Matu Trernskro,gai Bla-
tel<ovifla zudjelovao takoder Zvonimir Pospi3il, koji se rod,io 9. liqr
nja 1904. u Vukovini kod Velike Gorice. PospiBil je iz pi5tolje kali-
bra 9 rnilimetara ispalio nekoliko hitaca na Trernskoga i Blaievi6a.
Za,t'o je urpr,ava p,olicije u Zagreibu narknadno od,red.ila takoder po-
tragu za Pospi5iloun, koji se ima ,uhititi. U tjeralicama je upnava
polieije upozorila, d,a su Babi6 i Pospi5il obomZani, rad.i dega se kod
uredovanja imade upotrijeb,iti nuZdan'orprez. Ipak je Babi6u i Pospi-
Silu ,po6lo za mkom, da 2L. studJenoga L929. kod SuSaka prebjegnu
preko rnosta na Rijeilru. Zagrebaika je policija 15. studenoga L929.
raspisala tjeralicu takoder za prax/nikom Mladenorn Lorkov'i6em,
i to >>f,&drisumnje sudiouriBtva ubijstva policijskih agenata Josipa
Kede i Matije Tremski<<. Lorkovi6 je sretno preBao preko granice
u Austriju.
MUEENISTVO STIPE JAVORA.

Zagrebadko je reda.rstvo pod krornaclistorpada g. L929. dozna,tro,
da u Za,grebu po,stoji '$lupa hnratskih usta,Sa, koji slijede nadela
wojega Poglavn:ika dr:a Ante Pavelida. Netko je redarstvu javio,
da rse kod hryatskih ustaFa nala"zr om,t?je,naroEito rwolveri, s koji-
ma 6e udariti na neprijatelje hnratskog na;rod.a. Zato je Sef zagre-
ba6ke policLi.jedb. Jank,o Bedekovi6 nalohio, oeka se pohvataju sta-
noviti ,hnzatski ,r',odroljubi, k,od kojih treba pr'ovesti preonetadfure, da
se pronacle oru%je. Tada je ,u mnoge dmrge Hwate bio zatvonen
poznati rrodoljub Stipe J a v o r, koji je irnao trgovinu vatrogasnih
sp,rava. Kak'o s€ ,s Jalrororm postupa,lo kod zagrebalko,g redanstva,
dozrajemo iz njegov'ih >IIsp,omena<<.
>Uhi6en s&rn dne 31. listopada 7929. rad,i nepovlasnog no3enja
o,ruZja. Dne 3. studenoga iste godine predveden sr€Lrnpred Se,fa za-
grebadke poLicije d,ra Bedekovida, koji me je dodekao u svojoj sobi
na policiJi, te me je od,mah ,podeo eu,Bkati po licu i Sakama tu6i po
glavi uz pitanje: ,Gdje se nalaae revolveri ?< Na moi odgovo'r, da
ne znzun, oil je dao. ma,trog: >Udrite ga!< Kad je vidio, kako me
detvorica ,straZa,ra i detektiva tuku $aihama, kundacima i nogama,
poviknuo je: >Nemojte ga joB uhiti! On naln mora pudje sve islmi-
povijedati<. U to su wijenne u sobi bili t€ sve to vidjeli i d'uli svje-
doci: Stjepan Horyatek i Pavao Glad, obojica iz Zagreba<<.
460
MuEeniStvo Stipe Javora
Nakon toga siln ,odveden natrag u 6eliju. Ovdje me je p,osjetio

zapovjednik s,traZe BoBko Pavlorvi6 (Srbin iz Bosne), koji mi je dbo
Ira noge posta,viti okove. Nato su me ,oo t€ jedan stur:ai.ati- detektiv
odveli u kuhinju u d,rugoun spratu. Tu me je BoEko Pavlovid Sakom
udari,o po glavi, nrosu i vilici tako, da me je rokrvario. (Pavlovi6 bija-
5e golema tijela i va,nredne tjelesne snage). Guiio me je rpalcima
i depao no,kriim prstinra; a da se ne iuje moj jauk, dtLa,o'je detektiv
Nara,ndid mokru krpu na mojim. ustima. Kod ovih je do,stavtja,nja
Pavlovi6 govorio : >>KaZibarem, da si dobio revolvere, p& ne treba5
kaz,afri, komu si ih dao. eekaj malo, deJraj! Bit 6eS mekan kao vrul.a..
Mi 6eunro,poubijati vas, stare sepa,natiste i frankovce, jer je to drLa-
rrna nuZda. Za jedinstvo dir%avemonaju padati glave!<
Nato isu me dopratili natrag u 6eliju, gdje su mi svezali ruke
na ledima. Iza ovih nruka bio sam joB istoga dana ofipremljen u deliju
brroj 8 u prvom katu. Tamo sru me izuli i tako bosa - s okovima na
nogama, te s rukailna, rsvezartim na ledimd, - objesi5e m.e na kliry
danicu s licem okrenutim k zidu. Tak'o sa/m visio od 11 sati p,rije
podne do ? sati na veder. Drugi dan tza toga dodao je k rnenii u 6eliju
nadsavjetnik Vasiljevi6. On mi je kazao, da se je on ponudio Sefu,
da 6e me na,govoriti na ,priz,nanje. >>Pfintajte ono, za Sto Vas tenete,
jer 6e inade ubiti i d,u5u u Varna!<<
StraZar Savo Nik5i6 'odveo me je 4. studbnoga oko 11 i po
sati u no6i iz (moje) delije - s ok,ovirna nE oogo,ilna- u tre6i kat u
veli,ku detektivsku sobu'broj 41. Iz ove su rne sobe od,mah poveli
u jednu manju p'oknaj nje. Tu su rni silom izuli cipele, svezali ruke
na leda, povalili. ilne na pod i lancirna stegli ruke k nogama. U taJ<vom
su me p'oloZaju tukli hlama po nogama. Ja sam jaukao i rikao od
boli; a omi sm mi nato glavu romrotali u jed,nu ki5nu kabanicu, punu
p,ra5ine, te su nastaviLi rnudenjeun.
I(ada su me na tajnadin izmudili, ,povjesili su me na dva sto,lca,
izmedu kojih su pr,ovukli pu5ku, r& kojrojr sarn visio. Nastavili su
batima,,nje'rntako dugo, dok nisarn peo u desvijest. Kada sa,In do3a,o
k wijesti, bila mi je glava uronjema u posudu vode. Nakon 'batinja-
nja ur,"ogesu mi bile taikro natedene, da nisanr mogtao ob'uti cirpele.
Kada isarmse vratio u 6eliju, jaukao ssilrr od boli, a st"raZar NikSid
me je tje5io: >>Evo,moj Javore! To nije ni3ta. fi 6eB na Mirogoj!<
Bilo je oko 2 sata poslije pola nrodi, kad,a sailn do5ao u 6eliju.
Mo,rao sailn na goloj daski leZati s okovima i s natedenim rogailr&;
Nisu ani dali niti gunja. Na noge se nrisarn firogero osloniti. Razni
posjeti straZara, detektiva i slidnih (tjudi) bili su sarno iza"zovi i
46r
Nasilno dokinuie >Ilrvatskih sokola<<
nagovaranja: >>Pniznaj, pa 6eB biti oidvezan. Svi (uap5eniei) tebe

terete, da si kol,ovoda, pa da si ,svima dao onuZje. Ili priaraj ili 6eB
na gnobtje!<
Dne 13. studenoga iste godine do5[i su k meni u 6elijm dvo,jica
de'tekti,va i jedan sbralar. Noge s'u ,md,bile jo5 otedene. tJsprkos toga
oni su mi stavili okrove, te 'smme lprirvruklido klindanice na zidu i jo,5
mi dali jedno uZe preko p,rsiju, jer nisam rilorg&o uspravno stajati.
Ud,arali su ilre kojekurd.a Sakam,a i nrogarna dotle, dok nisafir pr&o u
newijest. Ovaik,o obje5enoga ostavili su me u nesvjestici, dok me
nije kasnijb na5ao straZar Doji6, kroji rne je skfururodolje.
Jednoga su rni d,ana u 6eliju dovetri rasplakanu kderku: 15 godi-
Snju rudenicu srednje r3kole. Ona mi je saopdila, da nf je inna pnje
tri da,na uhi6ena, a trgovina kroz c,ijetrowijeme zatvorena, dok druga
moja L2 godi5nja k6erka ureprestane rplade za rnajkorn. To me je
t'oliko potresl,o, da isa,rrrpotpirsao neistinite tzjave, koje su nri na
potpis nudili u raznim zairisnicima, a samo zato, da mi ienu puste<.
U zahr'6ru zagreb,adkog redarstva bio je u svibnju ,9. L929.
hrVatski radnik Josip Zrnek tako zlostavljan, da je i umro za vrijeme
boga rnuienja. Je'dn,ako je u lipnrju g. L929. iizgub'io kLv'ot,Husmija
dengi6, mu'slinn-anrskiHrvat iz Bosne. Njega je do snnrtri 'izmurdilo
sarajevsko redarstvo, koje ga je nato mrtvoga bacilo iz detvrtoga
kata u dvori5te, d,a ,tako prikrije p,odinjeno umorstvo. Snedinonn ko-
lorvoza 'g. 1929. ubio je ,srprski,omuhik iz zasjede u Bnod,skorn Va;roBu
hrvatskoga seljaka Bartoila Vr.r,kovi6a. Dnrgi je pak srpsffi onuZnik
podetkom prosinca g. LgZ9. ubio Bla?a Dogida u Sirokom Brijegu.
Nato je srip,ski detnik 22. pnosinca L929. u se,lu Vd,tezu kod Trawtika
ubiio musli,mana Avda fbrarkovida.
NASILNO DOKINUCE,)HRVATSKIH SOKOLA(

Kralj je Aleksandap 5. prosinca 1929. propisao i proglasio
>>Zakono osnivanju Sokola kraljevine Juloslaviieu. Po tom se za'
konu osniva >viteSka organizaeija u cilju fizilkog i moralnog odgoja
dr?,avljana<<.>Starje5ina sokolskoga saveza je nasljednik prijesto-
lja kraljevine Jugoslavijeu. >If-trlravu saveza imenuju i razrje5avaju
ministar prosvjete i ministar vojske i mo,rnarice u saglasnosti sa
predsjednikom ministarskog savjeta. Upravu Zupe imenuje i razrie'
Suje uprava saveza. Upravu pak dru3tva imenuje i razrjeSuje uprava
Zupe.<
462
Nasilno dokinude *Hnratskih sokolaD o s a d aBn j a

posto je6a druStva zafiziLki i moralni odgoj: >>Jugoslaven-
ski Sokol<, >>Ilrvatski S o k o l < < , > > O r a o i< <> S r p s k i s o k o < < ,
u koliko se za tri nedjelje od dana stupanja na snagu ovoga zakona
ne ujedine ili ne stupe u Sokol kraljevine Jugoslavije, - ukid.a ju
s e. UreCbu za likvidaciju ovih dru5tava propisat 6e ministar pro-
svjetb i ministar vojske i mornarice u saglasnosti sa predsjednikorn
ministarskoga savjeta. <
>Sokolu kraljevine Jugoslavije mogu pripadati udenici svih
narodnih, gradanskih, srednjih, uditeljskih i strudnih Skola. Ovla-
Bduje se ministar saobra6aja, da uredbama propi3e povlastice za
voZnju dlanova sokola kraljevine Jugoslavije na drLavnim ileljezni-
cama, drZavnim brodovima i ostalim drZavnim prevoznim sredstvi-
ma za sletove, skup3tine i sva ostala putovanja po poslovima Sokola
kraljevine Jugoslavije. Isto tako se ministar vojske i mornarice
ovla5duje, da posebnom uredbom propi5e olakSice u pogledu oba-
veznoga sluZenja u kadru za Elanove sokola kraljevine Jugoslavije.u
Uzalud je beogradska vl4da odekivala, da 6,e ovim nadinom
hrvatske sokola5e premamiti u >Sokol kraljevine Jugoslavije<. Ni-
jedno hrvatsko druStvo nije pre5lo u taj drLavni >Sokol<<.. Sva su
hrvatska sokolska dru5tva voljela dasno umrijeti, nego li dalje Zivjeti
pod jugoslavenskim imenom. Pokoravaju6i se nasilju vojniEke dik-
tature, hrvatski su sokola5i pred Bohi6,godine !929. likvidirali svoja
mila i popularna dru5tva.
Po odredbi beogradskih silnika morao je likvidirati i Hrvatski
sokolski savez. U tu je svrhu 15. pnosinca tgz9. u Zagrebu odrZana
posljednja glavna skupBtina Hrvatskoga sokolskoga saveza. Velika
dvorana >Hrvatskoga Sokola< (iza kazali5ta) bija5e p:una izasla-
nika hrvatskih sokolskih dru5tava iz Hrvatske, Slavonije, Dalma-
cije, Bosne i Hercegovine. Svi su osjeiali nepravdu, koju vojnidka
diktatura dini hrvatskomu narodu silovitim zakonom od 5. prosinca
L929. Mnogi su hrvatski sokola5i htjeli dati izraza svome ogordenju,
5to beogradska vlada ru3i organizaciju, koja je to,li destito djelo-
vala 55 godina. Medutim je zagrebadka policija zabranila svaki go-
vor. Tako nije preostalo drugo, nego li da savezni starje5ina Milan
pl. Praunsperger pn6ghsi zakljudak savezne uprave, da >Hrvatski
sokolski savez(<dana3njim danom prestaje Zivjeti. Nato su svi pri-
sutni hrvatski sokola5i zapjevali hrvatsku himnu. Pjevali su, premda
im je srce krvarilo, kako su to odavale krupne suze na odima nji-
hovim
463
Memorandum A. Ko'Butida i dra. J. Krnjevida Savezu naroda
Kako je u >>Hrvatskom Sokolu< bilo udruZeno oko 40.000

Hrvata i Hrvatica, silno je u hrvatskom narodu porasl a mrilnja na
,Beograd i .na drLavu, koja zatire na5a dru5tva samo radi toga, "Sto
nose hrvatsko ime.. Dokazom je dinjenica, da su i nadalje u Beo-
gradu, Zagrebu, Osijeku, Sarajevu i drugdje mogla djelovati Zidov-
, ska gimnastidka dru5tva >Makabi<<.Nepravda, koju je beogradska
vlada zakonom od 5. prosinca L929. podinila hrvatskom narodu, bila
je novi davao, zabijen u lijes kraljevine Jugoslavije.
MEMORANDUM HRVATSTITT NARODNIH ZASTUPNIKA

ING. A. KOSUTIEA I DRA J. KRNJEVIEA NA SAVEZ
NARODA GOD. 1930.
Dork pr,edsta;vnici slobrodnih L civiliziranih naroda u Haagu, Ze-
nevi i Londonu vije6aju o zajednidkom radrtt, da se definitrlrmo likvi-
dira ,svjetsk,i rat, pa da ;se os,igura op6i mir Zivoun suradnjom na,rrod,a
na temelju stobode.ii pravednosti, te na medu'sobnormpriznanju nji-
hovih rpr,axranra egzistenciju, diotle je hrvatskro narodno zastupstvo
urslijed teSkog pol,oZaja svoje dourrovine pri,siljeno, da se ura cijeli
kultund sv,ijet, -1 L osohito na Savez naroda i na vlade civilizinanih
naroda . - obrati rs,ovim meffIrorand,umom:
1. Na cijelo n h,nratskorn drZavnorn teritoriju uveden je apso-
lutistidki re'Zim srrpskoga kralja, kojri hrvatskornu narodu uskraduje
prinrealma (podetna) nar,odna prava, koja, su ,inade osigurana sva-
Irromu nanodu. Tak,o je za,bt'anjena uporaba fmena hrvatrskorg nraroda,
koji je prtznafr.u medunarodnirn ugovoudma kao medunrarodni fakt,o,r
(d;initac), te koji se nilje odrekao niti svojeg irnema niti svoje egzi-
stencije (poistojanja) u zajednici naroda. Zabr,artjenii su hrvatski grb
i zastava hrvatska. Raspiu5tena su i dap'ale zabranjena hr*r'atska kul-
tunnra i znanistvena druStva. Iistisnut je hr.vatski jezi,k rz Skola i
jaffrrih stuZba. Krivortvorema je i brisana hrvatska povijest u Skol-
skirn knjiganra. Nastoji .se zaustavifii kultrurni naprred,ak hnvatskog
namoda, d,a ,se narodrl .otude bud,u6e hrvatske generracije, F& da im
se otudi cjelo'kupna hnr,atrskapisana literatura. Zap'ostavlja se hryat-
ska vjer&, & o5teduju se gfobovi (n. pr. u 7-,a'greb'u1. studenoga
1929.). Sanaovoljno su lra:vatske zeml je mzdr,obljeurei i,stodobno pod-
wgnnte s,rpskoj prwlasti. Zabrartjeni su histo,nijski drZavni nazivi,
n. pr. I.lnzatrska i Bosura. Samovoljino su raspisrani porezi i rdruga
jama podavanja, koji se silovito u,tjenrjru i bez komtrole trroBe vedi-
nCIm u Srbiji.
464
Memorandum A. Ko5uti6a i dra J. Krnjeviia Savezu naroda
2. Ponr,q6u neo,graniiene apso,lutistidke sile nastoji sg iz svijeta

m,aknuti hrvatsku nanodmu parlamentarnu rerprezentaciju, preuda
je qva reprezentacija - usprkos r'aznih progona i nap{ja -. bila
pod vodstvorn Stjepana Rardida birana kod. svih dosada5njih izbora
(28. shrrdenoga1920., 18. o,Zujka t923,, 8. veljadq 1925. i 11. mjna
7927.). Bez abz"tra na du5m h'rvatskog na,roda i na njegovu jasno
ivlllaienu volju nastroji se reprezeurtaciju zamijeniti funkeijonerima,
koji su hrrratskomu nbrodu innenrorvarripo apsolutistidkonr kralju
Srbije.
3. Na ternelj,u iiznisljenih okrivljenja i la,fuih iskaza, Sto ih je
ianucl,ila po,licija,, zahroren je pred.sjednik narodnoga zastupstva dr.
Vladimir Madek. On je ,stavljem pred ,izvanredni sud, d,ije se rasp'ra-
ve ne o,bjavljuj,u, ;te dije ,o,sudepadajU fuz ,prnta na priziv.
4. Hrvatskornu je narodu oduzeta svaka mo,gudnost z,a,konite
samoorbrane,jer je ukinuta sloboda Stanepe,oduzeto je pravo d,rZamja
sh[,pdtina, zabrwrjena je kritika postupanja vladinih organa, uklo-
njena je neodvismorst sudaca, a o$xovan je iizvanredan sud za poli-
tidke 'de,lriikte.Uvedema je wermod policije, koja zatx,orene do besvi-
jesti ztrorstavlja tirne, Sto ih gwi, ud,ara batinama i pijes,korn ilxapu-
njenim vredama, veie ih na stijene; b,ode ih i'glama i davlirna, kida
im nokte, rpali im svijede pod gol"im t"ijeLom, te ih mudi gladom i
Zedtronn. Polieija ne zaztre i od ubijanja zatvorenih ljud.i, radi dega
niflrada ne biva povudena na odgovo'most. (Iza taga se u memoran-
dumu crtaju mudenja, koj,a su na policiji zagrebadkoj pretrpjelil
na;roidni zastupnik Jakov Jela5i6, ,oiblasnizastupnik.sti,pe Javor, sveu.-
diliStafac MaZuran, tmgw,adki pornocnik Simovi6, pa rvan Zi6, Josip
Mari6 i Pavao Marrganrov, te unrir:,ovljeni potpukowik V,ilko Beg,i6.
Sporninje se i to, kako je zagrebadka polieija mu6enjem urnorila
poli,tidke uhap5enike Dakovi6a il. Hedinaovida)
5. 7a, desetgodi5njega postojanja driarme zajednice Srba, Hr-
vata i Slovenaca neprekidrno su s,ntrlskeparlamem,tarne stranke nasto-
ja;le ponl5titi hryatsku narodnu i drZavnu individuahorst. Kad im je
to nasf,o,janje posve puropatro,pro'glasiro se kralj Aleksandar 6. sije-
dnja 1929. alpsolutistidkim vladarom. Na miroljubive pak pokuFaje
hrvatrskoga na,ro'd,noga zasturtrxtva, da ,se omrorgu6izajednidki opsta-
nak Ilrvatske i Snbije u drZa'mpj zajednici, od,govorrila je srpska
parlamentarna ve6fura strijeljanjem hnratskih na^nodmrihzastuprika
u beogradsko,m parlamenta 20. Iirpnja 7928. Medu um,orenim lse za-
s,tt.pnticlma nalazio i sam hryatski voda Stjepan Radi6,
"*oa",i
Ilrvatska na muEili,Stu 30
465
Prva politiEka parnica protiv dra Mabka
6. eitav rad srpskih parlamentarnih stranaka, narodito pak

zlrodrinod 20. Li,pnja L928., - kao 5to i naprijed ocr"tana djeilatnosrt
apsolutistiik'og reZi,mt, - ponriBtili su s\re pol,itidke i moralne odmio"
Saje iznedu Hnratske i Srbije, koje snr sada jedna od dnrge udaljene
vi3e, nego li i,kada p,rtje. Apsolutristidki 'pak kraljr Srbije prostao, je
za hnlatski narrod simborlorn nepravedmosti'i 0ira,nije.
7. Mi'rovnim u,govbrom rod 10. rujnra 1919. u Saint-Gerunainu,
koji je kod Saveza nanoda ,registriran 21. trirstopadat920. pod brojem
31, medunarodno je rpriznata dti"ava Srba, Hrvata i Slovenaca uz
obvezu, >>daona na,rod.imrasrdh teritorirja ove drZave - biili ,oni ma
Iloje rase, govora ril.i vjere - ima prrufiti ,apsotrutnu S3ranciju, da
6e s njima vladati po nadelima slobode i pravednosti<<.
8. PoBto spomenuta tuda vlada svorjim rp,om'a$anjemoBtecuje
p,odetna ljudska prava hnr,atsk;orgnarr,odai medunarodne o,bveze,
nanrodit'oome, ktoje je 'preuzela ,iz gore citiranog rnirovnrog ugovora,
- pa tinne ugroZava rnir medu nanod,i,mra,podiZe hryatsko, tl&ilodno
zasfurpsrtvo pio isvo,joj drolje potpdsarnrojdelegacijfl ovime pred ditavinn
d'ovjedanstvtom. tuZb'u pnottiv apsohrtrisfuid.kogneffma srpskoga kralja
radi strahovitog:a nedo,vjeitva, ilrojinn onr mad hnatskim nanrodom"
vlada i up'ravlja, te radi silovitih dinrova, kojima o'n namjerava uni-
Sti,ti ,prek,o trisiudljetnu hrvatsku drZar-rnu indivirduatn,ost". Ptodjedulo
apelira na vlade onih nanoda, koji su poitrpisalii mi,rovne ugovore, te
koji su na nrirovnoj ,komferemrciji,orsnoval,idrZavnu zajednicu Srba,
Hrnrata i Slrovenaca, da one radi za5ti;be najvi$h nadela iovjednosti
i pravednosti, - kao Sto i u interesu mira medu narodim&, T udine
konac ttorn nedovjeinrrom radu medur:.a,rodno,mirstragoun, koja 6e is,pi-
tati posturpalr policije i sudova, te ,posjetiti k'awrione i zatvore, pre-
slu5ati zltostavljene i ranjeme prrlrtvo,nenike, a ispitati uzroke smrti
uta,rvrlridenih ljud.i. Problem Hnratske i S'rbije treba rije5iiti, pa osi.
gurati pnovedbil.l sa.rnoodreclenja Hrvatske, da se o'm,ogudi stabilizi-
ram,je mi,ra u ovorn osjetljivtom. dijelu Europe.
U Zenevii, dne 25. sijednja 1930.
Deloga4,ija hryatsfl<oga nanrodnoga zasrtupstva: ing. August, Ko-
5uti6, s. r., dr. Juraj Krnjevid, s. r., hrvatski narodni zastupnici.<<
PRVA POLITIEKA PARNICA PROTIV DRA MAEEKA.

Hryatskim se rodoljubima na ian dalo, Sto je na ikonfe'rencirjri
gradskih zastu,pni,ka u Zagrebu 28. 6t'{denoga 1929. zakljuieno, da
grad. 7'ageb iza6alje u Beograd deputa"c,ij,u ,gradskih za"stupnifira i
466
Prva politidka parnica protiv dra MaEka
dilr,ugih ,gradana, da se pokloni kmafju Alelrsandru prigodom njegova

nodem.dana LT. prosinca. Nrije m smjel,o dozvoliti krivo lnnijenrje, kao
da taj zaklj,uiak odgovara rni5ljenju cijeloga h,ruatsko,ga na,rroda.
Zatn su rodoljiutbmi hrvatski mladi6i od,ludili, da 6e revo,Iveurima, i
pakleninr sLrrojevima pokazati nezadiovolj'stvo Hrvata. Reviolverima
6e se 'osveffi gLavnim knriveima hrvatskog poniEe,njta, a paklenim
stnojevim a 6e o5te6ivati nep,odurdnre zgtade ifti 6e banem. tz;,iz,l;afto,
zapreipaStenje,i uzbune.
Ta,ko je nastralo >tenorirrstidrkiotrdruEemje<, koje su d,irnil,i: pr'i-
vatni namje*fenrik Ivan Beumardi6,'odvjetnid,ki'pripravnik Cvjetko
Hadii7,a, t'rgovadil<i pomocni[< Ma,rtrin F rane]d6, ljevad ir-ljeza Stje-
pan Ma.t€kwi6, trgovadki po'mo,6m,ikLjrftonnir lfuemzir, sw5eni filo-
zo'f Velimir trfioenaj, trgovadki rpomodnik Ivan Ban, mesa,rski ,obrtnrifi<
Ivain Skftak, strol'arskri p,onnodnik Fili,p Paver, diplomiraini pnamifl<
J,uraj Veseli6, trgovadki porno6nik Albrin Ga5p,arac, pramdk lva^n
Pnpi,6, privatni dinovnik Antun Stefanac, mesarski p'omrocnik Pavao
Margeti6, kovad Antun Stefartid, stola,nski promo6nik Bo,Zo Am5ek,
poljodjelac Mir{ko Debani6, krojadl<ri rpcxmioonikStjepa,,rrG[uBac i s,trio-
jrobrava,r Milan Ire\ruxaid.
Neki od ovih mrladi6a sprenrahu ve6 i prij'e toga artero;tatnma
genrer,ala Belimarkovi6a, koji je bilo mjesni zapovjednik u Zagrebu,
zatim na generala Tomi6a, koji je bio zapovjednil<, zagrebadke divi-
zrje, te na dra Janka Bedel<rovi6a,uprarrnika policije u Zagrebu. Oni
su ih s oBtr,o nabitinr neviolveriirna tra,Zili po javninn lokalrima i uilica-
ffr&, alf nikako nisu d,oBli u priliku, da izrnr5e svoju namjeru. Zato su
odltndil;i trhijati srpske dasnike, pa je Stjep,an Matekoivi| zaista 7.
sLr.ldentorgaL929. u Ista,nskoj tili,ci sa dva meflka iz revolvera ranio
kronjanidkog kapetana Gawifia lfuledina.
Revol.vere je pnibaviro i d:ijeli,o fvan Beruradid, koji je navod,no
u swttu na,bave omZja droibio novaca od profesora JaJrova JelaAida
i ,od umin:ovljenaoga ,potpukorrtrika Vilka Begrca. Rad,i toga je pod
orptuibu biro s,tavljem i odvjetnik dr. Vlatko Madek, jer su JeIaSid
i Begl6 prigodrom zJostavlja.lrj,a k'od, za,grebadke prolioije izjavili, da
irn je dr. Madek dao p,ru,i,put 6.000 diura,ra, dnugr prurt5.000, & treci
put 4.000 d.inara. Kod dobave revolvera posredrova,o je gostirolddar
'Kunti6,
Fhanj'o a namjere >te'ror,istiiikog'udr.uZenja<<bile mr lnanate
i bjelwarskorn odvjetnil<u dru fvanu Lebovicu.
Thi paklena stroja nap,rarviroje wr*eni fiilozof Vefimir Mocuraj.
Pnd je paklemri stnoj postavio Jl:raj Veselid 30. studen aga L929. na
467
Prva politiEka parnica protiv dra " Madka
stube Glazbemoga paviljiona na Zrinskiom trgu. To je ud,inio uodi 1.

pnosfurca, da na taj nadiur denrr,ourstrira pmotiiv.srutraBnjega dqZa;vntorg
blagdhnra. Pakleilxi je stnoj eksplod,irao i tiqne p,obudirosenzaciju rruto,-
gobr'ojnrih Setalaca, a[i nikoffi s€ nije ni,5ta dogo'dilo.
Drugi je pakleni stroj bio namijenjen uredni5tvu >>Novosti<.
Taj strroj je imao A,lhh Ga5parac postaviti u zgradu JugoBtampe
(dana5njf, Hrvatstki d,rZarwli tiskarski zavod) u Marovskoj uliei bnq'
28a, aJi je tu zgradu budnio duvala polioija; zato je .Ga5parac sd,niio
pajkleni stroj u polj,e iarredu Cigilane i, gradskih ku6a, gdje je sada
nrovr4 zgtada tehnidkoga fakulteta. Ta^rrro je taj stroj .i pronaden.
TYe6i je pa;kleni sturoj iiunao pomB'iti t€ljemjiiki rnost na NIar-
tfurwki, da se tako sprijedi odlazak vlaka, kojirn 6e u Beograd pu-
tovati poklowtvena de,putacija w Zagreba. To sm imal"i provesti
Cvjetko HadZij,a i Antun Stefa,nac. Oni su pakleur,i stnoj stavili u
prutnu ko5aru, te siu se 13. prosinca L929. na veden autornobilorn
od,vezli do gostioure Ciumi'6na M'arrtinovhri. Pro njihovoj, mesre6i vozilo
ih je 3'o,fer Milan Doki6, il<ojem se sumnjivonr pridiinila preteSka
putna ko5ar,a, pa je pordnriioprijarru'poUciji. Odrna;t! su na Ma,rtfurovku
poslani straharn, koji su u Cirqidevoj' 'grostrioniuhitili HadZiju i Ste-
fanca, te snr kod njih phonaFti pakteni stroj, d,iulam:itsiki kapsl i re-
volver sa 7 metaJra.
P,olicija je mrudeurjern u za"tvont pr,isilila lladEiju i Stefa,nca
rLa razrrta priznranj,a. Tako je rpohvatanro wih 19 dlanova >teno,nistid-
kog ud,rntZenja<<, koji rsu redorniee bi,li podwgEufii zlostavljanjru. Uhi-
6eni su tak,o'd€r prrof. Jakov Jela,Bi6, potrprftiotm,ik Vil,ko Begi6, ,go-'
stiomidar F ranj,o Kunti6 ri octvjetnrik dr. Ivan L,ebo{ri6. Najve6u je
senzaciju pobmdilo uhideurje dra Vlatka Madeka, koji je iza Rad.ideve
snnr,bi bio pniznati voda hrvatsil<,og na,r''od.a.Njergovo je uhidenje 21.
pncrrsfurca7929. pokazalo, kako je u h,r-vatrskonrrna,rodtr pop,ularran,
jer se prrijavGe 163 od,vjetnika, koji 6e ga braniiti
Svi zu uhi6eni rrodoljruhi h,rva,tsiki 4. sijednja 1930. odvedeni u
Berograd, da iim s;udi >'drZavni sud za za5titiu d,rZave<. Tamo je isrtom
24. trarvnja 1930. zapodetrajavna ra^6pra,Ma,koju je hrvatski nanod
pratio s najvecinr ilntetresom. OpBrirrru je optu2rieu s lonraaoZarjem
sastavi,o dr. Ucrorvri6kao drZavni briilae,. O,ptu:Zniotr je prroditao dtr.
D'obnetj6, te je odmah telefons&i jq.vljenr c,ijeli tekst u Zagreb, gdje
zu ju sutrada^n emio,pc,iti jutrunrji lis,tovi. Paffnica je potrajala sve
d,o 6. h'pnja, a vod,iroj'u je dr. DrlrEa-nSuboti,6 ka,o predsjed,nik >drzaiv-
noga zuda za za$trta drZave<.
468
Prva politiEka parnica protiv_dra MaEka
Na 28. dan rasprave protiv Bernardida i drugova pred drZavnim

zudorn u Beo'gradu zapodeli su govori obrane. Pirvi je govorio dr.
Petar G v,o z'di6 iz Mitrovice, drrugi Dragutin pl. H r v o ji iz Klanj-
ca,'tr€6i dr. Jakov,Grgur i6 tz Livna, detvrti dr. Marko Lam"e-
6i6,iz Rume, peti dr. Mitr,o Kdsi6, rz Dubrolnrika, Sesti dn. Ante
Odi 6 M da}covca,sedmi dr. Stambuk iz Sibenika, ,osnti dr. Stje-
pan Hef er iz Osijeka, deveti dr. Nrikola L jubi di6 rz, Tra,vnika,
deseti dr. Ante Crv i6 iz Dakova, jeda,naestidr. Obrado vi6 w
Beograda, dvanaesti dr. Filip Mark,oti6 iz Slavonsloga Broda,
trinaesti dr. Filip don dri6 iz Banjailuke, ietrna,esti dr. BariSa
Smoljan iz Mostara, pebnaersti dr. Dragii,a Zdravkovi6 rz
Beograda, Sesora,estidr. Franjro R a d k ii iz Mitrovice, sedamnae'sti
dr. MilovanZani6 iz Nove GradiBke,osamnaestidr. Andrija Kar-
8,i6, iz Rurne, devetnaesti dr. Vikto'r Urbiha iz Vinkovaca, dva-
desetri dn. Bole iz Beo'grad"a,dva'deset,i pnvi dr. Dragan Saf ar
w 7'agreba, dvadeset i do:ugl dr. Zivko Berti6 iz Zerrr::r;,;a,
dvade-
set i tredi dr. Franj,o BoXn jakov1-G iz Oisijeka,a dvadeset i 6e-
t\rrti dr. Rinaldo duli6, rz Beograda. Svi slr ovi odvpetnici govorili
za ,obranu drugih optuZenika do 4. lipnja.
Sutradan su p,odeli govomiti brarritelji dra VlatJ<a Made[<a, i
' to prvi dr. Bari5a Smol jan iz Mostar,a,drrugi dr. Milan Kostii6
w 7'emina, tre6i dr. Sa;vko D tt k an a c iz Beograda, detvrti dr.
Andres izZagre,ba, peibidr. Duda Bo5kovi6 iz Pandeva,Se,sti.
fu. Juraj Sutej ia Sa,rajeva,a sedmi i posljednji dr. Ante Trum.-
b i 6, koji je govoriro 6. lipnja.
Svi su ovi govori odisali distim i nepatvorernine rodoljrubljern.
Zabo iSU ih s najve6,i,m interesom f, zadovoljstvom ditali hruatski
nodolju,bi u zagrebadkinn dnevnricima, koji su ih dlona^6a,.1,i gotovo do-
slorr'no prerna stenro'grafst<im zapiisima. To je u ono doba nesilrosne
dikt€itrrre barem donekle nadomj,estilo gov,ore, kroj,i sru se prije go:
dine L929. drizah u Narodnoj skup3tini i na ,potitidkim skup5tinama
hnvatrskih str,anaika. Hryatski sm rodoljubi s najve6om napeto5du
delia^li pnesud;u >drZavnoga sr.rda za zta$titu dfrave<<. Itfinrogi srr upra-
vo drhtali od uzrujanrosti, kakro U 6e gla"siti pnesuda toga sudb,, za
koji se opdenito zo;alo, da je nepdjateljski raspolo%en prema hr:vat-
skom na,rodu.
U sub'otu 14. lipnja 1930. progla,lena je prnesuda drZa;rmoga
suda zn za$tftu drZave. V 4 sata poslije podne unGao je u dvo'ranu
senat 'drZavnoga ,suda sa predsjedni'krom drom Subotidem. Nato su
469
Prva politidka pamica protiv dra MaEka
pu5terni u dvoranu optuEenieri i njiho'vir ;bram,itelji, :te nrov,inari i rodaci.

Tako se napunila dvoran&, lp& je dr. SlJrbotid u najve6roj ti6i,ni pr@-
gilasr,o, da su krivi: Ivan Bemra,rd,i6,Cvjetko HadZija, Madin FYa- .
neki6, Lj;u,b'ornir Kremzir, Stjepan Mate,kovi6, Flilirp Paver, Iva,n Ba,n,
Ivan Skdak, Veli,mir Mocnaj, Frarnjo Veseli6, Iva,n Prpi6, Ante Ste-
fanac, Parao Margeti6 i J,akob Jela"5i6. Od krirrurje su rije5eni: dr.
Vlatko Madek, potpulk,orvniikVirlk'o Begr6, dr. Ivan Leibovi6, BoEo
Arrri5ek, Milan I"evnaji6, M'irkio Debani6, te Ga5parac, Stefani6 i
FYanjo Kunti6, koji se ,od,mah pu5taju na strobodu.
Bernardi6 Ivan ozudor je na 15 godina robije i na trajan
gubitak d,asnih prava, a po iizdr1anoii kazni inra se na'3 godine pro-
tjerati tzZagreba. Hadhija Cvjetkro rosudenje na 5 godi,na robije
i na gubitak dasnih prava 5 godfura,Franeki6 Martin na 8 go'dina
rorbije i na,stalan gurhitak Easulihprava, Matekovid Stjepam na
10 godina robije; Paver Filip na 10 godina r.o,bije,Ban Ivan na
1 godinru rob,ije i na gubitak dasnih pr,ava knaz tri godine, S k r t a k
Ivam na 6 godina rdbrije i trajan gubitak dasnih prava, M 'o c n a j
Velirnir na 3 godine ,robije i na 3 god,ine gubitka iasnih prava, V e-
seli6 Fkanj,e na 1 godinu stnogoga zahtora, Kre rnzir Ljubornir
na 6 mj,eseci strogoga z"*uova, P r rpi 6 fvan na 2 go'd,inersrtrogoga
zahvora, Stef anac Ante na 4 god,ine robf,je i na gub'itak dasqih
pra,v,aknoz 4 godine, Margeti6 Pavao na 6 mjeseci,stnogoga za-
Woma,a Jakob JeIaSi6 na 3 godine robije i na gubitak gradanskih
pirava kroz 4 godine.
Madek se odmah zaputio ku6i v Zagreb, ka.urtoje stigao '$rtra-
d,an (u nedjelju 15. tipnja) poslije rpodne beog:radsl<im.brzovlakorn.
Njegovorn se ostrobodenjru ri drolasku 'iskreno ra'dovahu rod,oljrubni
ZagrepEaxu, koji snr pohitali nra 'krotrodvon,da dodekaju narrodnoga
ljurbimca. Ogrornpn proston rpred glavrrirn kolodvorom bijaSe upravro
kmcat hrvatskirn rodoljubima, nartodito romlad;i,nciima,k'oji su glasur,o
daln iw,ailaja svojemu veselju. Toga nije nr,ogla podnrijeti 'zagrebadka
pol,ircija, koja je roruZanorn sil,orn hr:lzabzirmo'rastjeravala p,ris;utno
cxpcinstvo. Pri tom. je bil,o uhi6eno i xnnogo hrya,tsk'ih ,rodotju'ba.
Bolje se nije ,ponijela niti policija ,u Zem,unu. Tamo5nji su nai-
rne rodoljubi pudredili vedem, kojroj je ,prisustvoval,o takoder 7 rije-
Sen:iihhn/atskih mudemika isa 4 svo,ja bma,nitelja. Policija je to pro-
gil.asila politidkim 'sastankoon, te je sve rpurirsutniikeo'sud.ila na 30 drana
z*xwa.
470
Predstavka Hrvata iz Juane Amerike na Savezi naroda
PREDSTAVKA HRVATA IZ JUZNE AMERIKE NA

SAVEZ NARODA. -
Iz BuemosAiresa je 10. s,rpnja 1930. Savezu na^lrodaposlan ovai
memorandum, koji je potpisalo preko detiri tisu6e Hrvata.
>Cijeloj svjetskoj ja,rmrostije - osoibito povodoq! politidke par-
nice, kroj,a je neda,nrnou Beogf'adu r.lodena p'notiv 'dra Matka Madeka,
'yrsdehirvatskrog naroda, - poanato, kakvirn je sned,ovjeinifln qudnia
metodama podvrgnut hnratski na,rod, otkada sto-jfl rpod njemu silom
nrarnetnutoun srbij'a,nsrkom vojlrom'd,lktatu,rcxm kralja Aleksandra.
Hnratska je protiv svoje ,slobodne volje drospjela pod ovo gro-
gpodstvo, kal<,o je to ved deB6e oditovatro njezino za[<roniitopredst'av-
nGtvo, a to je hwatskro na,rtod,tt'o.zastupstvo. Salno je surova voj-
nidilra sila hrvatskrom,u nanodru'onernogudila. da izw5i svoje p,ravo
samroodredenja. trsta ova surova sila nije p'oStivala ne sarno politi-
6ka, nego i ljudska pnaJva hrvats,I<og illarroda, jer je porsve uniBtlila
tako slobodu Btampe i gwioira kako i pravo na o'soburu slobo'du sva-
ko,ga ,pojedinca , a rtz to je digla i nreodvirsnrorstsudova. f sve se to
de$ava usprrkos osobitih sved,anrih abvez,a, Sto ih je knaljevina Srbija
pneuzela u meduna^rodnim ugovonirna.
Dok se kulturni svijet zamim;a za sudbinu nezraitnoga crnad-
kog plemena, d,otle biva kulturan i civilizi,ran narod, s viBe ne'go li
tisu6godi5rj,om vlastitonr ddiawtrom proBlo56u takro re6i u srcu
Eunope i,zruden na m:il,ost i nemilost je'dno,ga od najsilovitijih tladi-
terlja, koji svojirn s,red,ovjednim harbarsrkim rnetodama na oidgled
cijefioga svijeta uni,Sta;va na.mod, Foji pripada zapadinoj civilizarciji,
te narrodnu imovinu h,rvatsk,og na,roda.
NIri H,rvati, koji iivirno u razn;im drZa;varna juZne Amerike, te
kojii smo naposd organizirani u g:radovim.a: Buenos Aires, Mrorrte"
video, Rio de Janefu:o,San Pablo, Para,tr"a,Berissro',Irtu Plata, Zatarte,
Rancag:rua,Pemgam;ioro,El Socorro, Los Maizales, Villa Mugueti,
Chabasm, Bigano, Acebal, PanzronAnriiba, 'Aloorta, Chobertu, Are-
uito, Rosario, Cordoba, Santa Fe, Venado Tuerto, Cafferata, Los
Nogales, Chacabuco, San Eduaro, Los Molinos, Casilda, Lima, La
Paz, Potosi, Iquique, Punta Arenas, Antofagasta, Santiago de Chile,
Ecuador, Cruz AIta, Lm Surgentes, Villana i Sa,nta Isabel, - osje-
6amo s najveforn boli i ogorienjem ,sve m,uke, koj,i,ma su izloZeni na5i
o,cervii majke, b,ra6a i-sesitre u na5roj mate,ri-zernlji Hrvatskoj. Zata
mi pred Savezom. nanoda d,itZeunoglas ,pnosvjeda, te u interesm kul-
tune i zapadne civilizacije, - u inne foqeemosti i u interesu wjetskorga
47r
Memorandum Hrvala iz Njema6ke na Savez naroda
mira, - zahtijevaxnro, da se hrvatskonnu narrodu pafi mg,gqdnqst za

. uspostavu njegove nezavisne i suverene hrvatsrke drZave.
Kako povijesna ,pro5lost, dol<azuje, hrvatrski je nanod posvema
sposobd,ri'Ca'iupr,anljati svoju poseborunezavisnu drZavu; tu:vatska bi
pak drZava i-' po svojoj ekonomskroj s,nazi, Fo.svojem geografskom
pol,oZaju, te' rz r,aznih drugih uzroka - bila u stanju , CIauzdr4i svoju
'
samostalnost. \
Predavanjem ove spomenice Savezu udruZenih naroda
m,i smo Hrvati Jufoie Arnerilre podjednio turnadi ogordenja i Lelje
hrvatskog naroda u na5oj europskoj domovini, kojemu je slo,bodan
tzraiaj volje p,osvema onemogu6en njemu nametnutom, a narodu tu-
dorn dikt"aturom. Beograda<1.
MEMORANDUM HRVAT T IZ NJEMAEKE NA SAVEZ

NARODA.
Velik je broj Hrvata, 'koji su Zivjeli u Njennadkoj, potpisao
ovaj meilnorandum, koji je 6. rujna 1930. bio upnavljen Savezu na-
noda:
>>Povodo,mstr:a5noga poloZaja, u kq'em,u se nalazi hnvatski
nanod pod vojniidk,omrdik;taturrom Be,o'grada,,obra6aju se potpiisani u
ime tisu 6,a Elwa,ta, koji Lwu u Njemadkoj, na Savez narrod,a,taj
najvl5i meduurago'dni f,orurn, 6ija je presveta duZnost, da bude za-
Stitnik rwjetskoga mira i orbranidni sud,ac u svima medunarodnirn
sporovim,a, ikako bi rsvoj mio6an upliv rnrog&o urpravLti ona'mo, d-a
hrvatsko pitanje nade rjesenje, kakvo od.govara na,rodu, jer inade
odatle joB moZe nastati pogibelj, da'dovjedanstvo uvali u velihu he-
sre6u.
'Fiitatski se nar,6d'nalazi na politidki najrosjetljivijem dijelu
Eurrope, gdje ve6 prek6i'13 stoljeda nastava hrvatsike zenn|je: Dal-
rnaciju, BorSnu,Herrcego?ittt;'Hrvatsku; Slavoniju i susjedna podlrudja.
Hr{aatsl<r je' narod za td{ardugog razdoblj,a ispunjavao svoj,u histo-
ri,dku zadalt,'te je kao ro,brdnaeuropske kulture i c vtlizacije d,opri-
nio najvele Lfr,ve, a istodbtbn'oje takoder znao woj,orn krvlju braniti
vlastitu drZarmu individua,Inost. :
Kourcem god,ine 1918. rsu historijske hrrratske zemlje
"doispjele
u vezu tako zvane drZave"Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je nova
drdava - u potpunom nepoznavanju pravih odno5aja - bila pri-
wtata od" sila na mirovno;' konfereurciji, pfemd,a je to bil,o protiv
jasne volje hrvatskog na,rroda,t€ premda zakonito narodno zastup-
'stvo 'svoju
nije d,alo privolu za to.
472
Memorandum trIrvata iz Njemabke na Savez naroda
Od postanka drLava Srba, Hrvata i Slovenaca bija3e od mo-

gru6nika u Be,orgradusmatrana kao rpove6ana Snbiija, koju su podeli
si'Iovitiux. sred,stvim,a srr,bizirati, a hrvatski su narrod,n:a svirna p,oljima
na,rrodnorga,politidkoga, kulturnoga i gosp,odarsko,ga fivota nas;trojali
r:niStiti, kod dega su upotrebljava,r:.a naj,surovija sne'dstva.
Elrvati se tonnu nasilju opirahu. zakonitonr borborn, kako' to
odgovara njihovorn rnentalitetu, a vodili su ju u parlamen'tu po svor.
jem na,rodnom zastupstwr
Iilnratski su na,rodni zastu,pnici s jed,norn gdtovo nepojmljivonr
Jobovom strpljivo5du gledatri, kal<o su najostrijilm navalama sa'stra-
ne Bero$rada izfoLe*rtene serrlo kulturne i materijalne televine hrvat-
stva, ve6. je ta,koden ugroien g:oli fivot mnrogih stotina hrvatskih
sinsva. Dok su Hrvati na fio od,govarartrisaimroparlarnentarrurom kri-
tikom., dotle su berorgradski nrio,gudni,ei,- kioji nisu mogli frrpjeti ni-
jedan ,nai<. i,,,lttota Hrvata, - dali 'orga^nizilati umiorstvo prvaka
hrrratskih narodnih zastupdka. To je zairsrta20. liipnja L928. u uc''ô-
grad:dkom parla,mentu privedeno izvrSenju, kojemu je Zrtvom. pao
[akroiter Stjepan Rad,i6, predsjednik hnvatskro,ga,r]?Jrodnoga zastup-
stva.
.Iza toga krvop,rolida oiekivali su I{rvati t T d s njima i cijeli
kultund svijet, - da beogradsflri sil,nici ore 6e sada vi5e s o,ruZa^rrom
silorn spredavati, da turyatshi nanod 'poludi sv,oju drZavnu silbb,odu,
hoja rnu prirpada. Ali kralj, se Aleksa,ndar 6. sijednja L929. p,roglasiio
apsolutnirn vladareun, P& je diktator.sku silu preni'o na svojega ge-
nerala Zivk'rovtta. Time je nasta^l,oosj,etljivo 'pooFtrenje i onako ve6
bokioga puta hrva"tskog naaroda.
Vojm:iika jb diktatrura nastruprila s naj,brutal,nijiim metodarna,
jer joj je bila derviza, da luva,tshrc mo,ra nestati s p'owBine. Da to
poludi, stvoreni su naredbeninr pulenn zalhtoni, koji predsta;vljaju na-
kana zakonodavstva i ,atentat pnotiv najp,rinr,itivnijih dovjedjih prava.
Kod politidke par'ni,ce, koja jq u iliipnju ove go'dine vodena pred
va,r:rednfun s'udom za z,ailtit'u drzave u Beo,gradu protiv dra Vlatka
Madeka, sada5,njega vode hwatsko,g nantocla,ustanovljem,o, je slije-
de6e: Politidktm su uap5eniaima nuke ri n'oge stavljane u teBke lanee;
nat6'sru i,m ,ruke veva;ne na leda,. a glava udarana 6aka^rnatak,o, da
im je knrv.potekla iz illosa i usta. S te,Skinn sr.r iiZmam:a gahwri goli
nohri pnsti, a cijelo je tijel'o iizudaranio stopala,ma i Sakama, pri 6emu
nirsu bili po5tery* mirti najiosjetljiviji dijelovi tijela. Takto iamudene
ljude povalili bi tad,a na pod, gdje loi im na ledima povezane mke
473
Memorandum Hrvata iz Njemadke na ,Savez naroda
uZetom srvezaHg flagtuln&, fie bi onda ,go,Letabane tukli ;bikovim hiha-

ma tako dogo, dok nije iopet potelrla krv. Da se boli jro5 pooFtre,
pnovukli ,bi nekim takvim uniudenicima izmedu ruku i no"gu puFku ili
kolac, t€ bi irmrudenoga i'ovjeka ianedu dva st'olca objesitri i u takvom
poil,oZajrutukli tak'o du,go, 'dok ne ,bi dzgubio svijest. Druge 'su pak
s ohova,nim rukama objesili na klin u stijeuri, te bi ih onda u ta,ko-
vCIm prol,oZaju t'ukli i ostavili visieti vi5e sati. Da se izrran zatv'owa
rre bi dul,o, k^l.o m,lrde'nici od boli viiu za pornro6,povezali loi njihove
glave uraokrim krpama ili vojniikinr kabanicama; osim toga bi dali
svirati gra,mofione, da or,adglasaliujauk. Sva wa zl,osta;vljanja monala
su birti po;tvrdeura od redamstven:rorglijeinika, p& us6urkos to,me nije
biio na ,odgovrornost potegruft nijedan ofl<rivljeni dmZavni iinovmik.
Drokazano je, da je od. progla5enja dihtature do konca. liipmja
orie godime - d,a,,kleza 18 rnjesecri - u policajrnim zatvorima uxno-
rerro 76 orsoba. U torn je raadobljnr kod vanrednih drZa\rudh sudlova
vodeno 69 rpoil,i,tidkihparrrica, ma kiojima su 3 rosobeolsudenena smnt,
1 iosoba na doZivotnu tamnicru, a daljrnjih 319 osoba ukupno na 720L
godinu i 9 mjerseci strogoga zartv,ora.
Naredbenirn je putenn zabranjena uporaba hrvatrs,ke zast"ave,
hrvats,h,oga grba, dapade i uporaba hrva;trskog innena.
Uslijed dvanaebtSodr,snje pljadke i koru,pcije, ko,ja je u staroj
Srbiji od uvi'jek bila u'ob,id;ajema,uni5ternroje gostpodalrsko bla,gostanje
Hryats[re.
Zabranjene su hrvatske ustanove i. dru5tva, i tro: nan'odnorg,
vjersk:og, pnosvjetnog, gospodar,sillog, dobrortvorurog i Bpiortskoga
karaktena, a v&ini je ddz,atra zapliijenila takoder njihovu imovimu.
Posvema je ukimnrta sloboda Stamrpe, gioMora i d,rZanj,a sasta-
naka. Samovoljnro su zatvarane osobe, koje siu se d,iiktaturi pni'6i-
njale sumnjivima, te su podvrgnute gore navedenom sredovjeinom
b'anba^rerkolnzlostavljanju
Mi k'onstatiramo, 'da je hwatrski drZavni teriborij trxrotiv iariiite
volje trrrya,ts,kog uraroda god.ine 1918. eprikljuden tako z,v,anoj drZavi
SHS, pa da su Hnvati trsprkros to,ga osrrta,likod. zakronite, bonbe za
obra,nu svojih prai\ra. Na ,ovu je boribu sa za^koildtim sredstvim,a
odgovorio Beorgrad revol.verskim hitcirna tzabratnh zastuprrika hrvat-
skog nqroda, ;p'rr 6emru je uirnorelr voda Hnvata. Pomovnro su Hrv,ati
poku5ali rsvda prava uS6uvati zakionitinr, sre'disitvirrra, afi je srpski
kralj Aleksa,ndar na royu ropetovanu b,orbu odgovoriro prewatomn
drrZawre vlade, pa je uveo vojurrudiktafuiru i uprorahu i'nkvizicije pro,tiv
474
Memorandum Hrvata iz NjemaLke na ,Savez naroda
samo's\rijes,nih Hrvata, kahva nije pv,narta u poviiesti kultiunudh

nalroda.
Koja dakle bronbenasredsrtnraj,o,Spreostaju Hnratima, da obra-
ne ,woja prava, pa da ,sebi sada sadwaju hareun goli Zivot ? Ovo' je
pttunje u t'oliko pravednije, ako se navedu jo3 ove dinjemice, kojrima
je te5ko uzd,rmano povjerenje h,rvatsrhog naroda.
U mirormrorn ugovonu, koj,i je dne 10. rujura 1919. sktropljen u
SaintGenrnainu, a 21. Iistopada 1919. uhitjeZen kod. Saveza naroda
pod brnojenn39, ,prizrata je 'd'rLaxraSHS od veilevlasti pod slijede,6im
uvjetom: >>. . . s obzirrom na, to, 'da 'drLava Srba, Efuryaltai Slovenara
dobnovoljno odiCIujevoljiu, da 6e Ziteljstvu cijeloga njezin'oga drZav-
noga ,podruija, - pripadal,o rono makar bril,okojoj rasi, govoru ili
vje'ri - dati apsolutnu si,grrrnost, pE, d& de tak'oder nadalje vladati
po nadel'ima slohode i pravednostri<.
Sada5nji kralj Aleksandar, koji je tada bio srpski regent, sve-
dano je 1. prosinca 1918. izjavio: >>JaZelim biti vladar samo slobod-
nih gradana Srba, Hrvata i Slovenaca. Ja 6u nepokolebivo ostati
vjeran ustavnim, parlamentarnim i demokratskim nadelima, koja
se osnivaju takoder na op6em p,ravu glasa.<<
Danas se u Jugoslaviji ne vlada niti >>nanadelima slobode i
pravednosti< niti se ostalo >>nepokolebivovjerno ustavnim, parla-
mentarnim i demokratskim nadelima.<<
U ime tisu6a Hrvata, koji sada Livu u Njemadkoj, pa su tako
izvan dohvata beogradskih silnika, molimo mi potpisani ono isto,
Sto je hrvatski narod ve6 vi3e puta jasno i glasno tzrazis, naime:
1. da s obzirom na to, Sto su Hrvati i Srbi dva temeljito razli-
dita naroda s posvema opredriom kulturom i civilizacijom, pa radi
toga posjeduju takoder podve razlilit mentalitet, jer u njihovim Zi-
lama - uslijed drugadijeg mijeSanja sa drugim narodima, - 1.5"
takoder posve razlidita krv;
2. s obzirom na to, da geopolitidki poloZaj Hrvatske i Srbije
podaje posve suprotne pravce gravitacije (teZnje);
3. s obzirom na to, da oni, koji su prisustvovali osnutku drlave
Srba, Hrvata i Slovenaca (koja se drLava sada zove >Jugoslavija<),
nisu bili zakoniti zastupnici hrvatskog naroda;
4. s obzirom na to, Sto je dosada5nje dvanaestgodi3nje iskustvo
pokazalo nemogu6nost, da se hrvatsko-srpsko pitanje rijeSi unutar
granica jedne jedine drilave;
5. s obzirom na to, Sto je iz Beograda upravljana drLava za
svojega dvanaestgodiSnjeg opstanka proizvela bezbroj krvavih. djela
a E -
ltJ
Narodna banka u Beogradu g. 1930.
i zlostavljanja, kao Sto i sustarmo pljadkanje svojih drilavljana, pa

je radila protiv nadela, na kojima podiva jedna kulturna drilava, te
je time izgubila pravo i moralni oslon za svoj opstanak;
6. s obzirom na to, Sto beogradska vlada namjerice na fla-
grantan nadin ne drZi uvjete, koji su u mirovnom ugovoru postav.
ljeni kao temelj za priznanje drZave Srba, Hrvata i Slovenaea;.
7. s obzirom na to, Sto kralj Aleksandar pnogla5enjem dikta-
ture nije odrZao svoje obe6anje, koje je dao kao regent;
8. s obzirom na to, Sto hrvatski narod - koli na temelju svo-
jega preko tisudgodi5njega drZavnoga prava, toli na temelju medu-
narodno priznatoga prava samoodredenja - ima namjeru, da uspo-
stavi svoju samostalnu drZavnu nezavisnost;
9. s obzirom na to, da se hrvatsko-srpski spor odigrava na
jednom od najosjettjivijih podrudja EVrope, odakle je ved jednom
buknuo svjetski poilar;
10. napokon s obzirom na to, Sto je Savez naroda u prvom
redu pozvan, da se brine za odrLanje svjetskoga mira,
molimo, da Savez naroda pozove zakonite predstavnike Hrvat-
ske Srbije na konferenciju, koja bi pod kontrolorn Saveza naroda
i
vijedala o tomu, kako 6e srpske dete isprazniti hrvatski teritorij,
te se povu6i na istodnu obalu Drine, pa kako li 6e Srbija nadokna-
diti 5tete, koje su teddjem dvanaestgodi5nje srpske uprave nanesene
narodnoj imovini hrvatskog naroda, da se tako nade odgovaraju6e
rje3enje hrvatskog pitanja, koje postaje sve pogibeljnije za svjetski
mir.<<
NARODNA BANKA U BEOGRADU G. 1930.

Narodna banka, koja je nekada osnovana u kraljevini Srbiji,
bila je obidna trgovadka banka. Ona je podjeljivala zajmove raznim
priradnim granama, pa je ove zajmove produljivala onako, kako se
ve6 produljuju bankovne mjenice. Narodna se banka u mnogo
manjoj mjeri bavila reeskomptom mjenica drugih banaka, da tako
bude zalede privatnog bankarstva. Ona dakle nijd vr3ila onakvu
zada6u, kakvu u drugim drLavama vr5e t. zv. >emisijone banke<<,
koje imaju povlasticu izdavanja novdanica.
Kad je koncem g. 1918. stvorena drilava Srba, Hrvata i Slo-
venaca, ostavljeno je Narodnoj banci pravo, da i nadalje tzdaje nov-
danice, koje 6e vrijediti u cijeloj QrLav| premda je bila opro5tena,
da ove novdanice iskupi zlatom, ako to stranka zatraZi. Kako je
476
Narodna banka u Beogradu g. 1i930.
Narodnu banku svojedobno osnovala beogradska ear5ija, nalazila

se banka stvarno u vlasti nekolicine beogradskih obitelji, koje su nje-
zina povlasticu iskoriBdivale u svoje privatne interese. One su ne-
rado dopu5tale, da dionice Narodne banke dodu u hrvatske ruke.
Prema sluZbenom izvje5taju od g. 7929. _dodo5ena skup5tinu
Narodne banke 443 dionidara, od kojih su 254 bila tz Srbije, 6l iz
Vojvodine, 37 iz Hrvatske i Slavonije, 28 w Bosne i Hercegovine,
26 rz Slovenije, I iT Dalmacije, a 6 v Crne Gore. Od 35.145 prijav-
ljenih dionica Narodne banke zastupali su 28.944 dioniEari iz Srbije,
4.103 iz Hrvatske i Slavonije, 977 iz Slovenije, 766 iz Vojvodine,
2\5 iz Bosne i Hercegovine, 80 iz Dalmacije, a 30 iz Crne Gore.
Skup3tina je morala zakljudivati ono, Sto je htjelo 9 dionidara beo-
gradske eadije, koji su imali 15.762 dionice, dakle apsolutnu ve6inu
svih zastupanih dionica Narodne banke.
Preko dvije tredine dlanova uprave Narodne banke bijahu
uvijek iz Be'ograda. Ovi su nastojali Sto vedi kredit pribaviti onim
poduze6ima, u kojima su interesirani bilo sami bilo njihovi rodaci,
kumovi i prijatelji. To su dinili zato, Sto je kamatnjak Narodne
banke bio za polovicu niZi od kamatnjaka drugih banaka. Tako su
beogradski trgovci i poduzetnlci za posudeni novac pla6ali Narodnoj
banci mnogo manje, nego li zagrebadki trgovci i poduzetnici, koji
su morali novce posudivati od privatnih banaka. Time je Beogradu
bilo olakodeno pobijanje koiikurencije iz Zagreba.
Jasno se to vidi iz sluZbenih podataka Narodne bank e za go-
dinu 1930. Tada je naime Narodna banka u obliku mjenidnih kre-
dita privatnicima i reeskompta povjerenih joj mjenica privatnih
banaka posudila 1433,6 milijuna dinara. Od tog je iznosa dobila
Srbija 774,3 milijuna, Hrvatska i Slavonija L25,3, Slovenija 125,1,
Vojvodina 12L,8, Macedonija (sa SandZakom) 77,7, Bosna i Herce-
govina 49,L, a Crna Gora 26,3 milijuna dinara. Prema tomu je Na-
rodna banka od svih zajmova svojih uloZila u Srbiji 54 postotka
(dakle natpolovidnu ve6inu), u Hrvatskoj i Slavoniji 18,1 postotka,
u Sloveniji 8,7 postotak&, u Vojvodini 8,5 postotaks, u Macedoniji
5,5 postotaka, u Bosni i Hercegovini 3,4 postotka, a u Crnoj Gori
1,8 postotka.
U Srbiji - narodito pak u Beogradu - uZivahu svi poznatiji
trgovci i poduzetnici izravne zajmove kod Narodne banke. Naprotiv
se u Hrvatskoj i Slavoniji nalazrlo jedva nekoliko sretnih prirad-
nika, kojima je Narodna banka podijelila izravni kredit. Tako je
g. 1928. od Narodne banke dobilo zajmove u Srbiji 2.865 banaka,
477
Beogradski >posrednici<<
trgovina i poduzeda, u Vojvodini 309, u Bosni i Hercegovini 305,

u Sloveniji270, u Hrvatskoj i Slavoniji 175, a u Dalmaciji 81 tvrtka.
Narodna je banka kod podjeljivanj a zajmova hrvatskim twt-
kama bila veoma Skrta. eesto su bile odbijene i takve twtke, koje
su banci pruZale najve6u sigurnost. Naprotiv se u Beogradu po-
stupalo posve drukdije. Tamo je Narodna banka posudivala novce
i takvim trgovcima, koji'su ve6 jednom propali, ako su samo imali
dobre veze sa dlanovima bankine uprave. Zato se desto dogadalo,
da je Narodna banka kod takvih zajmova pretrpjela u Beogradu
i znatne gubitke, te je morala otpisati podijeljene zajmove.
U razdoblju od g. L922. do g. 1930. je Narodna banka podije-
lila 3.000 milijuna dinara za t. zv. >>sezonskekredite<, ponajvi5e
twtkama, koje su kupovale iito i razne plodine. Od ovog su iznosa
same beogradske tvrtke dobile !,426 milijuna dinara, dakle 47 po-
stotaka. Naprotiv je zagrebadkim tvrtkama posudeno jedva 516
mi'lijuna dinara, Sto znadi 18 postotaka. Prema tomu je Beograd
dobio dva i po puta viSe, nego li Zagreb.
BEOGRADffiI >POSREDNICI(
Diktatura je svu vlast usredotodila'u Beogradu. Banske
su uprave ostale bez ikakve modi, jer se svaki podnesak - bilo
osobni bilo mjesni - konadno ipak rje5avao u >prijestolnici<. Ovdje.
je konadno rje3enje kod >nadleZnoga< ministarstva obidno izradio
kakav niZi dinovnik, koji nije poznavao niti one krajeve niti one
ljude, o'dijoj se sudbini radilo, a jo5 manje je poznavao njihove po-
trebe i prilike. ,Takvo bi' rje5enje zatim potpipivali vi5i ministarski
dinormici, koji su isto tako bili u stvar neupu6eni.
Onaj dinovnik, koji je takav podnesak dobio na rje5enje, ho-
tice je zatezao s rje5enjem, da time prisili stranku na uporabu >p o-
srednika<. U Beogradu se naime nalazilo veoma mnogo odvjet-
nika, koji se nisu bavili zastupanjem svojih stranaka kod sudova,
nego posredovanjem kod raznih ministarstava. Ovi su odvjetnici do-
bro poznavali one dinovnike, koje treba m i t i t i, da podneske po-
voljno rije5e. Tako je stranka nrorala platiti odvjetnika i dotidnoga
dinovnika, ako je htjeta pravodobno l2oluditi povoljno rjeSenje svo-
jega podneska. Poput pnavih odvjetnika bavilo se posredovanjem
takoder mnogo drugih ljudi, koji su vedinom bili propali daci. Ovi
su znali sebi pribaviti >>sigurnei odlidne veze<>izprovincije<.
478
DrZ. hipotekarna banka g. 1930. ,r
Neizreciva bija3e p_ohlepai drskost beogradskih >>posrednika<<.

Oni su neprekidno bili u vezi s onim dinovnicima, koji su primali
mito. eim bi takav dinovnik dobio na rje5avanje kakav vaZniji pod-
nesak, odmah bi o tomu obavijestio posrednika, s kojim 6e d i j e-
I i t i dobiveno mito. Sad je posrednik zapodeo svoj I o v na Ertvu.
Nije se Zacaopisati Lrtvi, da 6e njezin podnesak propasti, ako
ne uplati stanovitu svotu; naprotiv moZe stranci zajamditi potpun
uspjeh, uzme li njega za svojega posrednika. Takvim se nadinom
u Beogradu rje5avahu ne samo veliki drLavni poslovi - narodito
razne >liferacije.., - nego takoder namjeStenja, premje5tenja i una-
predenja drZavnih dinovnika.
D.RZAVNA HIPOTETENNN BANKA G. 1930.

