Grčki polisi- postanak, uređenje, reforme i ratovi

Civilizacija stare grčke razvila se na jugu Balkanskog poluotoka (Peloponeskog

poluotoka)
Stara Grčka obuhvaćala je i područje Jonskog mora, poluotoka Peloponeza
Egejskog mora i Male Azije
Egejska kultura (oko 2500.-oko 1000.g.pr.Kr.)
Egejski svijet i prvi narodi
Egejska (kretsko-mikenska kultura)
-područje kulture
Kikladi-otoci u Egejskom moru
Kreta-otok u Sredozemnom moru
Troja-Mala Azija
Mikena-na Peloponezu
Kikladi
-početci Egejske kulture oko 2500.g.pr.Kr.
-nosioci kulture, nepoznata podrijetla, Grci su ih nazivali Pelazgi
-bavili su se brodogradnjom i pomorstvom te gusarenjem
-prema grčkom povjesničaru Tukididu, Egejsko more je od gusara očistio mitski kralj
Minos

Otok Kreta, otok u istočnom dijelu Sredozemnog mora3.tisućljećje pr.Kr razvitak

gradske kulture
Legenda: otokom vlada kralj Minos u palači, labirintu koji se sagradio Dedal
Nosioci kulture -starodjedioci
Bavili se ratarstvom, stočarstvom, obrtom i trgovinom
Izgradili pomorsku flotu
Povoljna mreža putevasnažno gospodarstvo temeljeno na pomorstvu
Snažna mornarica i dominacija na moruGrci njihovu vlast nazivaju talasokracija
(grč. thalasa=more, kratein=vladati)vladavina morem, vladavina pomorskih zemalja
nad kopnenim gradove nisu opasavali zidinama
Izvozili: vino ,ulje, vunu Uvozili: bakar,kositar
Kretski polisi gradovi-države Knosos, Festos, Hagia Triada, Malia, Gortin i drugi.
Vladaju kraljevinasljedne monarhije
Između 1700. i 1475. pr.Kr. glavnim će gradom Krete postati Knosos
Palača labirint ili Palača sjekira
Jedan od simbola Minojaca bio je labiris, sjekira s dvostrukom oštricom koje je
simbolizirala kraljevsku vlast. Labiris se upotrebljavao kao znak u ranom pismu, kao
ukras na zidovima palača i kao uporabni predmet.
Knosom na Kreti vladao je legendarni kralj Minoj koji je pod svojom vlašću ujedinio
cijeli otok. Prema Minoju se kretska kultura naziva minojskom , a stanovnici
brončanog doba Krete Minojci
Kraljeva palača u Knosu, administrativno središte države, svjedoči o razvijenosti i
snazi Minojeve države te o kulturološkim utjecajima naroda Starog istoka na
minojsku kulturu
Kretska prevlast nad Egejskim morem i susjednim grčkim kopnom zabilježena je i u
mitologiji. Poznati mit o strašnom Minotauru, Minojevom posinku, biću koje je bilo
pola čovjek pola bik i njegovu ubojici Tezeju, atenskom kraljeviću, čuva sjećanje na
vrijeme kada je Kreta gospodarila grčkim kopnom pa tako i Atenom koja je
Krećanima morala plaćati porez.
Prema grčkoj mitologiji Kreta i Atena su vodile krvav rat. Da bi sačuvali svoj grad
Atenjani su obećali slati svake godine kralju Minosu 7 djevojaka i 7 mladića da s
njima nahrani minotaura. To je bila cijena koju su trebali platiti da bi Minos povukao
svoje odrede. Kada je grčki junak čuo za priču o minotauru odlučio se dobrovoljno
javiti za žrtvu s ciljem da ubije minotaura kako bi pomogao jadnim ljudima i stekao
slavu. Njegov otac Egej rekao mu je ako uspije da pri povratku podigne bijelo jedro
na jarbol svoj lađe, a u slučaju ako pogine da se podigne crni jarbol. Atenjani su stigli
na Kretu gdje su bili pozvani da provedu jedan cijeli dan u palači prije nego što budu
bačeni u labirint. U palači je Tezej upoznao kraljevu kći Arijadnu koja se odmah
zaljubila u njega. Arijadna je Tezeju prije nego što je otišao u labirint dala klupko
vune i otrovanu oštricu te mu rekla kada uđe u labirint da priveže konac na vrata i
kuda god bude išao da odmata konac tako da se zna vratiti. Kada su mladi Atenjani
ušli u labirint iznenada se pojavio minotaur kojemu je Tezej odmah zabio otrovanu
oštricu u vrat te je minotaur savladan otrovom umro u grčevima. Pomoću klupka
vune Tezej je pronašao put iz labirinta i spasio mlade Atenjane. Prije nego što je kralj
shvatio što se dogodilo ukrali su lađu te isplovili skupa s njegovom kćerkom
Arijadnom. Nažalost Tezej nije dijelio s njom iste osjećaje te je dok je spavala ostavio
na otoku Naksu. Na putu u Atenu našli su se u nevremenu koje im je razderalo jedro.
Kako bi se izbavili iz oluje Tezej je naredio da se podigne drugo, crno jedro,
zaboravivši na riječi svoga oca. Kada su uplovili u Atenu s crnim jedrom, Tezejev
otac Egej, misleći da je njegov sin mrtav bacio se sa stijena u more koje dana po
njemu nosi naziv Egejsko.
Minojska kultura na Kreti dosegnula je visok stupanj što uključuje i pismo
arhiv, vodovod, kupaonicu i razvoj umjetnosti. Jedan od simbola Minojaca bio je