U Zagrebu je god. !927. otvorena podruZnica D r 2 a v n e
hipotekarne b a n k e . O d s a d a j e b e o g r a d s k av l a d a s v e o d -
ludnije traLila, da se javne zaklade i kapitali javnih ustanova iz
Hrvatske i'Slavonije predaju DrLavnoj hipotekarnoj banci. Tako su
mnoge zaklade, kojima je nekada upravljala hrvatska zemaljska
vlada, jednostavno prenesene rz Zagreba u Beograd, gdje su stav-
ljene pod upravu DrZavne hlpotekarne banke. Narodito se taj prije-
nos obavljao po nalogu diktatorske vlade. Time su zagrebaiki nov-
dani zavodi izgubili nekoliko stotina milijuna dugorodno uloZenog
novca -, Sto su te5ko osjetili ve6 g. 1931., kad je izbila novdana
krwa. Pa i tedajem narednih godina morala je Savska banovina u
Beograd slati Drilavnoj hipotekarnoj banci godimice oko 50 miti-
juna dinara kao sudske pologe i kao pupilni novac, premda bi taj
kapital mogao ublaZiti novdanu krwu t Zagebu.
Pritiskom beogradske vlade znatno su do g. 1930. porasla
novbana sredstva DrZavne hipotekarne banke. Dok je ona g. L923.
imala samo 410 milijuna dinara, mogla je g. 1930. raspolagati s 2228
milijuna dinara. od toga su sami kapitali javnih ustanova (naro-
6ito sudski polozi i pupilni novac) iznosili 400 milijuna, Stedni
ulo3ci 529, stari srbijanslti fondovi 79, a razne irove zaklade L220
milijuna dinara. Banka je izdala zaloLnica i obveznica u visini od
897 milijuna dinara, i to na podlozi zajmova iz inozemstva.
Hrvati su prigovarali, da uprava Dri"avne hipotekarne .banke
premalo daje zajmova na podrudju Savske banovine, iz koje vude
najvi5e novdanih sredstava. Iz objelodanjenih raduna doznajemo; da
je DrLavna hipotekarna banka g. 1930. raznim samoupravnim tije-
479
Prete5ki porezni tereti
lima u Jugoslaviji podijelila t. zv. komunalhe zajmove u iznosu oC

469,4 milijuna dinara, od dega je na Savsku banovinu otpalo jedva
15,8 milijuna. Premda je Savska banovina imala 19 postotaka Zite-
lja cijele Jugoslavije, ipak je dobila jedva 3,2 postotka od svih po-
dijeljenih zajmova. Jednako se postupalo i kod podjeljivanja hipo-
tekarnih zajmova privatnim licima. DrLavna je hipotekarna banka
najvi5e hipotekarnih zajmova podjeljivala u Srbiji, narodito pak u
Beogradu, gdje su brojni ljudi gradili ku6e uz jeftin kamatnjak od
6 postotaka, dok su Hrvati morali posudivati novac od privatnih
banaka, pla6aju6i dva puta - dapade i tri puta - ve6e kamate.
PRETESKIPOREZNI TERETI.
Neposredne je poreze te5ko ubirati. Zato su srplki ministri
financija nastojali, da drZavnu blagajnu napune posrednim
porezima, koji se moraju odmah platiti. To su u prvom redu t. zv.
>t a k s e(<, t. j. biljezi i pravne pristojbe, koje sluZe kao neka
ograda izmedu naroda i drLavnih oblasti. Narod se naime ne moZe
gotovo ni maknuti bez pla6anja takse. Pravne se pristojbe dak
ubiraju takoder od voZnjg na automobilima i od Zeljezni6kih karata.
Ako tko sklopi kupoprodajiei ugovor, mora platiti odredeni posto-
tak .u ime pravne pristojbe, koja se pla6a takoder od ugovora o
darivanju i nasljedstvu. IdeS li u kazali5te ili na koncerat ili na ples,
mora5 platiti pravnu pristojbu. Ova se pla6a i za filmove u kine-
matografima i za dionice dionidkih dru3tava, a postoji dak i t. zv.
Skolska taksa.
Drugu vrstu posrednih poreza dine troSarine, koje se
pla6aju od potro5ka razne robe, narodito Se6era,kave, rakije, vina,
piva, ulja, kvasca, Zeste, benzina, cementa, plinskog utja i elektrid-
noga svijetla. TYo5arina je poput pravnih pristojba nepravedan
porez, jer te5ko pogada i najsiroma3nije ljude. Ovamo se moLe
ubrojiti i petrolej, koji je najobidnije sredstvo za rasvjetu seljadkih
ku6a. Dr1ava je naime prodaju petroleja opteretil a t. zv. monopol-
skom pristojbom, koja je od godine do godine postajala sve vi5om,
te je vremenom nadvisila i samu dotlavnu cijenu.
. eim je g. 7929. uvedena diktatrira, podela je beogradska vlada
lesmiljeno pove6avati posredne poreze, narodito drLavne pristojbe
i tro3arine. Vlada je naime osje6ala,da je sada bez narodne kontrole.
Tako su pravne pristojbe u proradunskoj godini od 1. trarmja L928.
do 31. oZujka 1929. donijele drLavi 946 milijuna dinara, a u nared-
480
PreteBki porezni tereti
noj godini (od 1. travnja 7929. do 31. o?ujka 1930.) golernu svotu
oC,L.222 milijuna dinara, t. j. vi3e za 276 milijuna, Sto zna6i povi-
Senje od 29 postotaka. Jednako je i dr1avna tro5arina u tome raz-
doblju porasla od 72L na 941 milijun dinara, Sto znadi povi$enje
od, 220 milijuna rli za 31 postotak.
Beogradska je vlada - u teZnji za potpunim centralizovanjem
drZave - sustavno ru3ila svaki trdg i ostatak nekada5nje autono-
mije Hrvatske i Slavonije. Ona je svu vlast i sva sredstva cijele
drZave usredotodila u Beogradu, jer nije mogla podnijeti, da se bilo
i{ta razv$a izvan dosega njezine vlasti.
Kad je kralj Aleksandar g. 1928. uvidio, da je ditav hrvatski
narod odludno ustao protiv beogradskoga centralizma, on je nau-
mio Hrvatima zamazati odi time, Sto je drLavu g. 7929. podijelio
na 9 banovina, koje bi imale dobiti neku autonomi ju. Ali ove
su banovine dobile tako skuienp samoupravu, da su i nadalje
ostale podredene beogradskoj vladi. Stvarno su banovine bile samo
neko teritori jalno proBirenjesrediSnjedrhavnevlasti iz Beo-
grada ; zato se nijedna banovina nije mogla samostalno razuijatr.
Sredi5nja je vlada dapade banovinama spredavala, da u svojem ogra-
nidenom djelokrugu - vlastitim svojim sredstvima - udine
ne5to vahnijeg na korist svojih i,itelja.
Najvi5e je razvoju i djelovanju banovina smetao ministar
f inanci ja. On je naime u svakoj banovini gledao takmaca kod
ubiranja prihoda; zato je ustrajno nastojao oko toga, da banovin-
.ski proraduni ne budu mogli zadovoljiti narodne potrebe. To mu
nije bilo te3ko poluditi, jer je financijalni ministar imao pravo, da
po svojoj volji odobrava, odbija iti preraduje proradune, koje su
mu podnijele pojedine banovine.
Stvarno je diktatorski reZim uredenje banovina izrabio u tu
svrhu, da jedan dio dr Z a v n i h tereta prebaci' na banovine. U
tom je pogledu kralj Aleksandar Karadordevi6 slijedio primjer srp-
skoga kralja Aleksandra obrenovi6a, koji je g. 1895. u Srbiji uveo
t. zv- okruZne samouprave jedino u tu svrhu, da na manje vidljiv
nadin pove6a javne terete.
Zagrebalko je redarstvo 22. trarmja 1930. ubilo hrvatskoga
seljaka Miju Matijaka. Jednako su na zagrebadkim ulicama g. 1930.
ubijeni rvan ore5kovi6 i Josip Brezindak. U Vrpolju je pak neki
srpski oruZnik 19. travnja 1930. ubio hrvatskog radnika fvana Ste-
fani6a. Na Zeljeznidkoj pruzi je srpski detnik 28. veljade 1930. ubio
72-godi3njega hrvatskoga seljaka Josipa Kolari6a
Hrvatska na muEilGtu 31 481

Rad protiv hnratskih druBtava
RAD PROTIV HRVATSKIH DRUSTAVA.

Diktatorska je vlada nastojala ukinuti sva dru5tva,'koja
n o s eh r v a t s k oi m e .P r v i j e n a r e d u b i o > H r v a t s k i s o k o l s k i
s a v'e z<<, koji je 15.prosinca 1929.morao prestati svojim djelova-
njem. Nato je ministar prosvjete sporazumno s ministrom voj-
ske i mornarice 5. sijednja 1930.izdao odluku o likvidaciii svih
hrvatskih sokolskih dru5tava. Ban je dr. Josip Silovii 14. lipnja
1 9 3 0 r. a s p u s t i oo d b o r > > H rv a t s k o g a R a d i 5 . e . . , t e j e b i v 5 e g a
velikoga ZupanaPetra Zrelca imenovao komesarom toga zaslu7,-
noga dru5tva.,Savezhrvatskihuditel jskih dru5tava<< bio je
prisiljen, da se 25. olvjka 1930.pretvori u >Filipoviiev savezudi-
teljskih dru5tava Savske banovine<.
Ylada je dala u Narodnoj skup5tini odglasati dinovnidki
zakort, koji za svaku vrstu dinovnika propisuje centralnu organi-
zaciju sa sjedi5tem u Beogradu. Ovaj zakon od 31. svibnja 7931.
bija5e u prvom redu uperen protiv >>Dru5tvahrvatskih srednjo-
Skolskihprof esora(( uZagrebu. Na temelju toga zakonamo-
ralo' je 30. lipnja 1931.likvidirati ovo dru5tvo, koje je toli uspje-
Sno i rodoljubno djelovalo od g. 1904.Ipak su profesori piigodom
likvidacije spasili svoju paladu i nakladu svojih Skolskih knjiga,
da ne dospiju u vlasniStvo >>Jugoslavenskoga profesorskoga dru-
Stva<<. Po istom zakonu od 31. svibnja 1931.ukinuta su sva hrvat-
s k au d i t e l j s k a d r u 5 t v a .
Najveiu je brigu hrvatskim rodoljubima zadala >Matica
Hrvatska<<,koja u Zagrebu postoji od godine 1842.Kako >>Ma-.
tica Hrvatska.. posjedujesvoju paladui veliku zalihuknji-
ga, nastojala je beogradska vlada, da se domogne ove imovine.
Matidin je upravni odbor ovu namjeru osuj.etiotako, da je kod
sudbenogastola u Za$ebu g. 1931.protokolirao komanditno dru-
Stvo pod imenom >>Pramatica<<, pa je tomu dru5tvu darovao cijelu
imovinu >Matice Hrvatske<< pod uvjetom, da izdaje knjige u duhu
i pravcu >Matice Hrvatske<<.Kada je za ovu operaciju doznala
beogradska vlada, odustala je od prvobitne namjere, da ukine
>Maticu Hrvatsku<<,jer se uvjerila, da time ne ie moii sprijediti
rodoljuban prosvjetni rad toga dru5tva. Jednakim se nadinom u
Sarajevu spasilo hrvatsko kulturno dru5tvo >N a p r .ed a k... Sav
imetak toga zasluLnogi agilnog dru5tva predan je vrhbosanskom
nadbiskupu dru Ivanu Sariiu, koji je poznat'kao nesebidani po-
Z,rtvovanhrvatski rodoljub
482
NovEana l*iza god. 1931.
Beogradskaje vlada koncem mjeseca rujna g. 1934.raspu-

stila i >Savezhrvatskih pjevadkih dru5tava<.
NOVEANA KRIZA GODINE 1931.

Kad je g. 1918.stvorena dri,ava Srba, Hrvata i Slovenaca,
bio je Zageb neosporno sredi5te novdarstva u cijeloj drL,avi.
Tada se naime u ZaErebu nalazilo 40 postotaka svega privatnog
novdarstva, jer se u velikim zagrebadkim novdanim z,avodima
usr'edotodilaogromna veiina hrvatskih priStednja. Kako su jake
banke bile takoder u drugim hrvatskim krajevima, narodito pak
u Slavoniji i Dalmaciji, Srbijanci su zavidnim okom gledali na
ovu financijalnu snagu hrvatskog naroda. Jasno se vidjelo, da
Srbijanci leljno odekuju das,kada bi mogli slomiti hrvatsko nov-
darstvo. Najvi5e je to i,eljela beogradska >>ear5ija<<, koja je po
svojim ljudima gospodarila u Narodnoj banci, kao po dri,avi
ovla5tenom novdanom zavodu. Izvan Narodne banke nije u Sr-
biji tada jo5 ni bilo oveiih banaka. Tko je imao novaca, volio
ga posudivati ljudima uz lihvarske kamate, nego li gu uloZiti u
banke. Takvim su se lihvar'enjem bavile takoder malene banke u
Srbiji.
Sredinom godine 1931. nastade u srednjoj Evropi velika
bankovna kr iza, koja je pogodila i grad Zagreb. Ljudi su do-
lazili u novdane zavode, gdje su traZili, da im se isplate Stedni
ulo5ci. Isprvice je to iSlo bez ikakve neprilike, jer su zagrebadki
novdani zavodi imali u svojim blagajnama preko stotinu miliju-
na dinara. Kada su pak bile iscrpljene domaie zalihe gotova nov-
ca, zamoli5enovdani zavodi Narodnu banku, da im pruZi odobre-
ne vei kreditd (navjere). Zagrebadki su naime novdani zavodi
koncem g. 1930.imali kod Narodne banke odobrenih kredita u
iznosu od 419 milijuna dinara, od dega su do podetka novdane
krize iskoristili samo 171 milijun dinara, a" 248 milijurta ostavi5e
u Narodnoj banci za sludaj potrebe reeskompta.Da je Narodna
banka sada zagr'ebadkimnovdanim zavodima dostavila ovih 248
milijuna dinara, mogli bi oni i nadalje isplaiivati Stedneulo6ke,
te bi se Stedi5epripirili. Ali beogradska je e arSija izrabila ovu
nepriliku zagrebadkihnovdanih zavodd, gz je izradila kod Naro-
dne banke zakljud,ak,da se ne mogu ostvariti'odobreni ali jo5
neiskori5teni krediti od 248milijuna dinara.
Takav je postupak Narodne banke prisilio Prvu hrvatsku
Stedionicu,- kasnije i druge zagrebadkenovdane zavode,- da
483
Beogradska >dar5ija<
obustave isplaiivanje Stednih ulolaka. UzaLud su ovi novdani za-

vodi molili beogradskuvladu, neka odredi kratkorodni moratorij
(odgodu isplate), kako su to udinile vlade drugih drZ,ava.Trebalo
je naime privremeno zatvoriti novdane zavode, dok vlada uzmo-
Ene iztaditi i provesti zgodnu osnoyu, kojom ie Sto bri,e ozdra-
viti na5e novdarstvo. Druge su drZave pravodobno stavile nov-
danim zavodima na raspolaganjepotrebita novdana sredstva, da
uzmognu odmah iza prestanka moratorija nastaviti isplaiivanjem
Stednih uloi,aka.
To su dinile banke, koje u tim dt?,avamaimaju prayo izda-
vati novdanice; uz to su i sam,edri,ave preuzele na sebe velike
*" samo zato, da'se uspostavi'povjerenje naroda u novdane
Jedinu je iznimku dinila beogradska vlada, koja nije
".-ZiR:Jrc.
.'/ zna\a" nije ni htjela - pomoii novdanim zavodima u njiho-
.l .. . h r t : r r
vojistisci. Beogradska je naime vlada punih 7 mieseci prepustila
ri novdane zavode njihovoj sudbini, pa je istom onda proglasila
moratorij. Time je do kraja bilo uzdrmano povjerenje Sirih na-
rodnih slojeva u zagrebadke novdane zavode, koji su pretrpjeli
goleme Stete i neprilike.'Vidjelo se, da su Narodna banka i beo-
gradska vlada znaliEe i namjerice provodile takvu politiku upravo
zato, da slome ili barem oslabe novdane zavode u Zagrebu.
Kad je Narodna banka opazila, da je kriza zagrebadkih
novdanih zavoda preSla i na beogradske, onda je podela posutli-
vati novaca, ali u premalim svotama. Tako j.e kredit zagtebadkih
novdanih zavoda kod Narodne banke porasao na 380 milijuna, a
beogradskih banaka na 800 milijuna dinara. Ipak je to bilo pre-
kasno i premalo za ozdravljenje novdanih zavoda, koji su uz to
jo5 dospjeli u politidku ovisnost o beogradskoj vladi. Mjesto u
dotadaSnje privatne banke i Stedionice podeo je narod svoje pri-
Stednje ulagati u d r L,av n e banke (Po5tanska Stedionica, Naro-
' dna banka, Privilegovana agtarna banka i Dfiavna hipotekarna
banka). Ove su banke 1. lipnja 193I. imale jedva 883 milijuna di-
nara Stednih uloZaka, koji su do'1. lipnja 1937. narasli na;2459
milijuna. Naprotiv su se Stedni uloSci privatnih banak a za. tih 6
eodina smanjili od 12.359na 8931 milijun dinara.
BEOGRADSKA >CARSIJA.<.
je
Najveiu korist od diktatureu Jugoslavijiimalat. zv. be-
. ogradska>e a r Si j a...To je ona skupinaobitelji, iz koje se re-
Svaka je od
krutirao sav osobni aparat beogradskogcentraliz;,ma.
484
Beogradska >ear6ija<
tih usko povezanih obitelji imala barem jednoga Elana u drlav-

nim uredima u Beogradu. Ovi su ljudi faktidno upravljali cijelom
Jugoslavijom. To je slavna beogradska b ir ok r acii a, koja je
toliko zla nanij ela hrvatskom narodu.
elanovi beogradske oear5ije< mogli su svojim vezama rod-
binstva, kumstva i prijateljstva kod srediSnje drLavne vlade sve
poluditi. Kako su pak bili u narodnom i vjerskom ptrgledu veoma
nesnosni, oni su nastojali odbiti svaku - ma i posve pravednu
- stvar, koju je svojim podneskom zatraZio pripadnik hrvatskog
naroda. >ear5iji< su naime bile Sirom otvorene sve - p^ i naj-
viSe - upravne, sudbehe i zakonodavne ustanove u Beogradu.
Mnoga valna drZ,avna i osobna pitanja rje5avana su u klubovima
beogradske >ear5ije<<,a lte u ministarskim kabinetima. ,rear5ija<
je stvarno uzela u zakup cijelu dri,avu. Njezini su dlanovi kao
spretni lakta5i umjeli ugrabiti sve bogato pladene sinekure kod
raznih drZavnih ustanova. Jednako su dlanovi >ear5ije< po vei
ustaljenoj tradiciji medu sebe dijetili unosna mjesta kod drZav-
nih izaslanstva u inozemstvu, gdje su dobival.i visoke dnevnice.
Razumije se pak, da je >ear5ija<<imala i velik upliv kod izbon
dinovni5tva u poslani5tvima i konzulatima, Sto ih je Jugoslavija
podri,avala u stranim drLavama.
Kraj takvih prilika nij e ni dudo, Sto su u Beogr adu za dikta- \
I
ture - kao Sto i prije nje - nastale nebrojene afere. Tako su
j
I
uz neduvenu pljadku >>ratnogaplijena<, te uz nepravednu razdio- ;
bu >rreparacija<<,Sto ih je pladdla Njemadka, nicale afere prigo- ,\ fl
dom podrlavljenja privatnih Zeljeznica (narodito t. zv. ju1ne te- >4:
trjeznice). Novine su iznosile razrre Sumske i rudarske afere; ze-
tim afere prigodom dobave ugljena, benzina, i,este i L,elieznidkih
pragova; afere kod nabavke orui,ja, kod sklapanja ili preude5ava-
nja raznih ugovora, te kod podjeljivanja koncesija za podizanje
tobo7,e >>domaiih< tvornica; onda brojne carinske i Svercerske
afere, te kod monopolisanja raznih kartela i kod ?itnog mono-
pola >>Prizadar<.Neke su afere bile -vezane uz imena uglednih
Srbijanaca. Tako uz brojne afere Rade PaSiia poznamo afere
generala Deroka i braie RoS, pa afere HodZerinih avijonskih mo-
tora i Bodijevih iilima.
485
Parnica protiv Javora, Soldina i HraniloviC.a
PARNICA PROTIV JAVORA, SOLDINA I HRANILOVIEA.

Pred sudbenim stolom.u Zagrebu zapodelaje 4. svibnia 193L.
glavna rasprava protiv hrvatskih rodoljuba, koji su joS od jeseni
g. 1929.damili u istraZnom zatvoru. Velikom je senatu predsjedao
Dragan Bubanj, a yotanti bijahu: Milan Marja5evii, Du5an Der-
manovii, Miroslav Gorjanovii i dr. Duro Kosier, vijeinici sud-
benoga stola. OptuZbu je sastavio i zastupao dr. Marko RuZii,
drL,avniodvjetnik. Rasprava je potrajala dugo, d osuda je pro-
gla5enaiStom 30. tipnj a t931.
Od optuZbe su oslobodeni: Cvjetko Stahan,Luka eorda5ii,
Stjepan Novadii, Josip Knoblehar i Stjepan Kopdinovid. Napro-
tiv je sud krivcirna proglasio 18 optuZenika.To su bili: Stjepan
Javor, trgovac vatrogasnih potrep5tina, zatim Marko Hranilovii,
tipografski naudnik, p& tipograf Matija Soldin, dinovnik kuZne
bolnice Pavao Glad, novinar Antun Herceg, trgovadki pomoinik
Stjepan Horvatek, kovad Milan Siladi, lugar Antun Yezmarovii,
L,eljeznidkiradnik Janko Kruhak, staklarski pomodnik Mijo Bzik,
gradski dinovnici: Mile Stardevii, Gabrijel Kruhak i Mirko Kru-
hak, te poljodjelci: Dragutin KriZnjak, Luka Markulin, Stjepan
Markulin i Petar Markulin.
Marko Hranilovii i M a t i j a S o l d i n o s u d e n si u n a 2 0
godina robije i na kaznu smrti, koja se ima izvr5iti vje5anjem.
S t j e p a nJ a v o r o s u d e nj e n a 2 0 g o d i n ar o b i j e ,A n t u n H e r c e g
na 20 godina robije, Dragutin K ri1nj ak na 18 godina robije,
Stjepan Ho r v ate k na 15 godina robij.e,Pavao Gl a d na 15
godina robije, Milan Siladi na 6 godina robije, Antun Y,ez-
marovi6na 5 g o d i n ar o b i j e ,L u k a M a r k u l i n na 3 godine
robije, dok su na kaznu od 18 mjeseci robije osudeni: Marija
Hranilovii, Stjepan Markulin, Mile Stardevii, Mirko Kruhak, Mi-
jo Bzik, Gabrijel Kruhak i Janko Kruhak. Svi osudenici imaju
solidarno platiti tro5kove kaznenogapostupka, tro5kove pritvora
i istra7nog zatvora, te troSkove za izvr5enje kazne li5enja slo-
bode, koji se tro5kovi progla5uju naplativima za Javora, Herce-
ga, Horvateka, za sva tri Kruhaka i za s-vatri Markulina, a za.
sve ostale osudenike nenaplativima.
' Svima
se osudenicima u kaznu uradunavaju pritvor i isfia7-
ni zatvor. Zato je sud odredio, da se imaju odmah na slobodu
pustiti: Mile Stardevii, Marija Hranilovii, Mijo Bzik, Stj'epan
486
Parnica protiv Javora', Soldina i Hranilovica
Markulin i sva tri Kruhaka (Marko, Gabrijel i Janko), jer su vec

odsluZili dosudenu im kaznu. Jednako su na" slobodu pu$teni:
Stjepan Novadii, Josip Knoblehar i Stjepan Kopdinovii, koji su
nedu/ni bili u istraZnom zatvoru 20 mjeseci, dok su se Cvjetko
Stahan i Luka eorda$ii vei nekoliko mjeseci nalazili na slobodi.
U osudi navodi se krivnja svakog pojedinca. Tako se za
Antuna Hercega kal,e, da.je >>kriv,Sto se - stanujuii na Su5aku
- stavio u izravnu osobnu vezu sa Gustavom Perdecem' (koji
je tadaboravio na Rijeci), i to radi nadina provedbe ilegalne (ne-
zakonite) akcije i radi dobave sredstava za tu akciju. Herceg je
od Gus dnvaPerdecau vi5e navrata primio i prena5aou Za$eb
oru7,je,municiju, bombe, eksploziv, upaljive vrpce i upaljade, pa
je taj materijal predavao djelomidno Stjepanu Horvateku, a dje-
iotniSno Stjepanu Javoru, Marku Hraniloviiu i Dragutinu Kri7-
njaku.<
Za Marka Hraniloviia nabraja osuda vi$e krivnja. Tako se
veli, da je kriv >>$tose stavio u pismenu i osobnu vezv,sa Gusta-
vom Perdecem,odlaze6i na Rijeku i Peduh radi nadina provedbe
ilegalne akcije i radi dobave sredstava za tu akciju. On ie nada-
lje od Antuna Hercega preuzeo jedan dio takvog matefijala, pa
j-e taj kao i drugi materijal predavao Stjepanu Horvateku; uj-ed
ko-
:e od Stjepana Horvateka prema potrebi primao stanovite
"o
lidine toga materijala, a i sam se oborutao s njime.<<
Matija Soldin je kriv, Sto je dinio isto kao i Hranilovii.
Orfi su zajedno krivi jo$ i ovo: rNakon dogovora s Mijom Ba-
biie n, da treba hivota li5iti Tonija Schlegla, 9eneral. ra-rnatelja
Jugo5tanipe,sastali su se Hranilovii i Soldin sa Babii em 22. oZui-
ka 1929.pred zgradorn Ju$o$tampe. Zatim su se Babii i Soldin
'u
zaputili pred Schleglov stan Dei,etiievoj ulici broj 86, dok se
Hranilovii, nakon $to j.e Schlegelautomobilom krenuo prema svo-
je,mu stanu, - zaputio za njima, da bude Soldinu i Babiiu na po-
moii. Kako je autom. stao pred Schleglovimstanom,a Schlegliza-
1ao iz automobila i prestupio veLu kuie, odmah su Babii i Soldin
naglo mu priskodili iza leda, pa je Babii iz o5tr6 nabijenog revol-
o"tu ispalio prema Schleglujedan metak, od kojega ie Schleglna
mjestu poginuo.<<
Nadalje su Hranilovii i Soldin'krivi, >Sto su u dru5tvu sa
Babiiem i Pobpi6ilom- prema prethodnom dogovoru, da 6e iz-
.r,r5iti atentat.na zgradu vojarne landarmerijskog puka u Brani-
487
Parnica protiv Javora, Soldina i Hranilovi6a
mirovoj ulici 19 u Zagrebu, te nakon Sto je Hranilovii od.Horva-

teka dobavio eksploziv, upaljivu vrpcu i upaljivad, a Soldin se
oboruiao bombsm, T- otputili se noiu od 5. na 6. kolovoza 1929.
do zgrade spomenute vojarne. Tu je netko od njih na drugom
podrumskom prozoru vojarne postavio oko 2 kilograma" razornog
eksploziva, koji su upalili, te koji je eksplodirao, pa je razbio
podrumski prozor, o5tetio pod u prizemlju, te podrumsku pro-
riju i sobu u prizemlju nad ptozorom. Time su nanijeli Stetu od
5960 dinara, a u sobi i podrumu uni5tili uredenje u vrijednosti od
33.000 dinara, dok je zradni tlak bacio pritvorenika Lovru Mar-
kana na tle tako, da j e zadobio vi5e ozljeda. Soldin je - nakon
izvrSenog atentata na vojarnu bjeZeii preko trpa kralja Petra
- bacio bombu prema sluZbujuiemu redarstvenom straLaru Pe-
ttu Hti,enjaku, koji Ea je progonio. Bomba je eksplodirala i lako
ozlij edil a H:rEenj aka.<
Hranilovii j e povrh to{a kriv, >>Stoj e u dru3tvu sa Babiiem
i Pospi5ilom - oboruZan s oStro nabijenim revolverima - na
veder 30. listopada do5ao pred svoju kuiu (Petrova ulica
"1929.
77b), gdje stanuje, te, kada se pribliZio veLi kuie i nai5ao na re-
darstvenu zasjedu - agenta Matiju Tremsko$a i stralara Franju
Blagovii a, izmaknuv5i zasjedi - podeo sa Babiiem i PospiSilom
pucati na redarstvene organe; u toj pucnj avi je Tremski vi5e-
struko ranjen, pa je od tih runa odmah umro, dok je jedno tane
zahvatilo Franju Blagoviia i lako ga ozlijedilo.<
Stjepan J a v o r je kriv: 1.) Sto je otputovao u inozeinstvo,
gdje se sastao sa drom Antom Paveliiem, kojom ga je zgodom
dr. Pavelii uputio, gdje je u zemlji potrebna akcija, kako bi se
vani manifestiralo, da su Hrvati nezadovoljni i da hoie odcje-
pljenje; 2.) Sto je preuzeo od Antuna Hercega jedan dio spome-
nutog materijala, ujedno izdavajuti Stjepanu Horvateku naloge
z,a podjelu stanovite kolidine toga materijala; 3.) Sto je posredo-
vanjem Marka Hraniloviia primao upute od Gustava Perdeca.'
Javor je. god. 1928. i 1929. osobno Stjepana Horvateka nagovorio,
da preuzima i pohranjuje orui,je i ostali materijal, jer da treba
ne5to poduzeti, ako se hoie rij esiti gamadi. Bez krvavih ga(,a
nema slobode. Treba se ugledati na Srbe, koji su se irtvovali za
svoju slobodu. Srbi. Zele Hrvate uni5titi, ali ie im se Hrvati silom
oduprijeti. eitava Evropa gleda u Hrvate i deka, d4 oni u zemlji
ne5to poduzmu. Ova bi akcija odjeknula ne samo u dri,avi, nego
i u Evropi, a tu akciju vode u inozemstvu dr. Pavelii i drugovi.
488
Parnica protiv Javora, Soldina i Hraniloviia
Treba osujetiti svedani dodek Njeg. Vel. kralja u Zagrebu, jer

bi takav dodek Hrvatima politidki Skodio. Tom prilikom treba
Siriti vijesti o atentatu, pa ie se ljudi bojati prisustvovati dodeku,
da ne nastradaju. Javor je po nalogu Perdeca uputio Cvjetka Sta-
hana, da ode k njemu u Bed na dogovor, a onda ie se vratiti na-
tra{, da tu obavi neki posao.<
Dragutin K ri?nj ak je kriv, >>Stoje jedan dio materijala
preuzeo od Antuna Hercega, pa je taj matefijal predao djelo-
mice Stjepanu Horvateku, a djelomice Zvonimiru Pospi5ilu, a uje-
dno se njime obotuZ,ao ! sam<<.
Stjepan Horvatek j e k r i v , > > S t oj e v e i i d i o m a t e r i j a l a ,
koji je zaprimljen od Antuna Hercega, kao i onaj od Marka
Hranilovi(a, prema prethodnom dogovoru prenosio Pavlu Gladu,
pa je taj materijal prema potrebi davao Hraniloviiu, Javoru i
Soldinu, a jedan revolver Gabrijelu Kruhaku...
Pavao G I a d je kriv, >Sto je prema prethodnom dogovoru
sa Stjepanom Horvatekom veii dio navedenog materijala, (koji
je slao Gustav Perdec po Antunu Hercegu), kao i onaj, koji je
pr'euzet po Horvateku od Hraniloviia, sakrivao Sto u svojem sta-
nu, a Sto u svojoj drvarnici, odakle je taj matefijal prema potrebi
odnosio Horvatek.<<
Matija S o I d i n jo5 je kriv, >Sto je od Horvateka preuzeo
jedan dio navedenog materijala za Hraniloviia, a i sam se njime
oboruZao.<<
Ostrda dalje istide: >Tako su sva sedmorica (t. j. Antun Her-
c€9, Marko Hranilovii, Stjepan Javor, Dragutin KriZnjak, Stje-
pan Horvatek, Pavao Glad i Matija Soldin) zajedno prikupljivali
i prikrivali oruL,je i eksploziv sa svrhom, da ubojstvima pojedina-
e^ - te ru5enjem i uni5tenjem objekata, koji sluZe javnomu pro-
metu i javnim potrebama, - manifestiraju nezadovoljstvo sa dr-
i,avnim ustrojstvom i poretkom. Osim toga su Hranilovii, Herceg
i Javor stavili se u :vezu s osobama u inostranstvu, i to u cilju
dobivanja pomoii otuda za nasilnu promjenu dri,avnog poretka,
a napose je jo5te Javor uvjeravao druge, da dr1avni poredak tre-
ba promijeniti zlodinom i nasiljem.<
Sud je ustanovio, da su >Herceg, Hranilovii, Javor, KriZnjak
Horvatek, Glad i Soldin podinili zlodin iz 7. dlanka todka 6. Za-
kona o zaltiti javne sigurnosti i poretka u dri,avi. Povrh toga
su Herceg, Hranilovii i Javor podinili zlolin iz 5. todke 1. dlana
Zakona o zastiti javne sigurnosti i poretka u drlavi, a Javor jo5
489
Parnica protiv Javora, Soldina i Hraniloviia
napose zlodin iz l. todke 1. dlana Zakona o zaltiti javne sigurno-

stiiporetkaudrZavi.<
Marija Hranilovii je kriva, >>Sto se j9 tokom god. 1929.
stavila u yezu sa Gustavom Perdecom,primajudi od njega iz ino-
stranstva'rtasvoju adresupisma, koja su sadrZavalaupute, a me-
du njima i Sifrirane upute za svojega brata Marka i za njegove
drugove glede nadina provedbe ilegalne akcije. Ona se dakle
stavila u vezu s jednom osobom u inostranstvu u cilju dobivanja
pomoii otuda rudi pripreme za nasilnu promjenu drL,avnogpo-
retka u zemlji, dime je podinila zlodin iz 5. todke Zakona o za-
Stiti driave.<<
Mile Stardevii t e M i r k o , G a b r i j e li J a n k o K r u h a k
krivi su >>Sto su neustanovljenih dana tokom god. 1929.u Zagre-
bu.<preuzimali oru?je, i to: >>Stardeviije preuzeo od Javora ne-
koliko revolvera, Mirko Kruhak je preuzeood Javora tri revolve-
r&, Gabrijel Kruhak je od Horvateka preuzeo jedan revolver,
Janko Kruhak je preuzeo dva revolvera, i to jedan od Gabrijela
Kruhaka, a drugi od nepoznatogdovjeka. Sva su dakle detvorica
prikupljali odnosno prikrivali oruL,jeu cilju nasilne promjene dr-
Zavnog poretka u zemlji, dime su podinili zlodin iz 6. todke 1.
Elana Zakona o zaltiti driave.<<
Milan Siladi i Antun Yezmarovii su krivi, >Stoje Siladi ljeti
god. 1929.primio od Pospi5ila omot s 80 paketa dinamita, upalja-
de i potrebnu kolidinu upaljive vrpce s uputom, kako se ima time
baratati, pa je to u Mraclin odnio Yezmaroviiu, s kojim je taj ma-
terijal pohrariio u njegovoj lugarnici, sakriv5i ga do potrebe ispod
poda. Oni su dakle poduzeli pripremu u cilju ru5enja objekata,
koji sluZe javnomu prom'etu, dime su podinili zlodin iz 4. todke
l. dlana Zakona o zastiti drL,ave.<<
Luka, Stjepan i Petar Markulin su krivi, Sto su od 2. do 20.
studenoga 1929.u HraSiu odnosno u DragonoSiu sakrivali Miju
Babiia i Zvonimira Pospi5ild, - premda su znali, da se oni po-
tra/zuju po vlasti radi ubojstva redarstvenih organa,- dajuii im
skrovi5te, hranu i odijelo, da se presvuku; ujedno su im pomogli
da pobjegnu. Oni su dakle osujetili, da se protiv Babila i Pospi-
Sila.poduzmepostupak u osobito te5kom sludaju, dime su podinili
zlodin protiv drL,avnevlasti iz S 141.,odjelak 3. kaznenoga za-
kona..,
Mijo B zik je kriv, Sto je neustanovljenogadana god. 1929.
u redarstvenom zatvoru pred Bogoljubom Vitkoviiem glasno -
490
Parnica protiv Javora, Soldina i Hranilovida
da su ga i ostali pritvorenici mogli duti - kazao, da Hrvatima ne

treba nikoga drugoga: ni Slovenaca ni Srba, pe da ie oni biti
sami za sebe; oni traie samostalnu dri,avu, da molu samostalno
Livjeti, a hrvatska se omladina ima organizirati u trojke, kao
ona u Macedoniji. Bzik je dakle uvjeravao druge, da u drL,avi
treba zlodinom i nasiljem promijeniti dri,avni poredak, dime je
podinio zlodin iz 1. todke 1. dlana Zakona o zaititi javne sigur-
nosti i poretka u drlavi.<<
Sud je nadalje zakljulio, da se >Hranilovii, Soldin i Kri7-
njak oslobadaju od optuLbe, da su sa Babiiem i Pospigilom'osno-
vali u Zagrebu teroristidku grupu hrvatske prava5ke radnidke
omladine sa svrlom, da ubojstvima pojedinih istaknutih javnih
radnika - te atentatima na objekte, koji sluZe javnom prometu
i drZavnim ustanovama, - ffi&nifestira ju nezadovoljstvo sa dr-
Lavnim ustrojstvon i poretkom, pa da na taj nadin s jedne stra-
ne olak5aju rad Gustava Perdeca u inostranstvu na Stetu na5e
drL,ave, a sa druge strane eventualno izazovu sukob medunaro-
dnog opsega, i to sve u cilju odvojenja teritofija, na kome Zivu
Hrvati, iz kraljevine Jugoslavije, te stvaranja samostalne dri,ave.<<
Hrvatski se rodoljubi zgrozi\a kada su iz novina doznali,
kako je sudbeni stol u Zagrebu okrutno sudio. >>Toje drakonska
osudalo govorilo se u rodoljubnim obiteljima. Ta opeenito se
znalo, da je svih 18 osudenika i onako vei mnogo boli pretrpjelo
prigodom preslu5anja kod zagrebadke po'licije, gdje su ih nemilo
zlostavljali. Zato se hrvatska javnost nadala, da (,e izred,ene ka-
zne biti ublaL,ene.Narodito se odekival o, da kralj ne ie potvrditi
smrtnu kaznu za Marka Hraniloviia i Matiju Soldina. Kralj 6e
ih valjda pomilovati vei s obzirom na njihovu mladost, jer je
Hranilovii godine 1929. imao istom 2,0, a Soldin 2l godinu. Pa
ipak bija5e svaka nada uzaludna, jer je stol sedmorice potvrdio
cijelu osudu; jednako je kralj iza (,ekanja od 85 dana odbio mol-
bu za pomilovanje! Tako ss zagrebadke novine mogle 26. rujna
1931. donijeti samo onu kratku sluZbenu obavijest od 25. rujna:
>>u dvori5tu sudbenoga stola obavljena je danas u jutro u 5 sati
justifikacija nad Matijom Soldinom i Markom Hraniloviiem.
Prvi je objesen Matija Soldin, a nakon to1a Marko Hranilovii.
Justifikaciji su prisustvovali predstavnici vlasti i branitelji na
smrt osudenih.< Polaze(,i pod vje5ala dostojno su se ponijeli i
Soldin i Hranilovii.
49r
Parnica protiv Ivana Rosida i drugova
PARNICA PROTIV IVANA ROSIEA I DRUGOVA.

JoS je cijela hrvatska javnost stajala pod dojmom stra5ne
je zagrebadki sudbeni stol 30. lipnja 193I. izrekao
'protiv koju
osude,
Javora, Hranilovila, Soldina i drugih 15 hrvatskih rodolju-
ba, kad li je vei 6. srpnj a L931.zapodelanova politidka rasprava
protiv 12 Hrvata iz Slavonije. Javna'se raspra-vavodila pred su-
dom za zaltit:u drlave u Beogradu. Senatu je predsjedao dr. Ar-
neri, votanti bijahu Dubokovii, Stamenkovii, GuSi6, Kurtovii,
Vukajlovii i Milutin P,etrovii, a optui:bu je zastupaodr. Dadrov,
koji je u optuZnici iznio i ovo:
>>Blizugranice Nove Gradi5ke ubijen je 3. veljade 193L.na
veder nadelnik gradi5ke opiine Andrija B,erii iz Prvde. Hitnim
se izvidima ustanovilo, da je ubojstvo Beriia izvr6io Ivan Rosii,
qeljak iz Prvde, aIi da Rosii nije ubio Beriia iz vlastite inicijative,
nego da je bio nagovoren od drugih. Niti toga ubojstva vo-
de u Novu Gradi5ku, Pakrac i Lipik, 4 odatle u Pe5tu, Peduh i
Bed k hrvatskim emigrantima.Uslijed to1a ubijstva bila su podu-
zeta raztta uap5enjau Prvdi, Novoj Gradi5ki, pa dak u Lipiku.
U Lipiku je izmedu ostalih uap5en Ivan Ljevakovii pok.
Mate, koji je prije bio Zandari kontrolor zagrebadkogatramvaja.
Nadalje su Zandari uapsili drugoga Ivana Ljevakoviia pok. Fra-
nje, selj aka iz Lipika, poSto je vei bilo poznato, da se oba Ljeva-
koviia bave ilegalnim radom. U Novoj Gradi3ki bio je uapSen
trgovac Milan Lukac.
Njihovo je uapSenjepotpuno rasvijetlilo i ubojstvo Andrije
Beriia i ilegalnu akciju, koju su po nalogu hrvatskih emigranata
poduzeli: Ivan Ljevakovii pok. Mate u Lipiku i ,Pakracu,a Milan
Lukac u Novoj Gradi5ki. Ljevakovii je vei ranije bio s Antom
Paveliiem, kojega je de5ie posjeiivao, dok je jo5 bio u i,andar
skoj sluZbi. Po izjavi samogaLjevakoviia nije on u podetku imao
nikakove konkretne misli, dok nije dne 14. februara 1930.u Za-
grebu primio pismo, u kojemu rnu se nareduje, da prijede u'Mad-
Larsku,pa da se u Dekenje5u kuie broj 2 javi kod Kristusa s lo-
zinkom >rZagreb1923.<Legija
hrvatskih boraca..<
Ljevakovii je odmah zafiaZio putnicu i 26.'marta 1930.iz
Zagreba otputovao preko Koprivnice u Gyekenes,kamo je stigao
za 24 sata. eim je u Gyekenesu stupio na peron, pristupilb mu
492
Parnica protiv Ivana Rosida i drugova
je jedno lice srednjega stasa - malih podrezanih brkova - u

sivom kaputu i oslovilo ga je lozinksln >rZagreb 1923.<< Ljevakovii
je odmah ponovio lozinku i predstavio se, dok ovo lice nije nje-
mu kazalo svoje ime. S tim dovjekom je Ljevakovii oti5ao u
>>Park.< kavanu, gdje je onaj nepoznati dovjek provjerio njegov
identitet, a nakon toga je taj dovj ek traL,io informacije o pojedi-
nim osobama. Prije odlaska iz Gyekenesa u Pe5tu primio je Ljeva-
kovii (za putni tro5ak) 200 penga. Ljevakovii se 37. mafia vratio
iz Pe5te u Zagreb, te je stupio v vezu s poljodjelcom Ignacom
Terihajem, koji je udovac sa Sestero djece u selu Plisa. Ipak se
s njim nije kasnije mogao sastajati, jer je bio u bolnici.
Istom podetkom listopada god. 1930. podeo je Ljevakovii
aktivnije djelovati. Njemu je Ignac Terihaj 5. listopada - pri-
godom crkvene slave u Lipiku - predstavio tamo5njeg seljaka
Ivana Ljevakovita pokojnoga Franje, kao jednoga od najpouz-
danijih ljudi, kojemu se moZe povjeriti svaki zadafak Istom pri-
godom seljak Ljevakovii predstavlja svome imenjaku Ivanu Lje-
vakoviiu kao pouzdanu osobu Stjepana Papca, knjigovei,u iz No-
ve Gradi5ke. U vlaku se pak Ljevakovi(, upoznao s Ivanom Sau-
bom, trgovcem iz Pakraca, z& kojega mu je seljak Ljevakovii
rekao, da je pouzdan dovjek. Tom je prigodom Ljevakovii upo-
zorio Sauba, da je neophodno potrebno izvr5iti atentat na Karla
Kovadeviia, koji da izdaje narodnu stvar. Saub se potpuno spo-
razumio s njegovim prijedlogom, te ga je obavijestio, da u Brezi-
nama ima takvih ljudi, pa da (,e on nasto jati, da se ovo izvrSi.
U pismu, Sto ga je Ivan Ljevakovii 3. prosinca 1930. dobio
iz Beta, poziva ga se, da odmah krene u Bed, pa da se prijavi kod
baruna West u Karolinagasse broj 7. Na tom je pismu bio pedat
legije hrvatskih boraca. Ljevakovii je po5ao u Bed, gdje se sastao
s pukovnikom Perdeviiem i s kapetanom Perdecem. Kada se vra-
(,aniz Perdecova stana, susreo je ing. Ko5utiia, s kojim je Ljeva-
kovii sproveo u razgovoru nekoliko sati. Iz BeEa je Ljevakovii
oti5ao s Perdecom u Soprun. U vlaku je Perdec dao Ljevakoviiu
kljud za Sifru, koju mu je napisao na komad papira, te mu je
kazao, da ova Sifra ima sluZiti u pismenom saobraiaju izmedu
njih dvojice.
Perdec je u Sopronu uveo Ljevakoviia u jednu kuiu, u ko-
joj mu je tumadio, kako se sastavlja paklena ma5ina. Kada su se
iz Sopruna vradali u Bed, Perdec je Ljevakoviia udio, kako se pa-
klena ma5ina podmeie pod sjedalo u vlaku.
493
Parnica protiv Ivana Rosi6a i drugova
Po dolasku u Bed, dao je PerdecLjevakoviiu pseudonimdr.

Linx i l0 zadataka,koje je izradio ,Perdevi6, a o kojima je - na-
kon dolaska u domovinu - imao Ljevakovie, izviiestiti. Svoje iz'
vjeStaje imao je Ljevakovii poslati na adresu: Ilija Ilii, Wien,
SiidbahnhofFach 10,te na adresu:Apolonio Paula,Wien II., Bock-
limstrasse
ugfouiedaljeizkazuie, kako je (na povratku) pred Gra-
zom izbacio kroz prozot vlaka kruh zajedno s pakleno,m ma5i-
nom. U Zageb se vratio %. prosinca 1930.On je otputovao dalje
u Lipik, odakle je poslao izvjes,tajena adresu: Ilija Ilii.
Ivan Rosii pfiznaje, da se 31. listopada 1930.upoznaosa se-
ljakom Ivanom Ljevakoviiem, koji mu je govorio o akciji u Li-
piku, pa kako treba ubiti Karla Kovadevi6ai Andriju Beriia. Ka-
snije se Rosi6 upoznao i sa biv5im oruZnikom Ljevakoviiem, s
kojim je razgo-varaoo paklenim ma5inama. Na saslu5anjukod
istraZnoga suca Rosii je priznao, da je ubio Andriju Beri6a, ali
da je to udinio, jer je bio pijan. On je tom prigodom vidio Beri-
(,a,te kako se sjetio, da ga je ovaj kao nadelnik proganjao, Rosii
se uzruj ao i na njega je pucao. Navodno on ni sam tre zna, kako
li je doSaona mjesto, odakle je pucaoi kako je pucao.Poride, da
su 9a na ubojstvo nagovarali seljak Ivan Ljevakovii i trgovac
Milan Lukac. Rosii tvrdi, da o tome uopie nije razgo.varaos
njima. Isto tako poride, da je on upuiivao druge, kako treb'a
promijeniti politidki poredak u drlavi.
Franjo KuSakovii, poljodjelac iz Prvde, bija5e neprestano
uvezis Ivanom Rosi.iem.On je njemu vi5e puta govorio, da ie u
drtavi nastati preokret, pa da 6e hrvatski emigranti stvoriti Veli-
ku Hrvatsku. Jednoga mu je dana Rosii kazao, da bi trebalo
ubiti sve one, koji rade protiv Hrvata.
Javna jg rasprava u Beogradu potrajala do 15. srpnja, a
presuda je izredena23. srpnja I93t. Tada je.Arnerii kao pred-
sjednik Dfi,avnoga suda za zastitu dri,ave proglasio, da je bivSi
oruZnik >rlvanLjevakovii kriv, Sto je krajem marta i podetkom
decembragod. 1930.putoyao u inostranstvo,gdje se stavio u Yezu
s licima u cilju,' da od njih dobije pomoi za sprovodenjeterori-
stidke akcije u na5oj drL,avi,koja bi akcija illa za promjenom po-
litidkoga stanja ii na5oj zemlii. On je god. 1930.i 1931.u Lipiku
r Pakracu u viSe mahova ubjedjivao druge, da tteba politidki
poredak t drL,avipromijeniti zlodinom i terorom, a narodito vr-
494
Parnica protiv Ivana Rosi6a i drugova
\
S.enjqm atentata na lica iz tih krajeva, koja su se isticala u odr-
;zavanju postojeiega politidko$a stanja.<<
> S e l j a kI v a n L j e v a k o v i i j e k r i v , S t o j e g . 1 9 3 0 .i 1 9 3 1 .u
Lipiku i Pakracu, u Prvdi i u Novoj Gradi5ki druge ubjedjivao
da treba promijeniti politidki poredak u dr\avi zlodinom i tero-
rom, i to narodito vr5enjem atentata na ona Lica iz tih krajeva,
koja su se isticala u odr2,avanju postojeiega politidkoga stanja.
U tom je cilju od Adolfa Milete zahtijevao, da mu pribavi kara-
bin, metke i bo'mbe. U cilju provodenja terorizma on je u nekoli-
ko mahova od kraja listopada 1930. do kraja sijednja 1931. u
, Prvdi govorio Ivanu Rosiiu, da treba maknuti Andriju Beriia i
Karla Kovadevila, jer da smetaju, te ih treba zajedno ubiti. Cva-
kvim je rijedima promi5ljeno Ivana Rosiia podstrekavao, da 1i5i
i,ivota Andriju Beriia, Sto je ovaj i izvr5io.<
>Ivan R o si i je kriv, Sto je g. 1930.i 1931.uPrvdi uvjeravao
da treba promijeniti politidki poredak u drL,avi zlodinom i tero-
rom. On je u cilju provodenja terora odludio ubiti Andriju Beri-
ia, nad,elnika opiine Nove Gradi5ke, pa ga je 3. veljade dodekao
blizu granice Nove Gradi5ke i sela Prvde, te je iz zasjede u nje-
Sa iz revolvera opalio jedan metak. Istim ga je pogodio u lijevu
lopaticu i time mu je nanio ozljedu, od koje je odmah nastupila
smrt. On ga je dakle liSio Livota poslije zrelog promi5lj anja.<<
>>IvanS a u b je kriv, Sto je g. 1930.i 193L u Lipiku, Pakracu
i u Brezinama uvjeravao druge, da treba zlodinom iterorom pro-
mijeniti politidki poredak u dri,avi. Ignac Teriha j, Stjepan
Papac, Adolf Miler, Milan Jelii i Petar NoZari(, krivi
su, Sto - ma da su znali, da se u cilju promjene politidkog poretka
u drLavi pripremaju atentati na ona lica iz tih krajeva, koja su
se isticala u odrZanju postojeiega politidkoga stanjau drZ,avi,da-
kle da se pripremaju zlodini iz 1. dlana Zakona o zaltiti javne
bezbjednosti i poretka u dri,avi, - nisu o tome na vrijeme izvije-
stili drZavne vlasti.<
Osuduju se biv5i oruZnik lvan Ljevakovii i seljak lvan Ro-
sii na kaznu snlrti na vje5alima; seljak Ivan Ljevakovii na 15
godina robije, Ivan Saub na l0 godina, Adolf Miler na 5 godina,
Stjepan rPapaci Petar NoZarii na 2 godine robije, a Ignac Terihaj
na l0 mjeseci strogog zatvora. Uz to imaju platiti 60.000 dinara
udovici, a 40.000dinara kierki pok.Andrije Beriia. Kralj je Ivanu
Ljevakoviiu smrtnu kaznu promijenio u doZivotnu robiju, dok
je mladi Ivan Rosii zaista obje5en.
495
Pokret protiv pasivnosti hrvatskog naroda
POKRET PROTIV PASIVNOSTI HRVATSKOG NARODA.

Ministri dr. Stanko Sibenik, Nikola Preka i Mirko Neudor-
fer odludi5e prekinuti >politidki pasivitet, koji je ovladao veiim
dijelom politidkih radnika u Hrvatskoj<. Oni su"nastojali >>narodu
objasniti, od kolike je Stete zazfuanje od aktivne suradnje<<. U
tu svrhu pozva5emnoge hrvatske politidare, da 26r.kolovoza 1931.
dotlu u Zagreb na sastanak,kako bi se ,ru radu i bratskoj surad-
nji okupili svi oni, koji vjeruju, da je spas drZave i naroda u
bratskom sporazumu(<.
Od biv5ih narodnih zastupnika Hrvatske seljadke stranke
dodo5e na taj sastanak: dr. Nikola Nikii iz SlavonskogaBroda,
prof. Vilko Krpan iz Bakra, Stjepan Valjavec iz Sv. KriZa Zadre-
tja, Faba Petrovit, iz Levanjske Varo5i, Rude Baiinii iz Biograda
na moru, Ivan Krajcer iz Daruvara, Mato Klarii iz Makarske,
Pavao Matica iz Bednje, Karlo Kovadevii iz Jazavice,Mirko
Podhra5ki iz Huma na Sutli, Pavao Dombaj iz Drnja, August
MZik iz Daru-{ara, BlaL Salamon iz Bukovca, Duro Rajkovii, iz
Novoga. Slankamena,Ivan ealdarevil iz Oriovca, Tomo Kovade-
vi(, iz Sibinja, Stjepan Klaii iz Gafiina, Tomo Jali,abetil iz Dur-
devca, dr. Ivan Londarevi(,iz Mitrovice, Duro eiZmesija iz Koto-
ribe, Juraj Znidafi(, iz NedeliSia, Ivan Radii iz Trcbarjeva, Eda
Markovii iz Madi,ara, Nikola Ovanin iz Lonje, Petar Dobrinii
iz Bafilovila, Tomo Baburii iz Lipja, te mihistri: Preka, Neudor-
fer i dr. Sibenik.
TJz njih je na sastanakdo5lo jo5te oko stotinu Hrvata, koji
su veiinom bili oblasni zastupnici Hrvatske seljadke stranke,
odnosno predsjednici ili odbornici kotarskih i mjesnih organiza-
cija HSS. Sibenik je odri,ao podulji govor, iza kojega su prisutni
jednoglasno primili ovu rezoluciju: >Sakupljeni predstavnici biv-
5e Hrvatske seljadke stranke zakljuduju, da kod uredenja na5e
drLave Zele suradivati sa svojim kraljem, u kojega gledaju s naj-
veiim povjerenjem te svoje predstavnike u vladi ovla5iuju, da
budu tumadi ove njihove odluke.,<
Ova je grupa hrvatskih politidara sudjelovala kod izbora za
Narodnu skup5tinu 8. studenoga 793I., i to dakqko na listi Pere
?ivkoviia, jer je samo on mogao postaviti zemaljsku listu. Od
kandidata spomenute grupe bili su za nar. zastupnike izabrani:
dr. Stanko Sibenik u Karlovcu, dr. Ladislav HanZek u KriZevci-
ma, Karlo Kovadevii u Novskoj, Andrija Jovan u Novom Maro-
fu, dr. Duro Leu5ii u Pisarovini, dr. Sime PrSa u Sv. Ivanu Zelini,
496
Pokret protiv pasivnosti hrvatskog naroda
dr. Vladimir Malandec u Koprivnici, Franjo Snajder u Delnica-

ma, Matija Macekovii u eakovcu, Ivan Radii u eazmi, dr. Ivan
Londarevii u Dakovu, Karlo Herceg u Garesnici, Stanko Londar
u Klanjcu, Stjepan Valjavec u Krapini, Nikola Hribar u Velikoj
Gorici, dr. Lovro KneZevii u Vinkovcima, Mirko Neudorfer u
Zlataru, dr. Franjo Gruber u Zupanji, Stjepan Siftar u Bjelovaru,
dr. Nikola Nikii u Slavonskom Brodu, Pavao Matica u Ivancu,
Nikola Preka u Mostaru, prof. Salih Baljii u Konjicu, Jozo Bati-
nii u Duvnu (Tomislav grad), dt. Marko KoZul u Sibeniku, prof.
Josip Antunovii u Biogradu na moru, ing. Muhamed Bajraktarevii
u Te5nju i dr. Mirko Ivandekii, odvjetnik u Subotici.
Poput spomenutihministara nastojao je i sam kral j Alek-
sandar oko toga, da hrvatske politidare odvrati od pasivnosti. On
je to Zeliopoluditi vei podetkom g. 1931.Kako je znao,da Hrvati
mrze bana dra Josipa Siloviia i podbana Savu Stojanoviia,'kralj
je 2.sijednja 1931.umirovio Stojanoviia, a 10. sijednja i dra Silo-
vi6a. Banom Savskebanovine postade dr. Ivo P e r o v i i, pornoi-
nik ministra unutarnjih posala, a podbanom dr. Stevan Hadi,i6,
nadelnik upravnog odjeljenja Savske banovine. Nato je 25. sije-
dnja kralj s kraljicom do5ao u Zagreb, gdje je odsjeo u' banskoj
paladi. Kraljevski je par u Zagrebu ostao 10 dana, priredujuii
razne svedanostii primanja. Tom je prigodom kralj vidio, kako
k njemu dolazesamo Srbi i puzavci, a ne hrvatski rodoljubi. Ta-
ko se na pr. dru5tvo >>HrvatskaZena< nije odazvalo pozivu na
svedanost,koju je kralj priredio u banskoj paladi. Kralj je 4.
veljade 193L.oti5ao iz Zageba s uvjerenjem, da su Hrvatska i
njezin glavni grad Zagreb neslomivi u otporu protiv narivavano$
im jugoslavenstva.
Prigodom kraljevog boravka u Zagrebu zamislio je grado-
nadelnik dr. Stjepan Srkulj, da bi trebalo u Zagrebu stvoriti po-
sebnu kraljevsku paladu.U toj su Ea zamisli ropski slijedili ime-
novani i odvisni gradski zastupnici. Tako je u Visokoj ulici ku-
pljena Pongracovakuia, kojoj se vrtovi prostiru prema Streljad-
koj ulici i prema podetku Tu5kanca. Kupnja i pregradnja ove
kuie u kraljevski dvor progutala je vi5e milijuna dinara, za koje
se zadulila gradskaopiina. To je'ogordilo rodoljubne zasrebaE-
ke gradane.Mnogi su dapade sumnjali, da je tu netko morao
znatne svote zaruditi >>provizijom..,jer se za Pongracovu kuiu
platilo mnogo viSe, nego li je ona vrijedila prema opiem sudu
Hryatska na mu6iliFtu 32
, 4gl
Prorniena granica nekih banovina
ZagepEana.Kralj je u tom dvoru prvi put - a i posljednji put

- odsjeo16.prosinca1931.
PROMJENA GRANICA NEKIH BANOVINA.

Boraveii na Bledskom jezeru, potpisao je kralj Aleksandar
28. kolovoza 193I. >rZakon o izmjeni i dopuni zakona o nazivu i
podjeli kraljevine rra,:11p14vnapodrudja.<<Ovim su zakonom po-
pravljene granice nekih banovina prema izraL,enoj opravdanoj
zelji pojedinih krajeva, a koje su u skladu s ekonomskim intere-
sima, te s potrebom Sto lakSega prometa izmedu pojedinih dije-
lova jedne te iste banovine.
Hrvatskog se naroda tidu ove promjene: od teritorija
D q i n s k e banovine odijeljeno je svih pet srijemskih kotara,
pa sg 3 kotara (Zupanjski, vinkovadki i vukovarski) pripojeni
Savskoi b a n o v i n i , d o k s u d r u g a 2 k o t a r a ( S i C s k ii m i t r o v i d k i )
pridijeljeni Dunavskoj banovini. Od teritorija Savske ba-
novine odij elj ena su 2 kotara (metlidki i drnomelj ski), te
su pripojeni Dravskoj banovini, koja je dobila takoder
opiinu Strigovo i 3 sela (Presika, Badlidan i Puhovci) od
opiine Gornji Mihaljevec u Medimurju, te sela
Dubrava i Dubravski Brijeg uz opdinu KriZovljan-Cestica u ko-
taru varai,dinskom. Naprotiv je od Dravske banovine odijeljen
dabarski kotar, koji je zajedno s Medimurjem pripojen Savskoj
banovini. - Vrbasko j su banovini ostale dvije opiine (Za-
valje i Petrovo Selo) od kotara korenidkog i cijeli kotar dvorski
od stare Hrvatske. - Primorska je banovina izgubilatravni-
dki kotar, koji je pripojen Drinskoj banovini, ali je zato dobila
stoladki kotar u Hercegovini, te kordulanski kotar bez opiine
Orebii, Kuna, Trpanj i Janjina, koje su poput Dubrovnika i Boke
Kotorske i nadalje ostaleuZetsko j banovini.
Premda ni ta dioba nije bila pametna i pravedna, ipak se
opai,alo, da je svakako bolja od prija5nje ruzdiobe Jugoslavije
na oblasti.
Ukazom od 2. rujna 1931. imenovao je kralj dra Alberta
Kramera ministrom gradevina, a dra Dragutina Kojiia ministrom
pravde. Istodobno su za ministre bez lisnice postavljeni: biv5i
ministri: Kosta Timotij evii, dr. Ivan Paledek, fvan Pucelj i Andra
Stanii, pa drzavni savjetnik Avdo Hasanbegovii i Pavao Matica,
Zupnik iz Bednje. Osim ovih 6 ministara bez portfelja ostadoSe
498
Novi ustav Kraljevine Jugoslavije
u Zivkoviievoj vladi joS 3 ministra bez lisnice, poimence: Nikola

LJzunovii, dr. Stanko Svrljuga i Nikola Preka. Tako je beograd-
ska vlada imala 9 besposlenih politidara, koji su brali ministar-
ske plaie.
NOVI USTAV KRALJEVINE JUGOSLAVIJE.

Kralj je 2.rujna 1931.na veder poz.vao k sebi u svoj dvor na
Dedinju sve ministre te im je rekao, da je odludio dati drLavi
i narodu novi ustav, jer da je sada nado3ao onaj trenutak, Sto ga
je navijestio u svojemu manifestu od 6. sijedhja 1929. Nato je
pozvao ministra dvora, da prodita tekst ustava, koji ie se sutra-
dan objaviti narodu.
Novi taj ustav od 3. rujna 1931. sadr7,ajeove glavne odredl
be: Z akonodavnu vlast vrSe kralj i narodno predstavni5tvo
zajednidki. Uvada se dvodomni sustav, jer (,e osim Narodne
skup5tine postojati i Senat. Upravnu vlast vr5i kralj preko
odgovornih ministara, a sudsku vlast vr5e sudovi, koji presude
i z r i d uu i m e k r a l j a . N a r o d n u skupstinu s a s t a v l j a j up o s l a -
nici, koje narod bira opiim, jednakim i neposrednim glasovanjem.
(Novi l-Istav ne odreduje i >tajno< glasovanje, kakvo je bilo u
Vidovdanskom ustavu). Mandat narodnih poslanika t'raje 4 go-
'dine,
ali moie prestati i ranije, ako kralj raspusti Narodnu skup-
Stinu. Izborno pravo ima svaki drlavljanin, koji je navrSio 2l
godinu, ako nije pod stedajem ili pod skrbni5tvom, te ako ga
nije izgubio osudom sudova. Za senatora mole kandidirati samo
onaj izbornik, koji je navr5io 40. godinu Livota. Aktivni drLavni
dinovnici ne mogu kandidirati niti za senatora niti za narodnoga
poslanika. Zakonski prijedlog, koji usvoji Narodna skup5tina,
Salje se na odobrenje Senatu i obratno. Ako su udinjene kakove
izmjene ili dopune od Senata, vrada se prijedlog Narodnoj skup-
Stini na rjeSavanje. Isto biva,'ako Narodna skup5tina izmijeni ili
nadopuni prijedlog, koji je prihvatio Senat. Primljene zakone
proglaSuje kralj ukazom, koji premapotpisuju svi ministri. Se-
nat i Narodna skup5tina mogu punovalno raspravl jati, ako je na-
sjednici prisutna barem treiina svih senatora odnosno narodnih
poslanika. Imunitetno pravo senatora i narodnih poslanika na-
staje danom izbora (odnosno imenovanja senatora). Svaki sena-
tor i narodni poslanik predstavlja ditav narod. Mandat senatora
traje 6 godina. Kralj mole imenovati toliko senatora, koliko ih
je birano. Nitko ne rnoLe biti u isto vrijeme senator i narodni
Poslanik
4gg
Manifest kralja Aleksandra od 8. rujna 1931.
Kralj je po ustavu zatodnik narodnog jedinstva i dr?avne

cjeline. On potvrduje i progla5uje zakone, postavlj a drZavne di-
novnike i daje vojne dinove po odredbama zakona. Kralj je vr-
hovni zapovjednik cjelokupne vojne sile. On daje ordene i druga
odlikovanja. Kralj ima pravo amnestije, te moLe osudenu kaznu
oprostiti, smanjiti ili ublaZiti. On ogla5uje rat i zakljuduje mir.
Ako zemlja nije napadnuta ili joj rat nije ogla5en od koje dru$e
drL,ave, onda je za oglaSenje rata potreban pristanak narodnoga
predstavni5tva. 4ko zemlji bude ogla5en rat ili ona bude rlapa-
dnuta, ima se odmah sazvati narodno predstavni5tvo. Kralj sazi-
va, otvara i zakljuduje narodno predstavni6tvo; i to ili lidno pri-
jestolnom besjedom ili preko ministarskoga savjeta poslanicom
ili ukazom.
U svakoj banovini - kao samoupravnom tijelu - postoje
banovinska vij eda r banovinski odbori. Banovinsko se vijeie bira
na 4 godine opiim, jednakim i neposrednim glasovanjem prema
odredbama zakona. Vijeie bira iz svoje sredine banovinski od-
bor, koji je samoupravni izvr5ni organ u banovini. Ban, kojega
postavlj a kralj na prijedlog ministra predsjednika, imenuje i.'r&-
zrje5uje banovinske dinovnike na prijedlog banovinskog odbora.
Banovinska vijeia mogu uredivati pojedine banovinske uprave
i L,ivot banovine uredbama, koje u dotidnoj banovini imaju silu
zakona. Ban odnosno 'zakonom odredeni dri,avni organi -
imaju prava obustaviti sva rje5enja banovinskih vijeia i bano-
vinskih odbora te opiinskog zbora i odbora, koja su protivna
ustavu,' zakonima i uredbama. Mogu se obustaviti takoder one
izjave, koje su Stetne po opie drL,avne interese. Svi postojeii za-
koni, osim zakona o kraljevskoj vlasti i vrhovnoj drL,avnoj
upravi od 6. sijednj a 1929.,- ostaju na snazi, dok se ne izmijene
ili ne ukinu.
MANIFEST KRALJA ALEKSANDRA OD 3. RUJNA 1931.

Kralj je taj novi ustav 3. rujna l93I. objavio manifestom,
koji je glasio ovako:
,i
>'Mome dragomu narodu! euvanje narodnog jedinstva i dr-

1avne cjeline moja je sveta duZnost i najvi5i cilj moje vladavine.
To je bila pobuda i stvarni zadatak reZima, koji sam zaveo 6.
januara t929. U svojoj rijedi, koju mi je nalagala ljubav prema
otadZbini, ja sam momu dragom narodu otvoreno iznio sve teS-
500
Novi izborni zakoni
koie i opasnosti, u koje je bio doveden na5 nacijonalni L,ivot i

drZ,avnacjelina. Ove su te5kdie bile toliko velike, a opasnost tako
ozbiljna, da su duboko zabfinjavale sve rodoljube i razdfuale
du5u naroda. . .
Da, cijeti je narod vidio, Sto je uzrok zlu, i bio je svijestan
velidine zla, te je razuimio i s punim povjerenjem prihvatio moju
odluku. Visoka nacijonalna svijest i zdravo rasudivanje, to su
odlike, Sto ih je na5 narod uvijek pokazivao u odludnom momen-
tu svoje historije. Moje pouzdanje u ljubav naroda i u njegovu
moralnu snagu pruZilo mi je siguran oslonac za s-vepothvate oko
sredivanja prilika u zemlji. Sreian sam i ponosan, sto je sav moj
dragi narod od prvoga trenutka shvatio moje pobude i jednodu-
Snim javnim odobravanjem snaZno pripomogao izvodenju mojih
odluka. Uz tu veliku i Siroku moralnu pomoi naroda, kojoj oda-
jem hvalu i priznanje, uspjelo je za srazmjerno kratko vrijeme,
da se posvr5avaju krupni nacijonalni i drzavni zadatci, pa da se
postave trajni osnovi zdravoga drlavnog i,ivota.
Kraljevini Jugoslaviji, prihvaienoj svom toplinom nacijo-
nalne du5e svega jugoslavenskog Raroda, osigurani su potrebni
uslovi za sna1an polet i za veliku nacijonalnu buduinost. Pun
uvjerenj a, da do sada postignuti rezultati rada, pa zdrava i poli-
tidka narodna svijest, te iskustvo naroda dopuStaju, da se pri-
stupi ostvarenju i definitivnoj organizaciji onih ustanova i onoga
drzavnog uredenja, koja ie najbolje odgovarati narodnim Fo:
trebama i drZavnim interesima, - odludio bam, da dosada5nji
rad i izvodenje nacijonalne i drlavne politike postavim na Sire
osnove neposredne narodne saradnje. S vjerom u Boga i sreinu
buduinost kraljevine Jugoslavije dajem ustav krJjevini Ju-
goslaviji. Aleksandar, s. r.<
NOVI IZBORNI ZAKONI.

Boraveii u ,Ni5koj Banji kralj je 10. rujna lg3l. potpisao
izborni zakon, po kojemu ie se birati narodni zastupnici za Na-
rodnu skup5tinu.Zakon je sastavljentako, da fe kod izbora omo-
guditi pobjedu vladine stranke,.kojoj ie pripasti veiina mandata
takoder u onim krajevima, {dje Livu i glasuju njezini protivnici.
Evo glavnih ustanova toga izbornoga zakona, kojemu nema rav-
noga nigdje drugdje na kruglji zemaljskoj:
501
Novi izborni zakoni
Savska banovina bfuat ie 58, Dunavska 5l' Vardarska 37,

Drinska 37, Moravska 32, Dravska 25, Vrbaska 22, Ptimorska 20
i Zetska 20 narodnih zastupnika, kako to odgoYara srazmjerno
prema broju njihova Ziteljstva. Napose ie pak Beograd s Pande-
vom i Zemunom birat i3 zastupnika. Ukupno 6e se dakle birati 305
narodnih zastupnika. U svakoj ie se banovini odredeni broj man-
d,ata podijeliti na upravne kotare, a pored njih jo5 i na sjedi3ta
banovina. Kako j6 pak u cijeloi drZ,avi bilo 368 upravnih kotara,
ostat 6e 63 kotara bez narodnog zastupnika.
Kandidirati mole svaki dri,avlianin kraljevine Jugoslavije,
ako ima izborno pravo, a nije aktivni dinovnik, te ako je navr5io
30 godind, p& >>govori,dita i pi5e sluZbenim jezikom<(. Ipak nitko
ne moZe kandidirati samostalno u kojem kotaru, nego njegova
k a n d i d a c i j a m o r a b i t i o z n a d e n an a t . z v . z e m a l j s k o j listi.
Svaka kandidacijona zemaljska lista mora imati najmanje jed-
noga >sreskoga<<(kotarskoga) kandidata u svakom upravnom
kotaru, a svaki od tih kandidata mora imati svojega zamjenika'
Kandidacije tih sreskih kandidata mofaju biti potvrdene od nad-
lei,noga sreskoga suda, a potpisane od najmanje 200 izbornika,
koji u tom kotaru ptedlalu dotidnoga sreskoga kandidata- Osim
toga moraju svakoj zemaljskoj kandidacijonoj listi biti priloi,eni
potpisi po 60 izbornika iz svakoga upravnoga kotara, koji pred-
lai,u dotidnoga nosioca zemaljske liste. Kako cijela Jugoslavija
ima 368 upravnih kotara, mora na zemaljsku listu doii 22.080pot-
pisa osim onih 73.60Apotpisa takvih izbornika, koji predlaZu sre-
rk" kutrdidate. Ukupno dakle treba 95.680potpisa predlagar,a za
svaku zemaljsku listu, da bude progla$ena ispravnom.
Ispravnost zemaljske kandidacijone liste ustanovljuje "Dr-
i,avni odbor<, koji je- najvi5i izborni organ. Tai odbor dine:
predsjednik Dfi,avnoga savjeta, zatim predsjednici: kasacijono-
ga suda u Beogradu, stola sedmorice u Zagrebu, vrhovnoga suda
u Sarajevu, te velikoga suda u Podgorici. Kasnije ie dlanovima
DrZavnog odbora biti takoder predsjednici i potpredsjednici Se-
nata i Narodne skuP5tine.
Na svakoj zemaljskoj listi moraju biti postavljeni kandi-
dati za sve upravne kotare u cijeloi dt\,avi, a svakoga takvoga
kandidata mora predloZiti barem 200 izbornika u dotidnom ko-
taru. Tom je odredbom tai izborni zakon onemoguiio postavlja-
nje hrvatske i slovenske zemaljske liste. Takvu listu ne moie
postaviti niti bilo koja srpska opozicijona stranka, jer ona opet
502
Novi izborni zakoni
ne bi smogla po 200 predlagada u svakom hrvatskom i sloven-

skom kotaru. Izborni je zakon uopie samo beogradskoj v I a d i
omoguiio sastav zemaljske kandidacijone liste, jer jedino vlada
moZ,e po svojem upravnom aparatu u razmjerno kratkom
vremenu sabrati 95.680 potpisa izbornika iz podrudja cijele
dri,ave.
JoS je nepravedniji 61. paragraf izbornoga zakona, koji
ovako odreduje diobu mandata: uNa osnovu rezultata izbora
prethodno ie Dfiavni odbor utvrditi, koja je kandidatska ze-
maljska lista dobila najveii broj glasova (relativnu veiinu). Po
tom 6e za poslanike potvrditi sve one nosioce kandidatskih ze-
maljskih lista, koji imaju u cijeloj zemlji preko 50.000 glasova.
Kandidatskoj zemaljskoj listi, koja je dobila najve1i broj glaso-
va u cijeloj zemlj| dodijelit ie se dvi je treiine ukupnoga
broja narodnih poslanika od onoga broja, koji dolazi na sve ba-
novine. (Razlomci pri obradunavanju ove dvije treiine ne uzi-
maju se u obzir). Dvije treiine kandidata koji pripadaju kandi-
datskoj zemaljskoj listi s najveiim brojem glasova, raspodijelili
ie se po banovinama srazmjerno broju, koji im pripada, i to u
banovinama: Dravskoj 16, Savskoj 39, Vrbaskoj 14, Primorskoj
13, Drinskoj 25, Zetskoj 13, Dunavskoj 35, Moravskoj 2l i Var-
darskoj 24. Svi mandati u banovinama podijelit ie se redom naj-
veiim srezovima prema zbfuu glasova, koji su pali na sve kandi-
date u srezu (odnosno u banovinskom sjediStu), -vezane za naj-
jadu kandidatsku listu, kojoj su pripadale dvije treiine mandata.
Zatim odbor ogla5uje za narodne poslanike one sreske kandidate
iz tih srezova, koji 'medu ostalim kandidatima toga sreza
- vezani za ovu (zemaljsku listu) dobili relativnu veiinu.
Broj mandata, koji preostane, kada se od ukupnog broja
mandata, koji pripada svima banovinarna, odbiju oni mandati,
koji su na ime dvije treiine prilali naj jadoj kandidatskoj zemali-
skoj listi, dijelit 6e odbor na taj nadin, da se cijeli taj broj man-
data podijeli na banovine u onom broju, koliko im jo5 pripada,
i to banovini: Dravskoj 9, Savskoj 19, Vrbaskoj 8, Prirnorskoj 7,
Drinsko j 12, Zetsko'j 7, Dunavskoj 16, Moravskoj 11 i Vardar-
skoj 13. Ovaj broj mandata, koji jo5 pripada svakoj pojedinoj
banovini, podijelit ie s6 medu s v e kandidatske zemaljske liste
s r a z m j e r n o b r o j u g l a s o v a ,k o j i s u u t o j b a n o v i n i pali na sve
sreske kandidate, vezane na pojedine ,kandidatske zemaljske li-
ste, i to na ovaj nadinj
503
Novi izborni zakoni
Broj glasova,koji je ukupno svaka zemaljska kandidatska

lista dobila u pojedinoj banovini, dijeli se 1, 2, 3 itd., a naizad
sa cifrom, koja odgovara tomu broju mandata, koji jo$ pripada
banovini. Od brojeva dobivenih ovakovim dijeljenjem
uzima se onoliko najveiih, koliko joS mandata pripada dotidnoj
banovini, te se prema tim brojevima svakoj listi dodjeljuje broj'
mandata. Koliko se uzelo tih brojeva - i red onih kolidnika, do-
bivenih kada se broj glasovajedne liste dijelio s 1,2,3 itd., -
toliko mandata pripada toj listi. Razmjeran broj mandata, koji
pripadne na svaku kandidatsku zemaljsku listu, dodijelit ie se
u tim banovinama onomu srezu (odnosno srezovima), koji su
po jadini zbfuasvih kandidata, vezanih za dotidnu listu, ali samo.
onom srezu (ili srezovima), koji kod dijeljenja dviju treiina
mandata nije vei dobio svojega poslanika. Odbor ce za narodne
poslanike oglasiti one sreske kandidate ovih srezova,koji su -
medu ostalim kandidatima, vezanih za tu listu, - dobili u dotid-
n o m s r e z un a j v e i i b r o j E I a s o v a . A k o k o j a z e m a l j s k a
lista ne dobijeonoliki broj glasova, koliki je potreban
broj predlagada,tada ona ne ie udestvovati pri podjeli mandata,
niti ie se broj njezinih glasova uopie uzimati u obzft kod prora-
dunavanja prigodom diobe. Ako zbroj glasova sa svih ostalih
kandatskih zemaljskih lista iznosi vi5e, nego li broj glasova one
'
j
zemaljske liste, koj a e dobila relativnu veiinu, onda se takva
kandidatska zemaljska lista s najveiim brojem glasovane uzima
u obzir pri podjeli ovog ostatka mandata u dotidnoj banovini.
Kako je izborni zakon nepravedan kod podjeljivanja man-
data, osvjetljuje ovaj. primjer: Recimo, da je lista A u cijeloj
drL,avidobila 1,500.000 glasova,a lista B 1,499.999, t. j. samo jedan
glas manje, onda 6e se listi A od 305 mandata najprije dodijeliti
203,a zatim ie kod diobe preostalih 102 mandata vjerojatno jo5
dobiti polovicu, t. j.51, dakleu svemu 254, dok 6e s liste B biti
izabran samo 51 narodni zastupnik. Po5to pak lista A mora dobiti
. dvije treiine mandata u svakoj banovini, dodijelit ie joj se dvije
tredine mandata takoder u onim banovinama",gdje je za listu B
glasovaloi preko 90 postotaka svih izbornika, a za listu A moZda
i manje od 10 postotaka.
Kralj je 1. listopada 1931.potpisao i proglasio zakon o
i z b o r u s e n a t o r a . S v a k a b a n o v i n ap r e d s t a v l j as a m o j e d n u
izbornu jedinicu. Na svakih 300.000Litelja u banovini bira se po
jedan senator. Izborno pravo imaju svi narodni zastupnici,koji
s04
Izbori narodnih zastupnika 8. XI. 1931.
su u dotidnoj banovini izabrani za Narodnu skup5tinu; zatim

svi banski vijeinici dotidne banovine, te svi nadelnici opiina i
gradova u dotidnoj banovihi. Kandidatsku listu mora predloZiti
najmanje 50 takvih lica, koja imaju pravo na izbor senatora.
Kandidatska se lista ima barem 15 dana prije izbora podnijeti
okruZnom (prvostepenom) sudu u sjedi5tu banovine na potvrdu.
Biradki ie odbor pojedinim listama donijeti mandate na ovaji
nadin: Ukupni broj glasada,.koji je dobila lista, dijeli se s broj-
kama jedan, dva itd., a najzad sa brojkom, koja odgovara broju
senatora, koliko ih ima birati dotidna izborna jedinica. Od bro-
jeva, koji se dobiju ovakovim dijelj'enjem, uzima se onoliko naj-
veiih, koliko se u toj banovini ima birati senatora, te se prema
njima dodijeli broj mandata pojedinim listama. Mandati, koji
pripadnu jednoj listi, dodijelit ie se pojedinim kandidatima s
ove liste, i to podevSi od nosioca liste po redu, kako su zapisani
na toj listi. Prema tornu je kod izbora senatora pridrZan propor-
cijonalan (srazmjeran) princip, kakav je prije g. 1929. postojao
i kod izbora narodnih zastupnika za Narodnu skup5tinu. Beo-
gradska je vlada kod diobe senatorskih mandata postupala libe-
ralnije iz dva tazloga. Ona je naimE znala, da (,e kod izbora se-
natora i onako imati velik upliv na izbornike, jer ie od nje biti
odvisni svi izbornici, koji su banski vijeinici, te ogromna veiina
narodnih zastupnika i nadelnika pojedinih gradova i opiina.
Osim toga je kralj imao pravo, da imenuje isto toliko senatora,
koliko ie ih birati izbornici, uslijed dega se ne ie moii dogoditi,
da bi se u Senatu razvila prejaka opozicija.
IZBORI NARODNIH ZASTUPNIKA S. STUDENOGA Ig3I.

Kralj je Aleksandar 23. rujna 1931. potpisao ukaz, kojim
odreduj e, da se 8. studenoga 1931. obave izbofi narodnih zastup-
nika za Narodnu skup5tinu. Podjedno je istim ukazom nalo7io,
da se Narodna skup5tina sastane 7. prosinca 1931. Ovaj su ukaz
supotpisali svi dlanovi beogradske vlade.
Kod ovih izbora nije mogla sudjelovati ni hrvatska ni srpska
ni slovenska opozicij a. Izborni je naime zakon bio takav, da je
u odredeno vrijeme bila predana jedna jedina kandidatska ze-
maljska lista. Nosioc ove liste bija5e ministar predsjednik Pera
Zivkovii, koji je ujeiJno bio ministar unutarnjih posala. Zivko-
viiu bijaSe lako naii kandidate za svih 368 upravnih kotara. Mnor
505
Hrvatski muienici godine 1931.
gi su naime ljudi deznuli za mandatom ,rurodr-gu zastupnika.

Jedne je vukla ta5tina, a veiinu njih materijalna korist, jer je
svaki narodni zastupnik mjesedno dobivao 9000 dinara u ime
dnevnica, a uz to je mogao ne5to zasluLiti intervencijama kod
pojedinih ministarstava. Jagma za mandatom bija5e tolika, da su
u nekim kotarim a blla po dva i tri kandidata. Svi se ovi kandidati
prilijepi5e na Zivkoviievu zemaljsku listu. On ih je iado primao,
jer je radunao, da 6,esvaki od njih pribaviti stanoviti broj izbor-
nika, pa te tako biti jade sudjelovanje kod izboru 8. studenoga.
Vlada se naime bojala pasivnog otpora izbornika.
Ipak su ovi izbofi ispali dosta jadno. Nigdje se nije vidjelo
izborno odu5evljenje. Izbornici su morali glasovati j a v n o, a ne
kuglicama, kako bijaSe kod izbora, koji se obavi5e 28. studenoga
7920.,1S.III. 1923.,8.II. 1925.i 11. IX. 1927.Javno glasovanje uiz-
bornom zakonu odredeno je zato, da vlada unnogne kontrolirati
. dinovnike i druge odvisne izbornike. Ovi su gotovo jedini i do5li
na birali5te 8. studenoga 1931., dok su neodvisni izbornici veii-
nom ostali kod kuie. Kako pak na birali5tu nije bilo nikakbve
opozicijone kontrole, moglo se po volji krivotvotiti izborne re-
zultate. Narodito se to dinilo na birali5tima u Hrvatskoj, gdje se
u mnogim izbornirn zapisnicima pravom broju glasada jednostav-
no dodala ni5tica, p? je tako sudu predodeno, da je na pr. mjesto
48 glasovalo 480 izbornika. Opienito se u cijeloj Jugoslaviji dr-
Zalo, da 8. studenoga i nisu bili obavljeni pravi izbori narodn-ih
zastupnika, jer se moglo .glasovati samo za listu ministra pred-
a
sjednika Pere Zivkovila.
t
HRVATSKI MUEENICI GODINE 1931.

Srpski su detnici, oruZnici, strai,ari i detektivi tedajem go-
dine 1931.ubili vi5e hrvatskih rodoljuba. Tako je 17. veljade u
zagrebadkojbolnici Milosrdnih sestaraumro hrvatski seljak Du-
ka lljani(, iz Bistre od rana i ozljeda, Sto ih je zadobio prigodom
mudenja na zagrebadkomredarstvu. Sutradan je na veder usred
Zagreba - u Dalmatinskoj ulici - ubijen hrvatski historidar i
politidar dr. Milan Sufflaj, umirovljeni sveudili5niprofesor. Nje-
ga su - u dogovoru sa zagrebadkirnredarstvom - ubili dlanovi
Jugoslavije". U njihovo je ime Zwerger Zeljeznim Sta-
"Mlade
pom udario Sufflaja,kojl je Tg.veljadeumro u bolnici. Na zagre-
badkom je redarstvu u veljadi g. 1931.ubijen hrvatski omladinac
506
Hrvatski mudenici godine 1931.
Josip Foropat prigodom strahovitog mudenja. Da se taj zlodin

prikrije, muditelji su mrtvo tijelo nesretnog Poropata bacili iz
trede*a kata u dvori5te, pa su orida u novine stavili lZnu vijest,
da je mladii toboZe podinio samoubojstvo. Istoga je mjeseca ve-
l j a d e u z a t v o r u z a g r e b a d k o gr e d a r s t v a u s l i j e d d u g o t r a jnog
zlostavl janja umro BoSnjakovii, limarski obrtnik iz Dakova.
Na talijanskoj su granici srpski oruZnici 14. sijednja 1931.
ubili Obrada Pavloviia, Hrvata iz Balke. Hrvatski je seljak Ante
Pavelii iz Bosanskoga Broda bio u srpskom zatvoru strahovito
muden. 9n j9 nato pobjegao u Bed, gdje je u travnju god. 1931.
umro od posljedica spomenutog mudenja. U zatvoru zagrebadkos
redarstva bio je u lipnju god. 1931. trgovac Josip Nad iz Ferdi-
nandovca tako nedovjedno muden, da je i umro prigodom samog
mudenja. OruZnici su u kolovozu g. 1931.ubili jednoga hrvatskoga
seljaka iz Lend,aka kod Lasinje.
Uslijed rana, Sto ih je zadobio prigodom mqdenj a u zatvo-
ru zagrebadkoga redarstva, umro je 10. kolovoza Ilija Petranovii
, i? Nove Gradi5ke. Sutradan je u Beogradu obje5en hrvatski se-
ljadki mladii Ivan Rosii. Njega je >sud za zaititu drZ,ave<< osudio
na smrt zato;Sto je kao us{a5a izvi5io nalog, da 3. veljade 1931.
ubije hrvatskog' otpadnika Andriju Beriia, nadelhika u No-
!
voj Gradi5ki.
U Omi5u je 12. srpnja 1931.odrL,an veliki Euharistijski kon-
gres, na koji je do5lo 12.000Htvala i Hrvatica. Prisutan je narod
pjevao hrvatske pjesme, Sto je srpske oruZnike tako razdrai,ilo,
da su iz puSaka podeli pucati, pa su dvije osobe ubili, a mnoge
ranili. r
Poslije izbora od 8. studenoga 1931. zapodeli su srpski det-
nici i oruZnici u benkovadkom kotaru progoniti one hrvatske se-
ljake, koji nisu htjeli poii na izbore. Tom je prigodo'm ubijeno 5
seljaka, a mnogi su bili zlostavljeni i zatvoreni. Uslijed posljedica
mudenja u zatvorima umrli su hrvatski rodoljubi: Ivan Jedlidka iz
Virovitice i Zvonimir Topolnik, bankovni dinovnik iz Livna.
Hrvatski su ustaSe tedajem godine 1931.vi5e puta upotrije-
bili paklene strojeve. Tako su odmah na podetku te godine u
Zagrebu eksplodirali pakleni strojevi u banskoj paladi, zatim na
carinarnici, te u brzom vlaku na zagrebadkom kolodvoru. Kasnije
su zaredali atentati na prostorije dru5tva >Mlada Jugoslavijarr,
ove ,kreatur,e beogradskih diktatora. Bilo je eksplozija paklenih
strojeva i na drugim rnjestima u Zagrebu, tako na pr. na Trgu
507
Politi,dka parnica protiv Hasana Miljkovida
kralja Tomislava, te na Stardeviievom trgu. Kad je pak Zivkovi(,

8. studenoga 1931.obavljao svoje toboZnje >>izbore.< za Narodnu
skup5tinu, posvijetli5e mu hrvatski ustaSe paklenim strojem u
Erdedijevoj ulici. Nisu usta5e zaboravili niti na pokrajinu, kako
to pokazuju eksplozije paklenih strojeva rta vlakove u Splitu,
Osijeku, Tounju i Zemunu.
POLITIEKA PARNICA PROTIV HASANA.MILJKOVIEA.

Kako su 8. studenoga 1931.bili obavljeni izbori zastupnika
za Narodnu skupStinu,vidi seiztelajaizbora u Veliko j Kla-
d u 5 i. Tamo je naime vladin kandidat za izborni kotar cazinski
bio Hasan Toromanovii, opiinski nadelnik u Cazinu. Toromano-
vii nije bio po iudi ostalim muslimanima, koje je vodio biv5i
narodni zastupnik Hasan Miljkovii ; zato su mu kao protukandi-
data postavili Sulju Suljiia iz Lju5ine kod BosanskeKrupe
'lijednik
Predsjednik izbotnog odbora bija5e kotarski dr.
Sergej Mihajlov, koji je nastojao, da svakako prodre Hasan To-.
romanovil. Za nje1a su agitirali takoder svi Srbi, narodito Sava
Babii i MiloS Krivokuia, koji su bili dlanovi izbornog odbora, te
DuSan Avdalovii, koji je kao opiinski biljeZnik vodio zapisnik
izbornog odbora. Kad su dr. Mihajlov i Avdalovii vidjeli, da ve-
6ina izbornika glasuje za Suljiia, podeo je Avdalovii u >>spisak<<
kandidata Toromanoviia zapisivati takoder imena izbornika, koji
su glasovali za Suljiia. To su naskoro primijetili i neki izbornici,
koji su to priopiili Miljkdviiu. Krivotvorenje je opazio takoder
Ibro Mrzljak, koji je bio predstavnik Suljiieve liste u'izbornom
odboru. Mrzljak je nekoliko puta upozorio dra Mihajlova na tu
dinjenicu, ali bez uspjeha. Nato je Mrzljak po savjetu Hasana
Miljkoviia zafiai,io od Mihajlova, neka mu preda >spisak<<, da
izbornici, koji se uzrujani nalaze na dvoriStu, uzmognu ustano-
viti, da li je njihovo glasovanje ispravno zapisano.Mihajlov nije
ipak toga udinio.
Kako je na dvori5tu bivala sve jada vika muslimanskih iz-
bornika, konadno je dr. Mihajlov kroz prozor pruZio izbornu
listu, u kojoj su bili zabiljeleni Suljiievi glasadi.Dok je tu listu
pregledavao Hasan Miljkovii, bacili su srpski dlanovi izbornog
odbora u pei onu izbornu listu, u kojoj je Avdalovii biljeZio to-
boZnje Toromanoviieve glasade.Kad je narod doznao,da je iz-
508
Politidka parnica protiv Hasana Miljkovida
gorjela ova krivotvorena lista, provalio je u opiinsku zgradu, da

se osveti krivotvoriteljima.
SavaBabii, Milo5 Krivokuia i dr. Sergej Mihajlov pobjego5e
na tavan, gdje su ih razjareni muslimani prona5li'i zlostavljali.
Pri tom je Ibro Rahmanovii udario Babiia ciglom po glavi, a
netko ga je ozlijedio po trbuhu tako,-da je iste vederi preveZen
u karlovadku bolnicu, gdje je i umro.
Kad je Hasan Miljkovii vidio, da viSe nema listine, u koju
su bili zapisani Toromanoviievi izbornici, poveo je svoje pri-
staSeu perivoj.Tu je proditao popis onih izbornika, koji su bili
zapisanikao Suljiievi glasadi.Nato je pozvao one, koji su glaso-
vali za Suljiia, ali se ne,nalazeu njegovom zapisniku, neka dignu
ruku. Ovih se izbornika javilo oko '60. Iza toga se mno5tvo
razi5lo.
OruZnici su uhitili Hasana Miljkoviia i jo5te 70 muslimana
iz Velike Kladu5e. Svi su odvedeni u Bihai, gdje su u istraZnom
zatvoru - i to u bihaikoj kuli - ostali do 13. srpnja 1932.Tada
je pred velikim senatom okruZnogasuda u Bihaiu zapodelaglav-
na rasprava, koju je vodio Ivan Burii. U senatu bijahu votanti
Josip Gindii, Franjo Avoston, dr. Emil Lowy i Smajo Delii. Op-
tuLbu je zastupao drZavni odvjetnik Nikola Gros, a optuZene su
branili odvjetnici dr. Vicko Dradevaci dr. Simo IliSevii, te sudci:
Smajii, Duranec i Komarnicki. Medu optuZenimabij ahu uz mu-
slimane takoder dr. Sergej Mihajlov i Du5an Avdalovii, jer su
oni svojim postupkom skrivili kaZnjivo djelo.
Parnica je potra jala dugo, a presuda je izredeia istom 6.
kolovoza 1932.Ibro Rahmanovii (zvani >Celo<)osuden je na 11
godina robije radi ubojstva Save Babi(,a,a tadi sudjelovanja kod
ubojstva osudeni su Adil Keserovil na 2 i po godine i Mehmed
Grahovil (zvani >Medo..)na 2 godine robije. Hasan Miljkovii je
kao voda muslimarta,koji su nasilno osujetili provedbu izbora,
osuden na 8 mjeseci i 3 dana zatvora.Jednako su radi sudjelova-
nja kod toga nasilja osudeni na zatvor od 6 mjeseci: HasanPaja-
zetovi(,Hrndid, Hasan Pehlii, Mehmed Gradanin i Zajin Pajaze-
tovii; na 4 mjesca: Osman Sakanovii, Halil Okanovii, Fehim
Aliba5ii, Mujo Rahmanovii, Husein Pajazetovii i MeSo Rahma-
novii; na 3 mjeseca:Ahmet Kajdii, Memija Karajii i Ibro Milj-
kovii, a na manje kazne joSte 14 muslimana. Radi dokazane zlo-
porabe kod provadanja izbora u Velikoj KladuSi osudeni su dr.
Sergije Mihajlov kao predsjednik i DuSan Avdalovii kao pero-
509
Nepravde diktatorske vlasti prema Hrvatima
voda na 2 mjeseca zatluora, a Milo5 Krivokuta kao dlan izbornog

'
odbora na 7 dana,zat:vora i na 200 dinara globe, jer je s poginulim
,Savom Babiiem bacio izborni zapisnik u pei.
NEPRA\IDE DIKTATORSKE VLASTI PREMA HRVATIMA.

Prema popirsu fiteljstva ,od 31. sije'curja 1931. pripad,alo je 48
postrotal<.a svih fftelja u Ju,goslaviji ,grikoistoinoj, a 39 ,postortarka
katolii,koj vjeri, dok su preosta,Iih 13 postortaJ<a dinili muslimaôri,
evangeli,ci i Zidovi. Naredne je godine L932. otbjelod.anjena statistrika
ffilxovni'ka, kroji slruie kodj srediSnjih drZavnih ustalrova nr Be,o,graidu.
Iz ove se statistike jasno vidjelo, kaiho su katoilici - dalde prv'en-
stveno H,rvati i Slovenci -'veotrra zaporstavljerri kod s\rih ureda, koji
iz Beo,guada upn:avljaju cije,lorn drZavom.
Tada je u predsjedniBtv'u miuris,ta,rskog savjeta slufflo 13 Srba,
a nijed.an katolik; kod. kraljevskoga dvona 30 Srba i 1 katolik; kod
kancelarije kralje.vskih >>o'rdena<< 13 ,Srba, a nijedan katolik; kod
s,redi,Snjega >>presbiroa<<59 Srba i L4 katolika; k'od minristaristva
unutarnjih posala 133 Srba i 14 katolirka ; kod m,furistarstva vanjsldh
p'osala 182 Srba i 37 kdtol,ika; kod min. prorsvjete 150 Srba i samo
6 katolika; kod min. pravde 117 Srba i 2O katolika; kod min. Suma
i nrda 125 Srba i 33 katolika; kod mim..trgovine i i,nrdustrije 53 Srba
i 16 kafuolika; kiod min. poljo,privrede 56 Srba n 2L katolik; kod nein.
gnadevina 300 Srba i 29 katolika; kod min. socijalne ,politike i na.
r,odno'ga zdravlja 56 Srba i 6 katolika; kod rsredi5njega higijenskoga
zavoda 68 Srba i 4 katolika; ko'd po5,tansrkeEtedionrice 216 Srba i
30 katolika; kod drZavne hipotekarme 'ba,nke196 Sr'ba i samo 4 il<afuo-
lika; kod Nar,odne banke 160 Srba i 10 kato,lika; a kod privilego.
vanog \%v,oz)ntag dru5tva 50 Srba i 15 katolika. Od rnuslim,ana i osta-
lih inovjeraca bijahu 3 dino,rmika namje5tem,a kod rninista,rstva p,6"
Ijopuri,wede, 3 k,od min. gfaCtwina i 1 kod nain. trgovine
Prema ovoj sluiben,oj statirstici urisu katolidki iinov,nici u ,sre-
di5njim uredima i ustanovama beogradske vlade dinili 39 postotaka,
ka,ko ,bi to odgova,ralo ra,nnjeru Ziteljstva. Nap:rotiv rsu pripad"ticq
grdkoi'stodne vjere, - L to. su od reda bili Srbi, - mjesto 48 p,orsto-
taka iiniti mnogo veii porstotak. Takro su Srbi u ministar,stvu vanj-
skih posala dinili 83 rpostortk&,u min. pil"a$de 85, u min. gnadevina
88, u mi,n. unuta,rmjih posala 89, u min. socijalne politike i ura,mod,-
noga zdravlja 90, u Narodnoj ba^nci 94, u min. prosvjete 96, kod
kraljevskog dvor,a 9T, u,drZa,vn,oj hi,po'tekarnoj banci 98, a kod pred-
510
Nepravde diktatorske vlasti prema rllrvatima
sjedni5tva ministarskoga savjeta i u kancblariji kraljevskih >orde-

na<<punih 100 postotaka. I
Drlava je g. 1932. kodl gradnja ilelje,nnca, cesta i javnih z,gr,a'
da zaposlila 25.360 nadnika, ord.toga u Srbiji L6.265 (i to u sjevernoj
11.558, a u. juforo'j 4707), u Sloveniji 2.245, u Vojvodini 2211, u
Hrvatskoj i Slavioniji 21L3, u Bosni i Hercegovini 1627, a a Dalma-
ciji qamo 899 radnika. Od spomenutih je radnika bilo 10.946 zapo-
slen,o kod izvedbe jawlih radova u Be'o'gradu i okolici, a jedva 651
radnik u Zagrebu i u njegovo'j okolici, radunaju6i tu i Hrvatsko
Zagorje, u ko'jemu pregusto %iteljstvo ne mo:heZivjeti saimo od po-
ljodjetrstva.
Podev5i od. 1. sijednja 7929. vnrijed.ioje za cijelu dirZavu jerd,in-
stveni zakon o neposrednim porezima, kako ga ie g. 1928. izglasala
Narodna sku'p$tina. Ovim slt.I nroviflr jedinrstveni,m zakonorn wta'tno
svi po,rezni teneti, rpoiineence:ku6arin,a, zemljarina i te'devina.
p,ovi,Senri
Zato je ,odmah g. t929. u irne neposrednih poreza ubran'o u Jugo-
slaviji 2392 onilijuna d,inar:a, dakle za 6LT mi,lijun,a viBe, nego li g.
1928., kad je ubnano tT75 omilij,una dina,ra.
Beogradska se vlad,a ni,malo nije ohazirala na te5ku svjetsku
knzu; koja je nastala porslije godine 1r9z9..Prernda su radi ove kriz€
nagl'o padali ,prihodi svega Ziteljstva, narodito pak seljaka i obrtni'
k,a, ipak je drZavna ullrava svom sil,om iztrlaiila od naroda pnopi'
sne previsoke poreze. Tak'o je za 4,go'd,ine - ord,1929.' do 1932. --
u,brano za 30 postotaka vi5e novaca u irne neprosrednih poreza, nego
li je bilo ubrano u ma,zdoblju pneda5njega detvemogodi5ta (1925. do
1928.), kada nije ,bilb €koooffrske i trgovadke krize. Vidi se dakle,
da je u d,oba politidke diktature mogla beograd,ska vlada po volji
pljadkati jadni na,,rod, koji ndje imao svojih po'Litidkih predstavurika.
Engleski snr glasoviti novinaûriSeto,n Watson, Wickham Siteed,
Roland Bnice, Noe[ Buston, Gilbert Muray i jroB neki r.l boiidnom
brojLr, dnevrlirka >Manchester Guardia^rr< ,protpisali me'm'o'randumr k,o.
jim pozivaj'u veilevla;sti,neka sklonu kraljevinnr Ju;goslaruiju, da teme-
tjito pr,o,mijeni drZavni ustav. To b,ija5e uda,rac teoro,ristidkoj kli,ci,
koja je u Beo$radu uz kralja Alelrsrandra ugrabila ;svu vlast, pa iu
je talo zlo,rabila, d.a ,se ta krvava dil{ta"0'ura ogadila prosvije'6enounu
svijetu.
511
Poku5aj umorstva dra Mile Budaka
POKUSAJ UMORSTVA DRA MILE BUDAKA.

'umorstvima
Beogradska Je vlada nasto,jala ,trMostim. maknuti
rodoljubne hnzatske udenjake i knjiZevnike. Pri toorr se sluZila ra-
ztrdrmpropalictuma, koji 6e takva umorstva izivn5iti za pla,6u. Takio
je Zurerger 19. veljade 1931. pod okriljenr zagrebadke rpolicije Zelje-
znom batrinorn ubio' hnratskoga historiddra dra Milana Sufflaja.
Jednaka je zada6,apovje'reura dvojici lupeZa, koji 6e ubiti odvjetnika
dra Milu Budaka, p'oz'naboga tr,rvats,hoga nodoljmba i knjiZevnika.
Umorstvo je 7. ti'pnja 1932. poku,Sanrousred bijeloga dlana, i to u
Ilici, dakle ,lr najprometnijol' ul,ici grada Zagreba. O to,me je zlodinu
odevidac izvijestio oval<o:
Okq 11 i po sati prije podne prolazi,o sarn Ilico,m. K#'a saxn
do5ao p,red Grividi6erru ku6,u broj 10, zadvo s&ilrr viku i zapomaga-
nje: >U pomo6! U pomo6! Razbojnici!< Okrenuo san:rse i pogledao
u veZu, gdje suun vidi,o dra Milu Buda^ha, koji je leLao na tlu, dok
su ga dva mladi6a batinilna tukli po glavi. Odmah sarn Budbku
p:itrdao u po,mo6. Kako je dotrdalo jo,S nekoliko ljudi,, naipradadisu
ostavili Budaha, t€ su pobjegli w veile. Jedan je od njih pojuri,,o
prema Bregovitoj (Tom,i6evoj) ulici, gdje se izgubio u nekoj ku6i.
Drugt je potrdao preko Preo,braZenskeulice prema Bogovi6evoj ulici.
Za njim je pojurilo mnogo ljudi, medu kojima sam bio i ja. Napa-
dad je neprestano oko sebe mahao toljagom, radi dega mu se nitko
nije mogao pribliZiti. Kad je stigao u Nikolidevu ulicu, zakrenuo
je u vei;.t >Svrati5ta k janjetu<, gdje su ga opkolili progornitelji.
>tlbit 6ru svaJrog&, tko mi se priblifr, na 3 ko'raka<<vikao je lupeZ,
lomartaju6i toljagom. oho sebe. I,pak je nekonau iovjeku po,Slo za
r,u,korn, da ga iza leda dohvati letvom, kojom ga je 'ozlijedio po
demoj strani glave. Sad je na,rod navalio na lu,peZa,kojega bi i usmr-
tio, da se nije u ve,Zi pojavio reda^rstverri podnadz,ornik. On je toga
zLikovca za^{titio i ,odveo na redarstvo. Tamo se ispostavilo, da se
zove Saban Sadirovid, rod,ont mu,sliman iz Macedonije. On je bio kao
konobar namjeBteur u restalnaciji >Maksimir<<.
Ranjeni je dr. Mile Budak kolima Dru5tva za spasavanie pre-
veZen na Srebrnjak, gdje je odmah operiran u klinici dra Gottlieba.
Kad je ondje:ozdravio, otiBao je dr. Budak u ino'zernstvo, jer je spo-
z:nao, da mu u kraljevini Jugoslaviji nije si,guran Zivot.
512:'
Promjene u beogradskim vladama
PROMJENE U BEOqRADSKIM VLADAMA.

Preds,jednik mi,ni'starsko,ga savjeta general Petar Zrv k o v i 6
sastavio je 5. sijednja 1932. novu vladu, u kojoj je dr. Voja Marin-
kovi6 po,stdronnini,stro,m vanjskih posala, dr. Albert Kramer rnin.
trgovine i industrije, Ivari Pucelj m. socijalne p,olitike i narodnorga
zdravlja, dr. Milan Sr,5,ki6m. unutarnjih posala, dr. Dra'gutin Tto-
ji6 m. prosvjete, d:r. Stan,k'o Sibenik 'm. Suma i ruda, Bo,La MaJ<si-
movi6 m. prravrde,Laaa Radivo,jevi6 ,m. saobra6aja, Juraj Demetro-
vi6, m. poljroprivrede, Ni,kola Preka m. gradevina, gener,bl Drago-
mirr Stojanovi,6 m. vo,jske i rnornarice, dr: Milo,rad"D'ordevid rn. filran-
cija, a dr. Dragan Kraljevi6 ministronn fizidkog odgol'a na,roda.
Zivkovid je na delu beogradske vlade o,sta,ojo3te sa,lno do 4.
trarmja t932. Srbijainski ,su nainne ipo,l,itidari sve glaffrije izrab,avali
tvr''dnju, da genenal m,oin voditi vladu samo za vrijerne alxoluti:zrna.
Kako je pak Jugorslavija 3. rujna 1931. progla5ena usitavno,md,ri"a-
vom (premda je taj ustav bio nnal,ovrijedan), treba n,a del,o vlade
staviti pravoga politidara, a ne vojnika. Zivkovil, je svoje vladanje
ipak pr,oduZio jo5 neho vrijeme, dd, provede drZarrni pr:on:aiun u Na-
rodnoj skup5tini i u Senatu, za koji su 3. sijednja L932. o,bavljeni
prvi izbo,ri. Nato je 4. travnja po5ao u ,kraljev:ski dvor na Dedinju,
gdje je dao ostavku ,svoje.vlade. Kralj je ostav'ku odnnah prihvatio,
te je sastav nove vladb povjeri,o dru Voji lVlarimkovi6u, koji
je pridrZao 'sve dotada5nje ;ministre. Lstoga ;e dana kralj - n:a pni-
jedlog m,inistrra vojske i morn,arice imenovao Peitra Zivkovi|,a
zapovjednikom dvorske garde.
Kad je kralj Aleksandar u lipnju g. 1930. ponudio ministarska
mjesta dm Stanku Sibeniku i Nikoli preki, stavio irn je u
izgled federatirrno uredenje Jugos,lavije. Kasnije ih je opetovano
uvjeravao, da on namjerava 'posve zadovoljiti op,ravdameilelje hrvat-
skog narroda. Uzalud su de,kal,ina isrpunjenje takvog obe6anja. Ko-
nadno su upoznali, da ih kralj ,s&rro zavarav,a. Zato su dr. Stanko
Si'benik i Nikola Preka 20. tr;arm1a L932. po.dnijeli ostavke na milri-
starskoj dasti. Oni se uvjeri5e, da kralj Aleksa,ndar p'o,jedinetrrva,t-
ske politidare zove u vladu :ssrrnoza,to, da ,ih time p'red hrvatskim
narodom 'o,orni; kad je tu svrhu p,o,ludio,onda ih kao nepotrebne baca
na smeti5te.
Kralj je odmah sutradan (2].'. travnja 1932.) uvaZio ostavke
dra Stanka Sibenika i Nikole Freke. Is,toga je dana irnenovao i nj,i-
hove nasljednike. Mjesto dira Siben.i'kaprostade rninistr,om Suma i
Hrvatska na mudili5tu 33
513
.
Ifrvatski rnud,enici u god,ini tggZ.
ruda umiinovljeni prro,fesonViktor P o g & d n i,k iz Durdevca, koji je

8. studenoga 1931. bio izabran za nar,odnoga zastupnika. Mjesto
Ni,kole Preke postade minist"rom gractevina zagrebadki gradonade,l-
ni'k dr. Stjepan S r k u I j, kroji je kraljevu nakl'on'ost stekaor g. 1929.
svojinr gov,orirna i stvaranjem kraljevskoga dvora a Z:awebu.
Mar,inkovi6ev ,se kab,imet ni"je odrL,ao niti deibvrt godine. Vec
28. liipnja !932. podnio je dr. Voja Marinkovid ostavk,u, koju je kralj
i prihvatio. I{ralj je ,sastav nove vlade provjeni'o d;ru Alberltu Kra.
meru. Kad on nije uspio, kralj je ,p,ozvao uunirovljenoga genenala
B,aLi6,a,neka orn sastavi novu vladu. Boi"rc je to p,oku5ao, ali bez
uspjeha. Isbo tako nije usp'io niti dr. Ko,sta Kumanudi.
Tlrwa je potraj,ala dio 2. srrpmja L932., kad je novu vlad,u sasrta-
vio kraljev miljenac dr. Milan Sr5ki6. I u toj vladi ostade mini-
stinom pmosvjete dr. Dra,gutiur K o j i 6, koji je kasnije (radi sudje-
lovanja u NaBidkoj aferi) d,o,bi,onadirnak >>Li,pic,anen<. I{oji6 je mr-
z7o hrvatske p'rof,esore, je,r nisu dake odgajali u protuhwatskom
duhu. Da ih uzilno,gne maknuti iz sl,uZbe, dao je u Narodnroj slrtrp-
Stini - tob,oiZe>>rad"iStednje< - odglasovati zakon, d.a so 30. li,prja
1932. h*jtt r:,kinuti 22 srednje Skole, i to vedinom u hrvatskirn kra-
jev,i'ma. trsti je zukom dozvolio ministnr prosvjete, da starije profe-
sore s fiih ukinutih Skola moZe urmir,oviti ili prernjestiti, a mlade, koji
jo5 nemaju 10 godina sluZbe, smije i 'ohpurstiti iz sluZ,be.Ifuji6 se u
punoj mjeri ,posluZio ti,m zakonom, te je umrirovi,o ili otprlstio 360
hrvatskih prof,esona. Mnogi od tih rprofeso,ra,nisu struZili na ukinu-
tim sredrnjim Bkolaffii:a,nego n. pr. ,u Zagrebu, gdje nije bila dokinuta
nijedna snednja Skola. Koji6 je dakle radio protuzakonito, kad je
tolike ugledme pno,fesore um.irovio sam6 zato,, Sto s,u bili poznat,i k,ao
tr,rvatski nodoljubi. Beogradska je vlada na jesen g. 1932. opet otvo-
rrila one ,srednje S,kole, kroje su bile dokinute 30. triipnja 7932. Tom
su prigo,dom u ,sluZbu wa6eni wi prrofiesori iSrprskenanodnosti, a od
Hrvata samo oni, koj'i su bili po,z,nati kao >integnalni Jugoslaveni<<.
Mjesto u,m"ir,ovljenih i otpuBtenih hrvatskih p,rofesora narnjesfiio je
rnini,star K,o,ji6 ved,inonr Sr,be i Srbijance. Tako su i zagrebadke sned-
nje Skole dob'ile srbijan,ske p'rofesore za obuku >>doma6e<povijesti
i >jugoslavensk,og<< jezika.
HRVATSKI MUEENICI U GODINI 1932.

Hrvatski su daei 6. oZujk a L932. na zgradi zagrehadkoga sveu-
diti5ta izvjesili 3 hrvatske zast,ave. Tonr su p,rigodo'm na sveuditi5tu
nastale rodoljubne manifestacije. Nato je drZavno reda,rstvo p/o
514
Hrvatski rnuEenici u godini 1932.
nalo,gu dra Jarnka Bedekrovi6a provalilo u sveuiil,i5nu %gradu, gdje

je mnogo hrvatskih daka uhitilo i vezal,o, a zattm na zvjerski nad,in
ztrostavljalo. Torn je zgod'o,m bio te3k,o o'zlijeden rodotrjubmi sveudi-
li$tarac Branko Buzjak. StraZairi su uhidene svzudili5ne dake odveli
na redar,stvo u Petrinjskoj ul,ici, gdje su biti straEno muderri.
U KruSljevu sel,u kod Stubice u Hrv;atskom Za,gorju
bijaie 29. liipnja t932. (n,a blagdaxr sv. Petrra i Pavla) veliko pno-
Stenrje. Rod'oljulonri su seljaei ru procesiji nosirli hrva,tsku zastavu.
Radi toga sru oru,Znici pucali u golorukri nanod, pa su ttib,ili jednogr
mu5karca i jednu Zenu, a ranili mnogo seljaka. P'oslije su oruZnici
pozatvara,Ii gotovo sve seljake, od kojih su mnogi b,ili u zatvorima
zlostavljani.
Hrvatski su usta5e pnotiv prisilne proslave godiEnjice drEavnog
ujedinrjenja 1. p'rros,inca1932. p,ro,svjedoval,ital<o, da su u Zagrcbu
pr,oizveli eksploziju. Radi to'ga je reda,rstvo uhit;il,o oko stotinu hnrat-
sk'ih weudil,lsbaraca i gradana, koji su od 5. do 10. pnosinba bili mu-
deni, jer se od njih trafiilo pr'iznarnje krirmje.
Srtpski su detnici i 'oruinici tedajem g,odine 1932. poubijali mno-
go ll:ruata. Tako je 18. veljade .od oqruZnirkabio ubijenr fve Du5evi6,
20 godri5nji mladi6, tz Ljapia kod Nlina. U Stonu je >detnik< i jugo-
sokol Slavkovil, 25. o,*ujka ubio vozala Aljinovri6a. Jedmakroje neki
srpski detnik u selu Orpa;nc,,ima rk'od Irnortskoga ubio seljaka Jozu
Olujri6a. Dmgi je srrpski detnik ubio Ivana.Do,mitr',ovi6a u njegovoj
ku6'i. U Bosa,nskorn je Brodu'pirigod,om zadu5nica za >lipanjske ffive<<
20. lipnja ubijeur Stjepan Matkovi6. trstoga su daina u Bosanskorn
Br'odu u'bijeni jedan ,seljak i jedna seljakinja. To je skrivio >>sreski
nadetnik<<,koji je srpskim. oirr.uZnioimanaloZio: >>Ildri, pucaj,. sijeci!<
radi to,ga, Sto 'su hrnratski seljaci poslije zad,u,Snircaklicali: >Slava
muden,icima!>ZivtlaHrvatska!< ,Oru.Zrricisu u mjeseeu-kolovozu
ubili dva hrva.tska seljaka u Donjoj Stubicr. U zatvoru je mjes,eca
studeno,ga ,ub,ijemtr,rvatski rseljak Lu,ka Dwdi6. U iprosincu su omrZ-
MiSuru iz Bemkovca, d.a je ii u:nro
nrici tako zl'ostavljali gorstionri,da,ra
za wijeme toga mude'nja. Jedna^ko su oruinici u zatvo,ru mjeseca
prrrorsincaubili Simu Grgi6,a, seljaka iz Nina" Oru'Zniei su pod ko,nac
g. 7932. poubijali petoricu Hrvata na granici prema Itatiji i Ma-
dZa,rskoj
U listopadu g. 7932. je od posljedica mudenja u zart,,v,omt za-
gnebadkoga redarstva umr'o Zetjeznidki narnjeStemik Peinikar. Po-
detkonn li,pnja \932. su ,on:u,Znieina granici Ju,goslavije prema Ma-
dZarskoj ubjtri seljaka fva4a Ere5a. U srpnju ,pak g. 1932..je srpski
515
Hrvatski rnudenici u godini 1932.
pogranidar Mil,oje Milidevi.d kod ,Zeljezniike 'p'ostaje Kelebije uiloiro

Ivana Kajd,u i Pavla Lukada, hrvatske seljake iz Vi,r,ovitice. Srpski
su o,ruZnici u lipmju g. 1932. kod iSans,horgMosta u selu Brdairirna
ubili Jrrva;tskoga seljark'a Tornislava donka. Srpski je pograni'd'ar Ela-
bi6 30. travnja 7932. u dalmatinskonn selu Poladi ub'io Jak'oVa Penai-
6a, kojemu je nato 'rz dilep,augrabio 800 dinara gotova novcla. Izmedu
20. i 28. studenoga 1932. ubiili su oruZnici u orp6in,iNilr 3 dovjeka.
[J pro'sincu gJ' 1932. je uslijed posljedica naudenja umro rernenarski
obrrtnik Frqkovi6 iz Benk,ovca. Srpski su oruZnici 9. prr,os,inca7932.
tr:bili ,seljaka Mi,m Perkovi6a rz Ljupde 'kod Nina, a poslije toga joS
i seljaka Mitu llorduna iz Mumi6a kod Ninra.
Na .pr',o,lje6eje godine 1t932.zavladala glad u sjevernoj Da;l,ma-
ciji, narodito u k'otaru be,nkovad,konn. Kada ,s€ z& taj glad doznalo
u Hrvatskoj i Slavonij,i, sabrali su hrvatski ,rodoljubi ,mnogo hrane
- narodit,o kuk,uruze i graha - zasvoju bra6u u Dalmacij'i. Boograd-
ska je vlada htjela ov,u ,bije'du dalimat,inskih Hrvata izrabiti u p,oli-
tidku ko'rist. Zata su k,otarski i op6inski nadelnici - dijele6i poslanu
h,ranu - traiili od Hirvata, da se up'i5u u vlad,imu straxtku >Jugo-
slavensku radikalsko-seljadk,u demoknaciju<<,ako ho6e dobitri hraniu.
Tko je uskra,tio svroj 'pnisturpu tu stramku, toga su nadelnici potjerali
iz ureda uz ,rijed,i: >Cnkni!< ili >Neka ti kruha dade tvoj Paveli6!<
Medu onima, koji su bili tako otje,rani, bilo je i takvih jadnika, koji
su zaista voljeli umr,ijeti, nergo li.se iznevjeriti hwa,ts,kornu narodu.
Tako siu teEajern mjeseca oZujka g. L932. u benkovadkom krotanu od
gladi umrli takoder Bl,aZ Savi6 iz Bunje\zaca, I{ikola Znili0 p'okro,jnoga
Mate iz sela Sopota i Mara Troskat, udova ,pok. Manka u seiu Ba-
njevcima.
Srp'ski su 'oruilrici 4. oZujka L932. u selu LiBanima kod Tinja
uhitili mnogo hrvatskih selj,aka, koje ,su d"ulje vremena zadrhali u
zatvorin:na. Seljaci su mio,lili, da ih vlast pusti kudi, gdje su nj,ihova
djeca o,stala bez hrane. trpak se o,blast nije pobrrin,nl:a,za jad'nu djecu,
pa je od glada p,onnrlo petero djece.
Hrvatski su,usta5e tedajern godine L932. pog'adalisvoju borbu
paklenim stro'jevima, da tirme u Lak natje,raju beorgrrardsku vladu, koja
je u stranorn ,svijetu tvrid,ila, d,a su Iirvati zadovo'ljni s diktaturrorn
kralja Ale,ksandra. Tako su 19. velja,flg 1932. u %agrebu ekspl,od,i-
rale'dvije b'o'mbe,,od krojiihje prva prasnula na trrgu kralja Tomislava,
a dmga u predgradu TreSnjevci. Jednako ,s,ug. tr,tvnja 7932. pra-
snule dvije bo,rnbe u Srplitu, i to ,prva na Griparna knaj voja,rrre, a
dr.uga kod mjesn,o$?. vojnoga zapovje'dniStva. Splifisk,o je reda,rstvo
516
Zagrebalke >>Punktacije< od 7. XI. 1932.
odmah podelo zatvarafti istaknutije i poznatije hrvatske b,o,rce.Ovi

$'u u zatvoru b,ili ispitivani i zlo,stavljani, ali redarstvo ipak nije do-
ntaf,o prave zadetnike sp'o,menutih eksplozija. U Bnu5anima kod Go-
spr6a zafuila se 7. rujna 1932. jaka det'onacija paklerrorga stnoja, koj'i
je od usta5a hio porstavljen pred roruZniidkompostaj,orn. Dva dana
poslije toga je kod Mikanovaca eksplodirala bomha pod.lok'omofuivom
brzaga vlak,a, koji je 'od,Zagreba jurio prema Beo'gradu. U Za;greba
su hrvat'ski usta5e bo,m,ba^rna proslavi,li 1. priosirrca L932. tr'inaestu
orbljebnicu p,orstantkaJugo'slavije. Prva je bornba prasnula u 4 sata
u jutr,o p,red grdkoistodh,orn cnkvo'm u Preob,r,aZenskoj ulici, druga
5 dasa kas,nije u Vrhovdevoj ulici, a trela istodoburo prred vojarnom
na ugtlu Ilice i Ljubljanske ulice. Rode,ndan kralja Aleksandra su
trrvatsk,i ustaie 1-7. prosinca \932. prroslavili eksplozij,om bombe u
o'p6insk,oj zgradi u jednoim rmjestu na l{ondunu.
ZAGREBACKE ,,PUNKTACIJE< OD 7. STUDENOGA tggz.

U Zagrehu se 5. stude,noga L932. sastalo nekoliko prvaka Hn-
vatske seljad,ke rstnanikei Samo,staLre demokratske strrapke, ko,jima
se pnikljudi5e jo,S neki hrvatski rodolju,bi. Oni su r?rspravljali o poli-
tidlcom poloZaju u Jugo'slaviji, o srb'ijan,s,k'ojhegem'oniji i o poslje-
d'icama beogradske diktature. Iza poduljeg vije6anja sastavi5e i
7. s,tudemogapotpisa3e rezo'luciju rprema nacrtu d,ra Ante Trurnbi6a.
Ona je 25. studenoga od5tam,panau do,madimnovinala pod naslov'o,m
>>Pu,Irktacij€((, & gla,sido,slovceovaiko:
>1. Stoje6i na 'prriincipudern'okracije, smatnamo n,arodni s,uve-
renitet ,sto'Zerorn;sv&k€ drZarrne onganizacije, a sa,rn nanod jed,ininn
i iskljud;ivim izvor,om svakroga potitiikog arutoriteta i svake javne
vlasti.
2. Bududi dia je selja5tvo kao kolektivni po,jam nosilac svake
narodne kulture, ek;ornonlsk,ogaLivota, dru'Stvene konstrukcije i rno,-
ralne wijednosti, a :sad,injav&i ogromilr,u ve6inu naroda, ima selja-
Stvo biti temelj organizacije na5ega sveukupn,o,g& frv'o:ta.
3. Konstatina,mo dinjenice, da srbijanska hegeh,onija, koja se
ve6 od podetka nametnrula Hrrvatsk,oj ,i svi,m naiim zemljama s ove
strane Save, Drine ,i Dunava, svojonrr rn€s,po,sobflo',!6nr - pomro6u na-
silja i 'nemoralnih rnetoda, 'dri,e6;i u svoj'oj ruci svu drZavnu vla'st,
- djeluje destruktivno, uni5tavajudi ;moralne vrijednosti, sve naSe
napredne u,stanove i tekiovine, materijalnu imovinu naroda, pia i nje-
gov duhowri ,mir. To je stanje porstiglo vrhunac pod apsolutirstiikim
517
Druga politiEka parnica protiv dra ,Ma6eka
reZimom od 6. sijednja L929., koji je - pojaiav5i tu hege4oniju sa

svirma njezinim kobnri,m posljedicarna jo,5 do,kinuo gradamske i
politidke slolbo'de.
4. Na terneljru ova^kote$k'o'ga'iskustva dolazirnrodo neizbjefivqga
zakljudka, da je - vra6aju6i se na godinu 191.8.,kao istlodiSnu toiku,
prrjeka potreba povesti odludmr i Sto bolje organizwanu b,orbu
protiv te hegemonije ,sa ciljem, da se ona odstrani iz svih naEih
krajwa taho, da ,se iz ov,ih ukl,oni svaka vlast i upliv ove hegerno-
nije sa wima njezinirn ,predstamioima.
5. S,amo ora to,j pretrp,ostavci ,m'oZese pristup,iti k novom ure-
denju drZavne zajednrice, ko'ja 6e - ne upuStaju6i se u ovour iast
Ll detaljno razradivartje ove ,osnove - imati u nadelu za p,odlogu
m,isao, da ta zajednricd, - iskljrudiv5i prevlast jednog ili viEe njezfurih
dlanova nad ostalima, - i,ma biti jedna asocijacija interesa, osrlro-
vana na slobodnoj volji njezinih dlanova tak'o, da ,svarkidlan u ,svojoj
zemlji, - kao i svi udruZeni u zajednidkorm ,surfl,divanju na ,posilov,i-
ma ,op6eginteresa zajednice, koj,i ie se:sporszufiuro u,t\rrditi, - b'udu
nr,ogli i rposebne i skupne intenese osirgurati te zajamfffii napredark
i procvat m'o'ralnog i materijalnog bivota r&rrod,a ,s'rps,k'og,naroda
hrvatskog i narod.a 'sl,ovenskog. Poseburriinterersi inojezidnflh manjina
potpuno 6e se zajamdi,ti<.
Rezolucija od 7. ,studenoga 1932. irnala je posluZiti samo kao
u,puta poslovurroimodboru Seljadk,o-db,rnokrat'skekoalicije. Ona je da'
.kle hila sastavljena >>prof,or,o inte,n:,o'<<(za unutarrrju porabu), a ne
za jar4nost. IpaJr nije ostala ta3'nom, je,r je netko od purisutnih poli-
tiiara ,pnedao jeda,n primjera,k :saxnostalnCImdemo,kratu 'dr,u Janku
Baridevidu, Iloji je ov,u ,rezoluciju jo5 iste vederi prokazivao po,Za,
grebu. Tako su zfl. njezin tekst doznali n'ovinaori, koji su ga objelo-
da,nil,i r.l zagrebadkiirn >Novostima<< ,i u beogradskinr dnerrrnicima.
DRUGA POLITIEKA PARNICA PROTIV DRA MAEEKA.

trspod ovih >Punktacija< sfi;eAiU su potpis,i svih prisutnih poli-
tidara, koj'i su ,ih odobrili. Ipak je beogradska vlada pro'gonila safilo
dra Matka Madeka, prizrato'ga vodu hrvatsko,g ma,roda. Madek je
najprrtje bio iz 7n"greb,a31. sijednja 1933. nasilno odveden u dajniie,
gdje je ostao intenrrinan .do 11. ,oi'ujka 1933. Tada ga odvedoBe u
Beograd, gdje ga stavGe u istrahti z"atvw. DrZavni je tui;itac dr.
Ivo Marochino sastavio optuZbu ilmotiv dra lvladeka, te je 24. trarz,rrja
1933. zapodela jawra, ra,$prava pred >Driavnim. sudom za za5titu
5r8
Druga politiEka parnica protiv dra Madeka
drLave<<u Beogradu. Sudbeni ,su senat dinili predsjednik Vasa Pe.

tr,ovi6 i votanti: Arneri6, Bubanj, Gradnik, Margeti6, Suhec i Sta-
merxkovi6, a d,ra Madeka je branio dr. Milan Kosti6.
DrZavni je sud u Beo,gradu 29. travnja 1933. izrekao ovu pre-
sudu: <<Dr.Vla,tko Madek je kriv, S:boje od 5. do 7. novernb'ra 7932.
u Zagrebu s,aradivao u dono6enju i p,ismen'o,m sastavu nezolucije,
koja je p,otp,isanai s,p,o,razuilrtrno na,mijemjena, da se saop6i i pojedi-
nirm l,ic.ima izvan kruga udesni,ka, & u kojoj se u 4. todki t<aEE(citira
se tekst,). Madek je ,clakle,iBaoza tim, da se kod dmgih stvorri ube-
denje i rasp,eloEenje,da se jedan'di,o kraljevine Jugorslavije izdvoji iz
cjeline kao s,a,mostalmadrLava. Ti,me je izvr5io zloi,instvo 'iz 3. dlana
ZaL<onao za$titi 'drb"avei javne bezbednosti, za koTe se - na osnovu
iisto'ga zakonsko,g prnopirsari u vezi s S ZO. i 7I. todka 4. kaznenroga
z a k o r t a- o s u e l u j e n a k a z , a n s t r o g o g a za.tvora od 3
godine, u koju mu se kaznu po SS77. k.z. uradunava,tzdrf-arripri-
tvor i istraZni z*vor od 11. oZujka 1933. do danas. Na orsrrovr.l$
384. stavka 3. zaskotrau o sudskom krividmom porstupku priznaju mu
se olak$ice, predvidene u 4. glavi zakoma o iz,rry5enj'u ka"zne li,Senja
slob,ode.Na os,novu pak S 309. i 310. kaznenoga zakona 'o krividnorn
posfu,pku osuduje s€ n& rpladanje tro$kova kniviinog postupka, koji
se oglasuju naplativi,rna<<.
U obrazlo,Zenju kai,e sudbena 'prrrezuda,d,a je sud uvaillio' ,razne
olakotrlre okolnosti. Za tal<ovu ie krivnju predvideur,akazna r o b i j e
do 5 godina, koju ie kamr,u sud pretvoriio u strogi ,zaLvor od 3 gu-
d,ine. Dalje snrd n ,i j.e naHao, da 'po'red koare strogoga zafrvovaizrede
i gubitak gradanskih pnava. U srn,'islup,ak 3. stavke S 281. zakona
o kaznenom postupniku sud .ie osudenomu priznao olak3ice, koje
su predvidene u zakonru o izvr,Senju t<azre lGenja slobode, i to'zatn',
Xto sud smatra, da je djelo politidke pirirode, pa da nije noteklo ,iz
nedasnih pobuda i d.a ne p,okazuje zuo karakter osudenikov<.
Ova je os,u,dapobud,ila go'lemo ogorrdenje u ci"jelonehnratskonn
narodm. Svi su Hrvati bili uv.jereni, da .-iedr. Matko Madek nevino
osudeuri .ier'da .ie zaista 'ud'inio ne5to $rivofa, 'ourdab,i na sud m,orali
biti dovedenri takoden drugi politidari, koji su pot,pisal,i spomenute
>>Punktacije<. Naslu6,ival,o ,se, da je i sarn DrZavni sud za za$titu
dr?ave hi,o v"jerro.jatno i:stoga mari.ien.ia, ali da je sudio po nalogu
kralia Aleksandra ili beorgradske vlade.
Kako nqrrnrapr,idwa,protiv ,po:esudeDrZarrnoga zuda, postala .-ie
i spomenuta orsudadra Madeka odmah pravomo6no'm. Zato "ie dr. Ma-
dek iz Beogrrada ,odveden u Mit"rov,icu, da izdv%n,kaww u tamoSnjoj
5r9
Uprava rnonopola u Jugoslaviji g. 1938.
kaznioni. On je dakle postao politid,ki mude,nik. Mo'Zeserrpak re6i, da

je ljubav hrv,atskog naroda prerma dnu Vlatftu Madeku p,orasla u
istoj mjeri, u kojoj je porasla mrhtja na kra,lja Aleksand,ra i na
d,iktatum iz Ele,ograda. Hrvat,ski su nodoljubi osjedali, da je 'i ova
presuda ,od 29. travnja 1933. zabila jedan klin u lijes, ,u koji 6e ,se
jed:nom poloZiti,kraljevina Jr.rrgosilavija.
UPRAVA MONOPOLA U JUGOSLAVIJI G. 1933,.

Ekonomska kriza, koja je u Jugoslaviji podela g. 1931., po-
stigla je svoj vrhunac g. 1933. Naj5iri slojevi naroda bave se obra-
divanjem polja i timaren;'em stoke. Uslijed pomanjkanja novca
znatno su pale cijene poljodjelskih i stodarskih proizvoda. To je za
posljedicu imalo osiroma5enje sel.jaka, a kada seljak nema novaca,
onda ne moLe kupovati robu kod trgovaca i narudivati potrebite
stvari kod obrtnika. Tako se g. 1933. u cijeloj drLavi osjetila kriza,
te su se ljudi morali odricati uZitka mnogih dotada3njih potreba.
Posve je naravno, da je uslijed novdane krize podeo padati
i prija5nji potro3ak d u h a n a,- koji je za ogromnu ve6inu puBada
'
postao preskup. Razuman bi dovjek odekivao, da 6e uprava drhav-
nih monopola sniziti cijene duhana, pa time sprijediti daljnje
padanje njegova potro5ka. U tome bi ukupni prihod, Sto ga drLava
ima od potro5nje duhana, ostao jednak, kakav je bio i g. 7925., kada
su bile najpovoljnije cijene stoke, p5enice, kukuruze i drugih poljo-
privrednih proizvoda. Ali uprava monopola nije postupala ovako.
Ona nije cijene duhana prilagodila op6oj razini cijena drugih stvari.
Mjesto da cijene duhana smanji u razmjeru prema pove6anoj vri-
jednosti novca, uprava je monopola ostavila dotada5nje cijene du-
hana, dime je osiromaSenim ljudima uskratila uZitak duhana. Ona
se dakle nije vodila niti socijalnim niti ekenomskim momentom.
Uprava je monopola samo mislila na to, da teret krize prebaci
na proizvadade, kad ga ve6 nije mogla prevaliti na potro3ade du-
hana. Zato je g. 1933. otkupne cijene duhana tako snizila, da su sa-
dioci duhana dobili manje za preko 260 milijuna dinara. Time su
najteZe bili pogodeni hercegovadki Hrvati, kojima je sadnja duha-
na bila glavno vrelo prihoda, jer su Zito kupovali novcem, Sto su ga
od drZave dobivali za otkup duhana. Tako je beogradska vlada pro-
uzrodila glad u Hercegovini, 5to je samo povedalo nezadovoljstvo
tamo5njih Hrvata.
5n
Nadela Hrvatskoga usta3kog pokreta
NAEELA HRVATSKOG USTASKOG POKRETA.

Poglavnik.dr. Ante Paveli6 je 1. lipnja 1933. u glavnom usta5-
k o m s t a n up r o g l a s i o v a > N a E e I a h r v a t s k o g a ustaSkog
pokreta<:
1. Hrvatski je. narod samosvo,jnanarodna (etnidka) jedinica.
On je narod sam po sebi, te u narodnosnom pogledu nije istovjetan
s nijednim drugim narodom nili je dio ili pleme kojega drugoga
naroda.
2. Hrvatski narod ima svoje izvor:ro povijesno ime Hrvat, pod
kojim se je pojavio u davno povijesno doba, pod kojim je prije 1400
godina do5ao u danaSnju svoju postojbinu, te pod kojim Zivi sve
do danas. To ime ne mole i ne smi je zamijeniti nikakvo drugo ime.
3. Dana5nju je svoju postojbinu hrvatski narod ve6 u pra-
davna vremena udinio svojom domovinom; u njoj se trajno nasta-
nio, s njom se srastao i dao joj izvorno i naravno ime Hrvatska.
To se ime ne moile zamijeniti ni s jednim drugim imenom.
4. Zemlja, koju je hrvatski narod u pradavno doba zaposjeo,
te koja je postala njegovom domovinom, prostire se na vi5e pokra-
jina; ove su posebna svoja pokrajinska imena imale djelomice jo3
prije dolaska Hrvata, dok su druga pokrajinska imena nastala
poslije; no sve te pokrajine sadinjavaju jednu jedinstvenu domo-'
vinu Hrvatsku, te nitko nema prava, da ikoju od tili pokrajina svo-
jata za sebe.
5. Hrvatski je narod. u svoju domovinu Hrvatsku do5ao kao
potpuno slobodan narod, i to u vrijeme seobe naroda vlastitom po-
budom, pa je tu zemlju osvojio i za uvijek ju udinio svojom.
6. Hrvatski je narod u svoju domovinu Hrvatsku do5ao pot-
puno izgraden (organiziran) ne samo obiteljski, nego i vojnidki, te
je odmah po dolasku osnovao svoju vlastitu drLavu sa svim obi-
ljeZjima drZavnosti.
7. Vlastitu sVoju drLavu Hrvatsku, osnovanu ved onda, kada
su mnogi drugi narodi Zivjeli jo5 posve nesredeno (neorganizirano),
hrvatski je narod odrLa,okroz,sve vjekove pa do konca svjetskoga
rata. On se nije nje - kao ni prava na nju - nikad&, p& ni koncem
svjetskoga rata, bilo kojim dinom ili bilo kojom zakonitom odlukom
odrekao, a niti je to svoje pravo prenio na koga drugoga. Tek mu
je koncem svjetskoga rata tudinska sila sprijedila, da svoja vrhov-
nidka (suverena) prava dalje vrSi u vlastitoj svojoj drLavi Hrvatskoj.
52r
,Nabela Hrvatskoga usta5kog pokreta
8. Odstraniv5i putem ustanka tudinsku siltt sa svojega na-

rodnog i povijesnog podrudja, hrvatski je narod oZivotvorio svoje
pravo vrhovnidke (suverene) , vlasti u svojol' domovini, pa je tako
opet uspostavio svgju potpuno samostalnu i nezavisnu drZavu Hr-
'vatsku.
On imade pravo tu svoju vrhovnidku vlast,pro5iriti na ci-
jelo svoje neprekinuto i povijesno podrudje. Hrvatski narod ne veZu
nikakve medunarodne niti drZavopravne obveze iz pro3losti,, koje
nisu u potpunoj suglasnosti s ovim nadelima, pa se na njih niti ne
obazire u svojoj Nezavisnoj drLavi Hrvatskoj.
-pravo
9. Hrvatski narod ima na sre6u i blagostanje kao cje-
lina, a isto tako ima pravo i svaki pojedini Hrvaf kao dlan ove cje-
line. Ta sreda i blagostanje mogu se oZivotvoriti i ostvariti za narocl
kao cjelinu i za pojedince kao dlanove cjeline jedinb u posve samo-
stalnoj i Nezavisnoj drLavi Hrvatskoj, pa stoga ona ne smije i ne
mo1e biti sastavnim dijelom u nijednom obliku nijedne druge drLave
niti ikakve druge driavne tvorevine.
10. Hrvatski narod ima svoje vrhovnidko pravo (suverenitet),
po kojemu on jedini ima u svojoj drilavi vladati, te upravljati svima
svojim drZavnim i narodnim poslovima.
11. U hrvatskim drLavnim i narodnim poslovima u Nezavisnoj
drlavi Hrvatskoj ne smije odludivati nitko, tko nije po koljehima
'i po krvi 6lan hrvatskog naroda. Isto tako ne smije o sudbini hrvat-
skog naroda i hrvatske drZave odludivati nijedan strani narod ni
drLava.
72. Selja5tvo je temelj i izvor svakoga Zivota, pa je kao ta-
kovo prvi nosilac svake drZavne vlasti u hrvatskoj drZavi. I kraj
toga svi staleZi hrvatskog naroda sadinjavaju jednu narodnu cje-
linu,'budu6i da u hrvatskom narodu i ostali staleZi, 6iji su dlanovi
pripadnici hrvatske krvi, imaju ne samo svoj korijen i porijeklo,
nego i trajnu obiteljsku veza sa selom. Tko u Hrvatskoj ne potjede
iz seljadke obitelji, taj u 90 sludajeva od stotine nije hrvatskog po-
rijekla ni krvi, ve6 je doseljeni stranac.
I3. Sva, tvarna (materijalna) i duhorma dobra u hrvatskoj
drilavi vlasniStvo su naroda, pa je on jqdini vlastan njima raspo-
lagati i njima se koristiti. Prirodna bogatstva hrvatske domovine
- napose njezine Sume i rude - ne mogu biti predrnetom privatne
trgovine. Zemlja moile biti vlasniStvo samo onoga, koji ju obraduje
sa svojom obitelju, t. j. seljaka.
14. Temelj sva\e vrijednosti je samo rad, a temelj svakoga
prava je duZnost. Stoga rad u hrvatskoj drizavi oznaduje stupanj
522
Politi6ka parnica protiv dra I. P'ernara g' 19$3.
vrijednosti srrakog pojedinca, te ima predstavljati temelj cjelokup-

nog narodnog blagostanja. Nihko ne mohe imati bilo kakvih poseb-
nih prava, nego svakomu samo duZnosti prema narodu i drZavi daju
pravo na za5tiden Zivot
15. Vr5enje svih javnih duZnosti (funkcija) vezano je za od-
govornost. Svatko, tko u ime naroda ili drtave vr3i javne poslove
bilo kakove vrsti, odgovara sa svojim dobrom i sa svojim Zivotom
za'sva djela i propuste. No duZnosti i odgovornost prema cjelini
imaju biti temeljem u svakoj djelatnosti u posebnidkom (privatnom)
Zivotu svakog pojedinog dlana hrvatskog naroda.
16. TeZiSte 6udoredne (moralne) snage hrvatskog naroda leZi
u urednom vjerskom i obiteljskom Zivotu, njegova gospodarska
snaga u seljadkom gospodarstvu, zadrui,nom Zivotu i bogatstvu
hrvatske zemlje, a obrambena snaga u sredbotvornom (organiza-
tornom) radu i u prokuSanim vojnidkim vrlinama. Prosvjetni'ili kul-
turni napredak hrvatskog naroda temelji se na prirodnoj narodnoj
darovitosti i proku5anoj sposob'nosti na polju znanosti, prosvjete i
umjetnosti.' Industrija, obrt, ku6no rukotvorstvo i trgovina imaju
biti rukd pomo6nica sveukupnom seljadkom i opcem narodnom go-
spodarstvu. Ove grane Zivota imaju biti polje Easnog rada i vrelo
dostojnog Zivota radnika, a ne sredstvo gomilanja narodne imo-
vine u rukama glavnilara (kapitalista).
17. Skladno gojenje, promicanje i usavr5ivanje svih narodnih
vrlina i grana naryodnog Livota zada6,aje svih pregnuda javnog rada
i drZavne vlasti kao takove, jer im daju potpuno jamstvo opstanka,
vjekovnoga bivstvovanja i blagostanJa sada5njih i bududih poko-
ljenja i cjel,okupnog hrvatskog naroda. te opstojnosti i sigurnosti
Nezavisne Drlave Hrvatske.
POLITIEKA PARNICA PROTIV DRA. I. PERNARA G. 1933.