labiris, sjekira s dvostrukom oštricom koje je simbolizirala kraljevsku vlast kao
uporabni predmet. Britanski znanstvenik Arthur Evans prvi je istražio ostatke
minojske kulture na Knosu te ju je i nazvao minojska kultura
Vaze kamareskog stila (keramika koja je pronađena na Kreti, dobila je ime po
lokalitetu Kamaresu)
Pitosi-keramičke posude za spremanje zaliha hrane
Slabljenje Krete tijekom 15.st.pr.Kr.
Prirodne katastrofe-nakon erupcije vulkana na egejskom otoku Teri, potresa i
plimnog vala koji su slijedili uništeni su kretski gradovi te nestaje minojska kultura
sredinom 2.tis.pr.Kr.
Ahejci osvajaju Kretu oko 1200.g.pr.Kr.
Tijekom 2.tis.pr.Kr. Europu obilježavaju migracije indoeuropskih naroda. Grčka
plemena u više etapa naseljavaju područja uz Jonsko i Egejsko more. Pokoravaju
starosjedilačko stanovništvo i asimiliraju ga preuzevši od starosjedioca, nositelja
minojske kulture napredna znanja iz svih područja. Najstariji grčki doseljenici bili su iz
plemena Ahejaca, nakon njih slijedila je seoba Eoljana i Jonjana, a zadnji su se
doselili Dorani oko 1200.g.pr.Kr.
Grčki Ahejci naselili su kopno jugoistočne Europe početkom 2.tis.pr.Kr. i osnovali više
utvrđenih središta -Mikenu, Arg, Tebu, Atenu, Spartu i dr. Najistaknutija je bila
Mikena u sjeveroistočnom dijelu Peloponeza. Baveći se uspješno poljoprivredom,
obrtom, trgovinom i pomorstvom stanovnici Mikene putovali su i trgovali s narodima
diljem Sredozemlja. O moći Mikene saznajemo iz arheoloških otkrića, poput ostataka
mikenske citadele utvrđene kiklopskim zidinama te grobnim ostatcima Atrejeve
riznice tj. grobnice mikenskih kraljeva. U grobnici su pronađeni primjerci oružja,
keramičkih i metalnih posuda, posmrtne maske i nakit. Ostatke mikenske kulture prvi
je istražio njemački amater arheolog Heinrich Schliemann u 19.st.
Ahejci su se zbog trgovačkih puteva sukobili s moćnim gradom Trojom, grčkog imena
Ilij (Ilion) ,smještenim na sjeverozapadu Male Azije, na putu iz Egejskog u Mramorno
more
Homer-Ilijada i Odiseja
Do 19.st. jedini izvori za proučavanje povijesti tog doba
Grčka plemena Heleni (Helada-Grčka)
1. Ahejci
2. Jonjani-podigli Troju
3. Dorani
4. Eolci
Grad Troju pronašao njemački istraživač Heinrich Schliemann na SZ obali Male
Azije
Troja je u 2.tis.pr.Kr. bila bogat grad, živjela je od posredničke trgovine, a
posebice je bila važna unosna trgovina metalima
Troja je kontrolirala važan trgovački put Dardaneli koji je vodio iz Egejskog u
Crno more, time je ugrozila mikensku kulturu pa je to bio stvarni povod
Trojanskog rata koji je trajao 10 godina ,a zbio se početkom 12.st.pr.Kr. između
Trojanaca i Ahejaca. Rat je opjevao slijepi grčki pjesnik Homer. Homer tvrdi kako
je rat počeo zato što je trojanski kraljević Paris odveo spartansku kraljicu
Helenu,suprugu kralja Menelaja u Troju. Menelaj je skupio vojsku sastavljenu od
stanovnika razzličitih grčkih gradova kako bi vratio suprugu, a zapovjednik
ahejske vojske postao je njegov brat Agamemnon, kralj Mikene. U vojsci su bili
prema Homerovoj Ilijadi i Odiseji bili mnogi grčki junaci Ahilej, Ajant, Patroklo,
Diomed, Odisej i dr.
Predaja govori da su Grci osvojili Troju u 10.g. ratatrojanski konj
Grci su Troju napokon osvojili zahvaljujući Odisejevom lukavstvu i Trojanskom
konju uz pomoć kojeg su ušli u grad i zauzeli ga. Arheološki iskopi i nalazi devet
slojeva trojanskog naselja na lokaciji brežuljka Hisarlik u Turskoj dokazuju da je
grad u 12.st.pr.Kr. bio uništen i poslije obnavljan. Trojanski rat prvi je zabilježen
sukob između jednog europskog i jednog azijskog naroda. Po Homeru, jedan od
malobrojnih preživjelih Trojanaca bio je Eneja, predak utemeljitelja Rima.
Mikenska kultura
Grad na Peloponezu,, pokrajina Argolida
Iskopavanja i istraživanja također vodio Henrich Schlimman
Grad utemeljili Grci , Ahejci Mikena, Pilos, Arg, Tebu, Sparta, Atenu
Agamemnon-vođa Grka pod Trojom
Zidine nazivamo kiklopskimkiklopi(čudovišni gorostasi s jednim okruglim okom
usred čela)
Nekropola (groblje)
Atrejeva riznica (grobnica)
Ahejska kultura
Lavlja vrata-prvi monumentalni reljef Stare Grčke
Zlatna maska kralja Agamemnona
Citadela
Razvija se pod utjecajem kretske kulture
Proizvode oružje i nakit
Ukrasi su geometrijski motivi i prizori iz lova i rata
Megraron-duga pravokutna dvorana, nalazimo ih u palačama u Mikeni i Pilu
Vrhunac 15.st.pr.Kr. pokorili ih Dorani
Na osnovi kulture egejskog svijeta u kojoj središnje mjesto zauzima čovjek,
nastaje grčka kultura ,a na tome se temelji europska kultura i razvoj