OruZnici su 16. kolovoza 1932. u selu Braslovlju kod Samo-
bora pucali na seljake, te je bilo i mrtvih i ranjenih. Beogradska
je vlada pomo6u predcenzure novina sprijedila, da hrvatska javnost'
dozna za ovu tragediju. Zato je >>Hrvatska ujedinjena revolucijo-
narna omladina<< opisala taj dogodaj u letku >Hrvatski seljadki
narode<. Letak je bio potajno Stampan u jednoj hrvatskoj tiskari,
ali je na nj stavljena oznaka, da je Stampan 24. kolovoza rgg2. u
Bedu.
523
llmorstvo hrvatskog ustaBe Ivana Gabaja
Zagrebadki se odvjetnik dr. Ivan Pernar pobrinuo, c'!a ovaj

letak ra5iri po hrvatskim krajevima. Tako su mu Duro Kemfelja,
Viktor Ko3uti6 i Petar Posarid pomogli, da je nekoliko tisuda pri-
mjeraka razdijeljeno u selima Hrvatskoga Zagorja. Veliki omot
s 1132 primjerka bio je odaslan trgovcu Pa5ku Kaliterni u Splitu,
ali ga je ondl'e 19. rujna uhvatio Frano Pejnovid, potpreglednik fi-
nancijalne kontrole. Pejnovi6 je taj omot predao redarstvu, pa je
tako do3lo do otkri6a ove stvari.
DrLavno je odvjetni5tvo u Zagrebu zatraLilo od redarstva
istragu. Tako je Petar Posari6 zatvoren 21. rujna, a Duro Kemfelja
28. rujna. I sam dr. Pdrnar stavljen je 5. listopada u istraZni zatvor,
kamo su dospjeli takoder Viktor Ko5uti6 i Pa6ko Kaliterna.
Istom 6. oZujka 1933. zapodela je protiv njih javna rasprava
u Beogradu, i to kod >>DtLavnogasuda za. za5titu dry',ave<<. Raspravi
je predsjedao Ljubomir Arneri6, javnu je optuZbu zastupao dr.
Marochino, dok su dlanovi senata biii: Rusomir Dankov, dr. Mar-
geti6, Suhec, Palji6, Filipovi6 i Vukajlovi6. OptuZene su branili:
dr. Juraj Sutej, dr. Tomo Jandikovi6, dr. Zivko Berti6, dr. Rajko
Dermanovid i Bora Prodanovid.
'dana,
Ja,ina je rasprava potrajala nekoliko a osuda je progla-
Sena 74. ohujka 1933. Tada je Arneri6 kao p'redsjednik DrZavnoga
suda za zaStitu drLave proditao presudu, kojom se progla5uju kri-
vima: dr. Ivan Pernar, Duro Kemfelja, Viktor Ko5utid i Petar Po-
sari6, dok se krivnje oslobadaju Paiko Kaliterna i onaj F abijan
Plazoni6, koji je omot donio u Split, jer nijedan od njih nije znd,:o,
5to li je u omotu. Po 2. stavu 1. dlanka - a u vezi sa 70. i 71. pa-
ragrafom kaznenoga zakona - osuden je dr. fvan Pernar na go-
dinu dana zatvora, Duro Kemfelja na 18 mjeseci, Viktor Ko5uti6
na 10 mjeseci, a Petar Posari6 na 8 mjeseci. Presuda je postala pra-
vomo6nom, jer nitko ne moZe prizvati protiv odluke Drilavnoga suda
za za1titu drZave.
UMORSTVO HRVATSKOG USTASE IVANA GABAJA.

'
Medu hrvatske mudenike godine 1933. spada i ustaia fvan
G a b a j, seljak iz Hlebina kod Koprivnice. On je nekad& Vsorn&r€v-
no djelovao kao voda i prednjak >>HrvatskogaSokolaHrvatski'Sokol<<,
zapedatila je vlast i dvoranu >Hrvatskoga Sokola< u Hlebinama.
Ipak je Gabaj s ostalim hrvatskim sokolaSima kroz prozor ulazio
524 ,
Jugoslavenske poBte i brzojavi
u dvoranu, gdje su nastavljali tjelovjeZbu. Ka-d mu je vlast i to

osujetila, osnovao je Gabaj u Hlebinama >>Glazbenizbor Podravac<<,
u koji su stupili prija3nji sokola5i. Tako su i nadalje odrLavani sa-
stanci, na kojima je Gabaj Sirio usta5ku misao, a uz to je ditao i
tumadio novine >>Grid<<, >Usta3a>Domobran<<.
Naskoro je fvan Gabaj preuzeo joS jednu rodoljubnu zada6u.
On je naime - kao iskreni pobornik politike Poglavnika dra Ante
Paveli6a - mnogim hrvatskim usta5ama pomagao prijelaz preko
hrvatsko-madlarcke granice na t. zv. Janka pustu, gdje ih ie Gustav
Perdec primao i vjeZbao u oruZju. Onamo je Zelio i sam po6i, ali
su ga njegovi pr-ijatelji uvjerili, da je potrebniji u Hrvatskoj. OruZ'
'te su njega i suborce
nici su doznali za to Gabajevo djelovanje,
njegove uhvatili.i dopremili u Zagreb. Ovdje su svi rodoljubni Po-
dravci osjetili okrutnost Janka Bedekovi6a i njegovih krvnika na
zagrebadkom redarstvu. Svezali su im na leda ruke i noge, te su ih
bikovadom tukli po tabanima i' po cijelom tijelu. Premda se takvo
zlostavljanje ponavljalo, ipak nisu Podravci htjeti potpisati izjavu,
koju je od njih traLio Bedekovid.
Kada se Podravci vrati5e ku6i, nastavi3e borbu protiv dikta-
ture, 3ire6i u Podravini usta5ke novine i letke. IJz to je fvan Gabaj
poznate usta5e koprivnidkog logora prevezao preko granice na
Janka pustu. Na povratku su Gabaja uhitili oruZnici iz pogranidkog
sela Gole. Oni su !a u orirZnidkoj postaji nesmiljeno mudili. Lice
mu je posve oteklo i pocrnilo od udaraca kundakoffi, & ruke su mu
krvarile od'lanaca, kojima su ih previ5e sapeli. Nato su ga oruZnici
odvukli do mjesta zvanoga Hintov, da im pokaZe, gdje je s usta-
Sama prelazio preko granice. Tamo su ga oruZnici ustrijelili iz puSke,
dime su dokrajdili njegove strahovite muke. Gabaj je pokopan u
Hlebinama rtz grob svojega druga i usta5e Franje Mraza, ko3'i je
takoder poginuo.
JUGOSLAVENSKE POSTE I BRZOJAVI.

Kad je g. 1918. nastala drilava Srba, Hrvata i Slovenaca,
dinili su Hrvati oko 60 postotaka svih poStanskih dilovnika.
Oni su g. 792L. proveli prvu organizaciju po5tanskoga ministarStva
i po5tanske sluZbe. eim su obavili taj posao, odmah je beogradska
vlada podela potiskivati hrvatske dinovnike kod po5te, brzojava i
telefona. Hrvatski su dinovnici kod po5te dobivali samo podredene
sluibe, dok su glavnu i odludnu rijed vodili Srbi, i to prvenstveno
525
/
Ilnratski muEeniciu godini 1933.
upravo Srbi janci. Tako su Srbi dinili 70 postotaka svih uprav-

nika drZavnih po5ta. Od 5 nadelnika u ministarstvu po5ta bijahu
'Srbi zapremili svih 10 Sefova
4 Srba, a samo 1 Hrvat; jednako su
u po5tanskim odsjecima. Hrvati su bili zapostavliani i kod t. zv.
ugovornih po5ta na selima. Vlada je naime uvijek nastojala, da i u
hrvatska sela'namjesti kao po5tare same Srbe, dok je apolutno bilo
iskljudeno, da bi koji Hrvat mogao dobiti mjesto ugovornog po-
Stara u srpskom selu. Beogradska se vlada pobrinula, da bude Sto
manje hrvatskog podmlatka u po5tanskom dinovni5tvu. To je pro-
vodila tako postojano i bezobzirno, da je u po5tansku Skolu, koja
je postojala u Beogradu, primala 80 postotaka srpskih mladi6a,
12 postotaka slovenskih, a jedva 8 postotaka hrvatskih mladi6a.
Jugoslavija je g. 1933. bila podijeljena na 7 po5tansklfi- rav-
nateljstva, kojima su sjedi5ta bila u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani,
Sarajevu, Splitu, Skoplju i u Novom Sadu. Pod zagtebalko je rav-
nateljstvo spadala cijela Savska banovina, pod splitsko Primorska
i Vrbaska banovina, pod sarajevsko Drinska, pod ljubljansko Drav-
ska, pod novosadsko Dunavska, a pod skopljansko Vardarska i Mo-
ravska banovina.
DrZava je g. 1933. od svih po5ta, brzojava i telefona u Jugo-
slaviji imala 425,400.000dinara prihoda, a 332,600.000 dinara ras-
hoda. Prema tomu je drZava g. 1933. poludila disti dobitak u iznosu
od 92,800.000dinara. Najvi5e je koristi drLavi donijelo zagrebadko
po5tansko ravnateljstvo, jer je imalo 106,800.000dinara prihoda, a
70,400.000dinara rashoda, uslijed dega je dobitak iznosio 36,400.000
dinara. To znad| da su po5tanski uredi u Savskoj banovini g. l-933.
dali Jugoslaviji 39,2 postotaka cjelokupnoga dobitka. Toliki se do-
bitak mogao poluditi samo time, Sto drZava nije u Savskoj banovini
izvoCila potrebite investicije. Tako na pr. tisu6e Litelja grada Za-
greba nije moglo dobiti telefonski prikljudak, jer beogradska vlada
nije dozvolila potrebite svote za poja[anje telefonske centrale, prem-
da bi povedani broj telefonskih pretplatnika donio drLavi veliku
korist.
. HRVATSKI MUEENICI U GODINI Ig33.

Podetkom godine 1933. - u mjesecima sijednju, veljadi i oZuj-
ku - zlostavljali su oruZnici i srpski >6etnici< hrvatske seljake po
svima selima u Lici i sjevernoj Dalmaciji, da sebi naslade srce radi
usta5kog djelovanja pro5le jeseni u Lici. Srbi su narodu oteli 600
526
I{rvatski rnuEeriiciu godini 1933.
glava stoke, a zapalili 48 ku6a i gospodarskih zgrada, narodito u

Podgorju ispod Velebita, gdje su najviSe Stete pretrpjeli jadni Dev-
di6i, Kako je hrvatski rodoljubni trgovac Marko Do5en uspio pravo-
dobno oti6i u inozemstvo, dala je beogradska vlada podetkom svib-
nja g. 1933, progoniti njegovu obitelj, kojoj je oduzeta i dozvola za
vodenje trgovine
U listopadu godine 1933. izvedo3e hrvatski rodoljubi u sje.
veroistodnom Hrvatskom Zagofiu nekoliko dinamitnih eksplozija,
da time pokaZu svoje nezadovoljstvo s beogradskom diktaturom.
Radi toga je vlada u one krajeve odaslala kaznenu ekspediciju, koju
su dinili srpski oruZnici i zagrebadki straLari. Ovi su cijeli okoli5
Vinice pretvorili u mudili5te. Tamo je nekoliko stotina hrvatskih
seljaka strahovito izbatinano. Tom je zgodom u Gornjim Ladanji-
ma tragidno poginuo hrvatski borac Josip Kr'obot; njegovi su ro-
daci, prijatelji i znanci - narodito pak dlanovi njegove obitelji -;-
bili zlostavljani na odigled cijeloga sela.
Sred ljute zime do5ao je 16. prosinca 1933. kralj Aleksandar
s kraljicom Marijom u Zagreb, gdje su ostali do 11. sijednja 1934.
Kralj je dobro znao, da ga Hrvati mrze, te se bojao i atentata. Zato
je beogradska vlada odredila, da se poduzmu preventivne mjere,
koje 6e onemoguditi atentat. Tako je prije kraljevog dolaska iza-
lnano rz Zagreba nekoliko stotina sumnjivih ljudi. Osim toga je u
Zagreba uhideno.preko tisudu osoba, koje. su bile ispitivane, da li
5to znadu o spremanju atentata. Mnogi su ljudi bili na redarstvu
zlostavljani, jer ih je dr. Janko Bedekovi6 htio mukama prisiliti na
priznanje, da se sprema atentat..A taj se atentat zaista spremao,
samo nije bio izveden. Atentator je naime Petar Oreb odustao' od
izvedbe na Jeladidevom trgu, jer je vidio, da bi uz kralja nastradalo
i mnogo neduZnih osoba. Kad je za to doznalo redarstvo, uhitilo je
u Zagrebu preko 300 ljudi, ve6inom hrvatskih daka i onih gradana,
kod kojih su ovi daci stanovali. Sad je redarstvena zgrada bila
pretvorena u pakao, jer su Bedekovii i njegovi krvnici strahovito
mudili sve uhidene ljude. Ova su zlostavljanja natkrilila sva prija5nja
mudenja.
OruZnici su 18. travnja 1933. iz Redice u Karlovac dopremili
grupu hrvatskih seljaka, koje su zatvoili kod kotarske oblasti. Kako
su tamo oruZnici postupali, doznajemo iz tog opisa, Sto ga je podac
Andrija Pavli6: >euo sam ostale seljake, kako iz susjedne sobe do-
zivaju u pomo6. Oko 4 sata poslije podne bio sam uveden u sobu,
gdje se odigravad taj zlodin Landara. Neugodan dojam iza4va5e tra-
J4t
Hrvatski_mudenici u godini 1933.
govi krvi, i5dupane kose, te komadi odijela i puceta. Soba je izgle-

dala kao zvjerinjak. Unutra sam vidio 9 Zandara s pu5kama i s kol-
cima u ruci. Oni su najpogrdnijim rijedima vrijedali cijeli hrvatski
narod, a zatim su padali udarci po meni . . . Dobro se sje6am, da
sam pao na desnu stranu. Jedan Zandar mi je s lijeve strane po-
stavio izmedu 8. i 9. rebra kolac, koji je pritisnuo svom teLihom
svojega tijela. Tako je ponovio vi5e puta, dok mi nije iskodila krv
na usta i na nos, te sam se onesvijestio. Kada sam sutradan do-
5ao k svijesti, zapitao me je strailar, ho6u li vode. Iza toga mi je u
limenoj posudi donio vodu, ali je ta voda Lalibohe bila slana. Tre6i
sam dan dospio u bolnicu radi povreda na rebrima. Od pretrpljenih
udaraca opaZeni su krvavi tragovi po cijeloj lijevoj strani tijela.
Nakon tromjesednog lelanja u bolnici upu6en sam u ku6nu njegu
s lijednidkom svjedodZbom, da me se ne mohe pozvati na nikakvo
izdrLavanje kazne, jer da mi je potreban oporavak. Ipak je ve6 po-
slije nekoliko dana do5la Zandarska patrola, koja me je odvela na-
trag u zatvor.<<
: U Biogradu na moru bija5e 15. veljade 1933. uhiden ljekarnik
Josip Silobrdi6. OruZnici su ga gotovo danomice mudili. Oni su mu
vezali ruke i noge, te je pod kundacima i batinama morao davati
iajave, kakve su oni tralili. Kad je bila zavr5ena ova >istr&gd<<,onda
su oruZnici Silobrlila i joS 40 seljaka otpremili k sudbenom stolu u
Sibenik. Ovdje je u samiei odsjedio 185 dana. Nato je >sud za za1titu
drZave<<podigao optuZnicu protiv Silobrdi6a i 10 seljaka, koji su
optuZeni po paragrafu prvomu zakona o za5titi drZave. Rasprava
se vodila u Beogradu, i to prvi put 2. listopada, a drugi put 1.6.,L7.
i 18. prosinca 1933. Sud je 20. prosinca proglasio osudu, kojom su
ljekarnik Silobrdid i svi seljaci oslobodeni krivnje, jer da je optuZba
bila >proizvoljnau.
U Karlovcu je drZavna vlast tako progonila rodoljubnoga
gradskoga dinovnika Vladimira Bogovi6,a, da se jadnik u zdvojnosti
!4. veljade 1933. ustrijelio. Bogovi6 bija5e u hrvatskoj javnosti
veoma popularan radi svojega uspje3nog djelovanja u nekada5njem
>Hrvatskom Sokolu<. OruZnici su u dalmatinskom trgovi5tu Preku
'toli
nemilosrdno u zatvom zlostavljali hrvatskoga seljaka Cvjetka
NiZi6a, da je 14. oZujka lgSS. i umro od pretrpljenih muka. Srbin
Zivota Radivojevid je na dan opdinskih izboira u selu Ore5kovici ubio
hrvatskoga seljaka Stojilovi6a. U Splitu je za vrijeme procesije
(mjeseca srpnja g. 1933.) ubijena neka Zena. OruZnik Milivoj eu-
rni6, koji je u svibnju g. 1933. ubio hrvatskoga borca Petra Grgi6a,
s28
Hrvatski muEenici godine 1933.
ubio je u istom mjesecu takoder hrvatskoga seljaka Simu Du5evida

iz Asina kod Nina. Mjesto kazne za ova 2 ubojstva odlikovan je
eumi6 >ordenom sv. Save<<.BlaL Vukutin, hrvatski seljak iz Pa-
ko5tana u Dalmaciji, umro je od rana, koje su mu zadali srpski
oruZnici prigodom mudenja u zatvoru. Srpski sokola3, sin upravi-
telja po5te u Prolo5cu kod Benkovca, ubio je u svibnju g. 1933.
hrvatskoga seljaka Bekavca u nekoj gostionici. OruZnici su u sijed-
nju g. 1933. ubili Sandora Trajbera u blizini granice kod Donje
Lendave.
U Zagrebu je 3. rujna 1933. tragidnom smr6u u 59. godini
poginuo odvjetnik i knjiZevnik dr. Ivo P i I a r, koji je u hrvatskom
narodu bio veoma obljubljen zbog rodoljubnoga rada u Bosni, r&-
rodito u Tuzli. SluZbeno se javilo, da je dr. Pilar podinio samouboj-
stvo, pa da se ustrijelio iz revolvera. Ipak se u Zagrebu pro5irila
vijest, da je dra Pilara dala po svojim ljudima ubiti beogradska vla-
da, kojoj se zamjerio svojirn djelima na njemadkom jeziku.
U Ladislavcu kod, Zlatara ubijen je - na svojem imanju --
24. kolovoza 1933.bivSi ministar Mirko Neudorf er, koji je ope-
!
; tovano bio za narodnoga zastupnika izabran kao jedan od prvaka
i. >Hrvatske seljadke stranke<. Op6enito se govorilo, da su Neudor-
t\
t fera ubili hrvatski usta5e iz osvete, Sto je primio ministarstvo u

diktatorskoj. vladi, pa se time iznevjerio idealima hrvatskog naroda,
kojima je nekada - osobito g. 1919. - poLrtvovno i odludno sluiio.
Neki su uhode podetkom godine 1933. prijavili vlastima, da
hrvatski seljaci iz Podravine podrZavaju veze s hrvatskim emigran-
tima u ju/noj Ugarskoj, napose na Janka pusti. Odmah su iz Za-
greba poslani u Koprivnicu jedan redarstveni komesar, jedan oruil-
nidki pukovnik i dva detektiva, koji su bili poznati radi svoje okrutne
6udi. Njima je dodijeljeno Cesetak oruZnika iz Ludbrega i desetak
iz Preloga. Tako je u sijednju g. 1933. uhi6eno preko 60 hrvatskih
seljaka iz Delekovca, Koprivnice, Tordeca, Sigetca, Hlebina, Gole,
Sesveta, Grba5evca, Preloga i joS nekih sela. Srpski su oruZnici zlo-
stavljali seljake ve6 u njihovim ku6ama, odakle su ih povezane od-
veli u zatvore kotarskih oblasti u Ludbregu i u Prelogu. Ovdje su
nastavili s mudenjem, te su jadne seljake isprebijali na mrtvo ime.
Pri tom su najgore proBli seljaci: Josip Havaji6, Franjo Makar,
Pavao Turek; Josip JuraBin, Antun Babat, Ignac Zlatar, pa Dretar,
Standin i Petkovi6. Ove su naime oruZnici izabrali kao >najopasnije
protiv drZave<. Zato su ih pendrecima i bikovadama nesmiljeno tukii
52e
0
Ilrvatski muEenici godine 1933.
po glavi, te po rukama, nogama i tabanima. Premda bija5e ljuta

zima, ipak su oruZnici izuli ove seljake, te su ih bose po snijegu \zo-
dili do kotarske oblasti u Prelogu. Ovdje su ih,ponovno pendrecima
tukli po rukama i nogama toli jako, da viEe nisu bili sposobni ni za
kakav raC. Dvojica od njih - Makar i Havajil - bili su tako tz-
rnrcvareni, da su izgubili svijest, te bi jo5 iste no6i i umrli od rana
i ozljeda, da im nije pravodobno priskodio u pomo6 tijednik.
Nikola Uzunovil je osnovao politidku stranku pod imenom
>Jugoslavenske radikalno-seljadke demokracije< (skra6eno JRSD).
U tu stranku stupiSe biv3i dlanovi Radikalne i Demokratske stranke,
kojima se priklju6i5e i otpadnici Hrvatske seljadke stranke. Da po-
kaZ,ejakost jugoslavenske radikalno-seljadke demokracije, oglasio je
Uzunovi6 kao njezin predsjednik veliku skup5tinu ove stranke u
NiSu za dan 23. travnja 1933. Diktatorska je vlada priredila mnogo
posebnih vlakova, koji 6e prista5e JRSD besplatno dovesti u Ni5,
gdje je na tro5ak raznih >d-ispozicijonih'fondova<priredena i gozba
z^ svijesne skup5tinare.
. Srpski su onuZnici 20. ,wibnja 1933. ofikrri,lii toboZnju veiliku
urotu Hrvatske seljadke stranke u Ga,,re5nriici, a me5to kasnije tako^
der u dazmi i u Bjelovarru. Beognadska je vlada ,odmah ,odredila, da
se p,ohvataju toh,oinji krrivci, koje su onda oruZnioi m,udil,i,d,aih tako
prisile na bilo' kakova prizn,an.ja. U Garesnici s'u lancima vezali naj-
uglednije gradane i seljake, koje ,sruprwezli u Zagreb, da ih' pnedadu
dru Janku Bedekov,i6u, ;specijalisti za takve istrage. T,om su prigo-
dom 'iz gare5,nidke ,o,koliceu Ziagreb dop,remljemi takoden-iest'iti se-
ljadki prrvaci Tomo Vojkovi6, Mi5'ho Rada.n i'Torno Madeni6, koji su
do 6. sijednja L929. bili n-arodni zasturtrxric'iHrvatske seljadke stranke.
Hrvatski su daci u svi,bnju g. 1933. izvjesili hrvatsk,u zastavu
rr& sv€rrdiliSnu zgradu u Zagreb'u. Rad'i toga je redarstvo o,pet pro-
valilo u ,sveudili,Ste,gdje je pohvatalo 'pireko 200 dak,a. Svi su ovi
hrvatski daci bili nemilo ztros;tavljani, da se odr njih iz,nudi stanovi,to
>priznamje<. Najvi3e je ,muka pretrpio sveiuiili5tarac Josip Kostelac,
koji je :p,rrigo'dro,msudbene rasprave (u prosincu g. 1933.) o torne
mude,njurizvijestio iovako: >Svakoga sam dana poslije 9 sati na veder
bio odveden u so'bu dete,ktiva broj 41 ru redarstvenojr zgrad"i u Zagre-
bu. Tu'me je dodeka"lo oko 20 detektiva, koj,i su bili specijaln,o odre-
doni za mudenje, a na 6elu irn je bio zloglasni kornesar Drago Jova-
novi6. On me je vec prve vedeni dodekiao rijedima: >VeZite ga ! Za-
sto,r d'o,lje!< K,ad. je taj nalog bio izvr5€rn, povikao je prerna nremi:
530
Parnica protiv iuce Rukavine i drugova
>>,Sada prizraj duketro! I rni silno Sn:rbipucali na F,ra.nj'u F erdinand.a,

p& sirrlo prizrali. Znuj, da ja ima,rn;vlast, ,ajkohodu, da te ubijem jo6
Qve no6i!< Pod takvim so,rrlpr:ilikarn:a - nakon najstraSnijih rnuka,
prianao sve, Sto su htjeli od mene<<.
Radi hrvatskih mamifestacija na zagrebadkom sveudili5tu 27.
i 28. rujna 1933. pohvatalo je redarstvo velik h'roj hrvatskih sveu-
dil,iSnih daka. Svi su ovi dac,i bili u redarstvenoj zgrardi nemilosldno
zlostavljam,i.
Tedajem godiure 1933. nastavi5e srpski or.uZmici i detnici mbi-
janje hrvatskih rodoljub'a. Tak'o je u ze,muniikoj bolnici urnro u ruj-
nu hrrvatski seljak Ivan Borad od zad'obivenih ra,rra, k'oje mu je omZ-
nik Joco l(osti'6 zatdao po,slije sv. rnise 'pred crikvo,m u RoZancima.
Na .o,ruimidkoj rpost"aj,iFreko (u Dal,rnaciji) bio je hryatski seljal<
Arltun lvan,ov 11. oZujka tak,o zlo,stavljam, da je i 'umro od zadobi-
venih ,o,zljeda.U travnj'u su oruZnici uda,rcim,a kundaka ubili hrvat-
sku s'bljakinju RuZicu KneZevi6 iz Peru5i6a. Srpski je detnik Rusi6
iz puSke ubio Pavla Perrkovi6a ,iz sela Perkovi6,i kod Sl,avonskog Bro-
da. Jednako je na nekoj skup5tini ,ko'd Brod,a uhijen rseljak RaFi6.
Srpski su oruZnici u d,almatinskorm ,selu Murvici ubitri hrvatskoga se-
ljaka Petra G.ngi6a.Na Selskoj cesli u Zagrebu je 1. prosinca 1933.
snpski oruZnik s 5 revolverskih h,itaca ubio rpodtanskoga dinorrnika
srrnro zato, Sto je ,pjevao hrvatske pje,sme.
PARNICA PROTIV JUCE RUKAVINE I DRUGOVA.

Radi poku5aja ustank a na Velebitu pomoiu oru|,ja, Sto g^
je neka motorna lada 28. koloyoza 1932. dovezla u Kusadu Dragu,
silno se uzrujala diktatorska vlada u Beogradu.,Kad je u noii od
6. na 7. rujna stradala oruZnidka postaja u Bru5anima, odmah su
u Liku poslani mnogobrojni oruZnici, da uguSe spremani ustanak,
premda se na Velebitu nalazilo jedva desetak Usta5a. DoSlo je
samo 14. rujna u Sumi kod sela Jadovno do sukoba, u kojemu
je poginuo Stjepan Devdii iz T ukovoga Sugarja, koji se .pridru7,io
Usta5ama. Tamo su oruZnici na5li 4 usta5ke kap.e sa znakorn )>lJ((,
2 revolvera s oznakom >Usta5a<,6 paklenih strojeva s baterijom,
koja nosi oznakt >Usta5a..,6 pelerina, 5 rudnih bomba, 6 vojnid-
kih'torba, 3 metra Lice za paljenje eksploziva,206 metaka za re-
volvere, nesto odijela i neke druge vojnidke potrep5tine, a" uz
to usta5ke novine >>Grid,>f]sta6a. i ,rrHrvatski Domobran(. Iza
toga sukoba UstaSe su napustili Velebit i krenuli prema Zadru,
kamo su vjerojatno do5li oko, 17. rujna 1932.
53r
Parnica protiv Juce Rukavine i drugovA,
'
OruLnici su u Lici pohvatali mnogobroj'ne Hrvate, koje su
okrivili, da su Usta5ama podavali hrane i prena5ali oruL,je. Svi
su uhiieni Hrvati pretrpjeli neduvena zlostavljanja. Da izmaknu
takvim mukama, pravodobno se iz Gospiia u Zadar zakloni5e:
odvjetnik dr. Andrija Artukovii, trgovci Marko DoSen i Josip
Tomljenovii, Simnazijalac Ivan Sarii i trgov. pomoinik Nikola
Ore5kovi(. Za ogromnu veiinu uhiienih Ltlana ispostavilo se, da
nisu krivi, te su iza pretrpljenih muka pu5teni na slobodu. U Be-
ograd je odvedeno samo 12 Lid,ana, koji su ondje u Glavnjadi
bili zatvoreni preko 9 mjeseci.
Istom 29. lipnja 1933. zapotela je protiv lidkih Hrvata ras-
prava pred DrZavnim'sudom za zaltitu driave, Senatu je pred-
sjedao 'Ljubomir Arnerii, a vijeie su dinili: Dragutin Bubanj,
Stamenkovii, Hrasnik, Margetii, Vojislav Paljii i' dr. Suhec. Op-
tuZbtr je zastupao dr. Marochino, a optuiene su Lidane branili:
dr. Marko Lame5ii, Ivo StoZir, dr. Ziga Schol, Dobrota Pekota,
dr. Rikard Fltjgel, Milo5 Pavlovii, dr. Ilija Jakovljevii, dr. Tomo
Jandikovii, dr. Miroslav Vranii, dr. Marko KoZul, dr. Ivo Politeo
i dr. Milan Grospii
Hrvatska javnost je pozorno pratila javnu raspravu, koja
je potrajala desetak dana. Presuda je izrei,ena istom 10. srpnja
1933.,a bila je veoma okrutna. Juraj Rukavina osuden je na kaznu
smrti, Leopold Super na 20 godina robije, Ivan Abramovii, Juro
Gazi(, i'Antun Super na 15 godina robije, Josip Barii -na 12 godi-
na robije, Josip Vukii na 10 godina robije, Ivan Rukavina na 3
godine robije, Dane Babii .na I mjeseci strogoga zatyora, a
Jerko Sudar na >>vjediturobiju<. NeduZnima su progla5eni JoSip
Super i Pavao Barii, koji su bez krivnje bili zlostavljeni i tako
dugo zatvoreni.
Najveii je patnik bio Juraj Rukavina s nadimkop rrJu-
ca<. Njegovo je tijelo bilo uslijed uiasnoga zlostavlj anja tako
izmudgno, da su ga i u sudsku dvoranu morali nositi, jer nije
mogao hodati ni stojati. Rukavina ie god. 1916. svr5io dasnidku
Skolu, te je kao porudnik sudjelovao u svjetskom ratu. On je po-
slije g. 1918. bio primljen u juSoslavensku vojsku, ali je vei 9,.
1923.bio. umirovljen, te se u Klancu kod Pazari5ta bavio poljo-
cljelstvom. Rukavinu je dri,avni sud proglasio krivim z^ ove dine:
1. Rukavina, koji je prije pripadao Hrvatskoj seljadkoj
stranci, stupio je na proljeie g. 1932.u Gospiitl u revolucijonarno
udruZenje >Usta5ao, kojemu je sjedi5te u inozemstvu, te ima za
532
Parnica protiv Juce Rukavine i drugova
cilj: da >oruZanim ustankom' izvjestan dio teritorija kraljevine

Ju$oslavije izdvoji iz drLave kao samostalnu Hrvatsku... Rukavi-
na je medu Usta5e stupio po nagovoru dra Anclrije Artukoviia,
Josipa Tomljenoviia i Nikole Oreskoviia,
2. LJ drustvu s Ivanom stimcom postavio je Rukavina u nodi
ad 6. na T.lipnja 1932.pakleni s{roj na podno:zje spomenika, koji
je u Otodcu podignut kralju Petru u tamo5nj'em S"tuliSt,r.
Ruka-
vina je taj pakleni stroj dobio od Josipa Tomljenoviia i Nikole
Ore5koviia. Ipak nije taj stroj eksplodirao.
3. Na brdu Karauli (kod sela Lidki Novi) preuzeo je Ruka-
vina torbu punu municije, koja bijaSe odredena z^ naoruLanje
[Jstasa, pa je to prenio i predao trgovcu Josipu Tomljenoviiu n
Gospiiu
4. Posredovanjem Ivana Rukavine, Ivana Stimca i drugih
svojih pomoinika sakupljao je Rukavina koncem kolovoza god.
1932. u Pazariltu, Klancu i Perusiiu rjude za potajni prijenos
oru7,ja, municije i usta5kih novina >Grid<<,>lJstasa<<i
hrvatskih revolucijonaraca<<,sto se iz zadra prenosilo u"Vjesnik
Devdii
Dragu i u Devdii stanove na moru ispod planlne Velebita. odav-
le je Rukavina zajedno s Tomljenoviiem, Ore5koviiem i s.unifor-
miranim ustaSama sav taj materijal preko Velebita prenio u sela
Rizvanusu i LuZine, odakle je to dalje lazdijelio pojedincima, da
se naoruL,aju. Jedan dio oruZja i municije dao je Itukavina pre-
nijeti u Klanac, gdje je to sakrio u svojoj kuii, a ne5to je predao,
Ivanu Rukavini i Ivanu Stimcu, da to razdijele hrvatskim selja-
cima.
5. Rukavina je podetkom rujna 1932. u svojoj kurji sakrio
takoder onu bombu i 4 revolvera, koje mu je donio i ostavio Josip
Tomljenovii prigodom svojega bijega iz dti,ave.
Hrvatski se nar od zgrpzio, kad je doznao za okrutnu osudu
drL,avnola suda u, Beogradu. Mnogobrojni se ugledni l{rvati
obrati5e na kralja Aleksandra s molbom, da Juci Rukavini poste-
di L,ivot. Kralj je od svojih pouzdanika dobio obavijest, d,a 6e
Juco Rukavina i onako naskoro umrijeti, jer ne ie moci prebo-
ljeti pretrpljene muke i zadobivene ozljede. Zato je kralj ,rj"so-
vu smrtnu kaznu pretvorio u >vjeditu robiju<. Amnestijom kr.
rnjesnika pretvorena je Juci Rukavini i Jerku Sudaru iza kra.ljeve
smrti >>vjedna<robija u 2A godi5nju robiju.
533
Zapostavljanje hrvatskih zemalja
ZAPOSTAVLJANJE HRVATSKIH ZEMALJA.

Za vfijeme diktature obidavala je beogradska vlada s poje-
dinim stranim tvrtkama sklapati ugovore za pradnju i,eljeznica.
Spomenute su tvrtke traZ,ile pretjerane cijene, koje su i poludile
uz potajni uvjet, da dotidni ministri dobiju visoku proviziju. Ti-
me se dakako o5teiivala drZava, ali nijedne novine nisu smjele
iznositi ovakve afere, jer cenzura nije dozvoljavala nikakvu kri-
trku vladinih djela. Ipak se na5ao dovjek,' koji je u Narodnoj
skup5tini raskrinkao takav Stetonosan rad. To.bija5e biv5i mini-
star saobralaja Andra Stanii, koji je g. 1934.javno ustvrdio, da
je tada5nji ministar saobraiaja loSim ugovorima oStetio drL,avu
za preko 800 milijuna dinara. Narodna je skup5tina izabrala an-
ketno povjerenstvo, koje je ustanovilo, da (,e ugovor sa tvrtkom
Batignol prouzroditi Stetu od 495 milijuna dinara. Radi ove je
afere rnorao odstupiti tada5nji ministar saobraiaja, kojega je
naslijedio dr. Mehmed Spaho, da revidira spomenuti ugovor-,I
zaista je Spahu uspjelo, da rcvizijom ugovora sa tvrtkom Bati-
gnol spasi za drLavu 380 rnilijuna, dakle 77 postotaka od ukup-
ne Stete, - kako se dr. Spaho javno pohvalio g. 1936.u Narodnoj
skup5tini prigodom rasprave o proradunu.
Poznata je dinjenica, da glasoviti herceilovadko-dalmatinski
duhan sade gotovo sami Hrvati. Radi toga je uprava monopola u
vrijeme najstra5nije diktature zapostavljala taj duhan, da time
oSteti tamo5nje Hrvate. Ovu protuhrvatsku monopolsku politiku
{asno prikazuju sluZbeni podatci za taj hercegovadko-dalmatinski
duhan.
Godine 1930.odobren a je sadnja 227 miliJuna strukova, te
je otkupljeno 7.7 milijuna kilograma duhana, plaienih po 16.4
dinara, Sto je sadiocima donijelo L26 milijuna dinara. God, 1931.
odobreno je 246 mil. strukova, a otkupljeno je 4.9 mil. kilogr.
duhana po 12.55 dinara, Sto je sadiocima donijelo 6l milijun di-
nara. God. 1932. je odobreno 200 milijuna strukova, a otkupljeno
4.1 milijun kg. duhana po 9.86 dinara, Sto je sadiocima donijelo
41 mil. dinara. Godine 1933.je odobrena sadnja 89 milijuna stru-
kova, a otkupljeno 1.9 milijuna kg duhana po 6.27 dinara, Sto je
sadiocila donijelo 12 milijuna dinara. Godine L934. je odobrena
sadnja 62 milijuna strukova, a otkupljeno 1.9 milijuna kg duhana
po 5.41 dinar, Sto je sadiocima donijelo 10 milijuna dinara. Pre-
ma tomu su sadioci duhana u Hercegovini i Dalmaciji svojim
534
Zapostavljanje hrvatskih zern'alja
prihodom u razdoblju od 5 godina pali s t 126 na samih 10 mili-

juna dinara. Tako su tamoSnji Hrvati bili materijalno upropa-
Steni politikom monopolske uprave.
Ministarstvo gradevina je g. 1934.objavilo ,Statistiku izvr-
Senih tehnidkih radova za godine 1925.do 1934.<Iz ovih sluZbenih
podataka doznajemo, da je drL,ava tedajem spomenutih 10 godi-
na izradila 1004 kilometara novih cesta, od toga 499 kilometara u
Srbiji, 178 u Dalmaciji, ll7 u Bosni i Heroegovini, 105 u Crnoj
Gori, 67 u Vojvodini,25 u Sloveniji, a jedva 13 kilometara u Hr-
vatskoj i Slavoniji. Prema tomu je Srbija dobila 49.7 postotaka,
a Hrvatska i Slavonija samo 1.3 postotka novih cesta.
Na tehnidke j e r a d o v e u r a z d o b l j u o d g . 1 9 2 5 . . d og o d .
1934. izdala dr:zava 2771 milijun dinara. Od toga je potroSeno tt
Srbiji 7753milijuna, u Bosni i Hercegovini 278, u Hrvatskoj i Sla-
voniji 250,u Crnoj Gqri 169,u Vojvodini 111,u Sloveniji 108, a u
Dalmaciji 102 milijuna dinara. Prema tomu je dri,ava na Srbiju
potro5ila 63.3 postotka, a na Hrvatsku i Slavoniju samo 9 posto-
taka svih izdataka za tehnidke radove.
Naravno da 250 milijuna dinara nije bilo dovoljno za teh-
Hrvatskoj i Slavoniji. Zato su YraSesamouprave
' nidke radove u
(poimence: banovina, oblasti, opiine i vodne zadru{e) potro5ile
za tehnidke radnje 211 milijuna dinara, dok su samouprave u Sr-
biii za istu svrhu dale 469 milijtma. Prema tomu je dr:zava na
. svakih 100 samoupravnih dinar a izdala za tehnidke radove u Sr-
biii 373, a u Hrvatskoj i Slavoniji samo ll8 dr:zavnih dinara. Vldi
se dakle, da je drL,ava svoja novdana sredstva razmjerno mnogo
vi5e troSila u Srbiji, nego li u Hrvatsko;j i Slavoniji, gdje je te-
rete javnih radova sve vi5e prebacivala na samouprave.
Tedajem spomenutih 10 godina podigla je dr/zava800 javnih
zgrada, od toga 582 u Srbiji, 80 u Hrvatskoj i Slavoniji, 47 u Bosni
i Hercegovini, 27 u Crnoj Gori, 27 u I)almhciji,2l u Sloveniji, a
16 u Vojvodini. Srbija je dakle stekla 72.8 postotaka, a Hrvatska
i Slavonija,samo 10 postotaka svih novih drZavnih igrada.
U razdoblju od g. L925. do g. 1934. izgradeno je na tro5ak
dri,ave 457 mostova, i to 255 u Srbiji, 75 u Bosni i Hercegovini, 47
u irnoj Gori, 39 u Hrvatskoj i Slavoniji, 19 u Dalmaciji, 15 u
Sloveniji, a 7 u Vojvodini. Prerria tomu je Srbija dobila 55.8 po-
stotaka, a Hrvatska i Slavonija samo 8.5 postotaka svih drZavnih
mostova.
535
Parnica'protiv Franje Zrinskoga i drugova
PARNICA,PROTIV FRANJE ZRINSKOGA I DRUGOVA.

U Beogradu je 13. oZujk a 1934. zapodelajavna rasprava pred
DrZavnim sudom za zastitu dri,ave. Senatu je predsjedao Vaso
Petrovid; a vijeie'su dinili: Dragutin Bubanj, Milorad Kurtovii,
dr. A. Greben, Vladimir Margetii, dr. Lidar i Miodrag Filipovii.
OptuZbu je zastupao dr. Marochino.
OptuZeni su Franjo Zfinski, Tomo Kelemen i Stjepan Pile-
tr-, mladi hrvatski seljaci iz Gornjega Ladanja kod Yaraldina,
da su god. 1933. stupili u organiZaciju zvanu >Usta5a<, kojoj je
sjedi5te u inozemstvu, a ima za cilj >izdvojenje jednog dijela
kraljevine Jugoslavije iz cjeline.., pa da su tako postali dlanovima
>udruZenja, koje ima za svrhu: propagandu terorizma i nezako-
nito prigrabljivanje vlasti.<<
OptuZnica kai,e, da su sva trojica u rujnu g. 1933. po noii
u nekom damcu prevezli iz Madi,arske u Gornje Ladanje revol-
vere, bombe i paklene strojeve. Tako su prikupili oruZje i eks-
ploziv, da uzmognu vr5iti razne atentate. Zinski i PiL,eta su 10.
kolovoza 1933. po noii porazbacali u selu Voii novine >>Grid..,
'>Usta5a.., >rNezavisna hrvatska dri,ava< hrvatskih re-
i
"Vjesnik
volucijonlraca<<,- premda' su znali, da se njihovom sadrZinom
namjerava ugroziti javni mir, te u opasnost dovesti javni pore-
dak. Isto je 17. kolovoza po noii dinio Franjo Zrinskr u Petrijancu.
i u Novoj Vesi.
Zfinski je s Josipom Krobotom, koji je kasnije izgubio .
i,ivot,'do5ao 24. koloyoza 1933. u Zlatar, gdje je stajao na strai,i
pred kuiom biv5ega ministra Mirka Neudorfera, dok je Krobot
u5ao u dvori5te. Ondje je Krobot iz revolvera ispalio 3hitca prema
Neudorferu, kojega su 2 metka pogodila u prsa, te mu probila
pluia i pluinu Zilu ,kucavicu, Sto je prouzrodilo njegovu smrt
uslijed krvarenja.
U noii od 29. rujna 1933.po5ao je Zrinski s Josipom Krobo-
tom u Rajhenburg, gdje je Krobot pbstavro 2 pakl.ena stroja pod
tradnice nedaleko i,eljeznidke postaje s namjerom, da ondje ek-
splodlraju pod kotadima vlaka, Sto se ipak sludajno nije dogodilo.
U noii od 6. listopada 1933. do5ao je Franjo Zrinski s Josipom
Krobotom do ieljeznidke postajb u Zaprelilu. Dok je Zrinski
opet duvao strai,u, dotle je Krobot pod tradnice podmetnuo 2 pa-
klena stroja, koji su i eksplodirali, kad je nai5ao teretni vlak, na
kojemu su o5teieni vagoni i lokomotiva.
536
Parnica protiv Begoviia, Oreba i Podgorelca
Kelemen, Zfinski i Pl7,eta se iza 6. listopada 1933. dogovo-

riSe, da ie jedan pakleni stroj postaviti u vlak, koji (,e iz Yarai,-
dina voziti u Zagreb, drugi ie stroj postaviti kod magazina na
varuZdinskom kolodvoru, treii pod kraljev spomenik u Yarai,di-
nu, a detvrti u oruZnidkoj vojarni' u Yaraidinu. Za tako lhsno-
vane atentate ude5avali su Krobot, Zrinski i Kelemen paklene
strojeve 11. listopada 1933.u Krobotovoj kuii, gdje je uslijed ne-
opreznog baratanja nastala eksplozija, te je Krobot i poginuo.
Tako nije do3lo do izvr5enja spomenute namjere. To je navodno
bilo poznato Marku Krbbotu i Miji Kelemenu.
Optul,ene su Usta5e na sudu branili dr. Zivko Bertii, dr.
Milan Kostii, Josip Alkalaj i dr. Marko Demoja. Rasprava je po-
trajala do 18. oLujka, a 21. o7ujka 1933. je izredena presuda. Fra-
njo Zrinski i Stjepan Pii,eta osudeni su na smrt, Tomo Kelemen na
vjeditu robiju, Mijo Kelemen na jednu godinu strogoga zatvora,
a Marko Krobot na 5 mjeseci strogog zatvora.
PARNICA PROTIV BEGOVIEA, OREBA I PODGORELCA

Jedva je 18. olujka 1934. dovr5ena javna rasprava protiv
Franje Zrinskoga i drugova, vei je sutradan pred Drl,avnim su-
dom za zaltitu dr:zave u Beogradu zapodela javna rasprava pro-
tiv hrvatskih ustaSa Josipa Begoviia, Petra Oreba i Antuna Pod-
gorelca. Senatu je predsjedao dr. Ljubomir.Arneriti, a vijeie su
dinili: Dragutin Bubanj, Vukajlovii, Baljici, Gradnik, Vidar i Vla-
dimir Margetii. Javnu je optuZbu zastupao dr. Derman Dadrov.
Josip Begovii bija$e sluSatelj Sumarstva u Zagrebv. Antun
Podgorelec zidarski pomoinik, a Petar Oreb radnik. Begovii i
Podgorelec bijahu rodeni u Suhom Polju kod Virovitice, a Oreb
u Veloj Luci na otoku Korduli. Javna je rasprava potrajala do
25. olujka, a presuda je izred,ena 28. oiujka 1934. DrZavni je sud
svu trojicu osudio na kazan smrti, koja se ima izvrSiti vje5anjem,
i to tako, da prvi bude obje5en Podgorolec, drugi Begovi(,, a treii
Oreb.
Petar Oreb je proglaSen >krivim, Sto je u drugoj polovici g.
1933.postao dlanom udruZenja Usta5a, dije je sjediSte u inozem-
stvu, premda j'e znao, da to udruZenj.e ima za cll| da teroristldkim
djelima ugrozi u na5oj dri,avi javni mir i u opasnost dovede javni
poredak radi izdvajanja jednog dijela teritorija kraljevine Jugo-
slavije iz cjeline kao samostalne dri,ave<(; zatim Sto je 11. prosin-
537
Kritika diktatorskog rci,ima 2L oZujka
1e34
ca Lg33. do5ao iz Italije u ZaEreb, te se 16. prosinca - naotu/zan

s bombalrld,,:levolverima i noZem - postavio na Jeladiievom tr-
gu u Spalir s namjeqom, da bacanjem bombe liSi :zi.rota kralja
Aleksandra, koji se onuda vozio u otvorenom samovozu; napokon
zato, Sto je 17. prosinca 1933.u 7 sati u jutro opalio vi5e revolver-
ski metaka na redarstvene agente Nikolu eurdiia i Kostu Lekiia,
koji su do5li u njegov stan (u Stosovoj ulici broj 4), da izvr5e pre-
metadinu, p& da uhite Oreba i njegove drugove. Tom je prigodom
eurdii izgubio ilivot, a Kosta Lekii je zadobio tesku ranu.
Josip Begovii j e p r o g l a 5 e nk r i v i m , S t o j e g . 1 9 3 3 .p o s t a o
i .do svojeg uhiienja ostao dlanom udruZ.enja Usta6a; zatim Sto je
>>Petra Oreba doveo 16. prosinca godine 1933. u Spalir na Je-
ladiievom trgu, gdje je stajao tik Oreba, drL,eci u vis skije, koje
su bile Orebu znak za.pravac bijega poslije izvr5enoag atentata<<,
napokon zato, Sto je >Oreba podstrekayao, da baci bombu na
Markovom trgu< 16. prosinca na veder, ili da u jutro 17. prosinca
izvr5i atentat na kralja Aleksartdra, kada ie doii u zagreba(ku
stolnu crkvu na >blagodarenje<<.
Antun Podgorelec j e p r o g l a 5 e nk r i v i m , S t o j e o n n a g o -
varao Petra Oreba, da pode pred stolnu crkvu, pa da ondje baci
bombu' na kralja Aleks andra, kada ie se dovesti na
"blagodare-
nje... Podgorelca i Begoviia je unesreiio Petar Oreb, koji ih je
odao, kada su ga mudili kod zagrebadkoEa redarstva.
Protiv osude dri,avnoga suda nije se moglo prizvati na vi5e
sudi5te, kako se prizivalo protiv osude sudbenoga stola. Tako je
i osuda od 28. oLujka 1934. odmah postala .izvrlna, samo je kralj
mogao smrtnu kaznu zamijeniti kojom drugom kaznom. Kralj je
pomilovao Podgorelca, pretvoriv5i mu smrtnu .kaznu u do-
/zivotnu robiju. Naprotiv je kralj odbio pomilovanje Petra Oreba
i Josipa Begoviia, koje su u Beogradu objesili 12. svibnja 1934.
KRITIKA DIKTATORSKOG REZIMA

2I. OZVJKA Ig34.
U Senatu kraljevine JugoslavijeodrLao je 21. oi:ujka t934.
senatori biv5i ministar dr. BenjaminS.rperina govor,u koje-
mu je o5tro kritizfuao diktatorski .reL,im.On je medu ostalim re-
kao i ovo:
>Kada bi iz groba ustao biskup Strossmayeri vidio, kako li
se sprovodi njegova jugoslavenskamisao, gorko bi se pokajao,
Sto je uopie ikada govorio i pisao o jugoslavenstvu,te bi poZalio,
538
Kritika diktatorskog reZim a 2L. oZujka 1934
Sto nije osnovao Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti. U

6kolama se posve zanemaruje udenje hrvatske povijesti, kako bi
naSa djeca zaboravila, da su Hrvati i da imaju lijepu pro5lost. Sva
ta djeca moraju biti samo Jugoslaveni, dok srpska djeca smiju
biti samo Srbi, te njihovim uditeljima i ne pada na um, da ih
upuiuju u jugoslavenstvo.
U drZavnu sluZbu uzimaju se u prvom redu Srbi, a samo
mrvice ostaju Hrvatima. Poznata je dinjenica, da se u pomorsku
vojnu akademiju u GruZu prima najmanji postotak hrvatskih
mladiia, premda su Hrvati u Primo{ju i Dalmaciji rodeni pomor-
ci. Ovdje u Beogradu imamo L,elieznidarsku Skolu, u koju se godi-
Snje upisuje oko 120 mladiia, ali medu njima nema ni 10 Hrvata.
Dpk sam bio ministar po5ta i brzoiava, osnovao sam u Zagrebtr
po5tansku Skolu, kakva je vei postoj ala u Beogradu. M.oj naslje-
dnik na ministarskoj stolici odmah je zagrebadku Skolu ukinuo.
U Bosni nema niti jednoga sreskoga nadelnika Hrvata. U
Dubrovniku - osim kod sudova - nema Hrvata na delu ureda,
a i podredeni su dinovnici u ogromnoj veiini Srbi. UditeUska Skola
u Dubrovniku ima oko 200 daka, od kojih je samo 30 Srba, ali
profiesori su iskljudivo sami Srbi, jer su hrvatski profesori pre-
mje5teni ili reducirani.
Lako j.e reii da n e m a hrvatskog pitanja. Ali mi znamo, da
je radi nezadovoljnih Hrvata poveian broj oruZnika za 4000 lju-
di. Znamo, da su hrvatska sela blokiran a oru:znicima. Znamo, da'
hrvatskim selima krstare nebrojeni reZimski pouzdanici i dou5-
nici. Zatvori i kazneni zavodi puni su Hrvata radi politidkih
stvari. Malo ima u godini dana, a da ne bude ma koji Hrvat radi
politidkog dr:zanja uhiien te od policije i :zandarmerije na muke
stavljan. Znamo za sve one strahote, koje su u Dalmaciji podi-
njene nad hrvatskim seljacima, ribarima i pomorcima, koji su _..
veiinom nevini - bili zatvoreni, vezani, okovani i zlostavljeni.
Znamo za tolike osude na temelju zakona o zaltiti javne bezbe-
dnosti i poretk a u drL,avi. Znamo za sve nepravde i za sva poni-
Lenja, koja Hrvati trpe u vlastitoj narodno j dri,avi. Ali Hrvati
ne ie biti gradani drugoga reda. Oni ne ie da budu vrijedani nji-
hovi osjeiaji i njihova pra.va,pa da se njihova kulturna dru5tva
rasturuju, kako su to nekada Madi,ari radili sa slovadkim, ru-
munjskim i srpskim dru5tvima<<.
53e
Procvat Beograda'na raEun cijele dnZave
PROCVAT BEOGRADA NA RAEUN CTJELEDRZAVE.

Diktatorska je vlada nastojala, da na radun cijele driave
podigne Beograd na stupanj velegrada. Zato'je ministarstvo gra-
devina u 10 godina (1925.-1934.) na tro5ak cijele drz,ave gradilo
u Beogradu tolike javne zgrade, da je na njihovu izsradnju potro-
Silo 1135 milijuna dinara. Istodobno je ratno ministarstvo utro-
Silo 1100 milijuna dinara za voiine gradevine u Beogradu; ono je
ondje podiglo i velike palade za ratno ministarstvo i za glavni
Stab srpske vojske. Ministarstvo je prosvj,ete potro5ilo oko Z0
milijuna dinara za gradnju sr,ednjih Skola u Beogradu, gdje su
podignute takoder nove zgrade za sveudiliste i za tehniku.
.Troskom od 75 milijuRa dinara sagradena je u Beogradu
golema palata za ministaritvo saobraiaja. Nove su palade podi-
gnute takoder za predsjedni5tvo ministarskoga sav;eta, te za 6
drugih ministarstava (financija, trgovine, gradevina, unutarnjih
posala, socijalne politike i narodnoga zdravlja, te Suma i ruda).
Medu najveie zgrade u Beogradu spada palada, u kojoj se na-
stanio srpski patrijarha. Dok su katolici morali sami podizati
stanove za svoie crkvene dostojanstvenike, dotle je beogradska-
paftijarSija gradena na tro5ak cijele drLave, dakle takoder nov-
c€m katolika i muslimana. Tro5kom od 30 milijuna dinara podi-
gnuta je ti Beogradu palada Privilegovane agrarne banke. JoS je
vi5e stajala gradnja goleme zgrade, u kojoj se smjestilo ravna-
teljstvo po5ta i brzojava..
Da Beograd Sto prije dobije izilled velegrada, potrosila je
drLava oko jedne milijarde dinara za takve investicije, koje nisu
bile neophodno potrebite. Tako je 180 milijuna dinara izdano za
gradnju i ukrasivanje velikoga kolnoga mosta preko rijeke Save,
da se tako Zemun spoji s. Beogradom. Jednaki je ruzlog vodio
beogradsku vladu, kad je 500 milijuna dinara potro5ila za spaja-
nje Beograda s Pandevom, gradeii,golemi most preko Dunava i
lelieznidku prugu od Pandeva do Beog rada. Kako se pak izmedu
Beograda i Pandeva nalazi nepregledna modvara, potroSila je dr-
Zava 280 milijuna dinara za isu5enje toga >>Pandevadkogrita<<.
HRVATSKI MUEENICI GOD. 1934.

Ministar-predsjednikdr. Milan Srskii podnio je u sijednju
g. 1934.ostavku svoje vlade. Nato je kralj Nikoli uzunoviiu po-
vjerio sastav vlade, iz koje su ispali ministri: Pavao Matica, dr.
540
I{rvatshi muEenici godine 1934,
Milan Sr5kii i dr. Radenko Stankovii. Nova je vlada nastavila

progone hrvatskih rodoljuba, kako su to dinile prija5nje diktator-
ske vlade Petra Zivkoviia, dra Voje Marinkoviia i dra Milana
SrSkiia.
Srpski su oru,hr,ici i detnici ubijali hrvatske rodro,ljube takoder
tedajem godine 1934. Tako su 11. sijed,nja u Medimurju - na putu
kod sela Kakanj b'lizu Mure - ubi,li u 2 s,ata po nodi seljaka Ivana
Vargu iz Dubrave. trste su no6i ovi isti 'oruZnici na cesti ub'ili joF
jedh,oga seljaka, kojega su tako izmrcvarili, da se nije ilrog&,o usta-
ttroviti njeggv identiteit. U norii od 20. na 21. travnja ubili su oruZnici
dva hrvatska seljaka kod sela ua,r'-usana talijanskoj granici. OruZ-
ni,ci su Ivana Sarida v Tnmuntka u zatv'oru tako mudili, da je od
posljedica toga rnudenja i um,ro u zemunidkoj bolnioi. detnici su 1.
ko'novoza u se,lu Otodkom kod Bos,ansko'ga Bnoda ubili hrv,atsk'oga
seljaka Ivana Kovadevi6a. Tri su dethika napali i ranili mu,sli,mam-
sk,oga Hrvata Husein,a Buli6a; on je po,slije toga bio z'atvoren u
Sarajevu, gdje je i umr o za wije,me naude'nja u 'no6i od 18. na 19.
lr,o,trovoza. Srpski su detnici u ,k'ol'ov'ozrg. 1933. u dalmatinskom selu
Suko3anu u,bili hrvatskoga selja.ka Aug'r.r,st'inaFrani6a.
Srpski su detnici u kolovozu g. L934. u selu Horgadu ubili
Josipa Sabova, hrvatskoga rodoljuba iz Badke. Istoga su mjeseca
bra(,a Jovan, Slavko, Milan i Nikola Duridii' napali hrvatskog se-
ljaka Valentina Rosulju, kojega su tako zlostavljali, da je umro
od ?adobivenih rana. U mjesecu rujnu 9. 1934. je na Su5aku u
zatvoru bio hrvatski radnik Ivan Ludii tako nedovjedno muden,
da je i umro za vfijeme mudenja. Jednaka je smrt zadesila Dra-
gutina Erdeca, hrvatskoga rodoljuba iz Valpova, koj i je 23. listo-
pada 1934.umro uslijed poslj,edica mudenja i policijskih progona.
Kod Vrpolja u Slavoniji ubijen je 30. oLujka 1934. iz zasjede hr-
vatski seljak Mato Keselid.
Sudbeni je stol u Zagrebu 11. rujna 1934. odrlao glavnu ras-
pravu protiv dra lvana P e r n a , a,'te protiv Raspora, Stimdeve i
2brata Horvata radi Sirbnja nekih letaka, u kojima se nepovoljno
prikazuje djelovanje diktatorske vlade u Beogradu. Svi su pro-
gla5eni krivima, pa je dr. Pernar osuden na 30 mjeseci, a ostali
na l0 do 24 mjeseca strogoga zatvora.
Istodobno se pred sudbenim stolom u Bjelovaru vodila ras-
irrava protiv uglednoga seljaka Ivana K r a I j i6,a, koji je do 6.
sijednja 1929. bio narodni zastupnik Hrvatske seljadke stranke,
a prije toga i koprivnidki gradonadelnik. Kraljii i jo5te 7 osoba
54r
iirvatski muEenici godine 1934.
bijahu optuZeni radi primanja ili prena5anja oruZja i municije iz

Janka puste u' Madiarskoj. Oni su navodno oru?,jei municiju po-
hranjivali u tu svrhu, da im posluZi prigodom ustanka, koji se u
Podravini spremao za oslobodenje Hrvatske od srbijanske vlasti.
Sud je 20. rujna 1934. izrekao presudu, kojom se Ivan Kraljii
osuduje na 8 godina robije zato, Sto je znao za spremanje oru/zja
i' municije, a ipak je propustio to prijaviti vlastima. Od drugih
seljaka osuden je Stjepan Sever na 12 godina robije, S,tjepan
Prviii na 8, Blai, Badaled na 6, Ivan Glavak na 3, a Ivan OstriZ i
Ivan Horvatinovii na 2 godine. Osudene su i dvije Zene, poimen-
ce: Marija Glavak na 3, a MarijaBadalec na 1 godinu robije.
. Iste su godine 1934. okrutno osudeni jo5 mnogi hrvatski se-
ljaci, jer da su pucali na oruZnike i na pogranidne vojnike. Tako
su iz Delekovca rra doZivotnu robiju odnosno na 15 godina osu-
deni: Pavlii, Petak, Sabol i tri Vuljaka, iz Grbaievca Vutuc i Si-
jak, iz Novadke Gole Janko Yarga, a iz Gole: Subotidanec, No-
vak, Posezi i Horvatinovii.
Pred sudbenim stolom u Gospi6u odri,ana je sredinom mje-
seca olujka 1934. javna rasprava protiv 18 hrvatskih iodoljuba iz
Like. Njih je drZ,avni odvjetnik optuZio, da su dirili letke, u koji-
ma se vr5ila promidba,'da se u Lici stvofi telnja za promjenom
dotada5njeg drZavnog uredenja i politidkog poretka u Jugosla-
viji, pa da nastane raspoloZenje za stvaranje samostalne hrvat-
ske drZave. Optu/zeni su: dr. Fran Binidki, Zupnik izLldkog Osika,
zatim trgovac Ante Vlajnii iz Peru5iia, trgovac Nikola Kolade-
vi(, iz Gospiia, umirovljeni kapetan Ivica Murkovit, iz Gospiia,
Sumar ing. Milan Rosandid iz Vinkovaca, trgovac Mile Butkovid
iz Peru5ita, i.upnik Nikola Polii iz Gospiia, pravnik Nikola Mur-
kovii iz Gospiia, dak Marko Smoldii iz Karlobaga, Martin Do5en
iz Lidkog Osika, Mate Zalovit, iz Vuk5iia, te Nada Koladevii,
Mate Brkljadii, Nikola Matijevii, Ante Brkljadii, Josip Matije-
vii, Ivan Stilinovii i Andrija Brkljadii iz Gospiia.
Veiina ovih rodoljuba hrvatskih provela je Sotovo 3 mje-
seca u istralnom zatvoru. Prije to1a pak mudili su ih oruZnici u
Gospiiu upravo nedovjedno tako, da su neki Lidani i oboljeli od
toga zlostavljanja. Prigodom javne rasprave na sudu branili su
ih: dr. Jankovii i dr. Stilinovi(, iz Zagreba, p& dr. Pavelii i dr.
Brujii iz Gospiia. Presuda je izretena 29. oi,ujka 1934. Nikola
Murkovii je osuden na 2 godine strogoga zatvora, Ante Vlajnii
na 20 mjeseci, Martin DoSen na L2 mjeseci, dr. Fran Binidki i Mi-
5A
Djelovanje hrvatskih usta$a godirre 1934.
lan Butkovii na 10 mjeseci, Mate Zolovi(, i Nikola Kovadevii na

8 mjeseci, Nikola Polii i Nada Koladevi(, na 6 mjeseci, Mate Br-
kljadii, Nikola Matijevii, Ante Brkljadii, Josip Matijevii i An-
drija Brkljadil na 5 mj.eseci, a Ivan Stilinovii na 4 mjeseca. Ing.
Milan Rosandii je rijesen od krivnje, a malodobni je dak Marko
Smoldii upuien u zavsd za popravak.
DJELOVANJE HRVATSKIH USTASA GODINE 1934.

Jugoslavenski je Sokol po i,eIji diktatorske vlasti iz Beogra-
da odludio, da ie u Zagrebu 5. i 6. kolovoz a 1934. odri,ati veliki
sokolski slet. U tu je svrhu na uglu Maksimirsse ceste i ulice
zvane Svetice podignut ogroman >>stadion.<, u kojemu ie se odr-
i.ati vje/:be Jugoslavenskih Sokola. Govorilo se, da je potro5eno
4 milijuna dinara za goleme kolidine drva, kojim su gradene tri-
bine za lledaoce sokolskih v_jeLba.Navodno' je i sam kralj Alek-
sandar obeiaq, cia ie doii u Zagreb na sokolski slet.
Zagrebadki su rodoljubi Skripali zubima od jada; Sto ne
mogu sprijediti priprave za sokolski slet. Diktatorski je rcL,im
bio tako moian, da je uspio provesti svoju namjeru. trpak nije
taj sokolski slet uspio onako, kako €a je zami6ljal4 beogradska
vlada. Uspjeh su pokvarili hrvatski usta5e svojim paklenim stro-
jevima.
Prvi je pakleni stroj prasnuo 4. kqlovoza 1934. prije podne
u paladi sudbenoga stola na Zrinskom trgu. Tamo je silan prasak
proizveo paniku, jer je zgrada bila puna sudaca, o.dvjetnika, di-
novnika i stranaka. Naskoro je slijedio prasak drugoga pakleno-
Ea stroja, Sto je paniku jo5 poveialo. Kada je pak odjeknuo i
treii tutanj, ispraznila se sudb. palala, iz koje su-svi ljudi pojurili
na Zrinski trg. Redarstvo je dozvalo vatrogasce, koji su odmah
podeli gasiti vatru, proizvedenu. paklenim strojevima.
Jugosokoli se uplaSi5e za svoj stadion, Zato je odmah ona-
mo odaslan oveii broj strai,ara, da duvaju tribine. Ipak se opie-
nito u Zagrebu letacima pro5irila vijest, da ie hrvatski usta5e
prigodom sokolskoga sleta postaviti paklene strojeve pod tribine
u stadionu. To je urodilo takvim strahom, da su tribine bile 5. i
6. kolovoza djelomice prazne. Mnogi odvisni Zagrep(,ani, naro-
dito dinovnici, na5li su u strahu pred paklenim strojevima razlo$,
da izostanu od. polaska na sokolski slet, koji je uslijed tbga finan-
cijalno posve ,skrahirao<. Redalstvo je doduSe sprijedilo postav-
543
Djelovanje hrvatskih usta3a gociine 1034.
ljanje paklenih strojeva u stadionu; ali je zato pakleni stroj 5.

kolovoza prasnuo u samoj zgradi zagrebadkoga .redarstva, a su-
tradan i na kolodvoru zagrebadkom
Usta5e su uspjeli, da prigodom toga propaloga sokolskoga
sleta upotrebom paklenih strojeva upozore sve strance na veliko
nezadovoljstvo, koje vlada. u Za{rebu radi beogradske diktature.
O tomu su pisale takoder inozemne narodito njemadke,
talijanske, engleske i francuske -'novine, koje su u Zagreb po-
slale svoje suradnike, da izvijeste o sokolskom sletu.
Hrvatski su usta5e tedajem godine 1934. izveli nekoliko
eksplozija paklenim strojevima, da time dadu odraz nezadovolj-
stva hrvatskog naroda s beogradskom diktaturom. Tako je podet-
kom g. 1934. eksplodirao pakleni stroj kod Brei,ica u vlaku, koji
'je
dolazio iz Beda prema Zagrebu. Radi toga je u sijednju god.
1934. do5lo do brojnih uhiienja u Zagrebu, te u zagrebadkoj oko-
lici i u Hrvatskom Zaflorju. Tom su prigodom srpski oruZnici i
zagrebadki straZari u zatvofima ia zvjerski nadin izmudili mnogo
hrvatskih selj aka i radnika, da od njih iznude potrebna prizna-
nja.
'na
Kad je kasnije eksplodirao pakleni stroj zaSrebadkom
kolodvoru, redarstvo je uhitilo oko stotinu ljudi, medu kojima
je bilo i mno€o sveudili5taraCa.Sad su opet poznati krvoloci na
zagrebadkom redarstvu ljuto zlostavlj ali 20 zatvorenih rodoljuba
hrvatskih. Odgovor je hrvatskih usta5a uslijedio 12. travnja t934.,
kad je pakleni stroj eksplodirao u samoj zgradi za1rebadkog re-
darstva. Opet je redarstvo zatvaralo poznate mu vei hrvatske
mladiie, dije, su adrese bile oznadene u kartoteki za1tebadkog
redarstva. Uhiieno je preko 100 osoba, od kojih su mnoge bile
na zvjerski nadin mudene. Na zagrebalkom je kolodvoru 5. lipnja
1934. oko podneva eksplodftala bomba u vagonu. beogradskoga
brzovlaka.
Podetkom travnja g. 1934. ustado5e hrvatski,seljaci u Sv.
KriZu Zadretju kod Krapine protiv. nasilja tamoSnjih oruZnika.
Tako je u Hrvatskom Zagorju do5lo do ljutih progona. OruZnici
su pozatvarali mnogobrojne seljake, od kojih je preko 50 bilo u
zatvorim a izmrcvareno.
Kralj se Aleksandar p o d e t k o m l i s t o p a d a E . 1 9 3 4 .s p r e -
mao na put u Francusku. Mjesto L,eljeznicom putovao je iz ju7ne
Dalmacije ratnom ladom, koja se 9. listopada iskrcala u Marselju,
gdj'e ga je dodekao francuski. ministar vanjskih posala Barthou.
544
Izbori za Narodnu skupBtinu 5. svibnja L935.
Dok su se oni vozili samov ozom kroz Spalir znatii,eljnika, skodio

je na samovoz atentator, koji je pucao, te je ubio kralja Alek-
sandra i ministra Barthoua. Prisutni su redarstvenici ubili aten-
tatora, koji je na ruci imao tetoviranu oznaku UMRO, ito znadi,
da je bio dlan >Ujedinjene makedonske revolucijonarne organiza-
cije.< SluZbeno se ustanovilo, da se atentator zove Vla$a Geor-
gijev s nadimkom ,regrnozernski<<,pa da je on hrvatske usta5e
na Janka pusti u juZno j Madi,arskoj v jeLbao u baratanju s eks-
plozivima.
rzBoRr zA NARODNU SKUPSTINU5. SVIBNJA193I.

eim je Bogoljub Jeftid 21. prosinca l-934. sastavio svoju vladu,
odmah je primijetio, da 6e mu u Narodnoj skup5tini pote5kote za-
davati Nikola Uzunovid sa svojom >Jugoslavenskom nacijonalnom
strankom<, kojoj je pripadala ogromna ve6ina narodnih zastupnika.
Premda je ovim zastupnicima mandat trajao do 8, studenoga 1935.,
ipak je Jefti6 sklonuo kraljevskc namjesnike, da 6. veljade 1935.
raspuste Narodnu skup5tinu, pa da odrede nove izbore narodnih
zastupnika za dan 5. svibnja 1935. Jefti6 se nadao, da 6e kod tih
izbora.proturati svoje ljude, s kojima 6e onda stvoriti novu politidku
stranku, pa 6e tako postati neodvisan od Uzunovi6eve JNS.
Po ispravljenom izbornom zakonu mogla je zemaljsku listu
postaviti takova grupa, koja moZe po 30 potpisa izbornika dobiti
barem u polovici upravnih kotara s teritorija od barem 6 banovina.
Svaka pak zemaljska lista rnora za svaki kotar u ditavoj drZavi
imenovati svojega kandidata i njegova zamjenika. Takva grupa
sudjeluje kod diobe mandata samo onda, ako je za njezine kandidate
u cijeloj drLavi glasovalo barem 50.000 izbornika.
' Lako je bilo Jefti6u pomodu upravnog'aparata postaviti takvu
zemaljsku listu, a jo5 lak5e je na3ao ljude, koji 6e na toj listi kan-
didirati, jer su mnogi deznuli za dnevnicama, Sto ih dobivaju narodni
zastupnici. Mnogo je teie bilo opoziciji udovoljiti svim uvjetima,
koje treba ispuniti, da se uzmogne postaviti zemaljska lista. Tako
na pr. biv5a Slovenska ljudska stranka nije mogla ni pomisliti na
postavljanje svoje liste, jer je svoje.pristaEe imala samo u Dravskoj
banovini. u povoljnijem se poloraju nalaztla bivsa Hrvatska se-
ljadka stranka, koja bijase rasirena u T banovina (savska, primor-
ska, vrbaska, Drinska , zetska, Dunavska i Dravska).
Ifrvatska na muEili5tu Bb
545
Izbori za Narodnu skupBtinu 5. svibnja 1935.
Ipak nije niti dr. Madek bio siguran, da bi u 6 barovina mo-

gao ba5 u polovici svih kotara na6i po 30 izbornika, koji 6e potpi-
sati njegovu zemaljsku listu. Zato je rado primio ponudu Ljube Da-
vidovi6a, Joce Jovanovi6a i dra Mehmeda Spahe, da s njima postavi
zajednidku listu, D& kojoj 6e uz Hrvatsku seljadku stranku kandi-
dirati muslimanski I{rvati te prista5e demokrata i zemljoradnika.
Uz zemaljske liste, kojima su nosioci bili dr. Vlatko Madek i Bogo-
ljub Jefti6,'postavljene su pravodobno jo5 dvije zemiliske liste, koje
su nosili biv5i ministri BoZa Maksimovi6 i Dimitrije Ljotid
Kao Sto kod prija5njih izbora, tako je beogradska vlada i 5.
svibnja 1935. upotrijebila poznate izborne metode: teror, demorali-
zacijt, korupciju i krivotvorenje. S time je znatno uspjela u srpskim
krajevima. Naprotiv se hrvatski narod izbornomir nasilju odludno
suprotstavio. Premda nije Hrvatima bilo dozvoljeno drZanje izbor-
nih sastanaka i skupStina, ipak se hrvatski narod sloZno okupio oko
dra Madeka, glasuju6i za njegovu izbornu listu. Nitko nije gledao na
kandidate, Sto ih je dr. Madek stavio na svoju listu. Hrvatski bi
rodoljubi jednakim elanom glasovali i za druge makar posve
nepoznate -- ljude, da usu bili napisani na Madekovoj listi. Svaki je
pravi Hrvat Zelio svojim glasovanjem pokazati samo otpor protiv
diktature iz Beograda. Osobito se to primijetilo u Savskoj banovini,
Sdje se uzalud kod nezavisnih izbornika za Jeftiievu listu zaloLio
dr. Marko Kdstrendi6, koji je 29. prosinca 1934. bio imenovan banom
Savske banovine.
'
Na teritoriju Hrvatske i Slavonije dobila je lista dra Madeka
460.186 glasova, a Jeftideva lista 2t4.383. Na podrudju cijele Dal-
macije glasovalo je za dra Madeka 90.569, a za Jeftifla 59.015 izbor-
nika. U Bosni i Hercegovini je sluZbeno javljeno, da je lista dra
Madeka dobila 246.458 glasova, a lista Bogoljuba Jeftida 246.846,
dakle samo 388 glasova viSe. (Ustanovljeno je, da je beogradska
vlada krivotvorila izborne rezultate u Bosni i Hercegovini).
Pro5lo je nekoliko dana, dok je vlada u Beogradu sredila iz-
borne radune. fsprvice je vlada objavila, da je od 3,908.313 upisanih
izbornika za Jeftidevu listu glasovalo 1,738.390,za Madekovu 983.248,
za Maksimovi6evu 32.720, a za Ljoti6evu 23.8L4 izbornik&, p& da je
tako Jefti6 dobio 62,6 postotaka, dr. Madek 35,4, Maksimovi6 1,18,
a Ljoti6 0,86 postotaka svih glasova. Po toj obavijesti je za listu
dra Madeka glasovalo 405.356 izbornika u Savskoj banovini, L2L.595
u Dunavskoj, 111.993 u Primorskoj, 91.979 u Vrbaskoj, 90.890 u
Drinskoj, 43.981 u Vardarskoj, 30.633 u Zetskoj, a 22.489 u Drav-
s46
Izbori za Narodnu skup5tinu 5. svibnja 1935.
skoj banovini, zatim 9.731 u BeograCu, Pandevu i Zemunu, a ostatak

u Moravskoj banovini. Kasnije se i sa strane beogradske vlade pri-
znalo, da: je za listu dra Maieka glasovalo 1,076.345 izbornika. U
svernu je na biraliBte do3lo i glasovalo 73,72 postotka svih izbornika.
Mandati su se dijelili po izbornom redu oC godine 1931. Kako
Ljoti6 i Maksimovid nisu u cijeloj drZavi poludili 50.000 glasova,
oni nisu doBli u obzir kod diobe mandata. Jeftidu su najprije dodi-
jeljene tri petine (dakle 60 postotaka) mandata u svim izbornim
okruzima, pa i u onima, u kojima je dobio upravo neznatan broj
glasova. Preostali su mandati, - t. j. samo 40 postotaka, - dozna-
deni proporeijonalno u svakom izbornom okrugu tako, da su brojke
Madekovih i Jeftidevih glasova podijeljene s brojevima 7, 2, 3 i t. d.
Tako je Jeftidevoj listi doznadeno 308, a Madehovoj samo 65 man-
data.
Bez mandata su ostali prvaei opozieije, poimence: . Ljuba Da-
vidovi6, dr. Mehmed Spaho, Joca Jovanovi6,, Vedeslav Wilder, dr.
Srdan Budisavljevi6 i dr. Sekula Drljevid. Mandat je priznat dru
Vlatku Madeku kao nosiocu zemaljske liste, koja je poludila preko
50.000 glasova. TJ Zagrlbu je za listu dra Madeka glasovalo 31..260,
a za Jefti6evu listu samo 10.356 izbornik&, p& ipak su mand.ate do-
bili Jeftidevi, a ne Madekovi kandidati. Beogradska je vlada pri-
znala, da je u Tuzli za dra Mehmeda Spahu glasoval o L2.4L4, a za
Jefti6eva kandidata 9.399 izbornik&, p& ipak nije mandat podijeljen
Spahi, nego Jeftideveu.
Hrvatski je narod bio zadovoljan s rezultatom glasovanja, ali
ogorden radi izbornog reda, koji omogxr6uje tako nepravednu diobu
mandata. Madek je postao najpopularniji dovjek u Hrvatskoj. Naj-
bolje'se to vidjelo 19. i 20. srpnja 1935., kad je dr. Madek slavio
svoj rodendan i imendan. Uodi toga slavlja Zagreplani su na svoje
ku6e izvjesili hrvatske zastave, koje s9 risu smjele vijati jo5 od g.
L929. eim se 'za to doznalo tzyan Zagreba, odmah su hrvatske za-
stave zaleprSale po selima i gradovima u svim hrvatskim krajevima.
Otkako je 6. sijednja 1929. zavladala'diktatura; nisu se Hrvati
dijelili na politidke stranke. Zato je hrvatski narod tako jednodu5no
nastupio kod izbora 5. svibnja 1935. Kratko vrijeme iza toga podeo
je dr. Vlatko Madek obnavljati Hrvatsku seljadku stranku. Uz stare
pristaSe HSS stupi5e u tu stranku i mnogi drugi, medu kojima bi-
jaSe i takovih, koji su od toga odekivali osobnu korist.
547
Zagreb, nadbiskup ustaje protiv. progona hrvatskog naroda
\-':'-
ZAGREBAEKI NADBISKUP USTAJE PROTIV PROGONA
HRVATSKOG NARODA.
Mnogi se Hrvati obrati5e na zagrebadkog nadbiskupa dra
Antu Bauera s molbom, da ih za5titi od stra5nih progona diktator-
skih vlasti. Premda je nadbiskup bio ve6 stupio u 80. godinu Zivota
svojega, ipak je odludio po6i u Beograd, da ondje kod kraljevskih
namjesnika digne svoj glas na obranu hrvatskog naroda. Kako je
pak dr. Bauer bio i bolestan, po5ao je s njim u Beograd' dr. Dioni-
zije Nyaradi, grkokatolidki vladika iz Kri1evaca. Nadbiskup je 25.
svibnja 1935. posjetio kneza Pavla, kojemu je proditao i urudio
ovaj
Trl"- ilii,T;sko visodanstvon
knezenamjesnide
!
Kao duhovni pastir najvede nadbiskupije u Jugoslaviji i kao
metrppolita detiriju biskupija primam posljednjih dana iz svih kra-
jeva svoje nadbiskupije te w Eitavog svojeg metropolitanskog po-
drudja - kao Sto iz ostalih biskupija - vijesti o te5kim patnjama,
kojima su izvrgnuti moji vjernici. Nipo5to se ne Zelim mije5ati u
kakovu politiku, a najmanje u kakove stranadke borbe, nego pro-
matram ove patnje kao nadbiskup, koji je.duZan starati se za du-
hovno dobro svojega hrvatskog naroda.
rmaju6i na umu boZanske istine vjere i morala, moram svoj
glas podidi pr,otiv mrcva,renja i ubijanja, koja se vr5e bez ikakove
etidke opravdanosti, te u narodu stvaraju raspoloZenje, koje veoma
oteLava duhovni odgoj Zupa i biskupija. Ne mogu gledati, kako se
sije sjeme, koje u bududnosti moZe uroditi samo mrZnjom, osvetom
i pristajanjem uz one struje, koje jedva dekaju, da obore ewopsku
krBdanshu civilizaciju i kulturu. Ne mogu gledati ni u to, da poj"-
dini organi Zandarmerije w5e neopravdana djela, a sve to u ime
najvi5ih drZavnih autoriteta.
Branedi svoj hrvatski narod, uvjeren sam, da branim i ugled
najvi5ih drZavnih poglavara, za koje sam uvjeren, da ne snose od-
govornost za nasilnidke dine onih, koji nimalo ne cijene ljudski Zi-
vot. DuZan sam'podidi svoj glas protiv okrutnosti i zato, jer se
neke od njih zbivaju prigodom crkvenih svedanosti, kad je narod.
najoduBevljeniji radi dolaska'svojega crkvenog vrhovnog poglavara,
koji mu dijeli sakramenat sv. Potvrde.
zato me je narodito bolno dirnuo dogodaj, koji se zbio dne 1g.
svibnja 1935.. u mojoj iupi Kravarsko. Tamo su Zandari poslije
crkvene svedanosti otvorili,vatru na pudanstvo, te su ubili seljaka
548
Zagreb'. nadbiskup ustaje protiv progona hrvatskog naroda
Duru Vireka i seljakinju Antoniju Jambli5, a te5ko su ranili Franju

Kanceljaka tz Novoga Ei6,a,Stjepana Cekovi6a i Franju Vireka (sina
ubijenog), koji se nalaze u bolnici, dok su lak5e ranili velik broj
seljaka. Kako me vjerodostojni svjedoci uvjeravaju, uslijertrila- je
upotreba ubojitog oruLja bez opravdanog razloga, jer niti je harod
bio oboruZan niti je integritet drZavnih organa bio u opasnosti.
Ovakvo je bezrazloLno ubijanje u'potpunoj opreci s moralom,
koji je odredio todne norme, kadd se smije nekomu oduzeti Livot.
Isto tako mi je iz sela Selnice (u kotaru zlatarckom) javljeno, da
je od Landara 11. svibnja 1935. iz zasjedb ubijen seljak Franjo So-
5tari6 tako, da mu je - prema lijednidkom nalazu - kugla prebila
s lijeva na desno prsni koS, te je pro5la kroz plu6a i kroz desnu
ruku izalla van.
U ovim nemilim dogodbjima, koje se usudujem nazvati pro-
gonstvimd, - te za.koje sam uvjeren, da se zbivaju bez znanja i
odobrenja bilo kojega dlana sl. vladaju6e ku6e Karadordevi6a,
imali su mnogo prepatiti dlanovi dru5tva >Katolidke akcije<, i to
radi toga, Sto su u Katolidkoj akciji. Navodim samo jeddn primjer:
U Durdevcu su uap5eni i mrcvareni . dlanovi kat clidkog dru5tva
>Zrinski<. Sto se dogada u sreskom zatvotu u Durdevcu, neka po-
svjedodi ovo pismo, koje sam primio iz sreskoga zatvora, te koje
pismo glasi ovako: "
>>Pozdraviz sreskoga zatvora. Javljam Vam, da su me uapsili
u utorak, kada sam i5ao iz Durdevca u Podravske Sesvete kod op6ine.
Do sada jo5 nismo sudeni. Ovo Vam pi5em samo zato, da Vam ja-
vim, Sto rade od nas. U Pitomadi su nas tukli'pendrekorn, rukama
i nogama.tako, da su nas poslije polumrtve polijevali vodom i nosili
iz podruma u Stagalj. Kada su nas u detvrtak dotjerali u Durdevac,
vodili su nas jednoga po jednoga na prbslu3avanje, te su nas pristav
i Eandari tukli Sakama i komadom diveta tako.da neki od nas ne 6e
preboljeti<. .
Zandari su u istom Durdevcu istukli mladide od 14 godina
po rukama tako, .da su bili'nesposobni za svaki posao. Stanovit se
broj ljudi razbjeLao po okolnim Sumama, pa od straha pred Lan-
darima ne dolazi u svoje ku6e. eitavo se mjesto Durdeva e nalazi
u pladu i jauku. Sreski se nadelnik Urli6 fvanovil, grozi jo5 gorim
mjerama. rsprebijane su ljude iz zatvora nosili ku6i, te je do ovoga
dasa jo5 nepoznato, Sto 6e biti s njima.
Mrcvarenja i kundadenja sa strane Landarmerijskih organa
vr5e se op6enito.Tako miiz Mal'e Erpen je nedalekoKrapin-
549
Zagte6. nadbiskup ustaje protiv progona hrvatskog naroda
skih Toplica (u pregradskOm kotaru) javljaju, da je od 1andara

isprebijan Lrgovac Viktor So3tari6, kojemu je cijelo tijelo u povo-
jima. Nadatje su u tome kotaru isprebijani: So5tarid Otokar, Jura-
ni6 Mirko, Juranid Makso, Stjepan August, Jurani6 Juraj, Kordej
Andro, Sve6njak Makso, Svednjak Stjepan, Golubi6 Makso, Golu-
bi6 Rudolf i Golubi6 Slavko. Nadalje su isprebijani: Mihel Josip 70
goflina star, Mihel Janko 2O g;, Mihel Vilim 40 8., Belin F lorijan
60 9., Ru5ek Franjo 35 g., Kos Frlnjo 50 g. i Stengl Vjekoslav 25 g.
U Z ab o k u ' (krapinski kotar) je isprebijana sva sila se-
ljaka. Kao primjer navodim seljaka Sepeca, koji je orao na svojoj
livadi, gdje ga je mlatilo pet Zandara. fsto tako su Zandari isprebi-
jafi fvana Borovdaka i Mirka Bivola. U Vo jnom KriZu
(Eazmanski kotar) vr3e teror nad mirnim narodom Landafi, koji su
isprebijali Danijela Magdi6a, FranSri Cigtenedkoga i F ranju Kriva-
di6a. U Sesvetama kod Ludbrega su i,andari ispremlatili \4
seljaka. U Bizo v e u (u valpovadkom kotaru) je iandarski na-
" rednik Vasilije Dini6 uapsio Stjepana KiBa, kojega je u seoskoj
strailarnici ispremlatio na mrtvo ime. Isti je narednik izmlatio An-
driju Pero3evida, kojega je nogama udarao u Zeludac i u rebra tako,
da je isti po odredbi lijednika morao podi u bolnicu na lijedenje.
eemu to mrcvarenje ? eemu zatvatanje i tuda u masama ? Ako je
tko kriv, lako ga vlast moZe i bez zlostavljanja pritegnuti na odgo-
vornost.
Kao metropoliti javljaju mi iz senjske biskupije grozne i
okrutne dogadaje, koje moram osuditi ne samo kao biskup, nego i
kao dovjek.
NajteZi se sludaj dogodio u lidkom kotaru Gospi6u. Ljudi iz
sela Zitnika i Klanca ( u k o t a r u p e r u 5 i 6 k o m )p o 5 l i s u k
okruZnom sudu u G o s p i 6, da podnesu prijavu poradi krade gla-
sadkih spisa. Neposredno pred Gospidem - oko 200 metara pred
opdinskom zgradom - susreli su ovi ljudi (njih oko dvije stotine)
2 policajca, koji su im rekli, da ne smiju u samo mjesto Gospi6 po6i
u grupi, ve6 da sebi izaberu tri delegatr. Ljudi su izabrali trojicu,
koji. su s redarima po5li k okruZnom sudu. No tek Sto su ovi od-
. makli 10 metara od ostale grupe ljudi, pali su prvi hitci iza Zivice
od Zandara, koji su tamo bili sakriveni. Jedan od tih redara izjav-
ljuje, da su ilandari bez razloga napali na te ljutte pucajudi. Svjedo-
kinja Anka Stilinovi6 iz Gospida izjavljuje, da je pokojni BoZo Mar-
kovi6 (star 76 godina) - ve6 ranjen iz vojnidke pu3ke kroz desnu
vilicu u zatitjak - zaklinjao i,andara, da ga ne ubije; ali Zandar
550
Zagteb'. nadbiskup ustaje protiv progona hwatskog naroda
Petrovi6 mu je opsovao hrvatsku majku, te je leZedemu BoLi Mar-

kovi6u ziabio bajunetu u desnu stranu Sije. Uz Markovi6a je tom
prigodom poginuo 38 godi5nji Martin Stardevid, koji je pogoden iz
vojnldke pu5ke iza lijevog uha, na5to mu je tandar kundakom raz'
mrskao lubanju. Kritidno je stanje 58 godi3njega Jone Luli6a, koji
je iz vojnidke pu3ke ranjen kroz plu6a u sredinu desne lopatice.
NikoliMilinkovi6u,kojiima'28godina,smr3kanajedesnanadlak.
tiea otra ga iz vojnidke pu3ke. Ivanu Snjari6u, kojemu je 40 godina,
prostrijeljene su iz vojnidke pu3ke obje ruke, i to desna u laktu, a
lijeva u nadlaktici. Iz vojnidke je puSke otraga u desnu nogu ranjen
Ivan Zupan, koji ima 30 godina. Jednako je 36 godi5nji Stipe Mar-
kovi6 iz vojnidke pu3ke dobio 4 metka u leda. Stanje svih spome-
nutih ranjenika veoma je kritidno. Osim navedenih seljaka ranjeno
je.jo3te 28 tjudi, koji od straha pred Zandafima pobjego3e u 3ume,
gdje se skrivaju, te odakle potajno i pojedinadno dolaze u bolnicu
na lijedenje.
Slidna mi nedjela javljaju takoder iz drugih biskupija. Tako
mi izvjeB6uju,da'su iz Adolf ovca kod Osijeka uap5eni radnici
Luka Vukovi6, Antun Gurdel i Milan Grgi6. Njih su Zandari odveli
u seosku strailarnicu, gdje su ih bacili na zemlju i tukli do besvijesti.
Sutradan su ih Zandari odveli u oruZnidku vojarnu u Osijek, gdje
ih je narednik Popovi6 udarao Sakom u trbuh i po obrazima, psu-
ju6i im razne pogrdne rijedi, a zatim ih je dao jednoga po jednoga
odvesti u podmm, Sdje ih je zlostavljao. Torn su prigodom Luki
Vukovi6u izbijeni zubi, a Milanu Grgidu je prebijena kost na prsima.
S posla se ku6i vra6ao Ivan Krelo iz Kravica (u kotaru
. osjedkom). Putem je od Landara uap3en i bezrazloZno odveden u
oruZnidku vojarnu, gdje su ga isprebijali. Tom je prigodom Krelo
tako udaran po glavi i po lijevom uhu, da sada ne duje. Nadalje su
izmladeni Ilija Kelemen i Josip Gorzan, seljaci iz Laslova u
kotaru osjedkom,te Janko Simatiliz Adolf ovca (op6ine Ret-
fala). U Korodu je ispremla6enooko 20 seljaka, a medu njima
najteZe: Danijel Po?ar, Miha$ Mi3kolci, Jano5 So5aj i Mihalj Mako.
Dq je to pravi sistem mrcvarenja, vidi'se iz dogodaja u Dal-
maciji. Zandari su u selu Dobran ju (opcine Metkovi6) navalili
na ljude, koji su i5li ku6i pjevaju6i, te je Zandar Pavi6 ubio fvana
Deviju, a da mu ovaj nije dao nikakova povoda za to.
U selu V i d u (op6ine Opuzen u kotanu Metkovi6) su Ean-
dari na dan izbora Sibali i korbadili djecu. Kada su se roditelji vratili
s izbora i doznali za taj postupak, reagirali su. Radi toga su Zan-
551
Zagreb, nadbiskup ustaje protiv progona hrvatskog naroda
dari na selo Vid naperili dva mitr aljeza, uslijed Eega je medu ilena-
ma i djecom zavladala stra5na panika
Seljaci, koji su se iz Staroga grada na otoku Hvaru vra6ali
u V r b u tr j, biti su od Zandara dodekani i premladeni. NajteZe
je nastradao neki Vladu3i6, koji baca krv. Drugi je dan do iznen-ro-
glosti istudeno 39 setjaka. Izbatinali su ih Zandari, koji su u Vrbanj
doBli iz Splita.
Naveo sam nekoliko - i-to najdrastidnijih - primj era drilavnih
organa, ne spominju6i razna bezakonja, zatvaranja, globljenja i
Sikanacija svake vrsti. Moram Vam tom prilikom napomenuti, da se
takove brutalnosti nisu ogranidavale na seljadki svijet, ve6 da su
drZavni organi jednako postupali i s katolidkim sve6enicima.
Tako mi iz senjske biskupije javljaju, da je na dan izbora u 11 sati
po no6i bio uap5en i u zatvor na SuBaku odveden Mate Raheli6.
Zupnik'u Hrel jinu. Ja sam za njega intervenirao kod dra Ko.
strendi6a, bana Savske banovine, da se Zupnik tako velike Zupe, kao
3to je Hreljin, koja ima preko 4000 vjernika, pusti iz zatvora zbog
obavljanja sluZbe boZje i obavljanja crkvene administracije. Medu-
tim Rahelid nije bio niti presluSan niti pu3ten iz zatvora.
Neki je dan liod mene bio BlaZ Tomljenovi6, Zupnik iz S m i-
I a n a u senjskoj biskupiji, pa me je molio za posredovanje. On
j
ie naime presudom sreskoga nadelstva u Gospidu osuden na 500
dinara novdane globe, i to na prijavu iland,armerijske stanice u
BruSanim a zbog navodne zloupotrebe duhovne vlasti prigodom pro-
povijedi u crkvi. Sp6menuti sve6enik poriie svaku krivnju, jer mu
se podme6u takove stvari, radi kojih bi morao do6i pred sud za za-
Stitu drlave, da ih je podinio. Suden je, a da nisu ni presluSani nje-
govi svjedoci
Biskupski ordinari jat iz Krka javlja, da je Ivan lliji6, fupnik
u DubaBnici, osuden na 500 dinara globe zbog toga, Sto nije
prijavio Milana Defara, koralnog vikara iz Krka, koji mu' je u dva
navrata poslan radi pomodi u duhovnoj sluZbi za vrijeme uskrsnih
blagdana. Duba5nica je samo 11 kilometara udaljena od Krka, a
koralni je vikar Defar op6enito poznat; zato je Zupnikovo globljenje
prosta Sikanacija. Isti je Defar bio na Krku liSen svoje vjeroudi-
teljske sluZbe ha gimnaziji, jer je bio uap5en radi neiqtinite prijave.
, Na otoku je Rabu 1. svibnja 1935. uap5en Janko Medved, ka-
pelan iz Noval je. Okovan u verige bio je kapelan tjeran kroz
Novalju na parobrod do grada Raba i zatim kroz gracl Rab, gdje
ga je biskup Srebrenid susreo i zapitao, Bto li je udinio. Zandari su
s52
Zagreb. nodbiskup ustaje protiv progona hrvatskog naroda
brutalno navalili na biskupa i sprijedili mtJ razgovor s kapelanom.

Nato je kapelan osuden na 8 dana zatvota, zbog toga, Sto je svoj
vrt dao odistiti od proglasa Jeftideve liste i Sto su djeca klicala
, opoziciji.
U subotu dne 4. svibnja 1935. uap3en je monsgnor Ivan Mra-
kovdi6, kancelar biskupske kurije u Krku, na tako surov nadin, da
je to bila javna sablazan. Po nalogu nairne sreskoga nadelnika po-
slani su k Mrakovdi6u Zandari, koji su ga odveli na srez s nataknu-
tim bajunetama i revolverima. Mrakovdi6 je istoga dana pu5ten
ku6i, Sto je znak, da nije bilo razloga. za njegovo uap5enje i za spo-
menuti postupak.
Vrhunac postupka Zandarmerijskih organa prema katolidkom
sve6enstvu bio je sa Zupnikom fvanom eondi6em' iz R a S 6 a n a
(u kotaru fmotskom) splitske biskupije. eondi6 je u Sinju bio uap-
5en i doveden u Zagvoqd. Njemu je podnarednik Ilija Gaji6, koman-
dir Zandarmerijske stanice, u svojoj kancelariji psovao >katolid-
koga Boga<<;podjedno ga je pazivao svinjom i dukelom i razbojni-
kom. Gaji6 je vikao, neka se katolidka crkva stidi, Sto za popa ima
takvoga razbojnika, kakav je Zupnik Condi6. Nato ,je Gaji6 uhvatio
Zupnika' za prsa, te ga je bacio na pod. On ga .je puna 2 sata gurao
po kancelariji ,i nazivao ga je svakojakim imenima, Sa Zupnikom je
istodobno bio uapBen i zlostavljan trgovac Pavlinovi6, kojemu je Ga-
ji6, vezao ruke i pri tom psovao >>katolidkogaBoga< i neka znade,
kako ve1e Eandar. Drugi dan su eondi6 i Pavlinovil, kaLnjeni sa 12
dana zatvora ili tisudu dinara globe, jer da su Sirili laLne vijesti o
izborima.
VaSe kraljevsko visodanstvo ! Spomenuti postupci organa
drZavne vlasti takvi su, da moraju u dno du3e potresti svakoga do-
vjeka i kr36anina. Dozvoljavam, da je za postupak organa drZavne
vlasti u nekim sludajevima moglo biti povoda; ali drZim, da se ne
moZe opravdati ovakva brutalna i drakonska reakcija sa strane
Landara, jer se protivi drZavnim zakonima, te pojmovima kulture
i morala. Iz titr sam razloga prinuden poduzeti mjere, kako bi se
sprijedili ovakvi postupci. Zato kao nadbiskup i hrvatski metropb-
lita, - kao dovjek, te kao branitelj krS6anske-kulture i civilizacije,
- koji ima pred odima interese' boZje i medu ostalima takoder du-
vanje drZarrnog auktoriteta, ja Vam stavljam ove dine do znanja, mo-
ledi Vas, da svojom vla56u obustavite ovakve okrutnosti drZarrnih
organa'<<
553
Proglas Hrvatskoga narodnoga zastupstva
OruZnici su g. 1935. u Primo5tenu kod Sibenika ilvr5ili nad

hrvatskim pudanstvom pokolj, u kojemu je palo vi5e Zrtava. Jedna-
ko su oruZnici 19. i 20. veljade 1935. kod Sibinja i Slavonskoga Broda
ustrijelili 15, a ranili mnogo hrvatskih seljaka.
PROGLAS HRVATSKOGA NARODNOGA ZASTUPSTVA.

Ifrvatski narodni zastupnici, progla5eni izabranim sa liste dra
Madeka, - a udruZeni u Seljadko-demokratskoj koaliciji sa pred-
starrnicima b. SDS - prihvati5e na svome prvome sastanku dne
2. lipnja 1935. u Zagrebu pod predsjedanjem dra Vlatka Madeka
ovu rezoluciju:
>Hrvatski narodni zastupnici kao jedini legalni predstavnici
hrvatskog naroda, zajednidki sa predstavnicima Srba iz predanskih
krajeva, to jest SDK na svojoj sjednici od 2. lipnja 1935. pod pred-
sjedanjem svoga predsjednika dra Vlatka Madeka, kao vode hrvat-
skoga naroda, sasluSavSi izvje5taje iz pojedinih krajeva i razmo-
triv5i situaciju, a specijalno onu, koja je nastala w izbora ove go-
dine, dona5aju slijedeci zakljudak:
Kad se g. 1918. stvarala ova drilavna zajednica, pojavila su
se odmah dva suprotna mi5ljenja. Prvo miFljenje, hrvatsko, da ta
zajednica ima biti jada garancija za slobodu i suverenitet hrvatskoga
naroda, drugo mi3ljenje, da ta zajednica ima biti pro5irena Velika
Srbija, u kojoj ima nestati dak i hrvatska individualnost.
Rodila se razumljivo velika i te3ka borba. Prvi dio te borbe
zavr5io je katastrofalno u beogradskoj narodnoj skupStini 20. lipnja
g. L928. Nakon toga ostavili su hrvatski nar. zastupnici - te za-
stupnici Srba iz Hrvatske i ostalih predanskih krajeva -- centrali-
stidki parlamenat.
Posljedica toga bilo je uvodenje apsolutizma, koji je sebi
kako je u podetku bilo odhrah vidljivo - postavio zadatak, da pro-
vede ono, Sto se nije dalo provesti pod parlamentarnim reZimom.
Taj apsolutizam traje joS i danas, akoprem se ku3a pokriti parla-
mentarnim pla5tem. U te1nji, da se taj apsolutizam, kojemu je cilj
brisanje hrvatske individualnosti, koliko toliko prikrije, stvoren je
izborni zakon, po kojem su provedeni izbori. Ti su izbori provedeni
po takovu izbornom zakonu, koji je unikum po svojem reakcijonar-
nom duhu, a cilj mu je da pom_o6uneskrupuloznog administrativnog
aparata osigura biradkoj manjini vedinu svih mandata.
5s4
Proglas Itrrvatskoga narodnoga zastupstva
Usprkos izbornih nasilja, uslijed kojih je o4 Zandarske ruke

poginulo na desetke hrvatskih sinova redom mirnih seljaka u
njihovu domu - a da i ne spominjemo stotine ranjenih i isprebi-
janih i na hiljade zatvorenih, te usprkos izbornih falsifikata, koji
su poznati ne samo unutar zemlje nego i po cijelom svijetu, ipak je
rezultat ovih tzbora bio pravi plebiscit. Tim je plebiscitom hrvatski
narod nakon prisilne Sutnje od 8 godina izrazio svoju neodoljivu
volju, kojom odbija sve pokuBaje povla5denja, Sto ih je nad njim
vr5io centralistidki reZim i u parlamentarnom i u diktatorskom obli-
ku sa neprocjenjivim o5tedivanjem materijalnog i moraln og Zivota.
Hrvatski narod je branio i zastupao svoje pravo, da u svojoj ku6i
bude svoj gospodar. To svoje pravo, osnovano na mnogovjekovnoj
proBlosti, branio je suprotstavljajudi gruboj sili b'ezakonja svoj mo-
ralni otpor.
Uz Hrvate nastupili su - osim Srba iz Hrvatske i ostalih pre-
danskih krajeva, koji se u SDK ve6 dugo godina slaZu i rade,
takoder brala muslimanske vjere pod voCstvom dra M. Spahe, dav3i
pored svega zajednidkoj pobjedi veliki.prilog.
Pored ovih svih faktora, koji su i ranije imali prilike da stisnu
rame uz rame, ovoga puta ima jedna posve nova dinjenica, a to je,
da su se zdruZili sa svima zajedno s ove strane i mnogi redovi u
Srbiji, pod vodstvom gg. Davidovi6a Ljubomira i Jovanovi6a Jo-
vana. Uz njihov primjer odaziv je bio velik, a narodito u Sumadiji
- u srcu Srbije. Odanle je i do5td, * Sto treba kao dinjenicu ista6i,
-- prva pobuda za zajednidki istup. Glasanje je u Srbiji bilo veliko
za owr listu, daleko ve6e, nego li je to u mandatima izraileno. Ovu
novu dinjenicu u na5em politidkom Zivotu treba dostojno uvaZiti i
ocijeniti. Ona treba da bude prvi znak novih ppgleda. Ona se psiho-
Io5ki pojavila iz prijeke nuZde zajednilke borbe, u korist slobode,
koja je svima oduzeta. Ova zajednidka radnja ovako zapoleta treba
da se i nadalje odrhi, udvrsti i pro$iri, jer je dalji opstanak ove dr-
Lave mogu6 jedino onda, ako se udovolji opravdanim zahtjevima
hrvatskoga naroda.
Usprkos svega toga dana5nji reilim, - koji odito nema nikakva
temelja ni medu Hrvatima ni medu Srbima ni medu Slovencitrr&, -
nastupa pojadanom Zestinom u svojim nasiljima, kao da nije ba5
nikome odgovoran.
Obzirom na sve ovo zakljudujemo, da u ovu Narodnu skup-
Stinu ne idemo, nego drZimo, da je jedini izlazak, da se ova toboi-
nja skup5tina odmah razjuri i raspi5u novi izbori, koji 6e na osnovu
5s5
Dr. Vlatko MaEek u Beogradu
novog izbornog zakona i pod destito,m neutralnom vladom zajamditi

potpunu slobodu izbora.
Samo iz takovih izbora iza5li bi pravi predstavnici naroda, koji
bi bili kadri urediti drZavnu zajednicu, p& narod hrvatski, srpski i
slovenski osloboditi patnja, koje su ve6 nepodnosljive.
Prisutni zastupnici smatraju ditavo rijeSenje glavnog birad-
kog odbora legalizacijom falsifikata, te se smatraju narodnim za-
stupnicima ne uslijed rje5enja glavnog biradkog odbora, nego jer
znaju, da su zaista dobili povjerenje naroda svoga kotara. Dosljed-
no tome smatraju zastupnicima i one svoje drugove, koji su takvo
povjerenje dobili od naroda, a glavni biradki odbor ih nije proglasio
narodnim zastupnigima, kao i sve one glavnije ljude iz S. D. koali-
cije, kojima je bilo iz kojih razloga reZim sprijedio, da im narod to
povjerenje potvrdi. Ovla36uje se zato predsjednik dr. Matko Madek,
da ih o tome obavijesti, te da budu i oni na slijede6esjednice pozvani.<
DR. VLATKO MAEEK U BEOGRADU.

Kad je Narodna skupStina u Be,ograd,u obavila verifikaciju
m'andata nanodnih zasturpnika, podnio je Bogoljub Jefti6 20. li,pnja
ostavku svoje vladb, 'drLe1ise tako dotada5nje iparlamemtarne prakse.
Nato je knez-namjesnik Pavle k rsebipozivao pre,dstarrnikepojedindh
politidkih gnr,pa, da se s njima p,osavjertuje glede sastava nove vlade.
Tako su u audijenciju pozvr6i; ipredsjednik Narodne skrup5,tineSte-
vaJn eidd, predsjednik semata dr. Ljruba Torn,a,6i6, pa dr. Vlatko
Madek, Bogo'ljub Jefti6, Nikola Uzunovid, dr. Antun' KoroSec, dr.
Mehmed Spaho, Ljuba Davidovi6, Joea Jova.novi6 i Sve-tislav Hodlhna.
U Beograd je 21. lipnja 1935. do5,ao dr. Vlatko M a d e k, k,o,ji
se tamo sastao s Lju,bom Davidovi6e,m, Joc,o,mJ'ovgnovi6em, BoZom
Mar'krovi6enni dro'm Dragoljubom Jovanovi6em. a posjetio je i zupru-
gu Svetozara Pni'bidevi6a. Sutradan je dr. Maiek bio primljen u audi-
jencijru ,od 'kneza na,mjesnika Pavla, nakon dega je posjertio vo,jmo,ga
ministra generala Petra Zivk'ovi6a.
Dolazak dr,a Madeka u Beograd izantao je veliko zanirnanje u
svirn politidkim krugovirna, jen je upravo b,ila 'otvo,re,navladrina kriza,
te su zapodela komzultiranja na Dvoru. Premrda je fu. Nladek izjavio,
da on do\an u Beog:r'ad kao pred,stawr,ik udrmZene opozicije, a ne {,1
svojstvu vode hrvatskog uranro'd,a, ipak je njegov doilazak bio kod svih
srpskrih polilti,dara smatran velik,orn 'tlo,biti za sredivanje prilika u
drZavi. Nije to ni dudo, jer je eto nahon 7 god.ina do'Baou Beograd
556
PoEetak'vladanja dra M. Stojadinovi,da
ovla5ten predstavnik Hrvata, koji rs ,ostalirn po'litidarima sudjeluje

u razgovorima ,o rje6avanju vladine klrze i otvonenih nutarnj'ih pi-
tanja.
U razgovoru s novinari,ma rziavio je'dr. Madek, da niti on niti
njegovi drugovi, kojii su zastr.lpllici, ne 6e db6i u Narodnu skup5tinm.
Oni traZe ras,trlurstove skupBtine i oktr,oiranje novog a wbotnoga za-
ko,na, koji 6e biti pr,avedniji od sad"a5mjega.
Odlaze6.i 23. Ii,pnja iz Beogtrada u Zagteb, dao je dr. Madek
clopisniku novin,ske agenCije >Havars<< ,ovtl izjavu: >>Pozvanod kneza
namjesnika do5ao sam u Beograd, gdje ,sam naiSao na spomtani i
srdadni priJem, i to ka,ko.'od s,trane s'tanorrni3fva, itako i od stra^ne
prijatelja i sunadnika. S time rs&flrveorna zadovoljan. U svojim raz-
govorirna s rknezom nailnjesmrik,o,m,i s genenatrom Petronrr Zivkovi6enr
iskneno sam i o,tvorenro izlaLto svoje m,iBljenje ,o torne, kako da se
stvori jedna n,ova atrno,sfera i preko toga jedna rlova situacija, u
kojoj 6e ,se rno6i rje5avati i defenitivno rije,S,iti na5a unutarnja pita-
nja, u p'rvorn redu hrvartsho p'itanje. Razgovo,ri s mojim srpskim
prijarteljiana p,sfta,z,vju, da je na5e vetriko djetro uzajarnn oga zbliilenja
i uhe suradnje na najbolje'm putu<.
POEETAK VLADANJA DRA M. STOJADINOVIEA.

U nedjelju 23. li'p,nja 1935. p'ovjerio je knez-namjesnik mand,at
z a s a s t a vn o v ev l a d e d r u M i l a n u S t o j a d i n o v i 6 u . On je sutra-
dan sastavio vl'adu, u kojoj je dr. Antun Kono5oc brio rn,inis,tar uflru-
tanrjih posliova, Petar Zivk'ovi| m. vojske i m,ornarice, dr. lVlehrned
Spaho m. saobna6.aja,DuSan Letica m. financija, 4'. Milan Vrb'ani6
m. ,trgovine i indu,strije, N,ikol,a Preka m. socijahd pohtike i narod.-
noga zdravlja, Svertozar Stankovi6 m. poljopriwede, Dobrivoje Sto-
5o'\d6 m. pr,osvje,te, Ignjat S,tefanovi6 m. Suma i ruda, dr. Ljudevit
.Auen rn. pravde, MitroSBobi6 m.' gradevina, Mirko Ko,mnenovi6 m.
f,izid,k'og'od,groia,Dura Jankovi6 ffr. pri p,reds,jedni*tvu vlade, dr.
Seftr<ijaBehmen m. bez li,snice, dok je dr. Milan Sto;jadin,ovi6,rtz pred-
sjedni5tv,o zadrLao takoder rnrinirs'tarstvovanjskih'posaJa.
Stoj,adinovid je izjavio, da je njegova vlada >>radna<<, pa z,a,to
raduna na suradmju ,s Narodmom skup5tin,om. Nato je dr. Madek
suradnikru >Jutamjega Lista< dao ovu izjavu: >Kako vidite, nije
rtloje miBljenje uvaZeno prigo'dorn imenova,nja nove vladb. S obzirom
na neke }itinostir koj'e se nalaze u novoj vladi, boji,m se, da se situa-
cija ne 6e znatno ,prormijeilditi.Ako se vararn, onda hvala Bo'gn ! Nova
557
PoEetak vladanja dra M. Stojadinovida
oe vlada imati ,prilike pokazati, kani li prema lftvatim.a udariti po-

mirljivirn kursomn. To moie najb,olje udriniti tako, da reparira s:yu
silu nepravda, k,oje su podinjeure nad hryatskirrn narodo,m, naroiito
pak dono$enje djelornice nepravednih, a djelonnice nerannjerno pre-
str,ogih politidkih ,osuda. Na stotine takvih osudeur,ikaleii u Mitrovici
i Lepoglavi. Na hiljade pak policajmih osuda, koje su izredene bez
ikakvoga pravog raz.loga.- bilo u formi gl,oba bilo u formii zatvora
- vise joB uvijek nad glavo,m seljad'kog narodb<.
Prigod,onnrasplrave o ,proradunu r,aLra-irioje ministar predsjednik
dr. Milan Stojadinovi6 ,u Na,rodnoj sk,upStini od 20. srpnja 1935.
ovla3tenje, da vlada smije donijerti 3 p o l,iti d ka iak,on & (o
Starnpi, ,o zb,oru i u,druiivanju, te o izbori'ma). On je tom rpnigodJo,m
rekao, da 6e ovi novi zakoni vi5e odgovarati >dana"Snjim Zeljarna i
sada5nj,im naro'dnim ,potrebam'a<<,jen izbornu bonbu ne smije vi5e
na svoja leda primiti policajni apar,at, nego velike stranke, koje se
ipak - prema ustavu - ne 6e vi5e mo6i or''ganizirati >na vjemskoj
ili ,plemenskoj ili regionahmj osnovi<<.To je Narodna strupBtina do-
zvolila f,inancijskim zak,onofii, kao dodatkom drZavnoun pr,oradunru.
U Rimu je 25. srprja 1935. potpisan konkordat iznedu
Svete sto,l,icei kraljevine Jugoslavije. U irne Jugrslavije potpisao je
konkordat ministar pravde dr. Ljudevit Auer, a u ime Vatikana
kardinal Pacelli. Konkordatom su konadno uredeni odnosi izmedu
drLave i katolidke crkve. Definitivno je rije$eno pitanje granica poje-
dinih bi:sku,pija tal<o, da vi5e nijedan katolik u Jugoslaviji ne spada
pod biskupiju, ,koja irna svoje sjedi5te izvan graniica fuZave. Dozvo-
Ijava se uspo,stava n i n s k e biskupije, ,a splitskoj se biskupiji vra-
6a nastrov i dast madbiskupije. Osnwane su i 2 nove biskupije: badka
i barratska. Zajaimdena je vjersk,a obuka u jarmim Ekolama. Katoli-
dkoj se crkvi ,priznaje ekon'omska autono'mija, te njezin posjed ne
naoZe biti predmet izvla56enja niti noviih agrarnih zak,ona. Bisktrpi
6e se postavljati.ornako, kako je predvideno u ve6ini konkordata,
sklopljenih poslije wjetskoga rata. Konko,rdat 6e stupiti u knepost,
kada ga odobre Na,rodna skup5tina i Senat.
Stojadinovi,6 je nastojao, da mjesto propale Jugoslavenske na-
eijonalne stranke, koju su .vodili Nikola llzunovi6 i Bogoljub Jefti6,
stvo'ri novu polirtidku istranku, koja 6e u svemu slu,Sati njega. To mu
je i po5lo za rukorn, jer su na to pristali Aca Stanojevid u ime bivBe
Radikalne strank€, fu. Antun Kooro5ecu ime biv5e Slovenske ljiudske
strarlke i d"r. Mertuned Spaho u ime biv5e Jugoslavenske muslimanske
558
Preveliki porezl u Hrvatskoj god. 1936.
organjizaeije.itlova je stranka,uzela iime ,rJu,goslavenska l"a-

dikalna zajednica<< (JRZ), te je 19. kotrovova" 1935. zatrahila
odobrenje od ,ministra unutarnj'ih posala, kako je to traito L2. Elan
Zakwra o udruZenjima, zborovinrra i dogovorima.
U Zagrebu je u srpnj'u g. 1935. osrrovano dru6tvo >Legija rada<<
po uzo,ru njemadke ,radne sluZbe. Osnivad,i su brili: odvjetnik dn. Juraj
Veseli6, Knuno,slav Batu5i6, Vik,tor l(o5uti6, Zvonimin l{ovadevi6, Ma-
tija Perkovi'6, Draga,n Belak i joB neki r,od,oljubi hryatski. Oni su
namje,ravali u poluvojnidkim postroj,bama pod izlikotm dobrovoljne
radne sl,uZbe okupiti Hrvate u borbi za unrezavlsruh,rvatsku d,rZarm.
Vesel'i6 je sastavio p,ravila, atri je Savska ban,ovina zabranila djelo-
va;nje druBtva. Zatn su Batu5i6, Bela,k i Kovaievi6 - na sl,idan
nadin - unutar Hrvatske seljadke stram,ke ,orsffiova,li >H,rvatsku gra-
darrsku zaB,titu<<,rza dega su rpo hrvartskirm selima o,sniva^,ne>>Hrvatske
seljadke zaStite<<.
U S a p c u je 27. listopada 1935. srbijanska >Udruiena opozi-
cija> od.rZala veliku politiiku sk'up3tinu. Na ,poziv svojih saveznika
dozvoli'o je dr. Vlatko Madek, da na tru skup5tinu pode 'i nekolik,o
tr,rvatskih politi6a,ra, medu kojima su bili ta&oder narodni zastup-
nici: odvjetnik dr. ZIga Scholl iz Zagreba i seljak fvan delan iz Livna.
Srbijanci su po,slije odrZane politidke,sk,up5tine priredili veliki banket,
na kojemu su pale zanimive i vahre izjatre.
PREVELIKI POREZI U HRVATSKOJ GOD. 1936.

SluZbeni podatci qa godinu 1936.jasno pokazuju, kako je
Savska banovina bila razmjerno mnogo jade optereiena dri,av-
nim taksama (pristojbama), nego li druge banovine. Tako je ci-
jela Jugoslavijau ime tih pristojba g. 1936;..uplatila1045milijuna
dinara, od degaje na Savskubanoving otpalo ravno 400 milijuna,
t. j.38 postotaka,premda je Savskabanovina brojila samo 19
postotaka svega Ziteljstva u Jugoslaviji. Da su i,itelji Savske ba-
novine zaista u ime drZavnih pristojba platili razmjerno dva puta
viSe, nego li i,itelji drugih banovina, vidi se i odatle, Sto su te
pristojbe u cijeloj drL,avi iznosile prosjedno po glavi 70 dinaru,
a u Savskoj banovini 141 dinar. Samih je biljega u cijeloj drZavi
prodano za 452 milijuna dinara, od toga u Savskoj banovini za
100.2dinara, Sto znad,iprosjedno od svake glave 35 dinara.
Poput drZavnih pristojba teretile su Savsku banovinu preia-
ko i neraznjerno takoder drLavnetro5arine. Tako je u ime tro5a-
559
Preveliki porezi u Ilrvatskoj Sod. 1936,
rine g. 1936.cijela Jugoslavija platila 843 milijuna dinara, od dega

je na Savsku banovinu otpalo 188 milijuna, Sto znadi 22 postotka.
Prosjedno je svaka glava u Jugoslaviji u ime tro5arine g. 1936.
platila 56 dinara, ali na teritoriju Savske banovine 66 dinara.
C a r i n e su po sluZbenim podatcima u nzdoblju od god.
1921. do g. 1936. driavi donijele L9.785 rnilijuna dinara. Od toga
je na carinarnicama u Hrvatskoj i Slavoniji ubrano 5763 milijuna,
u Srbiji 4129,u Sloveniji 4003,u Vojvodini2287, uDalmaciji 1417,
u Macedoniji 1047, a u Bosni i Hercgovini 632 milijuna dinara.
Ako ove svote razdijelimo po broju Ziteljstva tih zemalja, onda
vidimo, da prosjedno u cijeloj Jugoslaviji dolazi na svaku €ilavu
u spomenutih 16 godina 1420 dinara, a stvarno je po glavi stanov-
nika ubrano 362fr dinara u Sloveniji,2120 u Dalmaciji, 1921 u Hr-
vatskoj i Slavoniji, L570u Vojvodini, 1268u Srbiji, 576 u Macedo-
niji, te 273 dinara u Bosni i Hercegovini. Prema tomu je u Srbiji
ubrano za 53 postotka manje, nego li u Hrvatskoj i Slavoniji. Dr-
i,ava je g. L936. imala 24 glavne carinarnice, od kojih je 8 bilo na
granicama, 6 na moru, a 10 u unutra5njosti, te su pogranidne ca-
rinarnice donijele 99 milijuna dinara, primorske 135, a preostale
556, ukupno dakle 790 milijuna dinara.
U Hrvatskoj se zemljarina pladala na temelju distoga kata-
stralnog prihoda, dakle na temelju stvarne i objektivne podloge.
Kako u Srbiji uopie nije bilo katastra, vrSila su ondje posebna
povjerenstva procjenu katastralnoga distoga prihoda. elanove
takvih povjerenstva mogli $l zernljoradnici podmititi. Tako se
dade protumaditi, da je sama Savska banovina pladala zemljafi-
ne toliko, koliko zajedno Srbija, Macedonija i Crna Gora.
Porezna je uprava u Jugoslaviji bila tako lo5a, da oporezo-
vani gradani nikada nisu mogli todno doznati, kolika im je po-
rezna obveza.' Uzalud su porezovnici nastojali svoju poreznu
obvezu podmiriti, pa su u poreznom ur,edu pitali, koliko li jo5 po-
reza duguju, te da li ih ne ie porezna uprava kasnije opet uzne-
mirivati. Zato je i sam senat godine 1936. izjavio: >>MoZese tvr-
diti, da jo5 i danas ima 90 postotaka poreskih obvezanika, koji ne
znaju, kako li stoje s porezima, jer poreska evidencija nije todna.
U najvi5e sludajeva .dobit ie se sutra'posve druga brojka pore-
skog zadui,enja, nego li je ispisana danas. Poreska je administra-
cija prava nesreda za gradane. Ona je jedno od glavnih nezado=
voljstva gradana s njegovom rodenom drZavom...
560
Preveliki porezi u lirvatskoj god. 1936',
Cijela je dr2,ava imala 4,171.491radun poreskih obvezanika.

Sam je ministar finansija g. 1936. u Narodnoj skupStini priznao,
da su porezne uprave g. 1934. provele 1,821.2;32zapljene i 20.867
ovrha radi neplaian ja porcza. To znati, da su 44 postotka pores-
kih obveznika pla(,ala porez samo pod prijetnjom ovrhe. Ovim
je zapljenama i ovr5nim proda jama zaplijenjenih stvari prollzro-
den porezovnicima novi teret u iznosu od mnogo milijuna dinara.
Kad je pak sredinom g. 1935.- prestankom otvorene diktature
nastalo neko prividno ublaZenje, pao je broj zapljena na
814.573,a ovr5nih prodaia na 4513.To znati, da se u vrijeme naj-
o5trije diktature postupalo nasilno takod,er kod ubiranj a poreza.
Taj su sustav pojadavali porezni dinovnici, koji su odatle vukli
materijalne koristi, primajuii mito od zastra5enih porezovnika,
te ubirajuii dnevnice kod obavljanja zapljena i ovrha.
Dfi,ava je g. 1936. odredila, da u ime neposrednih poreza
imaju platiti 605 milijuna dinara Hrvatska i Slavonija, 594 miliju-
na Srbija, Crna Gora i Macedonija, 423 milijuna Vojvodina, 272
milijuna Slovenija, 152 miliiuna Bosna i Hercegovina, a 4l mili-
jun Dalmacija.
Kako je nepravedno bio taj porez raspodijeljen, najbolje se
vidi, ako njegovu visinu prispodobimo sa brojkama popisa /zifelj-
stva od 31. sijednja 1931.Tada je Srbija s Macedonijom i Crnom
Gorom brojila 5,297.000 Zitelja, Hrvatska i Slavonija 3,052.000,
Bosna i Heroegovina 2,316.000, Vojvodina 1,456.000, S oveniia
1,144.000,a Dalmacija 668.000.
Prema tomu je Srbija s Macedonijom i Crnom Gorom bro-
jila 38 postotaka svega i,iteljstva u Jugoslavij i, a pla(,ala je 28.4
postotaka svega neposrednog poreza. Naprotiv je Hrvatska sa
Slavonijom broj ila 21-9 postotaka i;iteljstva, dok je pla(,ala 29 po-
stotaka svega neposrednog poreza. To pak znad,i, da je svaka
glava u Hrvatskoj i Slavoniji bila prosjedno optereiena sa 199 di-
nara neposrednih poteza, a u Srbiji, Macedoniji i Crnoj Gori sa-
mo sa 112 dinara, dakle manj e za 87 dinara.
Vrijedno je napose ogledati, kako su neposredni porezi (t.
j. u glavnom kuiarina, zemljarina i tedevina) god. 1936. opteretili
grad Zagreb, a kako li Beograd. Frigodom popisa Ziteljstva 3.1.
sijednja l93l'. nabrojilo se u B.eogradu289.000,a u Ztgrebu 186.000
iitelja, dakle manje za I03.000 Zitelja. U ime neposrednih poreza
propisano je u Beogradu 325 milijuna, 4 u Zaprebu 243 milijuna
Hrvatskana muEili5tu36
561
Kwoproliie u Kerestincu 16. travnja 1936.
|r4
dinara. Ako o'ye brojke'razdijelimo sa brojevima Ziteljstva, onda

vidimo, da svaki stanovnik u Beogradu plaia prosjedno 895, a u
Zagrebu 1050 dinara. Prema tomu dakle svaki Zagrep(,anin pla('a
za 155 dinaru ili za 17 postotaka viSe, nego li Beogradanin. Do-
dajmo tomu, da i:itelji grada Zagreba moraju za samoupravu
Savske banovine pla(,ati prosjedno po 157 dinara, dok su Beogra-
dani izuzeti ispod banske uprave. Svaki je dakle Zagrepd,anin
morao g. 1936. platiti 312 dinara vi5e, nego li je plaiao Beogra-
danin.
KRVOPROLIEE U KERESTINCU 16.TRAVNJA 1936.

Hrvatski je narod silno zamrzio t. zv. d e t n i k e, koji su
potajno napadali i ubijali hrvatske rodoljube. Umorstva u Imot-
skom, Novoj Gradi5ki i PoZ,egi,osobito pak umorstvo Karla Br-
kljadiia, koje se 9. travnja 1936. desilo u Trnovcu kod Gospiia,
napunila su mnoge Hrvate bijesom protiv detnika. Takvomu su
bijesu 16. travnja 1936. dali izraza i hwatski seljaci u samobor-
skom kotaru.
Samoborskim jb vlakom iz Tagreba u Podsused doputovala
skupina ljudi, koja je poSla cestom preko sela Rakitja. Ovi stl
ljudi uz put raznirn povicima izazivali seljake, koji su radili na
poljima. Seljaci su m.edunjima prepoznali neke ljude, koje su.vei
otprije poznavali kao detnike. Zato su odmah posumnjali, da su
svi ovi ljudi sami detnici, koji moi,da idu u Kupinec, da ondje
ubiju dra Vlatka Madeka na njegovom imanju. Seljaci su po5li za
do5ljacima, da vide, kuda li ie poii. Kada su spomenuti ljudi
opazili, da ih slijede sve veii broj seljaka, skrenu5e u Kerestinec,
gdje se nalazi dvor biv5ega hrvatskoga bana Antuna pl. Miha-
loviia.
Kada su i seljaci do5li pred Mihaloviiev dvor, zatralise od
bivSega bana, neka iz dvora izadu do5ljaci, da se uzmognu legi-
timirati; ako nisu detnici, ni5ta im se ne ie dogoditi. Iza podu-
ljeg oklijevanja i ponovnih poziva konadno je iz dvora izalao
neki eipera. On je u ruci drtao nekakav papir, te je pozvao se-
ljake, neka pristup.e k njemu, 'da se iz ove legitimacije uvjere,
kako on nije detnik. Isprvice se nitko nije usudio priii. Kad je
ipak pristupio jedan seljak, eipera je ispalio pi5tolju, te je seljak
pao ranjen. To ie ruzbjesnilo seljake, koji su sloZno nahrupili'na
Ciperu. Opet se duo hitac i Cipera se sru5io ranjen. On se dodu6e
562
DrZavrie Sume i rudnici
ipak pridigao, ali je odmah odjeknuo i drugi hitac, koji ga je ubio.

Nato seljaci provali5'e u dvor, da potrale eiperine drugove. Uz
put se oborulase Mihaloviievim oruZjem, koje su na5li u dvoru.
Tako su do5li do sobe, u kojoj se zatvori5e drugovi eiperini. Se-
ljaci su razbili vrata i prodrli u sobu, premda se na njih pucalo.
U toj sobi s€ razvila stra5na borba, u kojoj su seljagi ubili peto-
ricu doSljaka, dok se Sesti ranjen spasio. Tom je prigodom bio
ozlijeden i stari Mihalovii. Na povratku iz dvora udariSe seljaci
na kuiu, koja je imala plodu >eetnidko udruZenje<<- Samobor.
lz ove je kuie biv5i redar Jovo Buta pucao na seljake, pa je jedan
seljak pao mrtav. To je seljake tako uzrujalo, da su prodrli u
kuiu, koju su zapalili, a poubijali Jovu Butu, te njegovu tenu i
kierku. Iste je vederi nastalo obradunavanje izmedu seljaka i det-
nika takoder u nedalekoj Pljesivici, gdje je Ivan Hercog ubijen,
a Tomo Bubilii ranjen.
DRZAVNE SUME I RUDNICI.

Sume su u Jugoslaviji zapremale 7,0I7.000 hektara. Od toga
je 3,213.000hektara posjedovala drL,ava,a 3,804.000hektara bija5e
nedri,avnih Suma. Najvrijednije su Sume bile u Hrvatskoj, Sla-
voniji, Bosni i Heroegovini, gdje je drL,avi pripadalo 2,357.A00
hektara Suma. To zna(i, da je od drZavnih Suma bilo u hrvatskim
zemljam a 73 postotaka, dakle gotovo tri detvrtine.
Iz sluibenih >>7avrsnih radun a drL,avnih prihoda i rashoda..,
koji su objelodanjeni g. 1937., doznajemo, da su drlavne Sume
Jugoslavije od l. travnj a 1936.do 31. oi,ujku 1937.donijele prihod
od 87,500.000dinara. Od toga su dri,avne Sume u Hrvatskoj i
Slavoniji dale disti prihod od 33,800.000 .dinara, u Bosni i Herce-
govini 32,800.000,u Srbiji 9,900.000,u Vojvodini 7,400.000,a u
Sloveniji 2,700.000dinara, dok Crna Gora i Dalmacija nisu dale
nikakvog prihoda.
U razdoblju od g. 1924. do g. 1936. imala je Jugoslavija od
drZavnih Suma 1438 milijuna dinara distoga prihoda. Drlavi su
naime u tih 13 godina donijele Sume u Bosni i Heroegovini 705,
u Hivatskoj i Slavoniii 4L4, u Srbiji 186, u Vojvodini 85, a u Slo-
veniji 52 milijuna dinara. Prema ovim sluZbenim podatcima imala
je Jugoslavija od dri,avnih Suma 49 postotaka prihoda iz Bosne
i Hercegovine, 28.7 postotaka iz Hrvatske i Slavoniie, t2.9 posto-
563
DrZavne Bume i rudnici
taka iz cijele Srbije (radunajuii tu takoder Macedoniju i Sand-

iak),5.9 postotaka iz Vojvodine, a 3.5 postotka iz Slovenije.
lz tih brojaka vidimo, da su od cijeloga prihoda Jugoslavije
sam.e drL,avne Sume u Bosni, Hercegovini, Hrvatskoj i Slavoniji
zajedno odbacile dri,avi 77.7 postotaka. To znadi, da su ove hr-
vatske zemlje dale Jugoslaviji preko tri detvrtine svega prihoda
od dri,avnih Suma. Ali to je ujedno dokaz, da je beogradska vla-
da nemilice dala haraditi dri,avne Sume u Bosni, Hercegovini, Hr-
vatskoj i Slavoniji, da odatle izvude dto veiu korist. Narodito je
tako dinila u Hrvatskoj i Slavoniji, kako pokazuju spomenuti
zavrsni raduni. Premda se naime samo I I postotaka svih drZavnih
Suma nalazilo u Hrvatskoj i Slavoniji, ipak je beogradska-vlada
odavle iscrpila 28.7 postotaka prihoda. Vlada je taj uspjeh polu-
dila time, Sto se u naSim drZavnim Sumama nije sijekao samo re-
doviti godi5nji prirast, nego se neracijonalno upravo haradilo.
Poput drZavnih Suma postojahu u Jugoslaviji takoder dr-
l.avni r u dn i c i. Kad je naime l. prosinca 1918.stvorena dri,ava
Srba, Hrva,ta i Sloven ac,a,progla5eni su drZavnim vlasni5tvom svi
ugljenici i rudnici, Sto ih je u Bosni i Hercegovini do god. 1918.
imala tamo5nja zemaljska vlada. Tako je Jugoslavija baStinila 9
izda5riih ugljenika, zatim goleme i,eljezne rudnike u VareSu i Lju-
biji, pa valjaonicu i,eljeza u Zenici, elektridnu centralu u Kreki, te
ljevaonicu i talionicu i,eljeza u Vare5u. Iza to1a je drZavni erar
postao vlasnikom ugljenika u Mostaru; drL,avi su pripadala tako-
der dva ugljenika u Sloveniji, zatim ugljenik u Vrdniku kod Ru-
me i velika elektrarna u Velenju. JoS je driava stekla 90 pgstotaka
svih zadru:znih dijelova rudarske zadruge >Bosnija.., koja posje-
duje rudnike mangana i kroma. Od svih rudnika u Srbiji pripa-
dao je dri,avnom eraru samo jedan ugljenik (Senjski RudniK).
Beogradska je vlada g. 1937. objelodanila >>Zavrlne radune
drZavnih prihoda i rashoda.<< od godirre 1924. do godine 1936. lz
ovih sluZbenih podataka doznajemo, da je Jugoslavija tedajem
spomenutih 13 godina od dri,avnih rudnika imala disti dobitak u
iznosu od 4041.2milijuna dinara. Od toga su sami dri,avni rudni-
ci u Bosni i Hercegovini donijeli 3212.7milijunat), u Srbiji 412.8
rnilijuna, u Sloveniji 250.7,a u Hrvatskoj i Slavoniji 172 milijuna
dinara. Prema tomu je Bosna s Hercegovinom odba cila 79.4 po-
stotaka, dalile gotovo detiri petine svega prihoda od drZavnih
1) Sama ie i,eljezara u VareSu dala

drZavi preko 600 miliiuna dinara dohitka.
564
Politidke prilike godine 1936.
rudnika u Jugoslaviji. Nije to ni dudo, jer driavni rudnici u Bosni

i Hercegovini predstavljaju imetak od mnogo milijarda dinara.
Ovi bi rudnici odbacivali jo5te mnogo veii dobitak, da se u njima
vodila bolja uprava. Ali beogradska vlada nije u drZavnirn rud-
nicima postavljala upravitelje po njihovoj sposobnosti, nego po
stranadkoj pripadnostir ).
POLITIEKE PRILIKE GODINE 1936.

U sijednju g. 1936. tzdao je dr. Vlatko Madek letak, u koje-
mu nagla5uje, da udestali krvavi sukobi, koji se dogadaju nad
hrvatskim seljaStvom, nisu nesloga medu samim Hrvatima, nego
posljedica oi,ivjelih teroristidkih banda i zavadanja srpskoga se-
ljadkoga svijeta po besavjesnoj gospodi. U dokaz toga navodi
zvjerska umorstva, koja su se dogodila u Imotskom, u Bidanima,
Podgariiu, Gornjoj Gare5nici, u Rujani kod Livna, pa u Bi6kupcu
i Ludinsima kod Po:zege.Madeku tom letku istide, da je >>hrvatski
narod discipliniran i zato miran, ali nitko ne moie od njega
tratiti, da se dade klati poput janj'eta. Hrvatski seijadki narod
brani se i branit ie se protiv nezakonitih istupa, do5li oni s koje-
god strane.<
Na prijedlog ministra pravde Dragi5e Cvetkoviia potpisali
s u k r a l j e v s k i n a m j e s n i c i p o d e t k o m g o d i n e 1 9 3 6 .a m n e s t i j u ,
'kojom
su sniZene kazne robija5ima u raznim kaznionicama. Ova
je amnestija protegnuta i na 172 nesretnika, koji su bili osudeni
po zakonu o zaititi dr:zave. Tako je >vjedita robija< Juce Ruka-
vine, Ivana Ljevakoviia i Jerka Sudara pretvorena u 20 godi5nju
robiju. Mnogim je kaLnjenicima opro5teno. izdri,avanje kazni od
2 do 10 godina. Tako je na pr. robija lvana Kralji(,a i Stjepana
Prvdiia iz Koprivnioe obaljena od 8 na 4 godine.
Premda u Narodnu skup5tinu nisu po5li narodni zastupnici
hrvatske opozicije, ipak su u njoj na dnevnom redu bile svade.
U skup5tini je nhime bilo nekoliko stranadkih skupina, od kojih
je najve(,a bila ,rJugoslavenska radikalna zajednica" (JRZ), koju
je vodio ministar predsjednik dr. Milan Stojadinovii. Tza ove ie
brojem najvi5e zastupnika imao tzv. >Jugoslavenski klub" pod
vodstvom Bogoljuba Jevtiia. Kad je u Narodnoj skup5tini 6.
olujka 1936.- prigodom raspra've o dri,avnom proradunu - go-
vorio dr. Milan Stojadinovii o vanjskoj politici Jugoslavije, ispa-
1) Izmedu radikala i demokrata

ie iak postojao kliuE, koliko li 6e koja stranka
dobiti Einovnika u driavnim poduze6ima.
565
Politidke prilike godine 1936.
lio je na njega 3 hitca iz parabeluma narodni zastupnik Damjan

Arnautovii, koji je po zvanju bio uditelj, a pripadao je klubu
Bogoljuba Jeftiia. Stojadinovii je sutradan podnio ostavku svoje
vlade. Kako su mu kraljevski namjesnici opet povjerili sastav
vlade, ostado5e svi ministri osim dra Mile Mi5kulina i Petra
Zivkoviia. Potonjega je zamijenio general Ljubomir Marii. Od
Hrvata je dr. Rogii postao ministrom za fizidki odgoj naroda.
Stojadinovii je 78. travnja 1936. umirovio dra Marka Ko-
strendiia, bana Savske banovine. Kostrendiievim nasljednikom
postade dr. Viktor R uL,ii, odvjetnik iz Su5aka, gdje se i rodio
g. 1893. kao sin imuinoga i uglednoga rodoljuba hrvatskoga.
RuZii je po naravi svojoj bio ljubezan i susretljiv, pa nije dozvo-
ljavao, da se hrvatskomu narodu dine nepravde i nasilja. Nasko-
ro su Hrvati primijetili, da u novom banu imaju svojega zaltitni-
ka, samo Sto ni on nije kao ban imao dovoljno moii. Narodito
nije imao vlasti nad oruLnicima, koji su bili pod miniStrom voj-
ske, te su i nadalje u nekim krajevima izazivali hrvatske rodo-
ljube. Tako su oruZnici i podetkom rujna g. 1936 prouzrodili kr-
voproliie u Cugovcu kod Gradeca, gdje su ipoginula3
seljaka.
U sanatoriju Podolje kod Praga umro je 15. rujna 1936.biv-
5i ministar Svetozat Pribiievi ( , u 6 2 . g o d i n i Z , i v o t as v o j e $ a .
Zagrepdani se zadudi5e, Sto je dr. Vlatko Madek tim povodom
dao izvjesiti crne zastave na svoju kuiu i na urede Hrvatske
seljadke stranke. Nj.egov primjer nisu slijedili drugi kuievlasnici,
jer su jo5 dobro pamtili, koliko je zla i nasilja hrvatskom narodu
nanio' Svetozar Pribiievii.
Odbor Narodne skup5tine u Beogradu raspravljao je u pro-
sincu g. 1936. o konkordatu, Sto ga je kraljevina Jugoslavija sklo-
pila sa Svetom Stolicom. Tim je povodom >>Patrijar5ijskaStampa-
rija< u Karlovcima izdala knjigu, u kojoj se iznosd prigovori pro-
tiv nekih ustanova konkordata. To je sve katolike u Jugoslaviji
duboko povrijedilo. A bilo je zaista netaktidno, da Srbi ustaju
protiv uredenja katolidke crkve u Jugoslaviji. Spom.enuti treba,
da se od strane katolika u Jugoslaviji nije digao nijedan glas pro-'
tivnosti ili kritike, kada su se zakonom od 8. studenoga 1929.
uredivali odno5aji dri,ave prema grdko-istodnoj crkvi. Isto tako
nisu katolici prigovarali >>LJstavusrpsko-pravoslavne crkve.. od
16. studenoga 793L.
s66
Politi6ke prilike godine 1936.
U Beogradu je u lipnju g. 1936.odri,ana zanimiva politidka

rasprava kod sreskoga suda. Vedeslav Wilder je tu7io senatorn
Jovu Banjanina, da Ea je svojim govorom u senatu uvrijedio ri-
jedima: >Wilderu nije niSta sveto na ovoj zemlji< i je
"Wilder
htio iz banskoga dvora u Zagrebu skupocjeno pokuistvo preni-
jeti u Beograd<. Banjanin je na sudu nastupio dokaz istine, re-
kav5i: ,'O tomu se sludaju mnogo pisalo u Stampi, a da Wilder
nije za to nikoga tutio! Sada, kad misli, da se sve zaboravilo,
on tuL,i mene. A za dokaz, da je zaista Wilder htio prenijeti sku-
pocjeno pokuistvo iz ban. dvora, podnosim originalno pismo da-
na5njega tulioca, koji je tada bio driavni podsekretar u minl-
starstvu unutarnjih posala. Wilder je ovim pismom trai,io, da se
namjeStaj poSalje iz Zagreba u Beogra'd!.. Nadalje je Banjanin
na sudu rekao:
>>Wilder je po rodenju eeh, pa nema ni hrvatskog ni jugo-
slavenskog osjeiaja. Wllder i Pribiievii su htjeli dokazati, da je
Radii u vezi sa Sovjetima. Zato je bilo inscenirano pismo, za diju
je krivotvorenost znao Wilder. KruZile bu taFoder izvjesne kri-
votvorene priznanice, kojima se htjelo dokazati, da je Radii
primao pare od Sovjeta. Tada je bila osnovna politika Pribiievi-
ia i Wildera: da treba likvidirati Radiia. Njih su dvojica glavni
lirivci za rascjep izm'edu Beograda i Zageba. Oni su 9 godina
ruzdtai,ivali Beo grad protiv Zagreba, a. sada Wilder razdraLuje
Zagreb protiv Beograda! Politika je za Wildera samo politidka
konjuktura! Njega je g. 1925. dak i >Jugoslavensko novinarsko
udruZenje< iskljudilo iz svojih redova zbog neustavnog i nezako-
nitog progona Stampe. Wilder je za Radiia rekao, da je veii ko-
mun{st nego komunisti, da je veii frankovac nego li frankovci,
pa da je veii Habsburgovac nego li pravi Habsburgi. Ja nisam
bio prijatelj pokojnog Radiia, ali nikada nisam takova Sta rekao
za hrvatsku seljadku stranku...
Knez-namjesnik Pavle je na jesen g. 1936.do5ao do uvidav-
nosti, da bi ipak trebalo zadovoljiti pravedne Lelje hrvatskoga
naroda, jer to traLi sigurnost kraljevine Jugoslavij e. Zato je dra
Vlatka Madeka pozvao, da Ea posjeti u kneZevo,m dvorcu Brdu
(u Kranjskoj). Madek je zaista 8. studeno,ga L936.po5ao u Brdo,
gdje je nekoliko sati sproveo u razgo-voru s princom Pavlom, da
ga uputi u politidke teZnje i potrebe hrvatskog naroda.
567
Zeljeznilka politika u Jugoslaviji
ZELJEZNIEKA POLITIKA U JUGOSLAVIJI.

Nijedan Hrvat nije nikada mogao postati ministrom u ta-
kvom ministarstvu, koje raspo,laZ.errd i s p o zi c i j o n i m fon-
domo. U drL,avnom proradunu za godinu L936. iznosili su dispo-
zicijoni fondovi, o kojima ne treba ministar polagati raduna, go-
lemu svotu od 45 milijuna dinara. Tomu'treba pribrojiti takoder
>>razliku na kursu.. (teeaju), koja je u spomenutom drZavnom
proradunu iznosila 90 milijuna dinara, jer je i ta toboinja razlika
u istinu sluZila kao maskirano poveianje dispozicijonog fonda.
Poput dispozicijonog fonda bili su ipod kontrole Narodne
skup5tineizludeni takoder t. zv. >)povjerljivi krediti<, koji
su u glavnom sluZili za linanpiranje svih protuhrvatskih nastoja-
nja beogradske vlade. Tako je u proradunu za godinu 1936. mi-
nistar predsjednik dobio 49, ministar unutra5njih posala 8, a
ministar vanjskih posala dak 75 milijuna dinara. Ovi su povjerlji-
vi krediti dali ministrima prilike i za raznovrsnd korupciju. Zato
su se prigodo,m svake promjene vlade i radikali i demokrati toliko
borili za spomenuta 3 ministarstva, koja nikada nije mogao do-
'
biti nijedan Hrvat.
Kao Sto kod svih javnih radnja, tako je Hrvatska bila zapo-
stavljenai kod gradnje novih :zeljeznidkih pruSa.Ing.
Petar Milenkovii, nadelnik odjeljenja za gradnju leljeznica u
ministarstvu saobra(,aja, iznio je g. 1936. sluZbene podatke za
gradnju novih i,eljeznidkih pruga u Jugoslaviji u razdoblju od g.
1920.do g. 1935.Po tim je podatcima ministarstvo saobraiaja u tih
16 godina potro5ilo 3377 milijuna dinara za gradnju novih pruga,
'milijuna
od toga 2852 u Srbiji, 229 u Hrvatskoj, Slavoniji i Dal-
maciji, 142 u Bosni i Hercegovini, 85 u Vojvodini, a 69 u Sloveniji.
Prema tomu je u Srbiji potro5eno E4.5 postotaka cijele'svote, u
Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji 6.8, u Bosni i Herogovini 4.2, u
Vojvodini 2.5,'a u Sloveniji 2.1 postdtak. Povrh toga je ministar-
stvo potro5ilo 350 milijuna dinara za podvostrudenje kolosjeka na
pruzi od Zemuna do Novske, dakle doduSe na podrudju Slavo-
nije, ali,stvarno jedino u korist Beograda, jer to podvostrudenje
kolosjeka nije produljeno od Novske do Zagreba.
Jugoslavija je s podrudja biv5e Austro-Ugarske dobila 5563
kilometra i,eljeznica normalnog kolosjeka i ll43 kilometra
uskotradnih Zeljeznica. Prema procjeni medunarodnog t. zv. re-
particijonog povjerenstva vrijedile su ove pruge u hrvatskim i
568
Hrvatski muEenici u godini 1936.
predanskim krajevima oko 7.300 milijuna dinara. Istodobno je

Jugoslavija od voznog parka bivSe Austro-Ugarske primila.oko
2000 lokomotiva i 50.000 putnidkih i teretnih vagona, Sto je vri-
jedilo 3500 milijuna dinara. Tomu treba priradunati vrijednost
deljeznidkih zgrada (poimence: kolodvora, stambenih kuia, stra-
:zarnica i radionica), koje su zajedno, s raznim strojevima opet
vrijedile preko 2000 milijuna dinara. Moi,e se ieii, da je sa svim
time Jugoslavija dobila vrijednost od nekih 13 milijardi dinara.
Znatan dio tog imetka bija5e s podrudja Hrvatske i Slavonije,
gdje su Zeljeznice bile duge 1433 kilometara; od toga ie izravno
drZ,avi pripadao 871 kilometar pruge, dok su 862 kilo,rnetra za-
premale privatne ieljeznice, koje su bile u drL,avnoj upravi.
Zeljeznice su u Jugoslaviji g. 1936. zaposlile 70.000 dinovni-
ka, poddinovnika i radnika. To je dakle bilo zgodno poduze(,e za
namje5tanje vladinih prlsta5a. Zato su se i radikali i demokrati
borili za ministarstvo saobraiaja. Kako pak nikada nije Hrvat
mogao postati ministrom saobraiaj a, neprekidno je padao po-
stotak hrvatskih namje3tenika kod Zelj eznica. Kad je dr. Antun
Koro5ec bio ministar saobra(,aja, namjestio je na hrvatskim pru-
gama svu silu' Slovenaca. Jednako su srpki ministri prekornjerno
namje5tali Srbe, - narodito u takve sluZbe, gdje se od namje-
Stenika nije traZila posebna kvalifikacija.
Prema objelodanjenim zavrSnim radunima za razdoblje od
l. travnja.7936. do 31. olujka 1937.iznosio je ukupan prihod dr-
tavnih :zeljeznica u Jugoslaviji 2082 milijuna dinara. Od toga su
i,eljeznice, kojima je upravljala zagrebadka >>direkcija<,donijele
576 milijuna {inara, Sto znadi 27.6 postotaka cijeloga prihoda. ei-
njenica je, da je ta zagrebalka :zeljeznidka direkcija u spomenu-
toj proradunskoj godini imala samo 379 milijuna dinaft" tro3ko-
va. Ona je dakle sredi5nj oj blag.ajni dala 197 milijuna dinara kao
disti dobitak. Stvarno je taj dobitak bio i veii, jer su kroz pruge
zagrebadke direkcije prelazili mnogobrojni vagloni, koji su pre-
va1ali raznu robu iz Srbije i Vojvodine u Italiju i Austriju, kao
Sto i obratno iz Ttalije i Austrije u Srbiju i Vojvodinu, a za taj
>>tranzitni<<promet nije se vozarina plaiala u Hrvatskoj, nego u
Srbiji i Vojvodini.
,
HR.VATSKI MUEENICI {] GODINI 1936.
Inozemne su novine u oZujku g. 1936. donijele vijest, da se
u kaznionicama kraljevine Jugoslavije nalaze tisuie politidkih
osudenika. Nato je ministar socijalne politike Dragli5a Cvetkovii,
569
Hrvatski mu,Eenici u godini 1936.
kao zamjenik ministra pravde, 30. oZujka 1936. predstavnicima

Stampe dao sluZbeno >>saopierlj€..,da se >)usvim kaznenim zaYo'
dima u zemlji nalazi na izdri,avanju kazne s a m o 338 lica, koja
su osudena za djela iz 1. dlanka Zakona o zaltiti javne bezbe'
dnosti i poretka u dr1avi.<<
U Mitrovici je 27. oi:ujka 1936. umro u 59. godini hrvatski
mudenik Stjepan J a v o r. On je 24. rujna '1931.bio iz uza zaflre-
badkoga sudbenoga stola preveden u Lepoglavu, gdje je u kazni'
onici ostao do 10. studenoga L933.,kada su ga odveli u mitro-
vadku kaznionicu. Javora su nesmiljeno progonile uprave kazni-
onice u Lepoglavi i u Mitrovici, radi dega je vi5e puta prosvjedo-
vao tako, da nije htio uzrrr'ati hranu. Posljednji je takav Strajk
gladom podnio od 18.-do 28. veljade 1936. Uslijed gladi i pretr-
pljenih muka oslabilo je njegovo - prije toli snaZno - tijelo.
Javor je 20. o1ujka 1936.obolio od upale pluia, kojoj je bolesti
sedmi dan i podlegao.
Iz Mitrovice je mrtvo Javorovo tijelo preneseno u Zagreb,
gdje je 30. olujka poslije podne sahranjen na Mirogoju u arkadi
hrvatskih mudenika. O tomu je uprava zagtebalke policije za
novine dala ovu obavijest: >Na Mirogoju se sakupila ogromna
masa gradana, te je sam pogreb sa crkvenim obredima i govori-
ma svr5en u potpunom miru i redu. Disciplina je gradana bila
uzorna. Nakon pogreba se veiina udesnika mirn o mzilla svojim
kuiama. Jedna grupa - oko 2000 ljudi, veiim dijelom nezapo-
slenih radnika i neodgovornih mladih elemenata, nastrojeni fran-
kovadko-komunistidki, uputila se demonstrirajuci prema Je-
ladiievorn trgu, e{je je bez ikakvog povoda kamenjem napala po-
licijsku stralu. Pdslije toga su demonstranti rastjerani, pa je u
tom dijelu grada uskoro uspostavljen mir i red. Ne5to kasnije
su opet rastjerani demonstranti u Gunduliievoj ulici i na nekim
drugim mjestima napali policijske organe kamenjem i pucanjem
iz revolvera. Demonstranti su nastuponi mraka polupali i opljad-
kali izloge trgovine oruZja u Gunduliievoj ulici, zatim delikatesnu
radnju Ilije Bogdanovif,a ibazar. Kcinig u llici, te apoteku Praun-
sperger. Na kavani >Corso(<u Ilici polupali su velika stakla i je-
dan dio namje5taja. Osim toga su polupali izloge na radnji Bata
i prozore na nekim privatnim kuiama. Prigodom ovih sukoba
ranjeno je vatrenim orui,jem i kamenjem oko 30 lica, i to 19 od
demonsfranata, a 11 od redara. U bolnici je zadrtano oko 10 ra-
570
Hrvatski mulenici u godini 1936.
njenika. Uhap5eno je viSe lica, kod kojih su prilikom pretresa

nadeni' revolveri i kamenje...
ViSe'od uprave policije javio je beogradski dnevnik >>Vre-
rne(, koji je'donio ovaj iskaz; ,rLJ sukobima izmedu demonstra-
nata i reddrstva ranjeni su: Ivan Druzani, soboslikarski naudnik,
16 godina star, ranjen u nogu. Roko Sandii, konobar, star 23 go-
dine, ranjen je u nogu hitcem iz revolvera. Vlasuljarska naudnica
Zlata Babii, 14 godina, rilnjena je hitce'm iz revolvera u nogu.
Maturant Ivan Davdarii, 18 godina, zadobio je po ditavom tijelu
vi5e ozleda tupotvrdim predmetom. Njegovo je stanje te5ko, te
se s kao i gore spomenuti - nalazi na kirur5koj klinici. Trgo-
vadki pomoinik Josip Oberman, 17 godina star, lak5e je ranjen
u lijevu potkoljenicu hitoem iz revolverl Trgovadki pomoinik
Konrad Bezjak lakie je rhnjen hitcem u bedro. Julije Murgii
iz Gospiia ranjen je metkom u desnu ruku ispod lakta. Krojadki
pomoinik Franjo Matii, 17 godina, dpbio je metak u trbuh. Dra-
gutin Dukii ranjen je. u lijevu podlakticu. Rud oll Ziger ranjen je
u lijevo bedro. Ilija Dragovie, 14 godi5nji naudnik, ranjen je tvr-
dim predmetom po glavi. Dragutin Brundi(,,37 godina star, ozli-
jeden je u lijevo oko, Ivanu Puiu, 16 godi5njem daku 4. razreda
klasidne Eimnazije, prostrijeljene su obje noge. Dragutin Kraljii,
17 godi5nji radnik, koji je bio ranjen u trbuh, preminuo je 31.
oiujka u bolnici. Svi se gore navedeni nalaze u bolnici. Ostali se
ranjenicinalaze u kuiinoj njezi. Od redarstvene su straZe ranjeni:
Luka Adamovii u desnu nogu, Antun Limanii u desno oko, a Mi-
lan Gra,lrovac u zatiljak.<<
Medu hrvatskim emigrantima nalazio se takoder dr. Andrija
Artukovii, odvjetnikiz Gospiia. On se u inozemstvo zaklo-
nio podetkom rujna godine 1932., da izbjegne zlostavljanju srp-
skih oruZnika, koji su tada strahovito mudili hrvatske rodoljube u
Lici.
Beogradska je vlada po svojim Spijunima u inozemstvu tra-
gala za Artukoviiem, o kojemu je sver-noini lijednik dr. Zec iz
Gospiia izvijestio, da kao hrvatski usta5a spada medu pogibelj-
ne neprijatelje Jugoslavije. Kad je pak 9. listopada 1934.u Mar-
selju poginuo kralj Aleksandar, onda su diktatori iz Beograda
htjeli dra Artukoviia dovesti u yezu s ovim umorstvom. Tada se
dr. Artukovii nalazio u Londonu, odakle je na zahtjev francuske
vlade 15. listopada 1934.dopremljen u Lyon. Ondje je bio zatvo-
ren i vezan poput prostogfa zlodinca. Francuska je na zahtjev be-
57r
Dr1a"vna hipotekarna banka g. 1936.
l
ogradske vlade izrudila dra Artukovila 7, sijednja 1935. kralje-

vini Jugoslaviji. Attukovii je u luci Toulonu ukrcan na j,ug6r1r-
vensku malenu ratnu ladu ,rSpasilac..,koja je putem skoro nastra-
dala, jer ju je u Tirenskon:r moru zadesila uZasna oluja.
-
' Kad je ,rspasilac< 21. sijednja Lg35.dopro u Er'cegnovi, is-
krcan je dr. Artukovii i predan srpskim oruZnicima, koje je vodio
zloglasni Kosmajac. Tuj golijat je Artukoviiu stavio na ruke
okove, te ga je preko Mostara, Sdrajeva i ViSegrada poveo u Be-
ograd. Ovdje je devet mjeseci proveo u zatvoru uprave Srada
Beograda, gdje je morao gledati strahote mudenja. odanle je pre
vezen na Adu Ciganliju (otok na Dunavu), gdje je u tamnici do-
dekao proljeie godine-1936. Tada ga staviSe pred sud, koji ipak
nije mogao ustanovitikrivnju dra Artu\ovi(,a, te Ea j€ 4. travnja
1936. morao rije5iti.
Ipak su Srbi odludili, da dr. Artukovii svakako mora iz-
gubiti L,ivot. Kad ga nisu mogli objesiti u Beogradu, smaknut ie,
ga u Gospiiu. Tu je tada vei dr. Zec kao zamjenik kraljevskoga
zamjenika sloZio osnovu, kako ie po srpskim detnicim a dati ubiti
dra Artukoviia, narodnoga zastupnika Ivana Murkoviia i biv$ega
narodnoga zastupnika Karla'Brkljadiia. Artukovii je to i naslu-
iivao; zato nije namjeravao poii u Gospii. Ipak je redarstveno
dopraien u Gospii; gdje su ga radosno dodekali hrvatski rodo-
Ijubi. Artukoviia je 9. travnja 1936. posjetio i Karlo Brkljadii,
starac od 74 godine. Kada se Brkljadii vraiao kuii u selo Trno-
vac pod Velebitom, ustrijelio ga j,e sa 2 hitca iz revolveia plaieni
ubojica. Hrvatski su rodoljubi jakom straZom u5duvali Murkovi-
ia. Podjeno su dra Artukoviia otpratili u Stajnicu, odakle se po-
novno zaklonio u inozemstvo.
i
DRZAVNA HIPOTEKARNA BANKA G. 1936.

Dr?avna je hipotek arna banka neprestanopovetavala
svoja novdana sredstva, koja su joj ogromnom veiinom pritje-
cala iz t. zv. predanskih krajeva, narodito iz Hrvatske i Slavonije.
Osobito su porasli >>raznifondovi<, koji su dinili najveii izvor za
DrZ,avnu hipotekarnu banku. To su ise'ljenidki, invalidski, koloni-
zacijoni, veterinarski i kaldrminski fondovi , te zaklade za po$um-
ljivanje planina i za podizanje drZavhih zgrada. Ovi su sredi5nji
fondovi iz cijele drZave pritjecali izravno u Beograd, gdje su stav-
ljani u blagajnuDriavne hipotekarne banke, te su g. 1936.dosegli
'
572
Drr'Zavna hipotekarna bania g. 1936.
svotu od 1206milijuna dinara. Iste su g. 1936.samostalni fondovi

u toj'banci iznosili 434 milijuna, (jer je po novom dinovnidkom
zakonu g. l93L u D. hip. banku stavljen t. zv. penzijoni fond dr-
L,avnih dinovnika), kapitali javnih ustanova 394 milijuna, a Stedni
'1200
ulo5ci milijuna dinara. U svpmu je g. 1936.Dfi,avna hipote-
karna banka imala 3236 milijuna dinara vlastitoga novca ; zalo-
inice i obveznice su iznosile 763, a priduvna amortizacijona za'
klada 225 milijuna dinara.
Od prvoga se podetka DrLavna hipotekarna banka nepra-
vedno pbnijela prema Hrvatima, kojima je veoma nerado po,dje-
ljivala zajmove. Tako je g. 1934. podijelila hipotekarne zajmove
u iznosu od 22ffi milijuna dinara, od de,gb na teritoriju Savske
banovine samo 150 milijuna, Sto dini jedva 6.8 postotka, premda
je u Savskoj banovini stanovalo 19 postotaka svega Ziteljstva
Jugoslavije. JoS je gori bio postupak DrZavne hipotekarne banke
g. 1936.,kada je od .hipotekarnih zajmova. koji su' iznosili 2071
milijun dinara, podijelila stanovnicima Savske banovine samo
130 milijuna, dakle jedva 6.2 postotaka. Razmjerno prema broju
titelja morala bi banka posuditi 400 milijuna dinara, t. j. vile za
270 milijuna dinara. Bolje nije postupala niti s t. zv. komunalnim
zajmovima-, koje je posudivala raznim samoupravnim jedinica-
ma, narodito gradskim i seoskim opiinama. Banka je naime' god.
1934. izdala komunalnih Zajmova u iznosu od 619 milijuna dina-
ra, od toga samo 35 milijuna (dakle jedva 5.6 postotaka) na teri-
toriju Savske banovine. Premda su komunalni zajmovi DrZavne
hipotekarne banke g. 1936. dosegli svotu od 950 milijuna dinara,
ipak su u Savskoj banovini podijeljena samo 42 milijuna, t. j. je-
dva 4.4 postotka, mjesto 184 milijuna, kako bi odgovaralo broju
Litelja Savske banovine.
Takav je postupak bio omoguien zato, Sto je Dri,avnom hi-
potekarnom bankom samovoljno upravljao ministar financija.
Banka je imala oko 800 dinovnika, od kojih je samo 40 bilo Hr-
vata,40 Slovenaca i Rusa, a preko 700 Srba. Hrvati su dakle dinili
jedva 5, a Srbi preko 90 postotaka svih dinovnika. Nadzorni je
odbor imao 4 dlana (samih Srba), a od 12 vi5ih dinovnika bija5e
1 Hrvat uz ll Srba. Od 9 upravnika glavnih podru i,nica DrZavne
hipotekarne banke bijahu 2Hrvata, 1 Slovenac i 6 Srba.
,J( J
Privilegovana dgrarria bani<a
PRIVILEGOVANA AGRARNA BANKA.

Kad je narodna banka umjetno (deflacijonom politikom) di-
gla vrijednost dinara, dospjeli su u teL,ak pololaj poljodjelci, koji
su bili duZni. Da posve ne propadnu, trebalo ih je osloboditi od
lihvarskih kamata, koje sti plaiali raznim rrzelena5ima<.S takvom
t e n a m j e r o m g . 1 9 3 1 .o s n o v a n ao P r i v i l e g o v a n a agrarna
h a n k ao kao dionidko dru5tvo s velikim povlasti cama.
Dionidka je glavnica iznosila 689 milijuna dinara, od (,ega
je dr:zava uplatila 120, dri,avni dinovnici 60, Po5tanska Stedionica
30, Narodna banka 20, a DrLavna hipotekarna banka 20 milijuna,
dok su 439 milijuna uplatili novdani zavodi, zadruge i privatnici.
Na podrudju Hrvatske, Sla.vonije i Dalmacije uplaieno je
87,850.000dinara, dakle 2l postotak dionidke glavnice privatnih
dionidara. Tomu moZemo dodati jo5te 83 milijuna dinara, kao
iednu treiinu one svote (250 milijuna), koju su uplatile drZ,ava,
te spomenuti zavodi i dr:zavni dinovnici. Srnijemo dakle uzeti, da
je Privilegovana agrarna banka iz spomenutih hrvatskih krajeva
dobila 170 milijuna dinara, Sto iznosi 25 postotaka cjelokupne
dionidke glavnice njezine.
Prema tomu bi Hrvati morali dobiti jednu detvrtinu svih
zajmova, koje ie podjeljivati Privilegovana a1rdrna bankh. Ipak
nije bilo tako. Banka je iskazala, da 17. travnja 1937. ima l2l7
milijuna dinara podijeljenih zajmova, od toga 544 milijuna u Sr-
biji i Crnoj Gori, 387.4u Vojvodini i Srijemu,146.8 u Hrvatskoj,
Slavoniji i Dalmaciji (bez Srijema), 131.5 u Bosni i Hercegovini,
a 7.2 milijuna u Sloveniji. Banka je dakle ljudima iz Hrvatske,
Slavonije i Dalmacije odobrila samo 12.2 postotaka (mjesto 25
postotaka) svojih zajmova. Naprotiv je u Srbiji i Crnoj Gori
podijeljeno 45.3 postotka svih zajmova. Nisu ni tamo spomenuta
544 milijuna dinara dobili upravo sami poljodjelci, nego veiinom
>'zelena5i<<.Oni su naime kao prista5e diktature prenijeli na
Privilegiranu agrarnu banku one svoje dvojbene traLbine, za koje
su vidjeli, da ih seljaci ne bi mogli isplatiti.
Slidan je bio postupak sa zadruparstvom, koje bi Privilegi-
rana agrarna banka morala finansirati. Glavni savez srpskih zem-.
ljoradnidkih zadruga u Beogradu dobio je zajmove u iznosu od
33.2 milijuna dinara, dok su sva 4 hrvatska zadrulna saveza polu-
dila samo 2 i po milijuna dinara.
574
Dr. Milan Stojadinovii o hrvatskom pitanju
Privilegirana je agrarna banka g. 1937. imala 353 dinovnika,

od toga 297 Srba, 17 Rusa, 75 Hrvata i 11' Slovenaca. Hrvati su
dakle dinili samo 4.2 postotka mjesto 25 postotaka, koliko bi ih
moralo biti u ruzmjeru s uloZenom glavnicom banke. Od 15 dla-
nova bankine uprave bila su 3 Hrvata, I Slovenac, a 11 Srba. Nad-
zornije odbor imao 7 dlanova, od toSa 6 Srba i l Hrvat. Svi pak
ravnatel ji i nadzornici bili su sami Srbijanci, kao Sto su Srbijanci
bili predsjednik banke i vladin povjerenik. Opasno je dakle bilo,
Sto je Narodna skup5tina g. 1936. Privilegiranoj agrarnoj banci
povjerila sredivanje seljadkih dugova. Time se PAB uknjiZio
nad posjedom oko 200.000seljadkih duZnika
DR. MILAN STOJADINOVIE O HRVATSKOM PITANJU.

Kao Sto je Nikola Uzunovii kao ministar predsjednik stvo-
rio >>Jugoslavensku nacijonalnu stranku< (JNS), a Bogoljub Jeftii
woju grupu narodnih zastupnika, tako je i dr. Milan Stojadinovii
stvorio >Jugoslavensku radikalnu zajednicu". (JRZ), koju su di-
nili Slovenci, muslimani i jedan dio radikala. Na osnovnoj skup-
Stini JRZ rekao je Stojadinovii i ovo:
,rMi smo zatekli vrlo reakcijonarne politidke zakone, ali smo
njihovom prirnjenom'ipak uspjeli, da narodu vratimo demokrat-
ciju i slobodu u onoj mjeri, kakovu nije doskora imao. Na iai
smo nadin omoguiili slobodan razuoj politidkog lzivota. Idudi
ovim putem nadamo so, da iemo uskoro moii donositi nove r
slobodoumnije politidke zakone. Ali dokle god se ne suzbiju svi
oni elementi nereda, koji hoie zloupotrijebiti sveto dobro nd-
rodne slobode - pr bilo da se oni nalaze na krajnjoj ljevici bilo
na krajnjoj desnici, - mi bismo se ogrije5ili o Zivotne narodne
i driavne interese, ako ne bismo bili vrlo oprezni u izboru mo-
menta za. nove politidke reforme...
Na glavnoj skup5tini JRZ govorio je Stojadinovii 1. srpnja
1 9 3 6 .t a k o d e r o h r v a t s k o m pitanju, i to ovako: >>Srbi,
Hrvati i Slovenci treba da zajednidki - u atmosferi povjerenja
- izgrade unutra5nje uredenje njihove vlastite kuie. U tom je
pravcu bilo dosta grijeSaka s mnogo strana. Najvi5e snlo do sada
trpjeli od >integralnih< patriota, koji su sebe oglasili za jedine
duvare Jugoslavije, za jedine borce dr1avnog i narodnog jedin-
stta. To su t. zv. Pofovci, Pohorci i JNS. Podev5i od g. 1932.pa
sve do prije lt mjeseci vladali su ovom zemljom ljudi iz Jugo-
575
Dr. Milan Stojadinovii o irrvatsicom pituttjo
slavenske nacijonalne stranke pod raznim vladama i firmama.

Pa Sto su nam ta gospoda ostavila u nasljede'? Pored drugih mno-
gih nevolja ostavili su nam u nasljede i nerijeseno hrvatsko pi-
tanje. Sprovodeii svoju politiku potpune ravnopravnosti svih
gradana ove zemlje, - drL,e(,ise nadela jednakosti svih,plemena
i vjera, te-visoko po5tujuii svadije osjeiaje, - vjerujem, da iemo.
u na5oj zemlji stvoriti takovu atmosferu medusobnog povjerenja
u kojoj ie se ipak lak6e moii rije5iti i hrvatsko pitanje, koje da-
nas izgleda tako te5ko.
Program Jugoslavenske radikalne zajednice daje nam mo-
guinosti, da u dasu punoga smirenja pristupimo rje5enju i hrvat-
skog pitanja. Mislim, da smo i dosada5njim radom svojim mnogo
pridonijeli, da se to pitanje svestrano raspravi, pa da se spremi
r njegovo rje5enje. Zelimo i u buduie omoguiiti objektivnu i do-
bronamjernu raspravu hrvatskog pitanja. Ali neka nitko iz ove
na5e dobre namjere ne izvede zaklju(,ak, da iemo dopustiti una-
Sanje takvih metoda, koje bi mogle ometati red i mir u zemlji,
prelazef,i granice onoga, Sto je dozvoljeno pisanim zakonima ove
zemlje.
U na5em je programu istaknuto nadelo samouprave Sirokih
razmjera. To je na5 politidki ideal. Mi iemo raditi za niegovo
ostvarenje. Vei 18 godina postoji u na5em javnom Zivotu jedan
krupan nesporazum. Mi smo vazda bili za naj5ire samouprave,
dok su drugi traL,ili autonomiju, a treii federaciju. Nitko medu-
tim nije dao todpu definiciju, Sto li traL,i, a niti je odredio sadrZi-
nu svojih i,elja. NaSa osnovna ideja u tome pogledu nalazi se u
naSemu programu. Mi smo za poltovanje triju imena na5ega na-
roda: Srbina, Hrvata i Slovenaca. Mi smo za po5tivanje njihove
ravnopravnosti i njihove tradicije. Mi Zelimo uredenje dri,avne
uprave u smislu narodnih Lelja i potreba. Pri tome ostavljamo,
da pojedina upravna podrudja ureduju svoje potrebne admini-
strativne, privredne, financijske i socijalne prilike, u koliko su u
vezi s pojedinim krajevima, a. rra nadin, koji to uredivanje ne bi
dovodio u suprotnost sa dri,avom, te s njezinim ciljevima i s nje-
zinim potrebama.<
Vjerojatno je princ Pavle dao inicijativu, da se dr. Milan
Stojadinovii 16' sijednja 1937. sastao s drom Vlatkom Madekom.
Sastanak je prireden kod Brei,ica u lovadkom dvorcu, koji je
nekada pripadao grofu Atemsu , d g. 1937.bija5e vlasni5tvo zagre-
badkog veletr5ca Deutscha Maceljskog. Tamo su Madek i Stoja-
576
Po,Btanska Stedionica godine'1937.
dinovii razgoyarali puna 4 sata. Zajedno su i objedovali, ali se

'politidkom
ipak nisu mogli sloZiti u cilju. Stojadinovii bija5e
naime spreman, da banovinama dade samo onoliku samoupravu,
kolika se moZe poluditi najliberalnijim tumadenjem ustava od 3.
rujna 1931.Madek je pak ispravno primijetio, da se tako ne mogu
zadovoljiti politidki ideali hrvatsko g naroda.
POSTANSKA STEDIONICA GODINE Ig37.

Veliko je nezad.oyoljstvo hrvatskog naroda izazvala upra-
va Po5tanske Stedionice. Taj zavod je nastao g. L925.tako, da su
u Beogradu centralizirani dotadaSnji Po5tanski dekovni zavodi iz
Zagreba i Ljubljarte, te Po5tanska Stedionica iz Sarajeva. Zato
su uz centralu u Beogradu uredene podruZnice u Zagrebu, Lju-
bljani, Skoplju i Sarajevu.
IJz Eekovni promet, Sto ga vr5i Po5tanska Stedionica, prima
ona takoder Stedne ulo5ke. eekovni su ulozi koncem g. L932. iz-
nosili 940 milijuna dinara, od dega je otpalo na podruZnicu u Za-
grebu 312, u Beogradu 309, u Ljubtjani 158, u Sarajevu 126, a u
Skoplju 35 milijuna. Iza toga su naglo rasli dekovni ulozi centrale
tr Beogradu, jer su tamo usredotodeni veliki dekovni ulozi srediS-
njih drZavnih ustanova. Tako su dekovni ulozi 1. svibnja1937.
iznosili svotu od 1659 milijuna dinara, od dega je 786 milijuna
otpadalo na'Beograd, 393 na Zagreb, 213 n^ Ljubljanu,
102 na
Sarajevo, a 66 milijuna dinara na podruZnicu u Skoplju. Istoga su
dana ulozi na Stednju iznosili 1085 milijuna, od dega je preko 200
milijuna dinara potjecalo s podrudja zagrebadkepodruZnice. Mo-
Ze se dakle reii, da je Po5tanska Stedionica l. svibnja 7937. pri-
mila 600 milijuna dinara u obliku d,Skovnih i Stednih uloZaka s
podrudj a zagrebadke podruZnice.
Postanska Stedionica mole po svojim propisima d,avati zaj-
rnove, i to polovicu svojih Stednih uloi,aka i detvrtinu dekovnih
uloZaka. Prema tomu bi Po5tanska Stedionica morala na podru-
dju svoje zagrebadke podruZnice dati zajmova ,u visini od 200
milijuna dinara, t. j.98 milijuna od dekovnih i 102 milijuna od
Stednih uloZaka. U istinu je pak Po5tanska Stedionica na tome
podrudju podijelila jedva 15 milijuna dinara, pa i od toga 5.3 mili-
juna Savskoj banovini a 5.2 milijuna Srpskoj banci u Zqgrebu.
Kako je Po5tanska Stedionica u cijeloj Jugoslaviji podij elila zaj-
move u iznosu od 1535 milijuna dinara, vidi se, da je podrudje
p1_
Jl{
1
Krvoproliie u Senju 9. svibnja, L934.
zagrebadke podruznice dobilo samo I postotak svih zajmova. To

je posljedica grube cenfializacije, koju je u Po5tanskoj Stedionici
namj erice provodio generalni direktor dr. Nedeljkovii, poznati
irrvatoZder. Dok nije bilo takve centralizacije, davala je zagre-
badka podruZnica mnogo vi5e zajmova na svojem podrudju pre-
ma nadelu, da novac plasira ondje, gdje Ea je i primila. Tako je
g. 1926. na svojem podru(,j.u zagrebadka podruZnica dala zajmo-
've u iznosu od 77-milijuna dinara.
Nedeljkovii j6 Po5tanskom Stedionicom upravljao posve
samovoljno. On je u nadzorno vijeie stavio 6 Srbijanaca i 1 Slo-
venca, a nijednoga Hrvata. Od 5 ravnatelja podrulnice bijahu 4
Srbijanca i I Slovenac; Hrvat nije mogao postati niti upravite-
ljern zagrebadke podruZnice. PoStanska je Stedionica dodu5e spa-
dala pod ministra financija, ali je i on bio posve nemoian prema
dru Nedeljkoviiu.
KRVOPROLIEE U SENJU 9. SVIBNJA 1937.

U S e n j je 9. svibnja 1937. iz Sarajeva do5lo hrvatsko pje-
vadko dru5tvo >Trebevii<, da priredi koncert. Radi toga se iz
Gospiia na izlet u Senj zaputila oveia grupa hrvatskih omladina-
ca, da poizdravi sarajevske Hrvate i da ui,iva u njihovom pjeva-
nj.u. Gospiiani se dovezole na velikom otvorenom samovozu, na
kojem su se poslije podne vracali svojim kuiama.
Taj izlet hrvatskih Lidana nije bio po volji srpskim oruZni-
cima, koji su u poveianom broju do5li u Senj s namjerom, da spri-
jede hrvatske manifestacije. To su pravodobno doznali hrvatski
omladinci iz Gospiia; zato su ponesto supregnuli svoje osjeiaje,
da ne bi poklicima dali OruZnicima povoda za uredovanje.
eini.se, da to nije bilo pravo oruZnidkom kapetanu Koprivici, koji
je upravo L,edao za hrvatskom krvi. Zato je Koprivica smjesti<t
26 otu1nika u pokrajnu ulicu, kojom mora gospiiki samovoz pro-
ii prigodom gdlaska iz Senja. Kad je na odredeno mjesto stigao
safinovoz, putr lidkih Hrvata, od kojih je Marko Frkovii u ruci
dr:zao hrvatsku zastavu, dao je kapetan Koprivica znak. Nato je
k samovozu poletio jedan oruZnik, koji je podeo pucati, pa je
na samovozu smrtno ranio Marka Smoldiia i Katicu Tonkovii.
.Neugodno iznenadeni hrvatski omladinci rz Gospiia okre-
nu se i opaze dva reda, orulnika. U prvom je redu kledalo 12 oru-
Lntka, iza kojih je u drugom redu stajalo drugih 12 orui,nika. Svi
578
)
Dizanje Beograda na Btetu Primorja i Dalmacije
su pucali na hrvatske omladince u otvorenom samovozu. Tako

je poginulo 6 mladi(,a i 1 djevojka, poimence: Marko Smoldii,
Katica Tonkovii, Nikola Bevandii, Tome NikSii, Franjo Jelada,
Jakov Milkovii i Petar Frkovii. Svi su bili u dobi od 18 do 24 go-
dine. Neke je od njih pogodilo viSe taneta. Tako je Frkoviiu
otrgnut komad pluia i jetara, a raznesena mu je utroba, jer su
oriZnici svoje pu5ke nabili >rdum-dum<< metcima.
Golema je Zalost zavladala u Gospiiu, kada je teretni sa-
movoz dovezao sedam lijesova, u kojima podivahu djeca rodo-
ljubnih hrvatskih obitelji. Uzrujalo se je i javno mnijenje u svima
'lJzalud
hrvatskim krajevima. su Hrvati jednodu5no tualili, da se
kazne krivci toga zlo(,ina. Kako su naime oruZnici spadali pod
vojni sud, nikada nije provedena istraga protiv kapetana Koprivi-
ce i njegovih oruZnika.
DIZANJE BEOGRADA NA STETU PRIMORJA I

DALMACIJE.
Dri,avna je vlada i godine 1937. tro5ila znatne svote ,novaca
u tu svrhu, da Beograd udini velegradom. Tako je 15 milijuna di-
nara potro5ila za gradnju pravnog fakulteta beogradskoga sve-
udili5ta, 30 milijuna dinara za paladu DrZavne Starrnparije,40 mi-
lijuna za paladu ministarstva pravde, 50 milij una za zgradu Dr-
i,avnih monopols,, a. 70 milijuna za golemu paladu Po5tanske Ste-
dioriice.l) (To bija5e tada najveia zprada na cijelom Balkanskom
poluotoku). Desetak milijuna dinara stajala je u Beogradu gtad-
nja palade Privilegovanog lzvoznog dru5tva.
Dok tro5ne luke'u hrv. i dalmatinskom Primorju nisu mogle
beogradsku vladu sklonuti, da doznadi potrebite svote za njihov
popravak, dotle je vlada g. 1937.potro5ila 110 milijuna dinara u
Beogradu za iz$adnju velidajnog pristani5ta na rijeci Savi. JoS
nije bila dovrSena o.va gradnja, vei su beogradske novine pisale,
da (,e se takvo pristani5te podiii takoder na Dunavu. Beogradska
je vlada g. 1937.iz dri,avnih sredstava potro5ila 5 milijuna dinara
za uredenje beogradskih perivoja u Topdideru i Ko5utnjaku. Isto-
dobno je dri.avna >>Direkcijarijedne plovidbe< u Beogradu tro5-
kom od 11 i po milijuna dinara podigla na Adi Ciganliji Sportski
1) Istodohuo su Zagrepiani uzalud rrzdisali za gradnjom nove poitanske zs.ra(le

na glavnom kolodvoru, edie je stara zqrada ve6 clesetak godina bila pretiiesna za
veliki poStanski promet.
579
t
Dizanje Beograda na Stetu Primorja i Dalmacije
perivoj uz zimovnik zalade. Sve je to na tro5ak cijele drZave udi-

njeno jedino u tu svrhu, da se Beograd kao velegradska prijestol-
nica Jugoslavije pfikai,e Sto ljep5e. Zato je drlava na podru-
dju beogradske opiine tro5kom od 30 milijuna dinara izgradila
detiri Leljeznidka podvoZn jaka. Naprotiv je gradska opiina u
Zagrebu morala na Savskoj cesti sama (na svoj tro5ak) graditi
potrebite leljeznidke podvoZnjake; ona je dapade morala mini-
starstvu saobraia ja pladati i pristojbe za prijevoz materijala, koji
je bio potrebatr z^ izgradnju tih ieljeznidkih podvoZnjaka. Tako
nam i g.radnje ovih podvoZniaka jasno pokazuju, ka'ko je dr-
lavna vlada drukdije postupala prema Zagrebu, nego li premr
svojemu mezimdetu Beogradu.
Beogradska vlada nije znala cijeniti valnost, koju ima Ja-
dransko more za narodno gospodarstvo cijele Jugoslavije. Vlada
je posve zanemarila cijelu morsku obalu u Hrvatskoj i Dalmaciji.
Glavni razlog toga nerazumijevanj a za more i za pomorske pro-
bleme treba traLiti u tome, Sto na cijeloj obali Jadranskoga mora
stanuju Hrvati, a ne Srbi. Ministarstvo saobraiaja nije za izgrad-
nju luka i za njihov popravak upotrijebilo niti ona sredstva, Sto
ih je ubralo od ludkih pristojba. U dokaz toga sluZe nam podatci
samoga ministarstva saobraiaja, kako su iskazani g. 1937.Tada se
na hrvatskom i dalmatinskom Primorj u nalazrlo 69 veiih luka i
preko 300 pristani5ta za" pomorske brodove.' U razdoblju od g.
1911. do g. 1937. ubralo je ministarstvo saobraia ja 96 milijuna
dinara kao prihod od ludkih pristojba, koje su uplatili brodovi u
lukama i pristani3tima Jadranskoga mora. U istom je razdoblju
ministarstvo potro5ilo jedva 59 milijuna za popravak tih luka i
pristaniSta. Tako je n. pr. za veoma prometnu luku na Su6aku iz-
dano samo5mil.din., zalukuuSplitri2ipomil., a za luke u Du-
brovniku i Gru Lu (zajedno) niti potpun milijun din. Prema tomu
je beogr. vlada posve zapustila jadranske luke i pristani5ta. Mje:
-
sto da u njihov razvoj ula7,epotrebite novce, kako to dini svaka
dri,ava, koja posjeduje komadii morske obale, beogradska je
vlada od g. 19L9. do g. L937. za sebe pfidri,ala jo5 i onih 27 mili-
juna dinara, koji su joj preostdli od ubranih ludkih pristojba. Ni-
je dakle dudo, Sto su luke u hrvatskom i dalmatinskom Primorju
beogradske vlade tako zaostale, da loSijih nije bilo u cijeloj

Europi.
580
Politika narodne banke god. 1937i.
POLITIKA NARODNE BANKE GOD. L937.

, Veliko je nezadovoljstvo u Hrvatskoj pobudio postupak
Narodne banke. Ona je pod izlikom toboi,njeSa zlatnog pokriia
za dri,avne novdanice vodila t. zv. >deflacijonu politiku.., te je u
prometu dtLala premalen iznos novaca. Narodna je banka ta-
kvom politikom umjetno dodu5e povisila vrijednost dinara, ali
je zato smanjila vrijednost nekretnina i cijenu poljskih proizvo-
da. Time je banka ljuto pogodila seljake, koji su sve tei,e dolazili
do potrebitog novca. Oni pak ljudi, koji su'prije g. 1931 posudili
novaca, zapali su sada u najveiu nepriliku, te su zdvajali od brige,
kako li ie otplatiti svoje dugove.
Narodnu su banku i nadalje vodili gotovo sami Srbi. Od 23
<ilana uprave bija5e 19 Srba, a samo 2 Hrvata i 2 Slovenca. Od
13 ravnatelja bija5e 12 Srba i I Slovenac, a nijedan Hrvat. Izvr-
.ini su odbor dinili 4 Srba i l Hrvat. Od 18 Sefova bankinih odjela
bija5e 16 Srba, a samo l Llrvat i l Slovenac. Narodna je banka
imala 21 podruLnicu, ali je 15 upravitelja bilo srpske, 4 hrvatske
i 2 slovenske narodnosti.
Takva je hegemonija Srba bila ornoguiena zato, Sto su Na-
rodnom bankom vladali Beogradani. Najbolje to pokazuje tSpi-
sak akcionera Narodne banke kraljevine Jugoslavije za godinu
1937<<. Tada se naime za, dolazak na skup5tinu Narodne banke
prijavilo 240 dionidara, od kojih su 174 bili iz Srbije, 35 iz Hr-
vatske i Slavonije, 19 iz Vojvodine, 9 iz Slovenije, 2 iz Bosne i
Hercegovine, a I iz Dalmacije. Od 40.298najavljenih dionica pri-
padale su 35.783 dionidarima iz Srbije , 3220 iz Hrvatske i Slavo-
nije, 818 iz Slovenije, 355 iz Vojvodine, 60 iz Bosne i Hercegovi-
ti.e, a 62 iz Dalmacije. Sami su dionidari iz Beograda posjedovali
35.370od one 35.783dionice iz Srbije, dok su dionid,afi iz Zagreba
posjedovali samo 3135 dionica. Onih 9 beogradskih dionidara,
koji su g. 1929. imali 15.762 dionice, porasli su g. 1937. na 25.866
di6nica. Ovi su dakle posjedovali veiinu svih dionica, pa su
'zato vodili glavnu rijed kod uprave Narodne banke. Kako je pak
ta banka odludivala u poslovima reeskompta i o kolanju novca,
mole se reii, da je materijalno stanje svih 15 milijuna i,itelja
Jugoslavije bilo izvrgnuto volji i mu5icama spomenutih 9 beo-
gradskih kapitalista.
Narodna je banka godine 1937.podijelila zajmove bankama,
trgovcima i poduzedima u iznosu od I43L.8 milijuna dinara. Od
581
Politika narodne banke god. 1937r.
toga je Srbija dobila 705.1milijun, Hrvatska i Slavonija 373.2 mi-

lijuna, Vojvodina 120.5,Slovenija 104.1,Bosna i Hercegovina 55.6,
Macedonija 40.6,a Crna Gora 18.1 milijuna dinara. Prema tornu
je Narodna banka od svih zajmova podijetila u Srbiji 49.2posto-
taka, u Hrvatskoj 26.7,u Vojvodini 8.2, u Sloveniji 7.3, u Bosni' i
Hercegovini 3.9, u Macedoniji 2.9, a u Crnoj Gori 1.3 po-
stotka. Dok je dakle S r b i j a dobila polovicu, Hrvatska je
dobila samo ne5to vi5e od detvrtine svih zajmova Narodne ban-
ke. Kako je kamatnjak, koji se plaiao Narodnoj banci, bio aa
polovicu nii,i od kamatnjaka, Sto su {a trai,ile privatne .banke za
posudeni novac, mogli su srbijanski poduzetnici lako potiskivati
hrvatske tvrtke.
Krediti, Sto ih je Narodna banka dala novdanim zavodima
u Zagrebu, znatno su zaostajali za kreditima, koje su dobivale
beogradske banke. Spomenute je kredite Narodna banka poda-
vala vbiinom zato, da novdani zavodi uzmognu ispla(,ivatt Stedne
ulo5ke, koji su bili zaledeni uslijed krize od g. l93L Da se pak.
ovim kreditima ne bi okoristio hrvatski prirad, podela je Naro-
dna banka potrai,ivati njihov povratak odmah, dim su se donekle
smanjile neprilike novdanih zavoda u Zagrebu. Tako su zagre-
badke tvrtke Narodnoj banci g. 1934. dugoval e 396 milijuna di-
rtara, a g. 1937. samo 306, dakle su 90 milijuna dinara morale o t-
p I a t i t i. Naprotiv su beogradske tvrtke bile g. 1934.Narodnoj
banci duLne 515,a g. 1937.vei 651 milijun dinara; njima je dakle
Narodna banka u tom nzdoblju povisilakredit za 136 mili-
juna dinara.
Kako je Narodna banka bila ,emisijona banka.., jer je od
drL,ave imala povlasticu, da Stampa i u promet stavlja novdanice,
morala je dobitak dijeliti sa dri,avom. Tako je na pr. god. 1929"
iskazala dobitak od 70 milijuna dinara, pa su od toga 42 miliiu-
na pripala dri,avi, a 28 milijuna dionidarima Narodne banke. Ovi
su dionidari u doba najtei,e diktature g. 7931. izradili novi zakon
o Narodnoj banci. Po tomu se zakonu g. 1937.dobitak Narodne
banke u iznosu od 39 milijuna dinara podijelio tako, da su dioni-
dari dobili 24, a dri,ava 15 milijuna dinara. Prema tomu je dr:zava
g. 1929.primila 60 postotaka, a E. 1937. samo 38 postotaka distorlr
dobitka Narodne banke; naprotiv je dobitak dionidara porasao
od 40 na 62 postotka
Ministar financija Letica izdao je podetkom travnja g. 193i.
uredbu, po kojoj (,e se dohodak od skupnih banovinskih
582
Prijedlog za nacrt novog ustava
troSarina unositi u zaiednidku zakladu kod DrZavne hipote-

karne banke u Beogradu. Iz ove (,e zaklade ministar financija sa-
,brana sredstva svaka dva mjeseca dijeliti pojedinim banovinama
prema broju njihova pudanstva, a bez obzfua na to, koliko je
koja banovina pridonijela. Beogradska vlada hoie, da >>sena
taj nadin pomogne siroma5nijim banovinama<<.Time su narodito
bile o5teiene Savska i Dunavska banovina, iz kojih je novac od-
lazio u Vrbasku, Zetsku i Vardarsku banovinu.
PRIJEDLOG ZA NACRT NOVOG USTAVA.

U svibnju g. 1937. Stampan je >Prijedlog za nacrt novog
ustavai<, koji su potpisali hrvatski i srpski intelektualci, medu
ostalima: dr. Albert Bazala, dr. Milivoj De:zman. dr. Ivo Krbek,
dr. Ivo Politeo, Ivan Me5trov16, Joza Kljakovii, dr. Milan eurdin,
Slobodan Jovanovii, Boia Markovii, Nikola Stojanovii, dr. Tar-
taglia, DuSan Vasiljevii, dr. Pavle Popovii, dr. Dorde Dordevii
i Stanoje Stanojevii. Taj nacrt - Stampan kao rukopis - raza-
slan je veiemu broju hrvatskih i srpskih polititara, da bi im po-
sluZio kao tem elj za razgovore o sporazumu.
Zagrebadki su intelektualci u tom nacrtu ustava predlagali,
da se cijela kraljevina podiieli na 5 oblasti, koje se mogu zvati
>rbanovine<..Hrvatsku bi oblast dinile Hrvatska, Slavonija, Dal-
macija, Medimurie, Kastav5tina i otok Krk. Srpskoi oblasti bi
pripadala Srbiia, Macedonija i Crna Gora. Dravska bi banovina
dinila Slovehsku oblast. Posebne bi oblasti bile Vojvodina, te Bo-
sna i Hercegovina. Srpski se intelektualci izjaviie za 4 mjesto 5
oblasti, jer L,ele,da Vojvodina dode u sastav Srpske oblasti, dok
bi Bosna s Hercegovinom ostala posebna oblast. Zakonodavna
bi se v'last vr5ila u sredi5njem parlamentu i u banovinskim sabo-
rima. elanovi sredi5njega parlamenta imali bi se birati posredno
(kao izaslanici banovinskih sabora), a ne izravno, kako se biraiu
zastupnici Narodne skup5tine. Senat bi otpao kao suviSno zako-
nodavno tijelo. Osim dri,avnog ustava imala bi svaka banovina
poseban svoj ustav (kao temelini zakon), koji bi morao biti u
skladu s temeljnim nadelima drL,avnog ustava
Zapitan za milljenje o tom >rPrijedlogu za nacrt ustava<<
dao je dr. Vlatko Madek 24. svibnj a 1937. ovu izjavu: >Mene je
sveudili5ni profesor dr. Ivo Krbek posjetio i obrazloiio mi je ovu
stvar. Odmah sam mu rekao, da ne mogu dati svoj pristanak na
taj prijedlog. DrZim dodu5e da je to rad dobronamjernih ljudi;
583
Razvoj politiEkih dogatlaja g. 1,937.
ali onakav, kakav jest, ne moZe se ovaj prijedlog uzeti kao >pod-
loga za razgovore i pregovore politidkih predstavnika<. Ja zastu-
pam za sporazum jedno stanovi5te, kojemu ovakva koncepcija
ne moZe pcisluZiti kao temelj vei zato, Sto ne potjede od ireke
nadleLne strane: bilo od naroda bilo od nekoga drugoga mjero-
davnog faktora. Po mojemu su mi5ljenju autori to1a prijedloga
teoretidari: intelektualci. Medutim oni nemaju vez@s narodom i
s njegovirn Zivotom, dapade niti s praktidnom politikom. To se vidi
i po ovorn njihovom sastavku, koji irna vi5e manje kabinetski
karakter, te u kojemu vei neke najglavnije stvari ne mogu pri-
hvatiti<.
RAZVOJ POLITIEKIH DOGADAJA G. Ig!7.

Te5ko je dr. Vlatko Madek osjeiao, kako u svojoj okolini
nema dovoljno ljudi, s kojima bi se mogao posavjetovati u va1,-
nim politidkim pitanjima. Zato je od ministra Stojadinoviia is-
hodio dozvolu, da se smije u Hrvatsku vratiti ing. August K o-
3 u t i i, koji ie 7 godina boravio u inozemdtvu. Ko5utii je iz Bei,a
29. sijednja 1937.stigao u Zagreb, gdje ga je dr. Madek imenovao
potpredsjednikom Hrvatske seljadke stranke, u kojoj je za,i,ivo-
ta svojega tasta Stj.epana Radiia vodio tajnidke poslove.
'
Zaliborze nij e tada vei bilo prija5nje sloge u hrvatskom na-
rodu. eim je naime ne5to popustio pritisak beogradske vlade, od-
mah se razdvoji5e Hrvati, koji su bili sloZni samo u otporu protiv
diktature. Prvi se din nesloge na ulici' opazio 27. veljade 1937.,
kada su u Zagrebu za Antu Stardeviia mjesto jedinstvene
odri,ane dvije zadu5nice: u franjevadkoj i u stolnoj crkvi. Poslije
zadu5nica doSla je grupa prava5a u Frankopansku ulicu, gdje je
provalila u upravu >>Hrvatskoga Dnevnika.<, poni5tiv5i knjige i
namj e5taj.
Novi se neprijateljski d,in dogodio 14. travnja 1937.u zgradi
hrvatskoga sveudili5ta. Tamo je izmedu sveudili5taraca doSlo do
Zestoke tudnjave, u kojoj su osim batina upotrijebljeni i noZevi.
Tom je prigodom desetak daka ranjeno lak5e, a trojica te5ko,
pa je Krsto Ljubidii iz Dalmacije i umro od zadobivenih rana.
Radi toga krvoproli1,a akademski je senat zatvorio sveudili5te do
24. travnja 1937.
Na sveudili5tu su hrvatski daci bili organizfuani u dru5tvi-
ma, koja sri nosila imena hrvatskih velikana. Prista5e Hrvatske
s e l j a d k es t r a n k e i m a l i s u d r u 5 t v o > > M a t i i a G u b e c ( . S o l i d a n
584
Razvoj politidkih dogatlaja g.- 1937.
je rad u hrvatskom i kr5ianskom duhu ruzvijalo akademsko dru-

Stvo >>Do m ag o j.. Prista5e pak usta5kih nadela dra Ante Pa-
v e l i i a o s n o v a 5 ed r u S t v o ) > A u g u s t S e n o a . < . O v o j e d r u 5 t v o b r -
zo prevladalo u gotovo svim strudnim organizacijama na pojedi-
nim fakultetima. >Senoinci( su u Zagrebu or{anizirali >pododbor
Matice Hrvatske<<,gdje su uz knjiZevni rad odgajali srednjo-
Skolce u politici. U okviru druStva >August Senoa.. stvarao se
Usta5ki sveudili5ni stoZer, koji je postao najjada usta5ka jedinica
u Hrvatskoj, jer mu je pripadalo oko 500 sveudili5nih-daka. Ina-
rie je hrvatske sveudili5tarce qbuzimala teska briga radi slabog
tzgleda.u njihovu buduinost. Ministar prosvjete Dobrivoj Sto5o-
vii je prigodom rasprave o proradunu u oZujku g. 1937. izvije-
stio u Narodnoj skup5tini, da ima previ5e Skolovanih ljudi. Tako
se u ministarstvu prosvjete nalaze 962'molbe za namje5tenje pro-
fesora i 1800 molba za nam'je5tenje uditelja. Slidne su izjave da-
vali ministri pravosuda i unutarnjih posala.
U Beogradu je 4. listopada t937. nastala promjena kabineta
dra Milana Stojadinovila. .Iz vlade su istupili: ministar pravde
dr. Nikola Subotii, m. gradevina dr. Marko Kolul, m. Suma i
ruda Duro Jankovii, rr. prosvjete I)obrivoj Sto5ovii, m. po5ta i
brzojava dr. Kaluderdii i ministar za fizidki odgoj naroda dr.
Rogii. Njihova su mjesta redomice zaprerrrili drugi ministri: Mi-
lan Simonovii, Dobrivoj Sto5ovii, dr. Bogoljub Kujundi,i(,, pro[.
Dimitrije MagaraSevii, dr. Vojko efrkid i dr. Vjekoslav Miletii.
Osim toga je za ministra bez lisnice imenovan dr. Nikola. Nova-
kovii (zvan >Longok).
U 57. godini L,ivota svojega umro je 12. travnja 1937. u Beo-
gradu biv5i ministar dr. Milan S r 5 k i i, voda bosanskih radikala.
Sr5kii je od g. 1928. do g. 1934.bio glavni savjetnik kralja Alek-
sandra. U posljednje je vrijeme istupio iz Jugoslavenske nacijo-
nalne stranke,. pa je nastojao oko toga, da ujedini sve radikale,
od kojih se j edan dio nalazi u Jugoslavenskoj radikalskoj za-
jednici, drugi,u J'NS, treii su u Jeftiievom klubu, a mnogi slijede
glavni odbor Radikalne stranke, koji vode Aca Stanojevii, MiSa
Trifunovii, Krsta Miletii i dr. Laza Markovii.
Na proljeie g. 1937.podeo je veliku politidku djelatnost raz-
vijati lijednik dr. Branko eubrilovii, narodni zastupnik Zemlio-
radnidke stranke. On je nastojao sloZiti srpske opozicijonalce u
zajednidku grupu >UdruZene opozicije<<,koja ie onda pregova-
tati s Hrvatskom seljadkom strankorn. eubrilovii je koncem
585
Razvoj politibkih dogatlaja g. 1937.
oLujka 7937. izjavio, da la je dr. Vlatko Madek ovlastio na takvu

posrednidku ulogu. Radi toga je eubrilovii desie dolazio u Za'
greb, kamo Ea je gdjekada pratio Boi,a Vlajii, dlan Demokratske
stranke.
Davidovii je takoder uvidio, da treba Sto prije zadovoljiti
Hrvate. Zato je on za 13. lipnja 1937.u'BCograd sazvao glavni
odbor Demokratske stranke, koji je raspravljao o hrvatskom pi-
tanju. Glavni je odbor objavio, da pfiznaje da u Jugoslaviji po-
stoje tri posebna kulturno-historijska individualiteta: Srbi, F{r-
vati i Slovenci. Zato treba u Jugoslaviji ukinuti sadaSnji centra-
listidki (unitaristidki) ustav, pa Jugoslaviju urediti kao ,'sloZenu
drZavu*
Nastojanjem dra eubriloviia i BoL,eVlajiia do5lo je 8. li-
stopada 1937. do sporanrma izmedu 5 opozicijonih stranaka.
Tekst toga sporazuilna potpisali su predsjednici ovih stranaka,
poimence: dr. Vlatko Madek, Ljuba Davidovii, Aca Stanojevii,
.Toca Jovanovii i Adam Pribiievii, koji je svojeg'brata Sveto-
zara naslijedio u dasti predsjednika Samostalne demokratske
stranke.
U svibnju g. 1937. vodila se u novinam a zanimiva polemika
,izmedu Veieslava Wild era i dra Grge Andelinoviia. Oni se pre-
pirahu o tome, tko li je od njih dvojice, dok su bili na vlasti,
nanio vi5e nesreie hrvatskom narodu. Wilder je Andelinoviiu
predbacio krvoproliie na Jeladiievom trgu 5. prosinca 1918.Nato
je Andelinovii spomenuo Wilderu krvavu provedbu Obznane
podetkom g. 1925. i njegovo >>lizanjehrvatske krvi<<.Hrvatski su
rodoljubi odgovarali Wilderu i Andelinoviiu poslovicom: ',Ru*
Eala se sova sjenici, da ima debelu glavu<.
Iz Slunja su 5. srpnja 1937. financijalni stralari sa 4 orui,-
nika do5liu Don j iLadev ac, da ondje u vrtovima i na polju
poniSte duhan, koji su seljaci zasadili bez dozvole. Tom je pri*
godom izmedu njih i seljaka do5lo do krvavoga sukoba, u koje-
mu je osam ljudi ranjeno, a ubijen je Ivan Berii iz eamerovca.
U Beogradu je Narodna skup5tina iza duge i veoma burne
rasprave 23. srpn ja 1937.primila k o n k o r dat, protiv kojega su
Srbi vodili borbu na ulici i u crkvi. Za konkordat je glasovalo
167, a protiv konkordata 129. Ipak je Srbima kasnije poSlo za ru-
kom, da konkordat pokopaju. Vlada naime nije dala konkordat
'dega
raspraviti u Senatu, uslijed nije bila provedena potpuna
ratifikacija toga zakona.
586
ZapostavlJanje hrvatskih Einovnika
ZAPOSTAVLJANJE HRVATSKIH EINOVNIKA.

Za diktatorskog je rei,ima znatno smanjen broj hrvatskih
drnovnika. Beogradska je naime vldda mnogo Hn'ata umirovila,
a mnoge i rrreductala<<,t. j. otpustila. Na time isprai,. mjesta bili su
veiinom postavljeni Srbi, narodito Srbijanci. Tako je postotak
srpskih dinovnika neprestano rasao na" Stetu Hrvata. Najbolje
nam to poka zuje statistika od godine 1937.,u kojoj su dinovnici
razvrstani po narodnosti.
Tada jq u cijeloj dri,avi bilo 317 >sreskih nadelnika< (kot.
predstojnika), i to 229 Srba, 56 Hrvata,23 Slovenaea, 5 muslima-
na i 4 drugih (Nijemaca). U Savskoj banovini, gdle su Srbi dinili
samo .20 postotaka i,itelja, bilo je 65 sreskih nadelnika, od toga
36 Hrvata,26 Srba i 3 Nijemca. U Primorskoj banovini, gdje su
Srbi dinili jedva 15 postotaka i,itelja, bilo ja .19 sreskih nadelnika,
od toga 9 Hrvata, 9 Srba i I musliman. U cijeloj se Bosni i Herce-
govini nalazilo samo 6 sreskih nadelnika, koji su podrijetlom bili
Hrvati. Vojvodina je imala 24 sreska nadelnika, od koj ih su 22
bili rodom iz Srbije.
Beogradska se vlada neumorno brinul a, da Srbi zapreme Sto
veii broj visokih i bolje plaienih sluZba. Tako je g. 1937. od 9
banova bilo 6 Srba, 2 Hrvata i 1 Slovenac; od 9 banskih pornoi-
nika (podbana) 7 Srba, 1 Hrvat i I Slovenac; a od 59 nadelnika
pojedinih odjela 43 Srba, 9 Hrvata i 7 Slovenaca. U ministarstvtr
vanjskih posala bija5e 7 nalelnika, od toga'6 Srba i I Hrvat; 17
odsjednih savietnika, od toga 14 Srba, 2 Hrvata i I Slovenac; 104
iinovnika, od toga 83 Srba, 13 Hrvata i 4 Slovenaca; 22 poslanika.
od toga 20 Srba i 2 Htvata; pa 13 generalnih konzula, od toga I I
Srba i 2 Hrvata. U svemu je kod raznih ministarstva bilo 65 na-
delnika pojedinih odjela, od toga 5l Srbin, 9 Hrvata i 5 Slovenaca.
DrZavni je savjet brojio 28 dlanova, medu kojima je bilo
18 Srba, 7 Hrvata, 2'Slovenca i 1 musliman. [Jpravu su Narodne
banke vodila 23 dlana, od toga 18 Srba, 2 Hwata, 2 Slovenca i I
Nijemac, dok su izvrSni odbor dinila 4 Srbina i l Hrvat. Upravu
je Driavne hipotekarne banke' vodilo 7 dlanova, od toga 6 Srba
i 1 Hrvat, a izvrsni je odbor dinilo 5 Srba. Bolje nije bilo niti kod
Privilegirane agrarne banke, gdje je u upravi bilo 12 Srba, 1 Hr-
vat i 1 Slovenlg, &unadzornom odboru 6 Srba i I Hrvat. Nije-
dan Hrvat nije bio namje5ten u >civilnoj kuii kralja<, koju je
vodilo 10 Srba. U predsjedni5tvu pak ministarskoga savjeta bija-
Se6Srbailmusliman.
587
Zavr1ni raEuni Jugoslavije g. 1937.
ZAVRSNI RAEUNI JUGOSLAVIJE G. 1937.

Prema zavr5nim radunima od g. 1937.ubrala je Jugoslavija
na teritoriju Savske Banovine u proradunskoj godini od l. trav-
nja 1936. do 31. olujka LW7. ukupno 2778 milijuna dinara. Nepo-
sredni su porezi donij eli 620 milijunp, saobra(,aj (i,eljeznice) 550,
monopoli 469, takse (pristojbe i bilj ezi) 400, carine 282, trolarine
188, po5te 132, Sume 34, vanredni doprinosi i zaostali porezi 22,
ustanove socijalne politike i narodnoga zdravlja 20, dr/zavna po-
,duzeda 17, drL,avna lutrija 14, a razni sitni prihodi 20 milijuna
dinara.
U istom je ruzd,oblju Jugoslavija na podrudju Savske bano-
vine potro5ila 1499milijuna dinara. Od toga je potro5eno 379 mi-
lijuna za,saobra(,aj, 279 za mirovine, 250 za vojsku, 169 za pro-
svjetu, 74 za monopole,62 za oru1nike, 61 za pravosude, 6l za po-
lte, 42 za unutarnje poslove (upravu), 33 za financije, 32 za soci-
ialne i zdravstvene ustanove,2l za gradevine (ceste), 10 za 5u-
marstvo i rudarstvo, 8 za natodno gospodarstvo (poljodjelstvo,
stodarstvo, voiarstvo i vinogradarstvo),7 za obrt, industriju i tr-
govinu, 5 za dri,avne dugove, I za >fizidko vaspitanje.., 1 za vrho-
vnu drZavnu upravu i 1 milijur:' za.neke sitnije potrebe.
Ovi podatci pokazuju, da je narod na podrudju Savske ba-
novine u jednoj godini uplatio 2778 milijuna dinara, od dega je
1499 milijuna potro5eno na istom podrudju, dok je svota od tZ79
milijuna potro5ena u Jugoslaviji izvan podrudja Savske banovine.
To znadi, da se 46.4 postotka cjelokupne svote, koja je ubrana u
Savskoj banovini, moralo staviti na raspolaganje beogradskoj
vladi. Izgleda, kao da je to neke vrsti danak, Sto ga Savska bano-
vina pla(,a Srbiji, narodito pak Beogradu.
LJzmemo li l27g milijuna dinara kao jednogodi5nji obrok
Savske banovine, onda je ova uLa Hrvatska (bez Srijema) u 22
godine platila Srbiji 28.138 milijuna dinara u gotovu novcu. Do-
bro je primijeieno, da bi se >>stom golemor'.rsvotom moglo u Hr-
vatskoj podiii sve potrebite ceste i leljeznice, iz,graditi luke i
prokope, provesti regulaciju rijeka i melioraciju (pobolj5anje)
polja, elektrificirati sve gradove i sela, pa osnovati dr?,avnuindu-
striju i mnogo drugih korisnih stvari za narod,.. Ove brojke naj-
bolje govore, kako je hrvatski narod skupo platio beogradski cen-
tralizam, u koji je dospio 1. prosinca 1918.
588
Sporazum izmedu Hrv. selj. stranke i Srp. udrudene opozicij.e
SPORAZUI\\ TZMEDU HRVATSKE SELJAEKE STRANKE

I SRPSKEUDRUZENE APOZTCIJE.
Hrvatska selj adka stranka i Samos talna demokratska stran-
ka udru Lene u Seljadko-demokratsku koaliciju, i Narodna radi-
kalna stranka, Demoktatska stranka i Zemljoradnidka stranka,
utvrdile su slijedeii spora^)m:
I. Stojeii na principu demokracije smatramo narodni suve-
renitet stoZerom svake dri,avne organizaciie i narod izvorom
svake javne vlasti.
II. Ustav od 28. lipnja 1921. donesen ie bez Hrvata. Ustav
od 3.. rujna 1931.nema moralne vrijednosti, jer je u protivnosti
s osnovnim demokratskim nadelima, a donesen je ne sam.o bez
Hrvata i protiv Hrvata, nego ibez Srba i protiv Srba. Vlada, koja
se temelji na jednostrano donesenom Ustavu, te se oslanja na
jedan toboZnji parlamenat, nema nikakva autoriteta ni medu Hr-
vatima ni medu Srbima.
III. Saglasni smo, da je neophodno uvesti novi ustavni pore-
dak, koji bi bio zasnovan na nadelima narodne vladavine, a ostva-
rio bi se kao zajednidko djelo Srba, Hrvata i Slovenaca.
IV. NaSe stranke, - svijesne da zastupaju i srpski narod i
hrvatski narod, - stoje na stanovi5tu, da je nastao krajni das,
da se jedamput zauvijek prekine sa svima nedemokratskim siste-
mima i r,eZimima, pa da se omoguii i Hrvatima i Srbima i Sloven-
rrencima, da sporazumno orsaniziraju svoju drZavnu zajednicu
na podjednako zadovoljstvo i Srba i Hrvata i Slovenaca.
V. Jedini ispravni put k cilju jest, da na dri,avnu upravu do-
de jedna narodna vlada, sastavl jena iz predstavnika svih politid-
kih stranaka, koje stvarno imadu korjena u narodu. Oiakva vlada
- u zajednici s klunom.- imala bi na dan stup?nja na upravu:
1. da proglasi privremeni osnovni zakon Jugoslavije, kojim
se u isto vrijeme ukida.ustav od 3. rujna 1931. Ovaj osnovni za-
kon sadri,avat ie bitne principe drLave, koji su izvan spora i
vrijedit ie do stupanja na snagu novog ustava. U osnovni zakon
bit ie unesene slijedeie odredbe: da je Jugoslavija nasljedna,
ustavna i parlamentarna monarhija; da u Jugoslaviji vlada kralj
Petar II. iz dinastije Karadordeviia; da d'o punoljetnosti kralje-
ve kraljevsku vlast vr5i namjesniStvo; da su gradanske i politid-
ke slobo de zaltiiene i da je zajamden parlamentarni sistem vla-
davine, pa da ie ustavotvorna skupStina donijeti Ustav odlukom
589
Politika dra M. Stoj4dinov\6.a s. l-938r.
takve veiine, u kojoj ie biti vedina Srba, veiina Hrvata i veiina.

Slovenaca narodnih zastupnika ustavotvorne skup5tine.
2. istoga dana proglasiti pravidan i demokratski izborni red,
te raspisati izbore za. ustavotvornu skup5tinu. Vlada mora ostva-
riti sve garancije, da C,eizbori za ustavotvornu skup5tinu biti pro-
vedeni slobodno, kako bi prava narodna volja do5la do punog
izrat,aja
Vlada ie biti odgovorna pred ustavotvornom skup5tinom
po nadelima parlamentarizma.
VI. Navedene stranke u duhu ove suglasnosti - stvarajtr
jedan blok radi zajednidke borbe za 'ostvarenje i provedbu poli-
tidkog i dri,avnog programa sadri,anog u ovom programu.
Zageb-Beograd, 8. listopada 1937. Dr. Vlatko Madek,
Adam Pribiievi1,, Aca Stanojevii, Ljuba M. Davidovii, Jovan M.
Jovanovii.
,MILANA
POLITIKA DRA STOJADINOVIEA G. 1938.
Podetkrom g. 1938. zasjedao je u Be,ogradu >arhijerejski sabon<<,
hoji su di,Ixiliprvaci grdko-i,stoine'orkve u Jugo,slaviji. Kako su l4)ra-
vo vla'dike vodili glavnu bonbu protiv komkonda,ta, zakljudio je arhi-
jemejrski s'abo,r, da ,se privrermeno isklju6uju iz crkve oni dlamovi
beogradske vlade i Na,rro,dnesku,p5tdne,koji su glasovali za p,rihvat
k,onkordata. Nato je dr. Milan S'to,jadinovid kao predsjednik b€'o-
gradske vlade 1. veljaie 1938. izjasrio,, d,a ne 6e kronkondat i,znijeti
pred Senat na ra"spravu i glasovanje. To je primirilo arhijerejsk,i
sabor, kojri je 9. veljade stvorio 'odluku, da se ne izvr5i s,pornenuti
zakljudak o i'skljudeurju.
I(ako je S'to1'adinovi6nmio - veiinom igro,m na burz,i - stv'o-
rri'ti go,lem irrnetak, tako je znao sebi u Narodnoj ,skup5tini stviorirti
potrebitu ve6inu, koje isp,rvice nije imao. Velik je. hroj zastuprika.
koji sru p'rije pripad;ali Jefti6evom klubu ill Jugoslavenskoj nacijo-
nalno,j stranci, malo ,po mal'o prilazio u Stojad,inrovi,6evuJugo'slaven-
sku rad,ikalmu zajednicu. Premda je Stojad'inovid dao iz JRZ isklju-
ELtt \2 zastupnika, koji rsu glasovali protiv k,onko,rdata, ipak j'e uz
njega ostalo to[iko zastupnika, da je u Na,r:odnoj skup6tini bio 15.
oiujka 1938. pronadun primljen sa 196 protiv 92 glasa. S ovtirn je
proraduno,m bio kao dod,atak ,od,obrrent t. zv. fimancijrski zak,on, k,oji
se ,srnatrao neke vrsti z:akonodanrnirn>>,ornnibus,o,rn<<, jer je ;s,ad.rZavao
mnogo razliditih dlanaka. Tako, je 'orpetu taj financijs,ki zakon doSlo
590
Politika dra M. Stojadinovila g. 1938i
>>rovla5tenje<<,da vlada moile donijeti >,uredbe(sa zakonskoml snagom)

o Sitampi, udrruZenjima, zbo'rovinna i dogovo,nirna<<, kako je to sebi
Sfojadinovi6 ve6 dv:a puta (g.7926. i 1937.) ri'shodio,ali nije proveo.
Nadalje je pg financijsko'm zakonu za. g. 1938. vlada dohila pravo,
da unedbom done,senovi izborni zakon za Narrodnu skupitinu, jer je
zarkourod g. 1931. b,ionepravedan u diob'i mand.ata. Narpokon je vlada
bila ovla5tena, da,provede decentralizaciju i dekonce,ntraciju drZ,avne
upr:ave tako, da p'ojedime poslove resornih ministarstava prenese na
ban,ske,uprrave.(Iz rpotonjeg se vidi, da je S'toja'dinovi,6misl,io hrvat-
skirn zahtjevi,rna zad,ovo;ljititako, da pro5iri djelokrug banskih vlada,
jer se ,t'o mod,ep,rwesti bez p'ovrede ustav& ,o,dg. 1931.).
Stoj'a,dinovi6je odludio potraZiti vezi s radnidk,im svijetorn. II
ttr je svrhu ,osrr,ova,n >>Jugoislavenski r,adnidki savez<<,ko,ji je p,o po-
detnirn slovirna dobio skrafcno ime uJugoras<<. On je nastojao,
da u taj savez dobi3e druge rad,nidke .'organizacije, nairoiiito pak
>Hrvatski radnidki savez<<, ,t<o5ije u Za,grebuuzorrnopr,oveonaro,dni
zastupnik Ivan PeStaj. Mjest'o dlanova HRS prelazili su u >>Jugoras<<
dla'novi radnidkih organizacija >,ORSURS<.
Radi toga, 5to n,isu htjeli sturpiti u *Iugo,slaveniskuradik,alnu
zajednicu, morat,i su ved p,rije iz vlade irstup'itiminristri Nikola Preka,
Ignjat Stefanovi6 i dr. Ljudevit Auer. Tada je'za,grebadki odvjetnik
dr. Mile Mi5kulin bio ,imenovanministrcrn p,ravd€,d,ok je minist,arstvo
iuma i ruda p,reruzeoDura Jankovi6, a minisrtarstvo 'socijalne politike
i narodn,o'g'azdr'avlja Mirko Komnenovi6.
Novu je rekons,trukciju svoje vla'de proveo Sto,jadinovi6 koncem
kol'ovoza g. 1938., kada su riz vlade ispali m,inistri d,r. Milan Vrb,ani6,
dr. Vjeko'slav Miletid i general M,a,ri6.Mjesto Vrbani6a po'stao je
mlrnistrcrtnza tngovinu i indu;striju ing. Nirkola Kabalin, mjest'o Ma-
ri6a irnenovan je gene,ral Ntrilutin Nedi6 nninisrtronnvojske i ,m,orna-
rice, a mjes,to Mileti6a pors;taoje mini:str6rn za fizidki odgoj naroda
dr. Mirkd. Eui6, gradomaieln,ik u Sp'litu
Ministan unuta,rnjrih p,6rsaladr. Antun Kor"o,5ecljruto ise Derno-
k,ratskoj srtradci zamjeri'o tirne, 5to je u ruj,nu g. 1938. obtrstaviro
beog,radski 'dnevnik >Pravdu<<,koji je ,z inozemstva primio 3 i po
milij,ypa dinar,a. Koro5ec je izjavio, da su u p,ro:storija,ma>>Pravde<<
vlade. - Kada S€,u rujnu
bili tiskan,i le'taci protiv Stro'jard.inovi6eve
g. 1938. din,ilo, da 6e iznedu Njemadke i dehorslovadkedo6i d,o r:ata,
za,brran'ioje dr. Koro5ec u Jugorslaviji odrZavanje po,litid,kih sku,p,Stina
i sa,stanaka; rliiSu bile dozvo,ljene miiti.rpovorke p,o ulica,ma. Kad je
sa-,stankom u Mi.inche,nu bila uklonjena ratna p,o,grbelj, d"iggru'oje
591
Hrvati trpe nepravde i u vojsci
Ko'ro,Bec10. lis,to,pada 1938. spornenutu zabranu, koja je bila izdana

>iz varrjsko-ipolitidkih razloga<<.
HRVATI TRPE NEPRAVDE I U VOJSCI.

Hrvati su u Jugo,slaviji iinili CIredinusvega Ziteljstva. Jednak'o
je hrvatski urarod rn,orao jugo,slavenskoj vojsci p'odavati tre6inu svih
vojnrika. Trebalo bi dakle, da Hrvati dine tredinu kod dasnika u tol'
vojsci. trp'ak nije bilo tako, jen je Hrvatirma 1938. pripa'.dalo jedva
10 pos,totaka svih dasnika. Hrva,tsk,im se dac,ima ve6 od g. L920.
razrnr.r. trikovima oteSdavao primiitak u beogradsku vojnu akade-
mijru. Zarto je u vojnoj akademijf, bilo tri do detiri puta vise srpskih
nego Ii hrvat,skih pi,tomaba. Tako so godimice porstepenos,manjivao
bnojdani ornjer hrvatskih dasnika prema srpskim darsnicima.
Uz ta su hrvatski dasnioi bili u ju,goslavensko;' vojsci veoma
zapostavljani. Nikada nije u toj vojsci b'ilo hrvatskih dasnika u vi5irn
po'l,oZajirna.Premd,a je vojska g. 1938. imala 165 aktivnih generala,
ipak SUu njoj bila samo 2 Hrvata i 2 Strovenca.Svi su ostali generali_
bili sami Srbi, k'oji,ma je pnpadalo jo5 i nekol,iko, stotina umir'ovlje-
nih generala.
. MoZe se uop6e re6i, da je cijela jugo,slavens,kavojska 'stajala
pod ,srprskim vod,stvom. Kako je naime uvijek bio ministar vojske
S,rbijanac, nije hti'o nijednoga Hrvata predloZiti kralju na i,menova-
nje za koji vi5i potoZaj u vojsci . Zato isu svi armijski >>k,onrand.lant[<
i njihovi pomodnici bili samri S'rb,i.ja,nei.Od svih zaprovjedmi:kadrivizija
nijed,an nrije biio Hrvat, kao da hrvatski dasnic,i nemaju dovoljno
sP,osobnosti za takv,u sluZbu. Tako se crijela viojna upr:ava nalazila
iskljudivo u rukama rss,rrl,ihSrbijanaca. Zaporstavlja^ni su dapade i
predanski Srbi !
Hrvatsk;i Se dasniei u jugoslavenskoj voj;sci morahu zadovoljiti
srednjirm i niZim poloZajiima. Nj,irna je pripala samo ul'o,Baizvr5ilaca
vi5ih srrbijanskih naloga ! Pa ne s&rrlroda nisu imali naogu6nos;bisa-
mostahxog ,odludivanja, nego su bili tziloie,ni razninn rprogonirna. Srbi-
janski su nairme svemo6nici bacali hrva;bske dasnike u najlo5ije gar-
nizone, gdje su morali vr5riti ,najteZe. sluZ:be. Kak,o su hxv&tski ja-
sm,ici,bili bez ikakve za5tite, m'onatrirsmtrp'jeti bezbrojna moralna
ponilZenja. Oni su uop6e u jrugoslave,n,skojvojrsci bili elemenat, ntilega
reda u svemu osirn u proslu. Nije dakle dudo, Sto se hrvatski dasnic'i.
ni,su u jugoslavenskoj vojsci osjecali rsretni i zadovo,ljni, te su rado
prelazili iz vojske u 'gradansku sluZbu.
592
Ilrvati trpe nepravde i u vojsci
Uz to su hrvatski da;snici morali trpjeti i nanoclne bo'Ii. Oni

niisu smjeli sudjelovafti kod b,ilo kakve hrvatrske narodne svedanosti.
Naprotiv su moil:al,i gledati, kal<o vojska svoj6's1 prisutnoBiu uve}i-
dava sr,pske narodne, vjerske i pro,wjetne manifesitacij€, o. pr. Dur-
dev dan, Badnjak, Vidovdan, Bogoj,avljenje i svetosavsku proslavu. _
SluZbeno je dodu5e bilo progla5eno, da dasnici ne smiju biti dlanovi
takvrih dru,Stava, koja nose >,plemenske<< nazive. Iipak sru srpski da-
sm.,icislobodno posje6ivali ,puriredbes,rpskih dru5fava, n. pr. Srrpske
majke i Kola snpskih sestara. dasniciima se dest,o dapade i prep,o-
rudivao polazak takvih z,a,bava; za priredbe >detnika>Na,riodne
odbrane< brili su o'dredivani i sluZbeni pred,s,tavnrioivojske. No zato
nijedan hrvatski das,nik nije snrrio do6i na z,abavu, koju je priredilo
hrvatsko pjevadko iitri bil,o k,akvo drugo (n. pr. planinarsko, knjrLev-
no i Sportsk,o) dnu5,tvo. Ak,o je ipak do5ao, onda je morao oiekivatri
progon sa strane pretpostavljenih dasnika.
SluZbeno je dodu5e bilo progla5eno, da je latinica u Jugosla-
viji ra\rro,pravna dirilici. Ipak se u vojsoi Cavala prcdnost 6irilici,
dok se upotreba latinice otvoreno ili p'rikriveno zabranjivala. Jedna-
ko sd u jugoslavenskoj vojsci slobodLro Sirila ,srrpskaknj,iga, dok se
o,e5davalo - a gdjekada ,i aabra,njival,o - rasp,adavanje hrvatski:h
knjiga. Za vojnesu iknjihrice ;bile nabavljerre sa,frn,o
takve knjige, k,oje
su sl,uZilevelikosrpskoj prorpagandi, ohraduju6i rsrpsku povijest, sirp-
sku prosvjetu i snpskrinarodni LivaL. Jednako se i u vojnoj akadoniji
premalo udila hrvatska povijest, dok su se pretjerano uvelidavali srbi-
janski vladari i dogad,aji iz srpske provijesti.
Vojis,ka je podupirala organizaciju >>detnika<<,pnemda su oni
imali izr,azito politidku - i to pn:otuhrvatsku - ulogu, 'te su izvrSili
brojna uloojstva Hrvata. Zbrto ,ss ,prigod,om sluZbene is,trage, redov,ito
kod detnika na5lo vojnidko oruije i municija.
Kadgod je za vojsku ,bila raspisana ve6a'>liferacija<< (dobava)
mesa, braXna, obu6e, drva i drugih pobrepS,tina,uvijek je kod natje-
iaja pobijed,io Srhijanac ili. b'arem Srbin preianin. Ako je takvu
drobav,uhtio rpoluddti koji Hrvat, mo{rao je uzeti ,bil'o kakvoga Srbi-
j,anca za ,wojega druga. Takav bi Srbija,nac onda za svoje ime i
l,idurevez,e ubirao banem polovicu d,oib,i,tka,prerrlda nije u taj posao
utrofio nikakvu svotu.
desto je vo,jrska u srbijanskim krajevima morala graditi ceste,
vod,ovode i bunare, te obavljati druge nevol'nidke radove. Tako je
n. rpr. obnovila sela, koja je porm5i,opotres, a gradila je ri Zeljeanidku
Ilrvatska na mr.r,dili5tu
38
Sg3
D'ogatlaji u Hrvatskoj godine 1938.
prug:,uod Velesa d,o Stip,a u M,acedoniji. Naprro,tiv nije vojs,hrau hrva;t-

skinr krajevinna nikada bila upotre'bljavana za brilo kakve konisne
,u potritidkim suk;obilma.
radnje, ali je. z'ata grubrom rsilormrporsrerdiovala
Vo,jno je rninista;rstvo svake godine u Srbiji grardil,o vojarne i
v,ojna rsklad"i5rtate podizalo t. zv. rartwu industriju. Takro je,o,ndje za
20 go,dina utro5ila drkaua preko 4 mil,ijarde dinara za vojne inve-
sbicije, dok je u hrvatskirn k,rajevima protroSenosaimo t20 do 150
nrilijuna dinara. Nijedna 6,ys[:s,vojnid,ka zgtztda nije sagrradena u
I{rvatskoj, gdje se premalo tro5ilo i za uzdrLavanje starih vojnidkih
z,grada.
Skcro sve vojne ustanove - nanodito Skole, tvorni,ce i' razrri
zavocli - p,odizani su u Srbiji, gdje je smje5ten ii najvedi brroj gar-
nizana. Time su s'nbrijanski ,grad,ovi dobiti rnnogobrojne potro5ade
hrane i pi6a. Vo1'no je ministanstvo dapade za vojniike i za v'ojne ko-
nje u hrvatskim. garnizona,ma d'o,bavljal'obra5no, zob, sijeno, slamu
i stoku za klanje iz Srbije, premda se tio moglo je,ftinije dobriti u
Hrvatskoj.
Neki su hrvra,t,ski dasni,ci bili proganjani s&trno za^bo,Sto. n,isu
poricali svo'je hrva,t'stvo. Naprotiv nijedan srpski dasnik nije strradao
radi i;sticanja svojega srps,tv,a. To mu je dapade ffrrlogo puta bilo
i od.koristi, narodiitokod unapredenja.
DOGADAJI U HRVATSKOJ GODINE 1938.

Podetkorn g. 1938. i,skljudenisu u Gospi6,u iz'organizacije
Hrvat,ske defiadke ,stranke oni rnla,di Lidani, ko5'e je po usta5kim
nadelirna dra Ante Paveli6a organizirao hrv'atski ornlaid.inac J,u,rrica
Frkovi6. To je F,ove6alo x,azdor u hrva,itskim. redovim"a. '1'"6,e,'je i
biv5i narodni zasrtupnik d,r. Stjepan Bu6 u Z,a,grshv 24. veljade 1938.
pokrenuo tjednik >Nez;avisnosit<<, u ko,jermuje udairao na beorgradsk'u
vladu, atri je uz to iznrorsioi prigovo,re prrotiv Hrvatrske rseljadke
stranke.
Izbori za p,o,l,ovicusen at'ora ,obavlJenisnr 6. veljade 1938.
Pravo glasa innali su sarno naroidni zastupnicr, dlanovi bansk:ogavije-
6a, te nadelnici gradova ii ,orpdina.Hrvats,ka seljadka stranka p,s66a-
vila je svoje liste jedrino u Savskoj i Prirnro,rskoj,banovimi. U Savskoj
banrovini, gdje je HSS i,mala orgf,omnu vedimu orpdinskih up'rava, jeir
su pnor5lih godiina obavljeni izborri opdinskih odborr:a,po,ludila je 5
mand"ata. Izabtan,i. s,u za senatone ing. Au,gqsl Ko'5uti6, o,dvjetnici
dr. Ivan Pernar i dr. Juraj l{rmjevi6, te p'roferso,rJak,ov JeIaS,i6'od
594
Dogatlaji u Hrvatskoj godine 1938.
HS'S, ra dr. Milan Kosti6 ,ordSanaostalne dem,okratske stranke. Vladi-

na je Jugorslavenskara,dikalna zajedinica poludila 2 m,andata, koje .
su dorbiti ,minirsrbridr. Mile Mi5kulin i D'u5an Leitica. Priunonska je
banovina birala saim,o2 rsorr&tror&,p,s,je od HSS tz:abr:a;lseljak Sime
Betramartl, a ,a'd.JRZ Du5an Novakrovi6, brat mim,irstra>Longa<.
IJ Zagrebu je 11. ve,ljade 1938. umro zubar dr. Ante P a v e I i 6,
k'ojri je 1. prrosinca 1918. sudjelovao krod"stvaranja Jugoslavije. On
je g. 1917. (iza smr,ti dra Mile S,tarderni6a)bio tzabran, za pnedsjedni-
ka Starrdevi6eve s'tranke prava, a g. 1932., kad je stvonen Senat,
porstao je prvirn prredsjednikom njegovim.
Di,mitrije L3o'ti6, voda prolitidkog pokret,a >>Zh,or<<,do5ao je 13.
velji2[s 1938. u Sibenik, d,a ondje,ordrZipredavanje za svo'je rna-
lobr;ojne pris:taBe. To su ;srprrijediliro,doilju,b'ni omladim,ci, pa je torn
pr:igod,om do5lio i do ulidnih deunonstracija. OruZnici su bijesno na-
valili na deimonstra;nte,k,oji sru se ,o,p,rli.U !,om je sukobu rarnj,eno
7 'aruinika i mnogo hrvatskih omladinaca, od kojiih je 1 i poginuo.
I{r,aJjevski su namjesnici dra Viktora R u Z ,i 6,a, bana Saviske
banovine, 26. kolovoza 1938. razrije5ili banske 'duZnosti; RuZi6 je u
Hrvatrsik'oJza svo,jega b'a,novanja udinio neko,likio lijepih djela. Ta"k,o
je u Z,agtehu sagnadio za Tngovadku akaderrniju i za Stmdnu S,ko'lu
o,gno\mnuzgratdlJ,u kojo;' se ,s8,'d8, naLazl Nlinistarstvo do,m,o,b,ranstva.
U Hrvafuskorn je Zago'rjru kupiio 'od. slikara Otona fvek'orri6a istari
grad VeLiki Ta,bo,r, da ga Spo.rsiod pniorpasti,pa da se orndje orsnuj,s
zavod za s'irormahe.Jednako je u Hrrratskom Zaigorju kupljen Vra-
nicanijev dvo,r u Sv. Kl:ri:Lv,ZaEr&.ja za Go,s,iiodarsku Sk,o,lu.U Lepo-
glavi je pak sag,r:adenalijepa zgrada, u ikrq'of i,ene iz okolice p,rave
kird;sne diipke. Stojadinovi6 nije RuZi6u i,menovao nasljedni,ka, ne;go
je ,upnavu Savske b,anovine povjeriro.,podbanu dru Stano'j,u M,i h a 1-
dLi6,u.
Podetkoim rrujna g. 1938. umir'ovljen je dr. Jo'sirp J a b I a m o-
v i 6, b,an Primorrske banovine. On nije pro svome rsffcll i radu bi,o sli-
d,an dru Viktoru RuZi6u. Nasljre,dnirkonrhana Jablanovi6a p,ssXarojil
m:inistar dr. Mirko Bui6.
U Biskupi ji rkod l{rrina, gdje je u doba Llrvatskrihkraljeva
bila bazilika, btago,slovljena je 18. rujna 1938. zavj&na crkva kralja
Zvornimira, k'oja je sagr,s,dena,po nac,rtu hrvatsko,g kiprar.a Ivana Me-
Etnovi6a
Po6etkorm listopaida g. 1938. izd,aoje dr. I(ou:o5eckao ministar
unuta;r,nj,ihposala naredbu, krojom is,eu O k u 6,,ani m a osniva nLovi
595
Ustalka manifestacija na hrvatskom sveubili5tu
kotar. U tu je svrhu od kortara u Novskroj lrzeta,opdina Raji6, & od

novogr,adi5ko,ga kotara op6ine: Oku6ani, Med,ari, Dragali6 i Stara
Gradi5ka. To je bez potrebe udinjeno, zarta, da se wnjetno stv,o,ri ho-
tar, u kojemu 6e ve6inu LiteLja irnati S,rlori.
U Zagrebu je 18. studeilloga 1938. umro hrvatski polttidar dr.
Ante T r u m b i 6, nekada5nji rninistar vanjskih posala. O,n se ve6
g. L921. pokajao, Sto je g. tgL7. povjer,ovao Srbim&, F& je s PaFidem
s&I,opio >Krfskri pakt<. Trurnbi6 je do,smrti ositao hrvatski no'do,ljub.
U PrimoFtenu kod Sibenik'ado,Sloje 27. studeno,ga1938.
do krvavoga sukoba iznnedu o,ruhrika i hrvatskih,rodoljuba. OnuZnici
su p,ucali, te su ranili mnoge, a ubili 4 seljaka.
USTASKA MANIFESTACIJA NA HRVATSKOM

SVEUEILISTU.
Hrvatski je usta5ki pokret prije izbora za Narodnu skup5tinu,
koji su se vr3ili 11. prosinca 1938., dobio svoje glasilo. To bija5e
>Hrvatski Politidki Vjesnik<<,koji je donosio potrebite upute, da se
suzbiju lalna prikazivanja beogradske vlade o stanju u Jugoslaviji.
Istodobno su hrvatski sveudili5tarci odludili, da 6e u glavno j zgradi
sveudili5ta odrLati veliki >>meeting<<, na kojemu 6,e iznijeti stav i
prograrn hrvatskog naroda,
Trebalo je redarstvo naglo zaskoditi i tako sprijediti njegovo
ometanje i uplitanje. Zato su pokretadi toga meetinga tedajem nodi
i narednog jutra obavijestili hrvatske sveudili5tarce, neka u 11 sati
prije podne dodu na sastanak u glavnoj sveudili5noj zgradi.
Frofesori su prva 2 sata predavali svoje predmete na raznim
fakultetima bez ikakove smetnje. Ali iza toga napu5taju sveudili-
Starci dvorane za preCavanje, te u manjim grupama polaze prema
glavnoj zgradi na Sveudili5noin trgu. To je provedeng tako oprezno,
da redarstvo nije ni5ta primijetilo. Kada se napunila sveudili5na
aula, zapodeo je meeting, koji se naskoro pretvorio u delirij hrvat-
ske omladine, jer je govornik izjavio, da >mi traLimo posve neza-
visnu i slobodnu drLavu Hrvatsku<<. Odu5evljeni su sveudili5tarci
klicali : >>Ziviona5 Poglavnik dr. Ante Pavelid !< U tom je smislu
sastavljena i rezolucija, koju su daci primili burnim odobravanjem.
Dok je sveudili5na zg\ada ozvanjala od rodoljubnih poklika,
neki su sveudili5tarci po5li u predavaonice, gdje su skidali slike kra-
lja Petra II., te su ih kroz prozore bacali napolje. To je izazvalo re-
darstvo, koje je dohrlilo i opkolilo glarrnu sveudili3nu zgradu. Stra-
Zari su najprije pohvatali one sveudiliBtarce, koji su izaSli iz zgrade
596
Tzbori za Narodnu skupltinu 11. XII. 1938.
u perivoj pred njom. Iza toga su prodrli i u samu zgradu, prekr-

Siv5i time nepovredivost. sveudili3ta. Daci se nisu bojali uap5enja,
nego onoga zlostavljanja, kojq 6e morati podnijeti u redarstvenoj
zgradi. Zato su mnogi sveudili5tarci u Zelji, da izmaknu redarstvu,
pohitali u sveudili5no dvoriSte, koje 4 metra visoki zid rastavlja od
dvori5ta samostana milosrdnih sestara. Pred zidom bija5e naslagan
kup ogrjermih drva, Sto je sveudili3tarcima omogudilo skok u opa-
tidko dvori5te, odakle su onda iza3li u Gunduli6evu ulicu. (Tako su
radili i prigodom prija5njih demonstracija). Sada su straZari iza
nekog vremena prodrli iz ulice u samostansko dvori5te, gdie se jo3
nalazilo 5 sveudili5taraca. Rodoljubne su dasne sestre ovu petoricu
spasile tako, da su ih privremeno zaklonile u samostansku grobnicu
ispod njihove crkve, odakle su kasnij-e mogli jedan po jedan iza6i
kroz crkvu u Frankopans[u ulicu.
IZBORI ZA NARODNU SKUPSTINU11.PROSINCA 1938.

Stojadinovi6 je kneza-namjesnika Pavla sklonuo, da raspusti
Narodnu skup-Stinu,p& da odredi nove izbore, koji 6e se obaviti 11.
prosinca 1938. U te je izbore sloZno sa Seljadko-demokratskom koa-
licijom poSla srpska opozicija, t. j. demokrati, zemljoradnici i oni
radikali, koji su slijedili Acu Stanojevi6a, a ne Milana Stojadinovi6a.
Oni se tako dogovoriSe jo5 21. listopada 1937., kada se prvaci ove
>UdruZene opozicije< sastadoSe kod Zupnika Imrovi6a u Farka5i6u
kod Siska" Medu njima je posiojao sporaztrm, koji je bio. sklopljen
8. tistopada 1937
Hrvati se neugodno iznenadi5e, kada su doznali, da 6e na ze-
maljskoj listi dra Madeka kandidirati takoder ostanci JNS, medu
kojima se nalaze Petar Zivkovil, Bogoljub Jetti6, Karlo Kovadevi6
i dr. Albert Kramer. Tako 6e dakle na toj listi uz pristaBe rjeSenja
hrvatskog pitanja biti i oni, koji uopce nijedu opstojnost hrvatskog
pitanja.
. Ipak su hrvatski rodoljubi glasovali za listu dra Madeka, da
time pokaZu svoj otpor protiv diktature iz Beograda. U cijeloj drLavi
bija5e 4,080.286 izbornika, od kojih su 1,643.783 glasovala za listu
dra Stojadinoviia, L,364,524 za listu dra Madeka, a 30.734 za listu
Dimitrija Ljoti6a. Madekova je lista dobila 542.76L glas u Savskoj,
168.349 u Primorskoj, 138.320 u Drinskoj, 729.944 u Dunavskoj,
103.910 u Vrbaskoj, 78718 u Moravskoj, 75.232 u Vardarskoj,
70.54Lu Zetskoji45.226 u Dravskoj banovini, aL1.522 u Beogradu,
Zemunu i Fandevu. .i,
597
Izbori za Narodnu skup5tinu 11. XII. 1938.
Sami kandidati Hrvatske seljadke stranke na Madekovoj listi

dobili su 738.990 glasova, Davidovidevi demokrati 146.698, zemljo-
radnici 776.597, kandidati Seljadko-tlemokratske koalicije 1_75.677,
Stanojevi6evi radikali 69.L32, kandidati JNS L2t.426, crnogorska
grupa dra Sekule Drljevi6a 578L, zajednidki kandidati UdruZene
opozicije 15.311, socijalisti Zivka Topalovida 7.038, a ostale grupice
8.720 glasova.
Kod abora, koji su obavljeni 11. prosinca 1938., dobila je
Hrvatska seljadka stranka u svemu 801.333 glasa, od toga 534.998
u Hrvatskoj i Slavoniji, 141.030 u Bosni i Hercegovini, 116.305 u
Dalmaciji, a oko 10.000 glasova u VojvoCini i Sloveniji.
U Zagrebu je za listu dr'a Madeka glasovalo 46.480 izbor-
nika, Sto znadi za \5.220 viSe, nego li kod izbora 5. svibnja 1935:
I\pprotiv je za listu dra Stojadinovi6a glasovalo samo 3.972 izb,or-
nika, dakle za 6.444 manje, nego li je g. 1935. poludila lista Bogo-
ljuba Jefti6a, premda je u Zagrebu Zivjelo oko 15.000 Srba i oko
25.000 Slovenaca. Stojadinovi6evih se prijetnja nisu upla5ili niti
hrvatski dinovnici, koji su g. 1935. vedinomglasovah za Jefti- "
6evu listu, a sada ogromnom ve6inom za listu dra Madeka. Tako je
na pr. od dinovnika banske uprave u Zagrebu glasovalo oko 400 .za
dra Madeka, a niti puna stotina za dra Stojadinovl6a. Zagrebadki je
sudbeni stol imao 78 Skolovanih pravnika (51 sudbeni vije6nik, 4
sudbena pristava, 2 sudbena tajnika i 2l sudbeni prislu5nik); od
njih je 76 glasovalo za Maileka, a samo 2 za Stojadinovi6a. Ko:l ko=
tarskih su sudova u Zagrebu sluZila 82 suca i dinovnika, od kojih
su samo 4 glasovali za Stojadinovida, a svi drugi za Maleka.
Slidno bija5e takoder izvan Zagreba. Tako su uditelji u Hrvat-
skoj, Stavoniji i Dalmaciji gotovo li'stom glasovali protiv Stojadi-
novi6a. U Osijeku. je za'Stojadinovida glasovao samo 1 sudac. U
kotaru Novi Marof je bilb oko 90 drZavnih dinovnika i umirovlje-
nika, od kojih su za Stojadinovi6a glasovala samo dvojica, i to 1
MadZar i 1 Slbvenac. Sjajno se ponije5e hrvatski dinovnici, namje-
Stenici i radnici, koji su sluZili kod drZavnih Leljezniea, narodito na
podrudju zagrebalkoga i,eljeznilkog ravnateljstva. Tu su naime za
listu dra Madeka u ogromnoj ve6ini glasovali i najviSi dinovnici. Bilo
je dapade i sreskih nadelnika, koji se usudi5e glasovati protiv dra
Stojadinovida. ZaLo je opravdano dr. Madek poslije izbora za Na-
rodnu skup5tinu izjavio: >Pobjedu imamo u prvom rgdu zahvaliti
svijesnom i organiziranom hrvatskom selja5tvu, te svijesti hrvat-
skoga radni5tva i gradanstva, koji su pasvjedodili jedinstvenu vo-
598
Izbofi za Nar'odnu skup5tinu 11. XII. 1938.
lju hrvatskog naroda za svQjom slobodom. Potrebno je pak naro-

dito naglasiti svijest hrvatske inteligencije u o p 6 e ,a s v i j e s t
i poLrtvovnost hrvatskoga dinovni5tva napose. To 6inovni-
Stvo, koje je gotovo potpuno ovisno o volji raznih tirana i tiran-
0i6a, nije se ovog puta osvrtalo niti na prijetnje, a kamo Ii na Zelje
nekolicine tudinskih piadenika, nego je stalo u redove, u koje spada,
naime u redove svojega nal'oda. U odludnom je dasu stalo uz narod;
zato ga niti narod ne 6e napustiti.<
Za kandidate Hrvatske seljadke stranke je na teritoriju
Hrvatske i Slavonije g l a s o v a l o5 3 4 . 9 9 8i z b o r n i k a k, o j i s u
po kotarima i gradovima bili podijetrjeni ovako: Bjetrovar 75"763,
Brinje 3179, Crikvenica 2L30, eabar 1468, eakovec 8369, eazma
10.8?3, Daruvar 39t5, Delnice 4517, Donja Stubica 17.079, Donji
Lapac 312, Donji Miholjac 4970, Dakovo 9224, Durdevac 14.009,
Garesnica 5629, Glina 3827, Gospi6 3853, Gradac 1450, QrubiSno
polje 2276, Ilok 1536, Irig 900, Ivanec 11.109, Jastrebarsko 8743,
Karlovac t5"742; Kastav 663, Klanjec 767+, Koprivnica 12.44I,
Korenica 488, Kostajnica 2L36, Krapina 8632, Krilevci 16.080, Krk
3770, Kutina 6364, Ludbreg 7777, Na5ice 8019, Nova Gradi5ka 9273,
Novi 1665, Novi Marof 9757, Novska 48T1, Ogulin 5582, Cku6ani
+343, Pakrac 3545, Peru5i6 3832, Petrinja 6127, Pisarovina 42+8,
Poiega 10.711, Pregrada 8424, Prelog 7906, Rab 2839, Ruma 2897,
9926, Podravska Statina 4826, Sla-
Samobor 7478, Senj 3183, Sisak 'srijemski
vonski Brod 14.365, Slunj 5165, Karlovci. 600, Srijemska
Nlitrovica 999, Stara Pazova 7829, Su5ak 6373, Sv. fvan Zetrina
10.524, SiA SZgg, Udbina 554, Yalpovo 5320, Varaildtn 14.525, Ve-
lika Goricu 10.440, Vinkovci 8658, Virovitica 10.814, Vojni6 1958,
Vrbovsko 3137, Vrginmost 1363, Vukovar 3919, .fiagreb grad +5.408,
Zagreb kotar 18:038, Zemun !448, Zlatar 73.282 i Zupanja 837a.
U Dalmaci ji je Hrvatska selja6ka stranka dobitra116:305
glasova, koji su po izbornim kotarirna bili podijeljeni ovako: Ben-
kovac 6301, Biograd (na moru) 6158, Brad '3773, Hvar 4267, Imot-
ski 10.714, Knin 7014, Kordula 2990, Makarska 4891, Metkovil, 4L69,
Preko 4012,-Sinj LL.475, Split grad 8247, Split kotar 20.235, Siloe-
nik L1.455, Dubrovnik 9897 i Boka Kotorska ].281.' .
U Bosni i E{ercegovini j e H r v a t s k a s e l j a d k as t r a n k a
zajedno s Muslimanskom organizacijom Hrvatskoga seljadkoga po-
kreta dobila 141.030 glasova, koji su po izbornim kotarima bili po-
dijeljeni ovako: Banjaluka gr?d 873, Banjaluka kotar 4060, Bihad
7789, Bijeljina 800, Bilede 93, Bosanska Dubica 297; 'Bosanska Gra-
Izbori za Narodnu skup5tinu 11. XIl. 1938.
di5ka 1631, Bosansko Grahovo 183, BosanstrraKrupa 176, Bosanski

Novi 231, Bosanski Petrovac 394, Brdko 10.397, Bugojno 5043, Ca-
zin 857, eajnide 136, Derventa 7057, Doboj 1229, Duvno (Tomislav
grad) 68L4, Dvor 400, Foda 1099, Fojnica 4L26, Gacko 265, Glamod
298, Gra6anica 775, Gradadac 6263, Jajce 3700, Kladanj 456, Kljud
2263, Konjic 2,952,Kotor Varo5 L238, Livno 6670, Ljubinje 914, Lju-
bu5ki 71.244, Maglaj 370, Mostar 12.870, Mrkonji6 (Varcar-Vakuf)
703, Nevesinje 409, Prijedor 2225, Prnjavor 7837, Prozor 2545, Ro-
gatica 616, Sanski Most 2951, Sarajevo grad 4402, Sarajevo kotar
!253, Srebrenica 36, Stolac 4874, Teslid 855, Te5anj 7637, Travnik
5458, Trebinje 29, Tuzla 4604, Visoko 3827, Vi5egrad 119, Zenica
1982, Zvornik 419 i'Zepde 2305. Ovdje treba istaknuti, .da je Hrvat-
ska seljadka stranka dobila u izbornom kotafu Ljubu5kom 95.36
postotaka svih predanih glasova, a u Duvnu 94.08 postotaka.
SluZbeno se javilo, da su 11. prosinca 1938.. u cijeloj drLavi
Jugoslaviji za listu dra Vlatka l\tadeka glasovala L,364.524, a za
listu dra Milana Stojadinovida 1,643.?83 izbornika. Kako je pak pri-
godom izbora, koji su obavljeni 5. svibnja 1935., za listu dra Madeka
glasovalo 1,076.346,a za listu Bogoljuba Jefti6a I,746.982 izhornika,
vidi se, da je dr. Madek. porasao za 288.179glasova, dok je
vladina lista pala za 103.189glasova.
Neznatan uspjeh dra Stojadinovi6a znatno umanjuje dinjenicd,''
da se on kod izbora posluZio raznirn bezakonjima. Kao Sto nije za
svojega vladanja pozvao na red srpske oruZnike, koji su podinili
poznata krvoproli6a u Senju, Sibeniku, Starorn Gracu i u Mariji Bi-
strici, tako se nimalo nije Eaeaoupotrijebiti nasilja prigodom izbora
1i. prosinca 1938. Tako je njegova. policija u Splitu na dan izbora
pucala na goloruki narod, pa je ranila 12 osoba. U Delnicama su
oruvznici11. prosinca na ulici tukli djecu zato, Sto su pjevala hrvat-
ske. pjesme. Kad su protiv toga prosvjedovali roditelji ove djece,
oruZnici su pucali na njih, te su kundacima uCarali i Zene i djeeu.
na ulici. Stojadinovi6 je prije izbora pojadao oruZnidke postaje u
hrvatskim krajevima, narodito u Hrvatskom Zagorju. 'Stvoreni su
t. zv. >lete6i odredi< srpskih oruZnika, koji su po no6i na teretnirn
automobilima dojuriti u hrvatska sela, gdje su provaljivali u ku6e,
te su hrvatske seljake odvodili u zaLvor zagrebadkog redarstva. U
onim gtasadkim mjestima, gdje nije bilo Hrvatske seljadke za5tite,
oruZnici su predstavnike liste dra Madeka jednostavno otjerali sa bi-
raliBta, da im onemogu6e kontrolu. Na mnogim su birali5tima bili
opozicijonalni izbornici zatvoreni. Bilo je pak na d.an izbora i mrtvih
600
Nepravedna dioba mandata poslije izbora
i ranjenih, osobito u Srbiji, Macedoniji i Crnoj Gori, gdje su vladini

organi prolili krv gradana u Ni5u, Valjevu, Leskovcu, Beranima,
Danilovgradu, Vuditrnu, Paradinu, Resnu, Kragujevcu, Skoplju,
Uzdinu, Krsni i Dobri6u.
NEPRAVEDNA DIOBA MANDATA POSLIJEIZBORA.

'
Stojadinovi6 se kod izbora g. 1938. posluZio krivotvorenjem
. izbornih rezultatal ). Takovi su falzifikati dakazani za birali5ta:'
Borovo, Medak, Radud, Vrebac, Ostrovicu i Kotor-Varo5. Glasovali
su i mrtvi i odsutni, a mnogi su pla6enici glasovali i vi5e puta. Tako
su u Skoplju najmljeni cigani nesprijed eno za kandidate JRZ gla-
sovali i 20 prita. Stojadinovi6 je u sluZbu vladinih kandidata uzeo i
sve radio-stanice, klje su morale javljati lalne vijesti o golemorn
uspjehu Jugoslavenske radikalne zajednice, da se time djeluje na
one izbornike, koji jo5 nisu glasovali. Klasidan je sludaj takve sluZ-
bene laLi zabiljeZenu Zagrebu. Tu je vlada preko radija poslije podne
11. prosinca o.bjavila, da je zagrebadki nadbiskup dr. Alojzije Ste-
.pinac glasovao za listu dra Stojadinovi6a. Naravno da je ta laLna
vijest pobudila velikg senzaciju u Hrvatskoj, gdje je dr. Stepinac
bio poznat kao destit hrvatski rodoljub. Kako je pak nadbiskup Ste-
pinac 2 sata prije ove potvore glasovao za listu dra Madka, ener-
gidno je od uprave radio-stanice zatraLio, da oprovrgne ovu svoju
vijest. Uprava mu je odgovorila, da toga ne smije udiniti. Nato se
nadbiskup obratio na podbana dra Stanoja MihaldZida sa zahtje-
vom, da se opozove laZna vijest o njegovu glasovanju. Ni to nije
ni5ta koristilo. Sto vi5e: zagrebalki je radio jo5 i poslije toga ope-
tovano javljao, da je nadbiskup Stepinac zaista glasovao za listu
dra Stojadinovi6a. Tako nije nadbiskupu preostao drugi izlaz, nego
da tu IaZ oprowgne posebnirn letkom, u kojemu je o5tro prosvjb-
dovao protiv takvoga postupka
Poslije izbora dijeljeni su mandati pojedinim listama. Da su
mandati dijetjeni razmjerno prema broju glasova, 5to ih je
dobila koja lista, moralo bi od 373 mandata Stojadinovivoj tisti pri-
pasti 202 mandata, Madekovoj 167, a Ljotidevoj 4, jer je za listu
Stojadinovi6evu glasovalo 54,09 postotaka, za Madekovu 4+,90, a
za Ljoti6evu 1,01 postotak svih izbornika. Mjesto toga je Stojadino-
1) Prema podatcima, koje je provierila izbornf pisarna Hrvatske seljaike

stranke, pripisano i'e listi dra Stojadinovi6a 99.426 glasova u Hrvatskoio Slavoniii,
Dalmaciii, Bosni i Hercegovini, a mnogo viSe u Voivodini i Macedoniii. Strane su
novine javile, da ie vladi u ciieloj driavi pripisano oko 400.000 slasova.
601
Nepravedna dioba mandata poslije' izbora
vi6evoj listi priznato 306, a Madekovoj 67, dok je J.joti6eva lista

ostala bez ijednog mandata. To je posljedica neduvenog jugosla-
venskog izbornog reda, po kojemu najjada lista dobiva tri petine svih
mandata, i to u svim izbornim okruzima, a istom preostale dvije pe-
tine dijele se proporcijonalno.
Da su se mandati dijelili onima, koji su u izbornim kotarima
dobili ve6inu, onda bi Stojadinovi6u pripalo 236, a Madeku 137 man-
data. Kako je izborni zakon bio nepravedan, najbolje se opaZalo u
Savskoj banovini. Tu je naime za listu dra Madeka glasovao 542.76L
izbornik, a za listu dra Stojadinovida 112.386 izbornika, pa ipak je
Stojadinovi6 dobio 45, a Madek samo 31 rnandat. Prema tomu je
svaki zastupnik s Madekove liste predstavljao popredno L7.5L0 iz-
bornika, dok su zastupnici sa Stojadinovi6eve lis$> predstavljali samo
po ?496 izbornika.
Do kakvih je apsurda vodio zakon, najljep5e se vidjel o u 6. iz-
bornom okrugu, koji su dinili izborni kotari: ' Yaraidin, eakovec,
Prelog, Ivanec, Novi Marof , Z\atar, Krapina, Pregrada, Klanjec,
Ludbreg i Donja Stubica. U tom je izbornom okruga za listu dra
Madeka glasovalo 108.699 izbornika, a za listu dra Stojadinovi6a
samo 2517 izbornika. Kako je Stojadinovideva lista dobila najve6i
broj glasova..u cijeloj dri,avi, moraju joj po izbornom zakonu pri-
pasti tri petine nnandata u svakom izbornom okrugu, pa tako i u
6. izbornom okrugu. Prema tomu je Stojadinovi6evoj listi u tome
okrugu doznadeno 7 mandata, i to u onim izbornim kotarima, gdje
je poludio najvi5e glasova. Povrh toga imala bi njegova lista pre-
ostala 4 mandata dijeliti s listom dra Madeka u razmjeru dobivepih
glasova, ali je broj tih glasova bio tako malen, da su sva 4 mandata
pripala Madekovoj listi. U cijelom 6. izbornom okrugu poludio je Sto-
jadinovi6 1 mandat popredno s 359 glasova, dok je na 1 mandat
s Madekove liste otpalo 27.175 glasova.
Kao prirnjer osobitog apsurda spominjemo izborne rezultate
u Klan jcu. U tom je izbornom kotaru 7614 izbornika glasovalo
za profesora Ljudevita Toma5i6a, koji je kandidirao na listi dra
Madeka, a samo 14 izbornika za Mtlana Dobrovoljca, kandidata s li-
ste dra Stojadinovida. Pa ipak je >narodnim poslanikom<<progla-
Sen Dobrovoljac, a ne Toma5i6. Slidan je sludaj bio u izbornom ko-
taru I v a n c u. Tar4,o je Madekov kandidat Juraj Antoli6 dobio
11.109 glasova, a Stojadinovi6ev kandidat Novakovi6 jedva 60; pa
ipak je zastupnikom progla5en Novakovi6, jer je fvanec spadao
medu onih 7 izbornih kotara, koji su bili doznadeni Stojadinovi6evoj
602
Promjena vlade u Beogradu 4. veljade 1939.
Iisti u 6. izbornom okrugu. Da izborni apsurd bude jo3 ve6i, pro-

gla5en je Milan Dobrovoljac zastupnikom takoder u Krapini,
gctje je dobio sarno 52 glasa, dok su za dra Danu Mali6a glasovala
8632 izbornika. Dobrovoljac je dakle sa 68 glasova poludio dva man-
data, i to protiv Toma5i6a i dra Mali6a, koji su zajedno dobili L6.246
glasova.
PROMJENA VLADE U BEOGRADU 4. VELJAEE $3g.

Mi,nistar.p'rrosvjetedr. Bogoljiub ,KujundZi6 govori,o je 3. veljade
1939. u Nario,dnrojskup,Stini pro,tiv bo,sansikirhzernljo'radnika, k,ojri su
se k'od izbo,ra 11. pnosinca 1939. sloEili ;s drorn Madekom. I(ujundZi6
' je svoj g,ov,o['zavr5i,o napomeil],iom: >Ni,ka'd"ane 6e u Bosni i Herce-
goviali idej,a, Iiupinca (p,osjeda 'dira Madeka) pobijediti ideju S,oluna
i Kajmakdalana<<.Radi ove netaktid,ne ,primjedbe podnijeli su jo5
is;to,gadana o'stavku mnistri: dr. Mehmod Spaho, dr. DZafer Kule-
novi6, F{* Snoj i dr. Miho Krek. Njiinea ;Se prriikljudio i Dragi5a
Cvetkovi6, kojenmr je knez namjesnik Pavle sutradan povje,ri,o
sas,tav radne vlade. U toj novoj vladi.prr€,ru€o je Cvetkovi6 takoder
min,istarstvo umu,ta;rnjih ,p,s'sala,drok je dr. Spaho F,ostao ministr'orn
sa'obra6aja, Steva,n'eir,i'6 m. prorsvjete, dr. Krek m.. gradevirn;a,dr,
Viktro,r RuZi6 m. pravde, general Milutin Nedi6 m. vo,jrskei m,orltarice,
dr. Ale;k,sandar Cirncar-Markovi6 m. vanjskih ,p,oSa,l&, Jev,rern To,mi6
m. trgovin,e i i:adustrije, Jovan Atrtirprarmarkovi6 m. po5ta i brzojava,
I-,jubormirrPanti6 m. Suimai rruda, ing. Nikro,IaBeilid m. po,ljoprivred€,
Vojin Dunidi6 m. financrija, Dura deovid m. za fiizidki odgog'namoda,
a Mil,o1'eRajakovi6 rn. s,ocijalne politike i narodin,o'ga zdravlja, dok
su dr.. Branko MiljuB, Fnran Sn,o,j,Ante Ma5trovi6 i dr. DZafer Kule-
novi6 dmen'ova,niminirstrim a bez lisnice.
Cvetkovi6 je preuzeo zadatu, da rije5i' hrvaLsko p,itanje. On je
'u rasplravi o prno["a]dunun rekao i ovo: >>Razurn mora vladati nad osje-
6'ajinna.Ako su izvjesni krajevi na5e drLave u pro5losti bilii od na,s
odijeljeni, te ,su r'azvijali i porsebansvoj individualitet, oflda treha
radunati s to,m dinje,nicouni trailiti takovo rje5enje, koje 6e u okviru
ove drZave nealizirrati nj,ihove F,oglede i ornogu,6iti norrnaalan zajedhii-
dki Zivot. IJ svako,m isludaju mo,ra rjesenje biti takovo, da Hrva,tima
stvori i stvarnu n&vnorprt&vnorSt u granricama ove drZavne zajedniic€.<<
Ulogu posrednika izmedu Madeka i Cvet,kovi ,a preuzeie narod-
ni zastu,pn:ici dr. rvan Surba5i6i 'dr. Jnre Sutej. Sporazumu bijale
sklon ,i knez-namnje,snri,kPavle, koji je viidi'o,kak'o se Slovadka - uisli-
643
Deklaracija o Bosni i Hercegovini ,22. TV. 1989.
jed urepopu,stljivosti deha - 14. oZujka 1939. odijelila od deBke i

prroglasila nezavisnorn drZavom. Do5tro je 3. i 4. trar.znja u Zagrcbu
do sastanka ianedu Madeka i Cvetkovi6a, ali se pregovori razbii5e
radi Bosine i Hercegovine. Cvetkovi6 nairme nije pristaro na to, da se
bududoj hrvatskoj banovini pripo,je ,oni bosranrskii hercegovadki 'rne-
da5ni ,kotari, u kojima Hnvati dine prreteZnu vedinu Ziteljstva. O tim
je pregovorima izdamo ovo sluZbenros,aorp6enje:
>>Ifvi5es,atnirn r:azgovorima, koji su 3. i 4. trarrnj,a vodeni u ban-
skim dvorirna u Zagrebt izryedu predsjednika kr. vlade g. DragiSe
Cvetkovi6a i pnedsjednd;kaIISS g. dra Vlatka Madeka, nazmoitrena
su sva pitanja, koja se odilose na po[oZaj Hrrrata u dr%avi i na na-
stojanja, da se udovolji svim njihovim 'o,pra;vidanirnteZnjarna, kako
bri se usp,o,stavilo puno povjenenje i Efio bolje udwstila solidarnrost
intereba izmedu Srba, Hrvata i Sloven EC'd,u svinr manifestacijama
njthova zajednidk'oga i,ivota.
U"tim razgovo'rima, koji su vodeni na inicijatiivu predsjedhika
I<raljevske vladg i u veoma s,rdadnormrasp,oloZenju, kronsta{irala su
gg. Cvetkovi6 ,i drr. Madek, da su u glavno,m suglasni o su5tini raz-
motrenih pitanja, pa da imaju iste osnovne poglede o nadinu, na koji
bi ta pi,tanja tnebalo mije5iti.
Smatrajru6i, da predrmet,ovih raz.gory'or.a iima naj,Sriripo,litidki zf,ro,-
daj, nastavi,t 6e predsjednik vlade odrnah poislije uskrsnih praznika
razgov,ore s p,red,sjednikom Hrvats,ke,seljadke stranke<<.
>Hrvatski Dnermik<<,orrgan HSS, domi,oje 5. travnja 1939. uv,od-
ni dlanak, u ko,jemu rpi5ei ovo: >Pnilikom tih iazgovo'ra imao ie g.
Cvetkovi6 priliku d'urti ozloriljne rijedi iz u,sta dna Madeka, kio,ii pred-
stavlja cijeli jed,an narod. Nladek ,mu je sporllenuo ditav niz nezdrardh
i iatosrrih pojava; on mu je o,crtao stanje, koje se viBe ne moZe 'o'dtr-
Zati . . . Ovu drZavnu zajednicu sadinjavaju Srbi, Hnvati i Slovenci.
Ako joj oni nisu p,nijatelji, on'da ona uop'6e nema p,ravih prrijatelja.
Ako sq na njih ne nnoie osloniti, onda je uo,p6ebez ikakvog ;e,sl's,n4
Stoga je portrebno, da,se duje i pr,ovodi njiihova volja, a to je mogu6e
samo u potpum,o,j,pol,itidko'j ,slo,bod.i,r& koju 'oni 'imajtr nepo,recivo
pravo<<.
DEKLARACIJA O BOSNI I HERCEGOVINI

22. TRAVNJA 1939.
Kad je dr. Vlatko Ma6ek ,3. i 4. travnjb 1939. vodio pregovore
. sa Dragi5rorm Cvetli,ovidern, rprodulo is€, da Snbi preko Cvetkovi,6a
traie, neka se Hrvati odreknu Bo'sne i Herrc€,govine,pa ne,krase za-
604
Deklaracija o ,Bosni i Hercegovini 22. N. 1939.
dovolje s territorijem Hrvatske, Slavonije i Dalrpaeije. Ta je vije's,t

uzrujala hrvatske rodLoljuburesveudili5tarce, osobito one iz Bosne i
Hercegovine. Po dogovo,ru, koji je 19. travnja 1939. odrilan u kon-
viktu sveudili5taraca >Narodne Uzdarnice<<,sastado,Sese 21. rtravnja
izasl,anici'hrvatskih kulturno-po,Iitidkih klubova u Ilici br,oj 8., gdje
je svoje prosfuo,rije imal,o kulturno akadernsko dru5tvo >August Se-
noa<<.Tu su biLi zastupani Hrvats,ki muslimans,ki weudiliStarci, ,svotl-
diili5ni pod,odborr >Matice ltrrvatske<<, UdruZenje sveudili5tarki, pa
>August SenoaDomago'j<.
Na tom dogovoru rprikazani su po,loZaj, ,uloga i znad,ai Bosne i
Hercegovine u sklopu hrvatsk,oga etnitkog i historidkog teritorija.
Odredeur je raspored sku,p3tine, koja 6e se s,utradan odriati u vetrikoj
dvonani prawmg fakulteta u glavnq' sveudiili5ttroj z.gradi. Podjedno
je ipurihva6entekst deklanacije, ko,ja 6e se s,kup5tini predlotZiiti na
pr,ihvat.
Skup,Stinu je 22. travnja 1939. u irne pred,sjedni5tva klubova
p'r,iredivadaotvorio Brank'o Rukavina, a za predsjednika je per acla-
matii,onen iz,abrlryrGr,ga Ere6. On je prikazao swhu i znadenje skup-
Stine. Nafio su F ranj,o Nevis,ti6 i Muhamed HadZijahi6 predavali o
geopoLirt"idkornpo,loZaju te o ul'ozi, koju Borsna i'Hercegovina i,maju u
sklopu hrvatskih zernalja, zatim o znadenju i o,loiljeZj'u tamo5njih
star.osjedilaca mustrimanskei katolidke vjere. Iza to'ga je Jusuf Oki6
predloZio deklaraciju, koja je uz veliko od,obravanje jednoglasno
primlje,na, te k,oja glasii rovako:
>Teritorijalna cjelovitost (iilltegfi'tet,) Hrvatske, - a to znadi
hrvatsko,ga etnidkorgi historidkog podrrudja, k'oje se-u naienr sl'udaju
medusobno pofrpruno p,odudara, je,dan je od orSnoVnih i glar4ih
uvjeta u,spjeha na5e ,oslobodiladke b,orbe. Od torga zavisi takoder
rnogu6norst oprstanka, hivota i raavitka na5e naarodno*polirtidke zaje-
dnice kao Zivotn'o,g oblika, ,na koji funa hryatsld narod neo,sporno
pravo, i to na osnovu naSega his,to,ri6ko'g dri,avnog rprr;av&, moderm'og
nadela prava samoodredenja naroda i dana5njih Zivotnih potreba.
ditava Hrvatsk',a - od slovenske granice uzduL'Mure, Drave,
Durrava, Save i Drine, pa d,o crnogor'ske i j,sd,ranske gnanice - pravi
je i cjel,oviti Zivotni p'rostor hrvatskog naroda. Dana5nji etnidki sa-
stav,ovih zemalja, kao i historidka dinjenrica, da su tu ltrrvati Zivjeli
i ,u pro,Slosti, pa da suse tarno p,rostir,ale hrvatske drZawre tvorevine,
- ,banska H,lvatska ii snednjevjek,ovna Bosna, - neosrporno,dokazu-
ju, da je ovo zb'iljski hr"vatski iivotni pnosfror u dau.*a5njici,kao Sto
je bio i u pro5l,osti. Nije to neki proston, koj'i bi tek s,a'd,atrebali od
605
Deklaracija o Sosni i Hercegovini 22. IV. 1g3g.
drugoga svtoja,tati, da bri o,s,igurralim,oguinost bivota i razvitka hrvat:

skog naroda. Zata je na5 zahtj,ev za hrvatskirn Zivoitnim ,pros0orroffr
istovjetan ;s traZenjem ,ostvarenja hist'onidkoga drZavnog praMa d pri-
mjene nadela sanaoodrede,nj:s, narod"a. U orvom.eledi narodita snaga
na5eg poloZ,aja, te ,opravda.nost ,i jakiorsrt,na5ih zahtjeva
U sklopu Hrv:atsk e zanrzimtaBosura s Her,cegovinronr"narrodrito
v,akan ii ,odludan poloZaj. Cna je jez,gra, sre'd.iStei glavno up,ori5te
hrvatskog teritorija. Dostatno je pogledati kartu na5ih historidkih
pokrajina, da vidimo, kako se Hrvatska bez Bosne i Hercegovine
s geopolitidkoga stajaliBta, -,koje je ovdje od oflludne valnosti, ne
maLe odrLati, razvijati i uop6e biti politidki sposobnom i trajnijom je-
clin"icom. Bez Bosne i Hercegovine zsjevao bi smrtonosni jaz izmedu
dva ispruZ,ena kraka Hrvatske. NaSa jadranska rob'a,la- osnov na5e
snage i polo,Zaja u rsvijetu - nu,fui,oje upu6ena na svoje prirodno
zalede, kao *to je i ovo (zalede) upu6eno na svoje pnirno,rje. To je
zajedno jedna'po,tritidkorgospods,ysft6lpromertna cjelina, pa je,integni-
tet Hrvatske Zivro'tno pitanje hrvatskog narroda i njegove budu,6-
no,sti.
Boffra s Hercegovinom je ertnidk,i (narrodar,osno)hrvatska ze-
mlja. D,oma6ernus,lima;nskoi l<atolidko hrvatsk'o tpr6'ans,tvosadinjava
'u'e6inunad doseljenirn vlaSk;o-pr&vorSlavrdmi is{pskinn elementom. BaB
u iistrodnoj Bos,ni rsmalZan rp'ojasmurslimanrSkirhHrvata i.iv'a je granrica
na5eg etnidkorg teri,torija -na Drini. Mushmaniski su Hrvati rasn,o naj-
dri5,6id,io hrvatskog naroda. Od svol'e k'afuoilidkebra6e samo su vjerski
odvojeni u vrtlo'gu sna"hrih i krvavih hirsitro,ridkihzbivanja. Milijuni
mrtvih i L,ivi};-mrlslimanskih i kato'lidkih Hrvata najbolji su i naj-
dvr56i 'dokaz hrvats,tva Borsne i Herce,glovine.Duh Tornislava, KreSi-
mir&, Zvonimi,ra i TVrtka govori da,nas glarsroim njihove svijesti i krvri.
Zato su odavna bile jak,e teLnje, da ,se Bosna i Herrcegiovina
pri'druZe orsrta,trirnhrvatskim zernljarna. Hrvatski d"rZavnfr;sab,orr
odmah iza okupacije - u adrersiio,d 18. rujna 1878. trahi sjedinjenje
Bosne i Her,ce,govine s baniskorml{rvatrskoim. Ova misao ne cs,travlja
sabor, pa ;se isti'z'ahtjev iznorsi i g. LgI7. u trri sabrorrskea,drerse,u
razrri'm varijant?ma.
Mi5ljenje naHega isab,ora dijeli,o je hrvatskri narod s ,ove i one
strane Une. Medutim je nep'rija^telj biro n,epopustljiv, ka,o i u pri,tanju
sjed.injenja dalmatinsrke i ha,nske Hrvatrske. Znao je, da u cjel,okup-
nosti Hrvatske leZi njezina velikra snaga i Zivotna spo,s'obnosit.Mi
simo se Hrva,ti od godine 1918. na5li s op6erm,oberspravljenju,ali'srrno
fpak u glavnom postigli terito'rijalnu kormpaktnorst. Tako smo bar
646
Osnutak >>banovineHrvatske<< 26. kolovoza t989.
u nesredi bili zajedno. Parcelaoije Hrvatrske ,i administrativne korn-

binacije nove vlada,vine nisu nas uspjele prodv'o,jiti, pa se zajedno
borrim,oza slo'bodu i drZavnost.
Razurnljivo je ,outd&,da u darna5njoj na5oj ,osl,o'bodilaiko'j borb'i
svakbmu destitom i svijesnom Hrvatu rstalno stojri ,pred odima i misao
teritorijalne cjelo,ku,prno,stii jedinsitva Hrvatske. Narrodito sm,o osjet-
Ijivi u pitanju Bosne i Hercegovine. Zabo i hrvatski sve,udd"l,i5,tarci,
ka,o vjerni sinovi svojega nanoda, sa zebnjoilrr i bojazni stu5aju gta-
sine, da bi se Bosna i Hercegoviina ii,m'alegra,rricom o'dvojiti od ostale
Ilrvatske, da bi ,se 4io ove hrvatske zemlje imaro pr"ep,ustifiiiU ,odtre-
diti drugirna, S,to bi biLa najrsramotnija iz'daja L najte'Zi udarac Hr-
vatstvu. Radi troga ,hrvatska sveudili5na omlad,ina ovorn prilikom
apelira rr& isv€ 'one, na koji,ma leZi odgovo'rnost, da u ovirn o'dludnrim
i sudb,o'norsniim dasovima ni u demu ne poprste oct opravdamih i ne-
djeljivih zahtjeva naiega hrvatskoga naroda. NaBa je rijed k'ratka
i jasna: Ne daim,oBo'snu i Hercegoviinu dijeti,ti!<
trsfioga je 'darra ova deklaracija s izvornim potpisima predana
drm Mili Budaku, kao predsrtarmiku ustaShog p,okneta u domovini;
po,djedno je dorstavljena rprolitidki,rn lridno'stima u Za,gr&'u i Sara-
jevu. Nadalje je deklaracij,a po,slana nadbiiskupima dru Alojziju Ste-
pincu u Zagrehu i dr"u Ivanu Sari6u u Sarajevu, p& reis-el-ulerni
Fehimu.Spahi, upravi >>Matiice Hrvatske<<,glarrnom odbonu >Napret-
ka<<,glavnom odloorru>>Naro'dneUzda,,:r,ice<<, te konzulatima (njernad-
k'om, talijanskom, snrgleskrorm,fnamcltskoflTri ma'dL,arskom) u Za-
grebu. i
U velirkorn je broju na5irena deklaracija kao' letak u hrvatskim
zermljamo.,& porslanaje tak'oder i u inoze,mstv,o.Radi o,Strediktatorske
cenzure nisu deklaraciju m,ogle donijeti hnvatske novine osiim >Usta-
5er., koji je tada tzlaztg potajno. >Hnvatski domobran<>Nezavi'sf,r& Hrvatska Drh;ava<<u
sjeveroamenridkoongradu Pitt'sburgu.
OSNUTAK DBANOVINE HRVATSKE<(

26.KOLOVOZA 1939.
Tedajem ,mjeseca wiborjra, triipmjai srrp'nja g. 1939. nastavljeni
su raz,govori o ,rjeienju hrvatskog pitanja" Rad,i toga je dr. Sutej
opetovano polazio u Beorgrad k ministru Cvetkovi6u, a dr. Suba5i6
647
Osnutak >>banovineHrvatske<< 26. kolovoza LgBg.
u Brdo k princu Pavlu. Hrvatski narodni zastu,pnici raspravljahu

o t'o,nlu na izvanrednom. svojem vije6,anju u Zagrebru 8. svibnja 198g.
Tada je izdan p,ro,glas, u kojemu zastupnici istidu, d.a >je praveilni
mir u srednj,oj i jugo,istodno;j Europ,i nemogu6, dok se ne ispune za-
htjevi hrvatrskog naro,da. U cijelo,sti se od.obrava suLvrad 'i postupak
dra. v. Madeka, te ga hrvatsko narodno zaistup,stvoovla56uje, da u
njegovo ime donese portrebne odluke i da poduane sve akcije u unu-
tarrnj'oj i vanjskoj politici<.
Snbi su pregovore otezali sve d.o pod komac mjeseca kol,ovoza
g. 1939. Tada ved bija5e odito, da 6e Njemadk a zali u rat s Poljskom,
Engleskono i Francuskorn. Strah pned novirm svjetski'm ratom prisilio
1e kneza-namjesnikra Pavla i minis,traipredsjedrnika Cvetkovi6a, da
popuste u hryatskom pitanju. Oni su pristali na to, da se u Z'agrebu
osnuje >banovina H,rvatska<<,kojoj 6e prip'ad,ati eijela l{rvatska,osim
kotara Dvona, cijela Sla3vonijaosirn istoEnoga Srijema (kot;ui: Mi-
trovica, Irig, Ruma, Karlovci, Zerrntn i Stara Pazova), cijela Dal-
macija orsirn Bolie l(otorske, a od Borsmei Hercegovine 12 u'p,rawtih
kotara (Denrenta, Gradadac, Brd,kro,Travnik, Fojnica, Lirm;o, Duvno,
Bugojno, Prozor, Mostar, Konjic i LjurbuBki). fetst sponaztrma, koji
je skiorpljen 26. kolovoza 1939. izmedu Madeka i Cvetkovida raz,abine
se iz ove >IJredbe o bamovinriHrvatskoj<:
U ime Njegova Velidanstva kralja Petra II., po milosti BoZjoj
i volji narodnoj kraljp Jugoslavije, kraljevski namjesnici na prijed-
log ministarskog savjeta i na temelju dlanka 116. ustava, a da bi
se osiguralo (obezbijedito) sudjelovanje (ude56e) Hrvata u Zivotu,
dry',avei time oduvali javni interesi, propisuju ovu uredbu o Bano-
vini Hrvatskoj i obrazovanje Banovine Hrvatske:
elanak I.
Savska i Primorska banovina, - kao i kotari Dubrovnik, SiC,
Ilok, Brdko, Gradadac, Derventa, Travnik iYojnica, - spajaju se u
jednu banovinu pod imenom Banovina Hrvatska. Sjedi5te Banovine
Hrvatske je u Zagrebu
1) u nadleznost
Banov;:ffilke prenosese poslovi:potjo-
privrede, trgovine i industrije, Suma i ruda, gradevina, socijalne po-
litike i narodnog zdravlja, fizilkog odgoja, pravde, prosvjete i unu-
608
Osnutai< ubanovine lirvatsite< 26. koiovoza t989.
tra5nje uprave. Banovina Hrvatska ostaje nadleZna za sve poslove,

koji po sada vahetim propisima spadaju u nadleZnost banovina.
II. Svi ostali poslovi ostaju u nadleZnosti .organa drZavnih
vlasti na cijelom teritoriju
III. Isto tako ostaju u nadleZnosti drZavnih vlasti i poslovi, koji
su od osobitog znada1apo op6e interese drLave, kao Sto su:
1) Staranje o drZavnoj sigurnosti, suzbijanju antidrZavne i
razorne propagande, w5enje redarstvene obavje5tajne sluZbe o osi-
guranju javnog reda i mira ;
2) Dr?avljanstvo ; za davanje dtLavljanstva nadleZna je ba-
novirna - osinr davanja drrZavljamlsbvaizuzatnim putern i od'uzi'manja
dri,avljanstva.
3) Rudarsko zakonodavstvo, drLavna rudarska podu ze6,a.Iz'
davanje rudarskih koncesija, koje interesiraju narodnu obranu,
ustupat 6e banovina sporazumno s vojnidkom upravom. Ako ne bi
d,o5lo do sporaztrma, odluduje ministarski savjet.
4) Tzgradnja i odrhavanje driav. saobra6ajnih sredstava i osta-
lih drZavnih objekata
5) Poslovi vjera.
6) Medunarodni pravni saobradaj time, da se pravna pomo6
u vanparnidkim stvarima w5i direktno preko sudova.
7) Vanjska trgovina kao i trgovina izmedu banovine i ostalih
dijelova drLave. (Jedinstvo carinskog i trgovadkog podrudja).
8) Zakonodavstvo o mjerama i tegovima, o za5iiti industrij-
ske svojine, o poslovima privatnog osiguraTja i osiguravajudim
druFtvima.
9) Mjenidno pravo, dekovno pravo, trgovadko pravo, stedajno
pravo, obligaciono pravci, pornorsko pravo, autorsko pravo.
10) Propisivanje kaznl za povredu propisa o predmetima iz
nadleZnosti drZave.
11) Posta'iljanje putem zakona osnovnih nadela prosvjetne
politike, kao i osnormih nadela o lokalnim samoupravama.
L2) Opda nadela radnidkog prava i osiguranja kao i op6a na-
dela vodnog prava.
IV. U cilju osiguranja narodne obrane osigurat 6e se vojnidkoj
upravi potreban utjecaj u oblasti proizvodnje i prometa.
V. Ministarski savjet moLe prenositi i druge poslove s drZav-
nih vlasti i ustanova u nadleZnost Banovine Hrvatske.
ffig
Osnutak >banovine Hrvatske<< 26. kolovoza L939.
elanak III.
1) Banovini Hrvatskoj, da bi mogla uspje3no sw5avati po-
slove svoje nadleZnosti, ima se osigurati potrebna financijalna sa-
mostalnost. Ona se sastoji u samostalnom prikupljavq,nju odredenih
prihoda i izvrSenju rashoda predvidenih budgetom banovine.
2).Koji 6e izvoii, oblici i vrste prihoda pripasti u nadleZnost
Banovine Hrvatske, 'odredit 6e se posebnom ureCbom.
3) Isto tako posebnim uredbama rije3it 6e se i pitanje pripad-
nosti i podjele drZavnih fondova, imovine i dugova.
4) S p,r,ijenosormposilovA,riz nadlefoiosti d,rZa,veu nadleh,rost ba-
novine prenijet 6e se u nadleZnost banovine i odgovarajuii krediti
predvideni u drZavnom budgetu za !939.-40. godinu.
5) Za izvr5enje ovako prenesenih kredita pripada banu pot-
puno nareCbodavno pravo.
6) U koliko predvideni krediti u drZavnom budgetu za 7939.-40.
godinu za Banovinu Hrvatsku ne budu dovoljni, odobravat 6,e se
naknadni krediti.
elanak IV.
I. Zah<anodavnu vlast u stvari ma rz nadlehrosti Ba,norvine Hr-
vatske vr5e kralj i sabor zajednidki.
2. Upravnu vlast u stvarima iz nadleZnosti Banovine Hrvatske
vr5i kralj preko bana.
3. Sudsku vlast u Banovini Hrvatskoj vr5e sudovi. Njihove
osude i rje5enj a iznEu se u ime kralja na temelju zakona.
svaki pismenidin krar;HTJ;sti u stvarima iz nadleznosti

Banovine Hrvatske premapotpisuje ban i snosi odgovornost za isti.
elanak VI.
1. Sabor sastavljaju zastupnici, koje narod slobodno bira op-
6im, jednakim, neposrednim i tajnim glasovanjem s predstavni5tvom
*u"'T."
Prvi izborni red, ustrojstvo i poslovrril. ,"uora propisat de
se kraljevom uredbom. Izborni red i ustrojstvo sabora mogu se mi-
jenjati banovinskim zakonom, a poslovnik rezolucijom sabora.
3. Narodni zastupnici uZivaju imunitetsko pravo.
"
etanak VII.
1. Sabor s'e saziva kraljevim ukazom i zasjeda u Zagrebu.
'
2. Kralj ima pravo da raspusti sabor, ali ukaz o raspu5tanju
610
Osnutak >banovine Ervatske<< 26. kolovoza 1939.
. mora sadrZavati naredbu za nove izbore i za novi saziv sabora. TJkaz

o raspu5tanju saloora premapotpisuje ban.
1. Kralj imenuje, ukazom,koji premapot-

. pisuje novoimenovani ban.
"i::u;"#l"
2. Prije stupanja na duZnost ban polaZe zakletvu na vjernost
kralju i po5tovanje zakonitosti.
elanak IX.
1. Do dono5enja banovinskog zal<onao krividnoj odgovornosti
bana odmah a,ese primjenjivati propisi o ministarskoj odgovornosti
tim, da bana umjesto narodne skup5tine optuZuje sabor, a sudi mu
poseban banovinski sud, koji sadinjavaju tri vijecnika Stola sedmo-
rice odjeljenja A i tri suca upravnog suda u Zagrebu pod predsjed-
ni5tvom predsjednika Stola sedmorice odjeljenja A. Spomenute dla-
nove i potrebne zamjenike biraju dotidna tijela svake godine.
2. Za Ftete, koje ban udini gradanima nezakonitim vr5enjem
'sluZbe, odgovara banovina, a ban banovini
elanak X.
1. Ban rje5ava konadno u svim pitanjima svoje nadleZnosti i
protiv njegovih akata dopu5tena su pravna sredstva pod zakonskim
uvjetima samo na upravne i redovne sudove.
2. Sve odluke o sluZbenim odnosima banovinskih sluZbenika
donosi ban. To vaZi i za sluZbenike, koji su na drZavnom budgetu,
a wBe poslove iz nadleZnosti banovine. Suci kasacijonog suda, ape-
.lacijonih sudova, upravnog suda, radunskog suda i okruZnih sudo-
va kao i dinovniei I., I. i IIL poloZajne grupe postavljaju se i unapre-
duju kraljevim ukazom.
3. Cjelokupna policijska sluZba na ditavom podrudju banovine
poddinjena je banu,
ehnak XI.
1. Administrativne sporove u stvarim a iz nadleZnosti Banovine
Hrvatske rje5ava Upravni sud. u Zagrebu konadno. Na Upravni sud
u Zagrebu prelaze u pogledu istih stvari sve one nadleZnosti drZav-
:
nog savjeta, koje su mu odredene posebnim propisima.
2. Predsjednik ministarskog savjeta, odnosno od njega ovla-
'
Sten organ moZe podnijeti u zakonskom roku tuZbu.na Upravni sud
u Zagrebu, kad smatra, da je aktom bana ili koje druge vlasti ba-
novine, koja je predmet rije5ila konadno, povrijeden drZavni ili ba-
novinski zakor' na Stetu op6ih drZavnih interesa.
611
Osnutalc >banovine Hrvatske<<26. kolovoza 1089.
3. Radunsku kontrolu u svim stvarima iz nadleZnosti bano-

vine Hrvatske w5i samostalno i konadno poseban raduns'ki sud.
elanak XII.
Reorganizacija Upravnog suda i ustrojstvo radunske kontrole
propisat 6e se kraljevim uredbama, koje 6e se podnijeti na uzako-
njenje saboru, dim se on sastane.
elanak XIII.
t) Za ocjenu ustarrnosti zakona i sporove o nadleZnosti izmedu
drZave i Banovine Hrvatske nadleZan je Ustavni sud.
2) Ustrojstvo i postupak ovoga suda propisat 6e se kraljevom
uredbom.
elanak XIV.
U onim stvarima, u kojima je drLava nadleLna samo za dono-
Senje zakona, moZe centralna vlast izdavati op6e upute banovini za
primjenu tih zakona. U cilju nadzora nad izvr enjem tih zakona od
strane banovinskih organa mohe centralna vlast slati svoje orgdne
vlasti banovine, & S njenim pristankom i niZim vlastima. Banovinske
vlasti su duZne na zahtjev centralne vlasti ukloniti nepravilnosti,
udinjene u primjeni drZavnih zakona. U sludaju neslaganja mo1e
kako drilava tako i banovina zatraZiti rje5enje Ustavnog suda.
elanak XV.
1. Ovla36uje se ministarski savjet, da odmah donese potrebne
propise i poduzme sve potrebne mjere za izvr$enje ove uredbe.
2. One odredbe za rzvrSenje ove uredbe, kojima se mijenjaiu
i ukidaju postojeti zakoni, donijet de se kraljevim uredbama.
. 3. Ostaju na snazi svl postojedi propisi, dok se nadleZnim pu-
tem ne izmijene.
4. Do dana sastanka sabora kralj moZe izdavati uredbe o pred-
metima iz nadleLnosti Banovine Hrvatske. Ove se uredbe imaju na-
knadno podnijeti na suglasnost saboru.
5. Ovla.S6ujese ban, da naredbama odredi sve, 5to je potrebno
za provodenje uredaba, donesenih po prethodnim stavovima ov'oga
dlana.
elanak XVI.
Ova uredba dobiva obav eznrr snagu danom obnarodovanja u
SluZbenim novinama.
612
Ostali dogatlaji u Hnratskoj g. 1939.
OSTALI DOGADAJI U HRVATSKOJ G. Ig3g.

Na ,potdcaj stolara Stjerpan-aSeveriurc&,osrlovzrnoje 12. veljade
1 9 3 9 .u Z a g r e b u d r u 5 t v o> H r v a t s k i radnidki pokret<< za
okuplja,nje hrvatskih radnika. Po pravilima, koja je izra,<lio odvjetrdk
dr. Juraj Veseli6, im,alo je 'to dru,Stvo Siriti narodni,socijalizarn i pri-
jatetj:stvo rs velik,im njemadkim nanrod'orm. U taj HRP je stupilo rrno-
go ,mladih hrvatskih radnidkih prrr,aka, k,oji su twdili, da je u >>Hr-
vatrskom radhidkom isavezu<<g. 1938. prevladala >>pudkafronta<< rrz
pripcxrno6 ing. Augusta Ko5,uti6a. Vodstvo >Hnva,'tskoga radnidkog
pokreta< preuze5e: 'dr. Juraj Ve,seli6,Stjepan Severinac,-Slavko Go-
vedi6,.Ivan Crnkovi6, JosrirpMust,af ii Pavao RaSi6. Pnostorije su imali
u Medmlidevoj ulici broj 20. Nask'oro su osnovane eodruZnice u'Na-
Biearna, Zlataru, Zajezdi, Golu'bovcu, Qsijeku, Banjaluei, Damvaru,
Bjelovaru, Splitu, I{o,p,rirrnici, Kriievcima, Podsursedu,Dakovul I(ar-
lovcu, Slavo'nskom Br,odu, te u Su5,i,n-ama-Durde,novcu. Tako se jo5
iste g. 1939. u >H,rvatskrom radnidko,m rpokretu< or"ganiziralo oko
10.000 dlanova, koji su teZili zia ,oitv,ahare,njem nezavisne hrvatske
dri,ave i za novim eunopskim por.etlrom pod vodstyom Njemadke.
To je izasla4stvo HRP 20. travnja 1939. u Zagrebu izjavilo njema-
dkcxm generahio,mu konzulu dru Alfredu Freundtu, kojemu je dano
na znanje, da hrvatski ,narod tpred,stavlja sam,o dr. Ante Paveli6.
Fodetrkom listopada g. 1939. do5lo je u Zagrebu do Zestokoga
sukoba izmedu ljevidara (rna,rksista) i hrvatskih ustaBkih sveuii-
l,i5taraca. U tom je su,kobu lako ramjeno nekoliko hnvatskih trsta6a,
dok su ljevidari pro5li mnogo gore, jer su uz ve6i bnoj lako ranje'nih
imali i te'Zih ranjenika. Novine su istaiknule, da je tq bio >vatremi
Ven,i srxrcte<<.
Na hrvatskom je sveudili5tu 17. studenoga 1939. doBlo do ve-
trikih ,manifestacija hr-vatSke rnilsli. Sveudili5tarci su klicali Poglav-
nikru dru Anti Pavelidu i Nezavi,smoj d,rZavi Hrvatskoj. Ove se ma-
nifestacije kasnije nastavi5e na zagrebalkim ulicama i trgovima.
Cvetkrovi'6 je odmah 26. kolovoza 1939. sastavi'o nrovu vladu,
u koju je stupilo 5 rpredstavni,ka Hnr,atske seljaike stranke. Tako je
dr. Vlatko Madek p'ostao potrpredsjednikorn beogradshe vlade, dr.
Jure Sutej rnitri'srtrom finranrcija, dr. Ivan Andres miniistro,m tngovine
i indu,strije, dr. Jo,sip Tonbar ministroun po,5ta i brzojava, & dr.
BariSa Smoljan nr,furistro,rn'bez lisnice. Za bana banovine Hrvatske
i,menoqranje dr. Ivan S u b a,.(i 6, a za pod,bana sveudili5ni profeson
dr. fvo Kr ek.
6t3
Banovina Ilnratska u godini 1940.
PodetJ<om ofujka g. 1939. podeo je u Zagrebu izlazatt veliki

tjednik >>Ifrvat'ski Narod< s obilnim i nodo,lju,bnimsadrZajem.
Uredivao ga je dr. Mile B u d a k' koji se u srpnju g. 1938. watio iz
emiigracije.
BANOVINA HRVATSKA U GODINI 1940.

ffuvatska je 26. kolovoza 1939. dobita svojru samoupra\ru, koja
b,ija5e sliina moJ'', kakvu je imal;a do g. 1918. Time ipak nije poludila
ono, $to je dr. Vlatko Madok hrva.tskcimu narodu oMavao: hrvat-
sku vojsku i filnancijalnu sanulstalnost. Uslijed toga nije sporazum
od g. 1939. zadovoljio I{rvate. JoE ih je rnanje zadovoljro opseg ba-
novine Hnzatske, izvan kojega su ostali ,brojni Hrvati. Zetfi sm tnrrat-
ski ro'doljubi svoje oii upirafi u Poglapnika dra Antu Pavelida, koji
je ftaho rnnogo prostrardju i po,sve Nezavisnu Hruatsku.
U lag:rebu je odmah g. 1939. osnovaina hrvatska barrska vlada
s desetaft od,jela, kojima $u - kao nekad - upravljali odjelni ,pred-
stojnici. Uz nekoliko vrsnih strud,njalra bil,o je medu nji,ma i slabo
spremljenih ljudi, koji rsu postali odjel,nim predstojnicima samo k'ao
pripadnici Hrvatske-seljadke koalicije. Najbolje su uop6e prolIZiti
dlanovi Sa,mostalne 'demokratske stranl<e. Zato se u Zagebu govo-
rilo, da ne vladaju Madek i SubaBi6, nego Wilder i Sava Kosanovi6.
Iioga su ovi preporudili, taj je 'poludi,o sve, Sto je htiro. Napro,tiv niti
naj,bolji Hrvat nije mogao dobiti sluZbu, 'a,Loje bio sumnjiv kao pra-
va5 ili kao prista5a dra A. Pave1ida.
'hrvatski sabor u Zagrebu nije se sazivao niti zu iinjene
. Obecani
pnprave z,a izbor narodnih zastupnika. Neki ministri (medu njirna
i dr. Srdan Budisavljevi6) nirsu htjeli svoj djeloknrg prenijeti na
ba,nsku vladu ru Zagrebu, kako b,i morali prem.a sporazumu ,od 26.
kolovoza 1939. Najvi5e je ,pak zastoja. u radu banske vladb donijela
financijalna nevolja. Premd,a je u beogradskoj vtadi bio dr. Sutej
ministar financija, ipaJ< nisu oda,nle u Zagreb drolazila ,obedava,nai
odekivana fina,ncijalna sredstva. Zafto je hwatrska vlada morala svoje
potrebe pokrivati velikim >banovinskim nametom<<.
Mncigi su Hwati teiajem g. 1940. bili razoiarani u svojinr
rodoljubnim nadama. Oni se ni;su rnogli zadovoljiti destirn svedano-
sti,ma, 5to ih je pnredivala Hrvatska seljadka stranka, da tako pri-
krije pravru poli,tidku bijedu. Kad je pak ban SubaFi6 - vjerojatno
po Wilder,ovoj i;el,ji - podeo p,rogoniti nezad,ovoljne Hrvate kao to-
boZnje >>frankovce<<, jo5 je vedma poranao broj UstaEa, koji su dez-
6t4.
Hrvatski radniEki pokret g. 1940.
nu,li za dro'm A. Paveli6em. Moie se nedi, draje oigrCImnave6ina Hnrata

upravo ZeIjeIa propast kraljevine Jugoslavije, k,o'ju je smatrala s\xo-
j,om tamnicoan.
HRVATSKI RADNIEKI POKRET G. 1940.

Podetkonr g. 1940. podelo je dru5tvo >Hrvatski radnidki po-
kret< spremati borbene rodrede za osl'obodenje Hnzatske. Nask'oro
je to nanju5ilo reda,rstvo, Iloje je provailaJo 6este premetaiine u sta-
novima prvaka HRP. Bnojnri ;su dlanovi bili prolganjani. Tako su i
dr; Juraj Veselid i Stjepan Severinac bili zatvoneni ,po 25 dana. Na-
pokon je 'banska vlast 31. sviburja 1940. raspustila druStvo HRP radi
su,mnje, da ima ve?,es drorm Antorm pavetri6efir,p& da po5ilja hnratske
radnike na rad u Njemadku s n,arnjero,m, da se od njih tamo stv,a,
raju hrvatske legije, koje 6e u ,podesuromdasu provaliti u Jugosla-
v,iju i d,[di ustanak u Hrvatskoj.
Da uzmognu i nadalje djel,ovati, o,snrovasepruaci >Hnvatskoga
rad,nidhog pokreta<Hrvatsku
naci,o'nal-socijalistidku ,,strau:ku<<.
rz po,Iitidkog rprograflna, Sto ga je
u 7 tod,aka izradto dr. Juraj Veseli6, vidi se, da se ta stranka bori
za uspostavu nezavisne hrvatske drZdve, koja 6e biti u najuZem
politi'dkom prija'teljstvu s njemadkim Rajhom. Uz Ve,seli(a bija'-u
glawri dlanovi HNS trgovac D,uro Medved, stotrar stjepan severinac,
privatni dimovni,kviktor liosutid, pa rvan crnkovi6, J,osip Keli5, Dra-
gutin Sanaobor i Janko Oslakovi6, ;kojima se kasnije pridnuii3e d.r.
Milivo'j uroi6, dr. Joza Budak i jo5 desetak d,rugrh Hrvata. stranka
se tako naglo Sirila po hwatskim gradovirna i selima, da je banska
vlast u zagrebu radunala, da HNSS i,ma golem broj dlanova.
U 10 mj'eseci svojega rada izdala je stranka 15 \rnsti letarha
s razrim sad,rZajern u preko 100.000 pr,imjeraka, koje su dla^novi
Ift{SS dalje umnaZali. Zato je banska vlast podela progouriti vodstvo
HNSS. Tako je dr. Veseli6 bio u k,otrovozug. 1g40. u sp,litu sapet u
lance i otpremlJ'en u Zagrcb, gdje je nal<on Strajka gladu izdrLao i,
dulji zat'vor. fza nebrojenih premetadina uap5eni su 3. listopada 1g40.
u zagrcbu: severinac, dr. veseli,6, Duro Medved, rvan Bela, Ja,r:rkro
Oslakovifl, te brada Slavkro i Milan Govedi6. Svi su 7. tistopada bili
odvedeni u Lepoglavu, gdJ'e su bili interurirani u kaznironi. fza neko-
liko mjeseci pu5tenri su radi bole;sti ku6i: Severinac, Medved, Bela i
O'slaJrovi6,'d,ok 'zu dr. Vesel,i6 i oba Govedid.a 1. oZujrka Lg4t. - ve-
zani u lance - p,rennje5teni u logor ltru5iicu kod Trarmrika. Onam,o
615
Progoni hrvatskih sveuEiliBtaraca g. 1940.
_je iz Karlovca u internacijru 'drovedenojo6te 17 dla^novaHNSS, po-

irmonce: 7'trgtko Martindevid, V,ilk,o Zavrlki, Josip Gubemsek, Zvani-
mir Jaku5, Rudolf. ZawSki, Josip llijanid, Ivan Erdeljac, Josip ,Jaku5,
Mi5ko Brajkovi6, Josip Rogar, Zvonim'ir I(ovaii6, Nikola Tucibat,
Stjepan Mikac, Dragutin Lomdarec, Ilija Struna, Petar lilraniilovi6
i Nikola Serti6. Svi 'su ovi ostali u Kru.56ici intewrirani do.10. trarrnja
794L. Tada je slobodu dodekalo i oko 100 dlanova HNSS, koji su u
Zagrebu bili zatvore'ni 6. trawrja 1941., kad je buknuo rat.l)
PROGONI HRVATSKIH SVEUEILISTARACA G. 1940.

U nedjelju 25. veljaie 1940. prouri,o se Zagrebom glas, da je
uhi6eno xnfllogo hryatskih sveuiili5taraca. Istorga su dana redarstveni
agenti rano u jutro dlo,Sli u st'an ,hrv,atslkorgaknjiZevnika dra Mile
Budaka, gd,je s,u pr''oveli pnemetadi'nu. Prernda nisu tonr. prigo'dom
ni$ta vahloga prrona5li, ipak su Budaka odvel,i u nedarstveni zafrvar.
Zaqrerpdan'i se zgr,ahahu r,adi ove odredbe banske vlasti. Mnogi su
u tome dinu gledali podetak novih progona hrvatskih ustaBa. O tomu
se na veder istoga'dana Zivahno raspravljalo u Ilic'i b,ttoj 8, gdje su
bile pro,sto,rije hrvatskoga kulturnroga akademskog dnu5tva >>August
Senoa<<.Onamo je oko 8 sati provalila rulja agenata i straZara pod
vodstvom zl,oglasnoga detektiva Bijelca. Oni su premetali prost,orije
i pregledali prrisr.r,tne,h,rvatske sv,erudili5tarce, od krojih su Sest"oricu
odveli u redaffs,tveni zatvor. Tam,o su doarali, da je dr. BudaJ<u znak
prosvjeda 'sturpiou Strajk gladovaurjem. Jednako j'e 27. veljade poielo
gladwati i ,oko 20 hrvatskih sveudiliBtaraca. Osrni dan Strajka bija-
hu daei ve6 tako slabi, 'da je red.arrstvo da"tro detvoricu Strajka5a
otprenni,ti u bo,lnicu. Tza,punih 14 d,ana Strajka bio je i d,r. Mile Bu-
dak o,tp'rennljearu sanatorij. Nato su preostali sveudili3tarci preki-
nuli Strajk, a o U,skrsu ih pusti5e iz zatvora ku6i. Budak je u saura-
toriju - pod paskom strahara - ostao da L2. trarmja, kada je nje-
gova mila supruga Ivka nade'na mntva u zdencu Budakova vinograda.
Ta je tragedija u Z,agrcbu ur"odila tolikone ogou'deno56u,da se ban
Suba5id narBao pnfumrdenprrstiti Ehrdal<a u njegov 'sta,n, gdje je rpak
i nadalje ostao pod ,redarstvenim nadzorom
U oZujku g. 1940. je banska vlast o,trurstavila izLaienje >Hrvat-
skog Nar:oda<<, kroji je imao velik br,oj pretplatnrika i golern broj
1) Poglavnik je 12. srpnja 1941. hrvatske nacional-socijaliste primio

u UstaSke
postrojbe.
616
Progoni hrvatskih sveubili3taraea g. 1940.
od,u5evljenih ditatelja. Hrvatski su ;r",o,doljub'i

dodu5e od,rnah pokrenuli
novi tjednik pod'imenom >Hrvatska Zemlja<<, ali je i nje,mu vlast
zakrenula vratorn ve6, iza prvoga broja. Tako je hrvatska opozic,ija
o;stala bez javnoga glasila. To je za posljedicu imalo borbu s letaci-
ma, koji su od, sad.& bili Stamrparri deS6ei u mnogo vedro;jnakladi,
nego li ikada pnije ;spomenutih zabrana. ,
Zagrebadko je redarstvo -- po nalogu baria dra Ivana Suba5ida
9. prosinca 1940. uhitilo rrmoga hrvatskih nodoljrubnih sveudili-
Staraca. TaJ<ose opet u 6elijama reda"rrstvenih zatvona nado5e hnrat-
ski daci, koj'i isll - gotovo svi - radi ,svoje borbe za oslobodenje
Hrvatske ve6 vi6e puta iskusili nasilja policaj'aca. U torn su zatvoru
hrvatski sveudili5tarci punih 11 dana spr,oveli u napa.sti, jer im je
vlast stavljala podle pourude. Roitroiljubni,su daci sa gnju6a,njem od-
loili sve p,onude, koje bi ih pornizile, da su ih 'primili. Mjesto woj'eg
poni"Zenja,sveudili5tarci su dano,mice na svim prozorirna svojih delija
pjevali: >Vrati se, A,nte, I{rvatska Te Z'ovb!<<
Njihov je otpor tako razljutio ban,a Suba5i6a, da ih je dao 20.
prosinca 1940. 'w Zagrebg, ,o'tprerniti u L,epoglavu. Tako je uodi Bo-
ij.6a - s:r€'d lj,ute zirne - u Lepoglavu dovede,no ovih 13 hrvatskih
sveudili3taraca: Grga EreB, fvo lfirfur, Slavkro Ka5telan, F rane Suli6,
Mile Musa, Ivo Sirnuni6, BoZo fvanu5, Josip Crnko, Nlate Jelidi6, Zvo-
nimir Cinzek, Stipo Hil, Roman Brnjas i Ante JakaSa. U Lepoglavi
'Mladena
su hrvatski sveudili5tarci ved naBli dra Lorkovi6a i prof.
Ivu Or5ani6a.
Lako je sebi predstaviti u,tisak, koj,i je kod rrodoljubnih daka
pr',oizveodolazak u leproglaviskukaznionicu, kamo su dopnemlje,ni bez
pravorrijeka sudaca. Mjesto u internacij,u, ka]<iose govorilo, hrvatski
su sv€udili5tarci poput pravih zl'odinaca 'stavljeni u kaznio'r'-icu, gdje
so s njirma, i posturpalo, kao da su ztrod,inci,a ne hrvatskri rodoljubi.
Prerncla ih je ubijala neizvjesnrost, 5to Ii 6e joE morati pretlrpjeti,
lpak su dasi ostati vjerni svojroj usta5kroj misli. Omi su dwsto vje-
rovali, da 6e.se ispuniti rijed Poglavnika dra Ante Paveli6a, koji je
preC Boii6, iz inozemstva porudio: >Hrvatski narode ! eestitam Ti
posljednji robija5ki BoZi6!<
Uzalud se beograd,ska vlada nadala, da je ban S,uba5'i6ovinr
dinom uniBtio onu >>Sadicufrankovaca<<, koja je u Zagrebu izaz,wala
nerede i nemire. Mjesto ,onih jadnika, hoji su *morali Boii6, s,trxovesti
u lepoglavskoj kazrni,o,nici,naStrose'drugih rcdoljuba, koji su nastavili
borbu na isveudili5tu i u Zagrebt. Opet, sru praskale bom,be, opet su
se potajno sastervljafi btaci, kio,je su h,rvatski sveudili5tarci i dnrgi
rodoljubi raspadavali Sirorn hrvatskih krajeva.
617
Jugoslavija je ludo izazvala rat
Medutim je ban Suba5i6 dao u Kru3dici kod Travnika urediti

veliki logor, u kojemu 6e internirati svoje politidke protivnike. Ona-
mo su podetkom oZujka L941. iz Lepoglave otpremljeni takoder dr.
Lorkovid, dr. Cvitanovi6, prof. Or3ani6 i svi progonjeni hrvatski Sveu-
diliBtarci. Ovo je interniranje primljeno u hrvatskoj javnosti s naj-
vedim ogordenjem.
JUGOSLAVIJA JE LUDO IZAZVALA RAT.

Ministri Cincar-Markovi6 i Cvetkovi6 nastojahu ste6i prijatelj-
stvo susjednih drLava. U tu swhu sklopljeni su posebni ugovori s
Njemadkom, Italijom i Bugarskom. Takav je ugovor s Njemadkom
obnovljen2S. oZujka 1941.u Bedu, kamo je po5ao Cvetkovi6 sa Cincar-
Markovi6em, ministrom vanjskih posala. To nije bilo drago Engle-
skoj, koja je svojom.promidbom agitirala u Jugoslaviji protiv Nje-
madke. Plod ove agitacije bija5e revolucija, koju je general Simovii
proveo u no6i od 26. na 27. oZujka L94L. On je kralja Petra If. pro-
glasio punoljetnim, premda jo5 nije navr3io ustavom propisane go-
dine. Simovi6 je sastavio norm vladu, u kojoj je pridrZao svih 5
hrvatskih i oba slovenska ministra. Nato je na ulicama beogradskim
priredio manifestacije, koje su potrajale cijeli dan 27. ohtjka. Ispr-
vice se manifestiralo za Englesku, a zatim se demonstriralo protiv
Njemadke.-Svjetina je u povorci prolazila kroz ulice, vrijedajudi
Adolfa Hitlera i njemadki narod
. Hrvatski su rodoljubi odmah razabrali, da su beogradski Srbi
podinili golemu ludost, koja 6e dovesti do rata izmedu Njemadke i
Jugoslavije. Kako nije bilo dvojbe o tomu, da 6e u tome ratu pobi-
jediti silna Njemadka, uvidio je hrvatski narod, da je sada kucnuo
das, kada 6,ese mo6i izbaviti iz tamnice, u koju je bez svoje krivnje
dospio g. 1918. Zato su hrvatski rodoljubi - bez ikakova sporazuma
- jednodu5no odludili, da se u torne ratu ne 6e boriti za opstanak
Jugoslavije, koja je provela mobilizaciju vojnih obvezanika.
Njemadka je 6. travn ja L94L. navijestila Jugoslaviji rat, koji
je odmah i zapodeo. fstoga su dana brojni njemadki avijoni tri puta
- u 7 sati u jutro, u 10 i po sati prije podne,.te u 4 sata poslije
podne - udarili na Beograd, u kojemu su nastali poiari i razara-
nje. Od straha pred avijonima pobjego5e iz Beograda ministri i
mladi kralj. Zapeo je rad glavnoga stoZera, te su pojedini zapovjed-
nici ostali bez ikakove upute. Naprotiv su njemadke vojske po do-
bro smi5ljenoj osnovi strelovitom brzinom prodirale u Jugoslaviju,
618
Proglas dra Ante Pavelida hrvatskornu narodu
koju su za nekoliko dana i osvojile. Hrvati su svagdje najsrdadnije

do6ekivali rijemadke vojnike, a razoruZavali pojedine dete jugosla-
venske vojske. Ovaj rat je dokazao, da snagu drZave ne predstavlja
samo oruZje, nego da treba i z'adovoljstvo naroda, 6ega u Jugosla-
viji nije bilo.
PROGLAS DRA ANTE PAVELIEA HRVATSKOMU

NARODU.
Uodi rata s Jugoslavijom upravio je Poglavnik dr. Ante Pa-
veli6 5. travnja 1941. putem krugovalnika glavnog usta5kog stana
hrvatskom narodu ovaj proglas: -
>Elrvatski narode! Pred vi5e od hiljadu godina osnovali su
na$i pradjedovi na ovom svetom tlu svoju domovinu, svoju - negda
veliku i mo6nu - drZavu lfrvatsku. Hrvatski je narod kroz duge
vjekove svoju domovinu junadki branio proti svakom neprijate.lju,
koji je - bilo kada u pro3losti - irosizao za njegovim ognji3tima,
za njegovim poljima i njivama, za njegovim dobrima, za njegovom
slobodom i za njegovom 6a56u.
Srbija je godine 1918. na prijevaru zaposjela hrvatske zemlje.
Od toga dasa pa do danas ugnjetavala je Srbija na najstra3niji na-
din hrvatski narod. Beogradsfti su vlastodrBci podigli vje3ala za
hrvatbke sinove, pnolili su toliku'mudenidku krv, a na hitjade hrvat-
skih sinova su zatvarali i mudili po tamnicama. Srbijansko je na-
silje postiglo svoj whunac u krvavoj diktaturi, Sto ju je bio'uveo
srpski kralj, a kojom je htio ne samo za uvijek silom upokoriti
hrvatski narod, nego i s lica zemlje izbrisati njegovo ime i svpki
tralg njegove opstojnosti. No proti tomu neduvenom nasilnidkom
pothvatu podigla se je hrvatska usta3ka borba, koja je tu krvavu
neprijateljsku diktaturu krvavo sm5ila.
Nakon pada kraljevske srbijanske diktature poku5ali su beo-
gradski vlastodr$ei zadfiati hryatski nar.od pod svojom vla36u po-
novnom prijevarom, jer su znali, da toga silom vi3e ne 6e modi.
Stoga su se latili stare varke - >sporazlrma<<.I uodi buknu6a no-
vog ewopskog rata, koji je otvorio put hrvatskom narodnom i drZav-
nom oslobodenju, potpisan je sramotni sporazum, da se tako zavaxa
hrvatski narod i vanjski svijet, pa da se izigra hrvatsko narodno i
drZavno oslobodenje. No kao Sto kraljevska diktatura nije mogla
nadvladati i slomiti usta$ke borbe, tako ju nije ni sporazum mogao
zavaravati. Hrvatski usta5ki pokret nastavio je i dalje borbu, koja
je evo do$la do zadnjega i odludnoga oslobodiladkog udarca.
6t:9
Poglavnikov proglas hrvatskim vojnicima
Hrvatski narode! Do5ao je 6as oslobodenja! Ustaj na noge,

lati se oruLja, uvrstaj se u bojne redove i stupaj pod usta5ku za-
stavu, na kojoj su ve6 napisana slavna djela pobjede. Ustaj, kucnuo
je das na5eg oslobodenja! DiZi'se, da svoju domovinu odistimo od
neprijatelja, pa da svoju slobodu uspostavimo u svojoj ku6i: u sa-
mostalnoj i nezavisnoj drLavi.Hrvatskoj, u kojoj 6e biti ujedinjene
sve hrvatske zemlje od Mure i Drave sve do Drine, pa od Dunavta
do sinjega Jadranskog mora, a u kojoj 6e vladati samo Bog i hrvat-
ski narod.
Hrvatski narode! Naia je pobjeda osigurana, na5e je oslobo-
denje gotova stvar. Hrvatski usta5ki pokret stavio se je - ne od
Canas, ve6 od deset godina - uz bok velikoga talijanskog i nje-
madkog naroda. I zato danas silne i ogromne vojske velikih voda
tilr velikih narod a - Mussolinija i Hitlera, - kojima se viSe nitko
ne moZe odupirati, stoje na na5u obranu, te zajamduju na5e oslobo-
denje, na5u pobjedu, na5u slobodu i na3u nezavisnu drZavu Hrvatsku
na cijelom hrvatskom povijesnom i neprekinutom narodnom po-
clrudju.
'
Hrvatski narodel S pornodu boZjom i na5ih velikih prijatelja,
- na irtvama i prolivenoj hrvatskoj krvi, na neobuzdanoj borbi
hrvatskb usta5ke vojske i na njezinoj vjernosti Tebi, - dihe se slo-
bodna i nezavisna drZava Hrvatsk&, u kojoj 6e, hrvatski seljadki
narode, u Tvojim rukama biti sva zemlja i sva vlast, u kojoj 6,eza-
vladati pravo i po3tenje, a iz koje 6e biti iskorjenjen sav korov, Sto
ga je bila posijala tudinska du5manska ruka. U drlavi Hrvatskoj
bit 6e osiguran kruh i blagostanje, sloboda i dast kroz duge vjekove
hrvatskim pokoljenjima.
Slava svima mudenicima, koji svoju krv i Zivote uzida5e u te-
melje hrvatske slobode i hrvatske drZave! Zivila nezavisna drilava
I{rvatska! Zivio hrvatski narodt Zivtta ustaSka vojska! Zivile ve-
like i silne prijateljske vojsket Za dom spremni !
Dano u glarmo.m usta5kom stanu. Usta5ki poglavnik dr Ante
Paveli6.<
POGLAVNIKOV PROGI,\S FIRVATSKIM VOJNICIMA.

Istoga je dana (5. travnja 7947.) Poglavnik dr. Ante Paveli6
uputio hrvatskim vojnicima posebal proglas, koji je glasio ovaho:
. >Hrvatski narode ! Do5ao je dan opdega narodnog ustanka
proti srbijanskoj sili, koja u sramotnom ropstvu drZi hrvatski na-
rod i hrvatsku domovinu.
620
Poglavnikov progias hrvatskim vojnicima
Hrvati, vojnici! Sve su ustaike vojne snage ve6 u pokretu, a

usta5ki su prodorni odjeli ve6 rra rnnogo mjesta probi[ srpske bojne
redove, razoruilali ih i zarobili, te munjevitom brzinom napreduju
u srce domovine, da uspostave samostalnu i nezavisnu dr1avu
Hrvatsku.
NaSa je potp-una pobjeda posve osigurana, jer se za nju bore
takoder silne i nepobjedive vojske na5ih prijateljt, - vojske Italije
i Njemadke, - koje hrvatsko'mu narodu zajamduju potpunu slobodu
i neodvisnost u nezavisnoj drilavi Hrvatskoj.
U najkra6em roku ne 6e biti na hrvatskome tlu viSe ni traga
srbijanskom nasilju, a sve 6e hrvatske zemlje biti ujedinjene u slo-
bodnu i nezavisne drZavu Hrvatsku, u kojoj 6e vladati samo Bog i
Hrvati.
Hrvati, vojnici! Vas su pod oruZje poslali srbijanski kralj i
srbijanska gospoda u sporazumu i poduprta od onih, koji su s naj-
pokvarenijom beogradskom gospodom pravili sramotan sporazum.
Oni vam na)aLu, da branite srpsku drZavu i srpsku zlodinadku vladu,
pa da pucate na hrvatske sinove, na svoju bra6u i na prijateljske
vojnike, koji se bore za hrvatsku domovinu i za hrvatsko oslobo-
denje.
U ime hrvatskog oslobodiladkog pokreta, u ime tolike proli-
vene hrvatske mudenidke krvi, u ime tolikih hrvatskih boraca, koji
su na vje5alima- Binuli za svoju domovinu,i za svoj narod, - ja vas
pozivam, da oruZje okrenete proti srpskim vlastodr5cima, a za slo-
bodu svoju, svoga naroda i svoje domovine!
Odstranite srpske dasnike, uvrstajte se odmah pod usta5ku
Lastavu, upotrijebite pu5ke proti onima, koji su zarobili hrvatski
narod, obe5dastili sve hrvatske svetinje, te zaposjeli hrvatska ognji:
Sta i hrvatsku zemlju. To Vam je sveta duZnost.
Hrvati, vojnici, katolici i muslimani ! Junadka slava va5ih dje-
dova zapanjivala je kroz vjekove ditavi svijet. Junadka djela hrvat-
skih vitezova pronij6la su slavu i dast hrvatskog naroda po ditavom
svijetu. VaBa hrabra srca i juna6ka desnica pokaaat 6,e,da ste do-
stojni slave svojih djedova, koju vam je namrijeti i budu6im poko-
ljenjima, sinovima i unucima. '
Do3ao je dan oslobodenja! Bije se zaidnji i odludni boj za

uspostavu samostalne i nezavisne drZave Hrvatske, koja 6e se pro-
stirati od Mure i Drave do Drine, pa od .Dunava do sinjega Jadran-
621
Propaot kraljevine Jugoslavije
skog mora, a u kojoj 6e ditav hrvatski narod na6i svoju sre6u i bla-
gostanje. Za taj eilj duZnost nam je svima dati i svoje Zivote.
ZiviLa nezavisna drlava Hrvatskal ZiviLa hrvatska vojska!
Dano na boji5tu u gl5rrnom usta5kom stanu.
Usta5ki poglavnik: dr. Ante Paveli6.<<
PROPAST KRALJEVINE JUCOSLAVIJE.

Kad je 6. trarrnja Lg4L. zapoleo rat, upravio je jugoslavenski
kralj Petar II. ovaj proglas: >Narode srpski, hrvatski i slovenadki!
Tebi, koji nikomu nisi dinio niti snovao zla, naxtetnuta je borba za
opstanak. U ratnom meteZu, koji je do5ao do IVojih granica, Ti si
se trudio, da ostane5 po strani, jer ni5ta nisi traZio nego li Zivot u
miru, slobodi i nezavisnosti. Vlada je sve udinila, da se Tvoj mir
oduva. Neprijatelj medutim nije htio mir i saradnju s Tobom, nego
Tvoje pokorenje; a po nadinu, na koji je izw5io mudki prepad, jasno
je, da on ho6e TVoje uni5tenje. Nagnan da krvlju brani5 svoju slo-
bodu, Ti 6eSju braniti, kako si ju uvijek branio. - Kraljevska vlada,
koja nije propustila ni jednu mjeru za obranu zemlje, bdit 6e zajedno
s narodom, da se svuda s najvecim pregnudem udini sv6 najbolje,
Sto se moZe u toj borbi, koja nam je nametnuta. Da spokojno gle-
damo u bududnost s nadom u Boga i njegovu pravdu, daje nam po-
uzdanje sloga, kojom Srbi, Hrvati i Slovenci polaze u ovu borbu,
- svijesni, da se radi o njihovoj sudbini: jednoj i nedjeljivoj. Snage
Siroke zajednice slobodarskih naroda, koje u ovome dasu zajedno
s nama brane ugroZeno dovjedanstvo, moraju pobijediti. S tom vje-
rom naprijed do pobjede! Petar II.<<
Hrvatski se vojnici nisu odazvali pozivu malodobnoga kralja
Petra II. Oni su bez ikakova dogovora odludili, da se u tome ratu
ne 6,e boriti za opstanak Jugoslavije, koju su smatrali tamnicom
hrvatskog naroda. Gdjegod je bilo mogude, hrvatski su vojnici
uskratili posluh srpskim dasnicima, koji -su ih imali voditi u borbu
protiv Nijemaca. U tom je pogledu znalajan pokret hrvatskih voj-
nika 108. pje5adke pukovnije kod B j e I o v ar a. Oni su vee 7.
travnja 1941. digli bunu, kojoj se prikljudi5e takoder vojnici,susjedne
40. pje5adke pukovnije. Mjesto tla idu u Podravinu, gdje se odeki-
vao prodor njemadkih deta, hrvatski su vojnici zarobili i razoruLah
srpske iasnike, te su krenuli prema Bjelovaru. Vojnike su narednici
evek, Sepak i Canjek 8. travnja poslije podne doveli u Bjelovar,
g d j e s u o d m a h p r o g l a s i l iN e z a v i s n u drLavu Hrvatsku.
622
Zadnji proglas dra Ante Pavelida iz tudine
Na poziv rodoljubnoga gradonadelnika dra Julija Makanca i grad-

skoga senatora R. Wagnera sve su ku6e u Bjelovaru odmah iskidene
hrvatskim zastavama. Hrvatskim se vojnicima najprije prikljudi5e
pukovnik Ivan Mrak i satnik Zvonimir Sirovatka, a sutradan jo5 ne-
koliko priduvnih dasnika. Premda su iz Zagreba 9. travnja dolazile
u Bjelovar razne telefonske prijetnje, da 6e Bjelovar biti bombar-
diran, ipak su hrvatski pobunjenici ustrajali i odvaZno razoruLali
desetak tisu6a jugoslavenskih vojnika. Sutradan (10. travnja) ne-
Sto prije podneva udo3e u Bjelovar prvi njemadki tankovi, koji su
do5li preko Barda, Virovitice i Pitomade. To su oni isti tankovi, koji
su 10. travnja poslije podne prvi stigli preko eazme i BoZjakovine
a Zagreb, gdje su - kao u Bjelovaru - bili odu5evljeno pozdravljeni.
ZADNJI PROGLAS DRA ANTE PAVELIEA IZ TUDINE.

U srijedu 9. travnja 1941. odrZao je Poglavnik dr. Ante Pave-
li6 putem krugovalnika posljednji svoj govor iz tudine, i to ovako:
>Hrvati i Hrvatice diljem cijele domovine! ProZivljujemo ve-
liko doba. Nakon dugih stolje6a pribliZurje se das, koji su sanjali na5i
djedovi, za kojim smo deznuli svi. PribliZuje se das, za kojim nismo
samo deznuli, nego koji smo i naslu6ivali, - Sto viSe, za koji smo
bili sigurni, da 6e do6i.
. Zaludu je na5 neprijatetj ovih dvadeset i dvije godine nepre-
stano i uporno twdio, da je vjedno stanje, stvoreno versailleskim
mirovnim ugovorim&, p& da 6e njihovo gospodstvo trajati za uvijek.
Mi smo tvrdili protivno i mi smo imali pravo. Koliko je puta
ve6 Beograd naglasio, da nema Hrvata, da vi5e nema Hrvatske, pa
da se nikada vi5e ne 6e povratiti hrvatsko wijeme. A eto danas
cijeli svijet ne samo da znade za Hrvate i za Hrvatsku, nego se sa
svih strana svijeta nagovije5ta skora sloboda i uspostava nezavisne
drLave Hrvatske.
Zar nisu beogradski tirani, - a s njima i oni bijeCni otpadnici
hrvatskog naroda, koji su se poistovjetili s Beogradom, - nas na-
z,wali ludacima, fantastama i bijednicima ? Pa eto, vrijeme je do-
kazalo, da mi imamo pravo, a oni da su bili ludaci, bijednici i zlo-
iinci. A to je i naravno! Iz njih je govorilo ludilo, bijedni5tvo i
mr?nja, a iz nas je govorila hrvatska du5a, hrvatsko srce i hrvat-
ska nepokolebiva vjera. Mi smo to govorili, mi smo to vjerovali, a
mi smo i radili.
623
ProglaEenje Nezavisne DrZave Hrvatsire
f eto, ta se nepokolebiva vjera pretvara u din. Eno srpska;je

vojska na jugu potpuno uni5tena i.Makedonija se danas vi3e ne na-
lazi pod srpskom vla36u. Oslobodita ju je nepobjediva njemadka
vojska. A sada se velike i slavne vojske Italije i Njemadke midu i na
sjeverozapadu, te 6e se za das raspr5iti i ona srpska vojska, koja
se nalazi u na3oj domovini. U tome dasu, Hrvati i Hrvatice diljem
cijele domovine, upravljam na vas jo5 ovu molbu:
Dodekajte svagdje i svagda hrabre vojnike na5ih prijatelja i
za5titnika s yeseljem, s odu5evljenjem, s po5tovanjem i sa bratskom
ljubavlju. Okitite ku6e hrvatskim trobojnicama i znakovima prija-
teliskih naroda i vojska. Ovi vojnici znadu; da prolaze kr'oz prija-
teljsku zemlju. Ali neka se i na tima mjestima osvjedode, da su ih
Hrvati u hrvatskim zemljama primili onako bratski 'i s ljubavlju,
kako to udiniti znadu s€Lrnodestita, zahvalna i vjerna srca hrvatskog
naroda. S njima dolaze u Tvoju sredinu, hrvatski' narode, s pu5kom
u ruci - hrabro se bore6i - takoder Tvoji sinovi, dolazi i hrvatska
usta5ka vojska!
RuSi se neprijateljska sila, a hrvatski narod doZivljuje svoj
Uskrs I Zivila nezavisna drLava Hrvatsk al Zivile slavne oslobodiladke
voiske ! Hrvati i Hrvatice, budimo za dom spremni !<
Istoga je dana (9. srpnja 1941.) glavni usta3ki stan sa krugo-
valne postaje Brno javio ove radosne vijesti: >Hrvati! IzdrZite jo5te
kratko vrijeme! Neprijatelj' je ve6 na svima boji5tima potuden, a
njegova je. vojska u rasulu. JoF nas kratko vrijeme dijeli od dasa
konadne pobjede, od dasa konadnoga hrvatskog nar"odnog Uskrsa.
Ve6 su na boji5tu sve ustaSke jedinice. Jedna za drugom u najve-
6em redu i stegi napu5taju dosadanja boravi5ta i napreduju u odre-
denim pravcima. Hrvati i Hrvatice ! U predvederje hrvatsko g2. ad.=
rodnog i drZavnog'oslobodenja sjetimo se palih usta5a!<
PROGLASENJE NEZAVISNE DRZAVE HRVATSKE.

Na veliki detvrtak dne 10. travnja 1941. ru 4 sata p,oslije podne
prodi'tao je'pukowr.ik Slavko KvaVernik na knu,govalnojipostaji u
Zagrebu hrvatskoonu narodu ,ov&j - toli dugo i to,li Zeljno o6ekivani
- proglas:
>BoZja providnorst i volja naBega saveznik&, b rnukotrpna vi,3e-
stoljetna borba hrvatskog narod.a - uz veliku pohtvovnost Poglav-
nika dra Ante Pavelifla, te usta,5k,ogrporkret&u zemlji i u inozemstrru
- odlred,ili rsu, da danas rpred dan Uskrsnuda boljega Sina uskrsne
6Vl
ProglaFenje Nezavisne DrZave Hrvatske
i na5a N ez avi sn a D'rLav a H rvE t,s ka. Pozivatrn sve Hr:vate,

u ko'jerm god mjestu omi bili, .- a naro6i,tro sve dasnike, poddasnike
i rnomdad cjetrokupne o,ruZanesnage t Zagrebu, - da cijela o'ruZana
snaga smjesta poloZi zakletvu vje;rnrosti Nezavisnoj dri.av'i llrvatskoj
i njeno,m Poglavniku. Bog i Hrvati ! Za Dom sprernni I Ur Z:aigrebu,
dne 10. travnja 1941. Zamjenik Poglavnika i zapovjednik cjelok'Fpne
vojne snage Slavko Kvatewrik<.
Krat:ko vrijeme iz,a toga je za,grebadkikrugovalnik javio, da dr.
Vlatko Madek, koji se kao jedimi dlan biv5e be'ogradske vlade nalazio
t Zagrebu, daje slijededriproglas: >Hrvatski narode !. Pukomrik SIav-
ko Kvate'rnik, voda nacijouralistidkrogpokreta u zemlji, danas je pro-
glasio slobodnu i nezavisnu hrvatsku 'drZavu na cjeloku,purornpo'diu-
dju Hrvat'ske, te je pr€ru.Z€ovlast. Pozivam sav hrvatski narod, da' .
se novoj vladi poko,ri. Fozivam sve prista5e Hrvatske seljadke stran-
ke, kroji su na upravnim poloZajima, te sve kotariske odbo,rnike i t. d.,
da iskre,no suraduju s novo'm vladoln(<.
Dok u Zagreb ne stigne Poglarrnik dr. Ante Paveli6, koji 6e
sastaviti prvrr. hrvatsku vladu, imenovaroje nje,gov zarnjenik Slavko ,
Kvaternik privremeno >>Hrvatsko drZavno vodstvo<<.elanovi toga
vod,stva bijahu: dr. Mile Budak, dr. Andrija Artukovid, d[. Mladen
Lo'rkovi6, dr. Brankro Benzorn,dr. Josirp DumandL76,,dr. Milovan Z,a-
ni6, dr. Jure Vrane5i6, muftija Ismet Mufti6 i p'rof. Mark,o Ver5i6.
Zapovjednikom vojske i mornarice postade pukovnik Slavko Stancer,
povje,renikorn za unutarnje p,oslove dr. Zani6,, zagrebadkim grado-
nadehrikom dr. DumandZil, a povjenenikom za Lel3eznidkipromet Jo-
sip Mankovid.
Zagrepd,ani su na poziv gradonadelnika Dumandii6a izvjesili
hrvatske zastal'e na svoje ku6e. Oni su na uskrsni prsnsdjeljak 14.
travnja odekivali dolazak Poglavnika dra Ante Paveli6a, da mu pri-
rede velidanstven dodek. Poglavnik je zaista u jutro !4. travnja
krenuo iz Rijeke na SuEak, da ta,ko na tlo osiobodene do,movinestup,i
na istorn mjestu, gdje ju je 17. sijednja 7929. ostavio zarobljenu. Pra-
tio ga je velik broj a.utobusa, u kojh,ra su se vozili njegovi vjerni
usta3e. S njirna je -Poglavnik po5ao preko Gorskoga Kotara.
Kako je hrvatski narod u sv'im selima odu5evljeno dodekivao
i pozdrar4jao Poglavnika" koji je nar,odu odzdravljao rodoljubnim
rijedima, bila, je ve6 no6, Iiad je p,ovorka stigla u Karlovac. Ovdje
su ga dodehau dlanovi >rlrvatskoga drZavnoga vodstva<<,koji su -
uz mnoge druge rodoljub ne Zagrepdane- pod vodstvom Slavka Kva-
Hrvatel'-.a na ;nuiiliit'i {0
625
\
Kralj i vlacla bjeZe iz Jugoslavije
ternika dodli u Kar:trovac odmah iza podmeva. Pred usta6kim stanorn,

lrojri ,se na;lazio u zg,radi nekada5nje kadetske Skole, pozdnaviro je
Pogl,avnika njegov zamjenirk Kvaternik, k'ojemu je dr. Paveti6 odgo"
vorio rovoi
>Ne 6u Varn govo,riti dugo, j,er kod nas rustaBa nije obidaj go-
voriti, nego raditi. Sada smo stivorili hrvats,lru drZavu i nju ndtko
vi5e ne mroZe,sruSiti, jer 6emo na5u slobodu wrarti braniti. U Hrvat-
skoj 6e vladati red i rad. Nitk.o i nikada ne ce rnoci u Hnvatskoj plti
krv na,roda. Svatko 6e morati raditi i biti odgrovoran Poglarrniku, a
Poglavnik 6e bit! odgovoran hwatskonn narodu<<
KRALJ I VLAD A BJEZE TZ JUGOSLAVIJE.

P rvi zradni napadaj njemadkih avijona na Beograd - u jutro
6. travnja L941. - sru5io je sredi5te grada, poimence: kolodvor,
obje radiopostaje, vojnu dkademiju, brzoglasmr postaju, te palade
ministarstva vojske i m. unutarnjih posala. eim je prestao prvi na-
padaj, odmah je kralj Petar II. na svojem samovozu pobjegao iz
Beograda u Zv,ornik na Drini, odakle se zaklonio u dvorac Han Pi-
jesak usred Bosne. S kraljem je pobjegao i general Simovi6, premda
bi kao 5ef glavnoga stoZera morao ostati u Beogradu, da vojsci
izd.aje potrebne naloge.
Prigodom prvog napadaja avijona na Beograd poginuo je mi-
nistar dr. Fran Kulovec, koji je postao vodom Slovenaca, kad je 14.
prosinca 1940. umro dr. Antun Koro5ee. Drugi su ministrirod straha
pobjegli na Avalu, odakle su namjeravali po6i u Vrnjadku Banju.
DoznavBi pak, da su Nijemci iz Bugarske ve6 pred Ni3om, ministri
se na veder 6. travnja zakloni5e u eadak. Odavle su ministri dr.
Vlatko Madek i dr. Ivan Andres po5li u Zagreb, dok su drugi mi-
nistri otiSli u ljetovali5te Pale kod Sarajeva. Tamo je 10. travnja
stigao takoder ministar predsjednik Simovid s kraljem. Zato je
,crndje odmah odrilana sjednica, te je Sava Kosanovi6 imenovan
potpredsjednikom vlade mjesto Madeka, dok je dr. Juraj Krnjevid
imenovah ministrom bez lisnice.
Sutradan (11. travnja) je u Palama odrZano ratno vije6e. Si-
. movi6 je morao priznati poraz prve, tre6e, pete i sedme jugoslaven-
ske vojske, jer su Nijemei prodrli u drZavu na glavriim todkama. Nato
je ministar dr. Dlafer Kulenovil, zatraZio, neka se odmah izmoli pri-
mirje i prestane ratovanje, jer on ne mohe preuzeti suodgovornost,
cla Bosna snosi teret ludadkih odluka jedne grupe obijesnih generala
626
Dolazak Poglavnika dra Ante Pavelida u Zagreb
i besavjesnih politidara. Kulenovidev su prijedlog poduprli hrvatski

ministri, pa i dr. Momdilo Nindi6, ministar vanjskih posala, jer su
Nijemci ved osvojili Macedoniju, a Hrvatska se proglasila nezavis-
rlom drZavom. Rasprava se nastavila 72. travnja, kad je o podne
ve6inom glasova zakljudeno, da se ima nastaviti rat. Simovi6 je
naime kao 5ef glavnoga stoZera izvijestio, da 6e se poloZaj popraviti,
jer da Engleska priprema iskrcavanje svoje vo'jske u Boki Kotor-
skoj. Ministrima se lailno prikazalo, da je jugoslavenska vojska za-
posjela i Zadar i Skadar. Tim ve6e bija3e iznenadenje, kada je na
veder 72" travnja stigla vijest, da se na zapadnoj obali Jadranskoga
mora iskrcala talijanska vojska, koja napreduje takoder iz Zadra
nt"*ifflT
misolovki,jer su
.", ministri uvidjeli,da se nratazeu
ih neprijatelji Jugoslavije okruZili sa svih strana. Ministri iz Hrvat-
ske, Bosne i Hercegovine izjavi5e, da 6e odstupiti, ako vlada ne pri-
stane na kapitulaciju. Premda je i sam general Simovid morao uvi-
djeti, da je vojnidki poloZaj beznadan, ipak je zapovjednicima poje-
dinih divizija upravo cinidki izdavao naloge, neka se >>braneindivi-
d,ualno<<.Time je samo htio dobiti vremena, da kralju i dlanovima
vlade omogu6i bijeg u inozemstvo.
Na sam Uskrs (13. travnja) ostavio je kralj Pale, te se na
samovozu zajedno s generalom Simovi6em odvezao u Crnu Goru,
kamo je engleski poslanik narudio avijone iz Atene. Kralj je preno6io
u samostanu sv. Vazilija u Ostrogu kod Nik5iia, odakle je sutradan
cdletio put Grdke" Onamo su kralja slijedili svi ministri osim Kule-
noviia, Torbara f Smoljana. S ministrima je u Grdku odletio i hrvat-
ski ban dr. fvan Suba5i6, koji je 10. travnja 1941. utekao iz Zagreba.
DOLAZAK POGLAVNIKA DRA ANTE PAVELIEA

- fJ GRAD ZAGREB.
Poglavni,k je u Karlovcu ,o'dsjeou d'om'udra Ante Nik3i6a, pred-
sjedrdka sudbenoga stola; dla:novi pak >>Hrvatsk,o,gadhZav,nogavod-
stiva<<vrati5e se ;s iorstalim irodolj,ub'ima u Zagreb. Kako naime Pro*
glavnik niie trtio imati triumfalan dolazak i dodek u Zagrebu, odredio
je, da 6e do6i ved u iano jutro. I zaista je 15. travnja sa svojom prat-
njom ve6 u 5 sati stigao na Markov trg, gdje su ga dodekali hrvatski
iasnrici, vojniei i usta5e. Kad ih je pozdravio rijedima >>ZaDawt<<,
gr'om,kiosu nxu odgovorili >Srp,rernni!<Na0o je Poglavn,ik pred bran-
skom palado'm od'rZao ,ovajr svoj histomijski go,vor:
627
Dolazak Poglavnika dra Ante Pavelida i Zagreb
>U tisu6ljetnoj svojoj povijesti hrvatski je narod irmao b,olnih

i rado,snih dasova. Ovo je najrradlosniji das na5e povijesti, jen se na-
Iazirno pfed uskrsnu6em Nezavis,ne DrZave Hrvatske.
Dri,ali su nas ludacima, nazivali su nas rpladenicima. Ali mi
smo se borili, m,i smo radili, mi smo pobijedili. A ludaci su, pladenici
$u oni, koji su o narna tako govorili.
Usta5e ! NaEa je oslobo,diladka borba pri kraju. ProZivljujerrno
velike dasove. I dok srno rfii ovdje okuplje,ru, u domovini se zbivaju
veliki dogadaji. Naia je te5ka borba bo,rba cijeloga hrvatskog
nar,oda - okrunje'na najve6i,m uspjehom: usp,ostavom Nezavisne
drZave Elrvatske. Vi 6ete ve6 za nekoliko sati duti veliku vijest. Vi
6,eteza najkra6e wijeme po6i na put k svojim domovima.
Usta5e ! Mi smo pobijedili ! Po,bijedili smo, jen srn,o vjerovali.
Fobijedili smo, jer smo rzdrLalt. Pobije'dili srn'o, jer smo se horili.
Usta5e ! Pobjedili smo, jer 'snnouvijek bili za Dorn spremni !<<
Istoga je dana (15. travnja) Slavko Kvaternik na zagrebadkonn
kru,govalniku objavio: >Hrvat"ski narode ! Dajern fi rad,osnu vijest,
da se Tvoj slavo,m ovjendani Poglavnik vratiro u Z'agreb i preuzeo
svu suverenu vlast u Nezavisnoj drL,avi Hrvatskoj; NaB Poglavnik
Salje Ti svoje pozd.rave,daje Ti svoje srce, svoje energije i svoj um.
On 6e za Tebe raditi dan i no6, kao i do sada, a Ti ga slijedi, da va-
zda budemo za Dom spremni!<
Poglar,mik je od,mah 15. tnavn ja L941. osmutak Nezavisne dr1a-
ve Hrvatske brzojavio vodi Njemadko,ga Reicha Adolfu Hitleru i
predsjedniku vlade faiistidke Italije Benitu Mu,ss'oliniju; podjedno
ih je za,rrrrolio,da 'i oni sluZbeno priznadu novu hrvatskir drZavu. Nato
su jo5 istoga dana sti,gli Poglavuriku ovi b'rzojavni odgovori:
>>Dr. Ante Paveli6, Zagreb. Zahvaljujem Vam na brzojavu i
brzojavci generala Kvaternika, u'kojima mi dLoznanja dajete pro-
klanraeiju Nezavis,ne drZave Hrva,t,ske u skladju s voljorn hrvatskog
naroda, te u kojinna molite, da Njem,adki Reich pri:zna Nezavisnu
drLavu Hrvatsku. Za rnwe je po'sve o'sobita radost i zadovoljstvo,
Sto Vam mogu izj,aviti, da Njemadki Reich p,riznrajeNezavisnu drLa-
rm Hrrza@ku u dasu, kada je hrvatski narod na,Saosvoju du,go Ze-
ljennr slobod,u 'kraz,pobjedomosno p'rodira,mje de,ta sile Osovine. Nje-
madka 6e se vlada radovati, da 6e se o gr anicama nove drLave spo-
razumjeti s hrvatshom narodirorn vladonn u slo,bodnoj izmjeni misli.
Najbolje woje Lelje upravljam Vama i bududnosti hnvatshog narod.a.
Ad,olf Hitler<.
628
Sastav prVe hrvatske drZavne vlade
>Dr. .&nte Pavelii, Zagreb. Pri'md,osam brzojavku, kojorm mi

javljate {pnoglasenje Nezavisne drilave Elruatske u skladu s voljom.
hrvatsko,g naroda, te u koj'oj me molite za pt'iznanje Nezavisn e dri.a-
ve Hrva,tske od strane fa5istidke Italije. S najvedim zadovol-jstvom. .Jp
pozdravljam novu Hnvatsku, koja je sebi danas izvoj5til;a dugo Zu-
de,nu slobodu, kada su sile Osovine trni5tile umjetn'o'stvorenu Jugo-
slaviju. Raduje rne, S,to Va,m mo,gu izraziti, d,a fa5istidka Italija
priznaje nezavisrost drZave Hrvatske. F a,Bisti6kir'6e se Italija rado-
vati, 5to 6e se s hrvatski,m narodom sporaaunjeti o odredivanju gr,a-
nica ome drZave, koj,oj talijanski nar'od Zeli svu sre6u. Benito Musso-
lini<.
SASTAV PRVE HRVATSKE DRZAVNE VLADE.

Na veder 15. trawrja 1941. je Poglavnik dr. Ante Pavelid u
banskoj paladi, pred pozv,anim prijatelji,ma, poloZio ,svedanu prisegu
hrvatskomu nar"odu i ustavu Nezavisme dr%ave -Hrvafske. Nato je
'Poglawrik
imenovao h,rryatsku drZawlu vladu ovim rijedima:
>H,rvatski je nanod svoju dri,avu o;snov&o prije 1400 godina.
Hrvatska je drlava g. 7t02. !*i lp,ut izgubila najvaZniju oznaku
svojega.potpunoga suvereni,teta. Od g. 7702. pa dio danas d,akle
punih 839 god.ina nije hrvatski narod. imao svoje sa,mostalne i
nezavisne dr?ave. Sada pak evo, - iza 839 godina, .---- nakon Sto
je uspostavljema potpuno sam,oslabra Nezavisna driav'a 'drZavnaHrfatska,
-. do5ao je das, da se uspostavi i prwa' odgovourra vlada u
Nezavi,snoj dnZavi Hrvatskoj. Zato ovirn dasorn ime,nujem i postav-
tjarn prvu hruatsku drZarnru vladu.
'Pred.sjedni5tvo
vlade i va,njsk€ F,oslovepreuzin:ram,sam osobno.
Potpredsjednikom vlade i,menujem dra OsunanaKulenoVi6a iz
Biha6a. Zapovjednikom vojske i ujedno m,inistrom hnratskoga do-
mrob'ranstv&,- k,o;ie,sesastoji od kopnene, zralne i pomro'rskevo,j,sks,
te onrhri5tva, - i cjelo,kurp'no,gpnometa ,imenujern vojskovo'du Sla;vka
Kvaternika iz Zagreba. Podjedno ga imenujem svojim zatnje-
nikotn u svak'o,m sludaju, u kojernu bi bio sprijeden w5iti duZhost
Poglawttka drLave. Ministnom pravosuda imenuje'un dra Mirka P u-
k a iz Gline. Mini'strom unrutra5njih poslova imenujem dr,a Andriju
Artukovi6a iz Ljubu5ko,ga.Ministnormzdravstva imenujem dra
lva,na Petri6a iz Solte. Ministnom n'airodnoga gospodanstva ime-
nujem dra Lovru S u 5 i 6 a iz Mrkroplja. Mfuristr,pm bogoEtovlja i
nastave imenujem dra Milu B u d a k a iz Sv. Roka. Ministrom Suma
629
4
Sastav prve hrvatske driavne vlade
irudaimerrujem ilrrg.Iviou Frkovi 6a iz Liikog Novoga. Ministrom

udruibe iumenujerndra J'osu Dum an d ili6,a iz Ljubu5koga. Pred-
sjednikom zalkoarodav,nogpovjereurrstva imenujem dra Milovana Za-
ni6a iz Searja
Svi ovi po ,meuuiimenovani ministri prve tr,rvats'ke driavne vlade
po,loZit,6e prisegu, koja je od njih 'potpisana. Podjedmo 6e kao i ja
o6,itovati, da 6e navesti svu svoj'u i'm,ovfuru,,kao S'to im'ovinu svoje
i,ene i djece, navdb6,i ,i 'nad,rn, kako Ju je stekao. Nadalje 6e ,se -
pozirvom na poloZenu usta*knlprisegu, t. j. pod ,prijetnjo,m s,mrtne
kazrrc - ,obvezati, da se ne ce ,baviti nikakvim ,privrednim p66tr6611
rriti 6e bilo koj',im na6'inom stjecati kakvu imrovinu, d,okle god 'budu
vr3ili ovu od drLave im povjeremu 'sluibu. Napokon 6e svaki od. njih
predoditi svoj k,rsnri odnosno rodni list<.
Nato su imenrovani ministri ,na Poglavnikove ruke rpoloZili ovu
pri'legu: >>Ja ,prrisiZem Bog,r rwemogudermiu i sveznajudemru,
da 6u hrvatskom nanodu, Nezarui'snoj driavi Hrvatskoj i Poglavniku
kao p,redstavniku njemoga suvereniteta biti vjeran; da du ustawre
odredbe i zakone Ipo5tivati ii nj,ih w drilati, da 6u u wojem radu do-
bro Nezavisne drZave Hrvatske i nanoda hrva,tskog uvijek pred odima
imati i poirtvov&o ga ,promicati, pa:da 6u sve svoje sile i svoje znanje
uloZiti u vr5enje svoje duZno'sti: Tak,o mi Bog iporrlogao! Amen<.
Posl,ije tako ,poloiene rprisege ministri su jednoglasno rekli;
>P,oglavnide ! U irme hrvatskog narcda, u i,me pdsuturih milristara
obe6ajemo Ti, da 6erno savjesno vr5iti na3e duZnosti. Ti zapovijedaj,
mi 6€flrr,oslu5ati. Ti odredi, mi. 6emo ra,diti. Svi mi i eijeili trrvatski
narrod za Tobom. 6e u Zivot i srnrt!<
Iza toga su svi rpnisutni minis,tri u duhu usta5ke prisege pobpisali
zapisnik ,prve drZawre vlade u Nezavismoj dfiavi lllruatsfitoj.
6n

Hrvatska Na Mucilistu-Rudolf Horvat

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hrvatska Na Mucilistu-Rudolf Horvat

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

I

PROF. DR. BUDOLF IIOR,VAT

Uredlo AKIF KARABEe()VTC

SVA PRAVA PRIOnZANA

tlSAK; HRVATSKITlSKARsKlZAVOD D, D., zAGREB,FRANKopANsKAUL. tz.

zodovoliiohrvotskinorod. PouEenigorkim iskusfvom i dugotroinim

22L - Nasilna provedba >Obznane< protiv HRSS

344 - Nezadovoljstvo radi sastava Vuki6evi6eve vlade

425 - Opseg pojedinih banovina

s e > > b r oj n o k v a l i f i k o v a n o m veiinom primiti u Usta-

NARODNO VIJEEE SLOVENACA,

Predsjednikom >rNarodnog vijeia< posfade dr. Antun K o-

Sveslovenskupudku stranku zastupahuu ,rNarodnom

INICIJATIVA STRANKE PRAVA.

dri,anoj u Zagrebu dne 26. listopada 1918.,uz sudjelovanje na-

RASPADANJE AUSTRO-UGARSKE MONARKIJE.

Da je ovaj manifest iz;a6ao nekoliko mjeseci prije, motda

njegova vlada >>nanajdalekoseZniji nadin p r iznala, da su na-

separatni (posebni) mir sa brojnim svojim neprijateljima. U tu

HRVATSKI SABOR 29. LISTOPADA 1918.

kojemu je prikazaa politidki poLolaj: Zastupnik Svetozar p r i-

stupiti u zajednidku potpuno suverenu drlavu Slovenaca, Hrvata

Lorkovii, dr. Duro Surmin, Ivan Kovadevii, dr. Eduard. Lukinic,

VLADA,,NARODNOG VIJEEA SLOVENACA,

Onim vojnicima, koji bijahu kod kuie, javilo je >>Narodno

dr. Lovro Pogadnik naro'dnu obranu, dt. Favel Postojnik promet,

INICIJATIVA IVANA PERSIEAI KERUBINA

OBNOVA STRANKE PRAVA.

ka saborskoga kluba Stranke prava, koji je spisan u klubskom

Stranka prava trali, da i hrvatski narod 'bude n;arodito za-

Mi smo prava5i svi za republiku i ne iemo nikad nikoga

kraljevine Srbije u Parizu, Londonu, Washingtonu i Rimu uputio,

Za sada -bez prejudica z'a buduinost - imenuje polovicu zaje-

DVA PROGLASA IZ ZENEVE.

da pozdravi i pridruZi se'ovom djelu, koje je od uvijek bilo

buduie n:araStajenase sreine zahvalnosti,koje imamo za ple-

' Mi izjavljujemo, da vlada u 7 agrebu smatra kao svoj za-

PRVI PROGONI HRVATA.

tolike razlike, da su neki podeli sumnjati o tome, ne tidu li se

Stenika,da ih i nadalje uzmogrrebezistrage umirovljavati. Uslijed

NESLOQA U ,,NARODNOM VIJECU SHS(.

Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu i Splitu, a eventualno na

kralja Petra. Protiv tdga nasilja prosvjedovahu neki dlanovi >Na-

PRIJEDLOZI ZA STVARANJE NOVE DRZAVE.

plemena podijeljeni- - narod Slovenaca, Hrvata i Srba stvara

RASPRAVA O UJEDINJENJU S KRALJEVINOM

Miladinoviia je ktitizirao potpredsjed . zubar dr. A. p a v e-

Srbije i Crne Gore pripadati svi dlanovi >Narodnog vijeia< u

iavnog vijeia< odredit ie se sporazumno. - 6. >>Drzavnovijeie<

POSTANAK KRALJEVINE SRBA, HRVATA

'>Narodnog vijeda<<. Nato je dr. Du5an Popovii pobijao

Na sjednici >rlrlarodnog vijeia< od 26. studenoga rasprav-

ADRESA "NARODNOG VIJECA SHS(.

. nim' nadelima ovomu narodnom predstavni5tvu, koje bi trebalo

ODGOVOR REGENTA ALEKSANDRA

Primajuii to saopienje, uvjeren sam, da ovim dinom ispu-

Vjeran primjeru i savjetu, Sto ga imam od svojeg uzvi5enog

PROGLAS STRANKE PRAVA.

pa i bez pitanja i znalnja srpske narodne skup5tine u Beogradu.

U to ime pomogao Ti Bog, hrvatski narode, da i u tom

SUKOB NA JELAEIEEVOM TRGU.

milo i sveto. Zagrebalki gradani Skripahu zubima, ne moguii

KAKO OEEVIDCI OPISUJU SUKOB NA