Prve civilizacije razvile su se oko 2500.g.pr.Kr. uz obale rijeke Ind (današnji
Pakistan)-Harappanska civilizacija po njenom prvom iskopanom gradu Hapappu i grad Mohenjo Daro. Procvat su doživjeli u 3.tisućljeću pr.Kr. kada je izgradnja sustava za natapanje omogućila napredak poljoprivrede. Bili su to planirani gradovi s mrežom ulica , zidinama, spremištima za žito , kućama različite veličine izgrađenih od opeke, vodovodom i kupalištem te kanalizacijom . Negdje između 1500. i 1200. g.pr.Kr. divlja arijska plemena koja govore sanskrtskim jezikom na bojnim su kolima zauzela Indiju, dolazeći s sjeverozapada te su bili nadmoćniji od starosjedilaca Dravida. Naselila su se u područje današnjeg Punjaba, donijevši svoj jezik i tradiciju te su tako arijska plemena uvelike utjecala na kulturu i drevne religije starosjedilaca, matrijahalnog društva utemeljenog već u trećem tisućljeću pr.Kr Potkraj VII. i VI. st.pr.Kr. na području sjeverne Indije nastalo je nekoliko država koje su se tijekom V.st.pr.Kr. sjedinile u kraljevinu Magadhu Godine 516. pr.Kr. perzijski kralj Darije I. osvojio je zapadne krajeve te kraljevstva uz rijeku Ind (Gandhara-Peshawor na sjeveru, Sind na jugu) pretvorivši ih u 20.satrapiju svog carstva Godine 324.pr.Kr. Chandragupta Maruya kralj Magdhe istočne Indije počeo je osvajati sjevernu Indiju Osnovao je budističko Maruya carstvo , prvo koje je ujedinilo ovaj potkontinent. Nakon njegove dinastije uslijedila je dinastija Gupta, porodica hindskih vladara koji su vladali Indijom od 320. do 700. Dravidi Mohenjo Daro i Harappa Sanskrtnajstariji među indoeuropskim jezicima, a pripada indoeuropskoj jezičnoj skupini Kastezatvorene društvene skupine određene podrijetlom među kojima su bili zabranjeni brakovi. Četiri prve kaste bili su brahmani-svećenici i učenjaci, kšatrije- vladari i vojskovođe, vajšije -seljaci, trgovci, obrtnici i šudre-sluge, parije-nedodirljivi, nisu pripadali niti jednoj kasti Manuov zakonik, zbirka običajnog prava kojim je učvršćen kastinski sustav u društvu. Izgradnja sustava za navodnjavanje u dolini Inda. Pšenica i ječam bile glavne kulture, pamuk prvi put uzgojen u dolini Inda-Mohenjo Daro i Harappa proširio se plodnim polumjesecom Izumi: -gumb -zahod s ispiranjem - rudnici dijamanata -vaga -ravnalo -čelični lijev -pamuk -brojke koje danas koristimo i broj 0. Pismo400 piktografskih simbola, brahmi pismo, vjerski tekstovi-Vede, Mahabharta i Ramajana-junački epovi Religije Brahmanizamvjeru stvorili Arijcimit o bogu Brahmi stvaranje indijskih kasta- Himna o čovjekuideja o reinkarnaciji (ponovnom rođenju i životu te seljenju duša) Hinduizamdrevna azijska religija čiji početci sežu iz razdoblja od 16. do 15. st.pr.Kr. koja je započela svoj razvoj u Indiji gdje je i danas glavna religija trojno božanstvoBrahma-stvoritelj svega, Višnu-održavatelj, Šiva-rušitelj koji donosi smrt Budizamnastao u 6.st.pr.Kr. u sjevernoj Indijiosnovao ga je Sidarta Gautama (Buddha) naučavao ga je jednakost među ljudima i ustajao protiv brahmanskih kasticilj čovjeka nirvana-stanje mira Vede (sanskrt za znanje) svete knjige brahmanizma pisane su sanskrtom imaju 4 zbirke Mahabharataep u kojem se opisuje rat između plemena Kaurava i Pandava najduži svjetski epGita-temeljno djelo hinduističkog učenja Ramajanabožanski junak Rami kojem kralj divova Ravana otima suprugu Situ i odvodi je na otok Lankudjelo vezano uz budizam Stupe i stambeprepoznatljivi vjerski objekti indijskog područja Stambehinduistički monoliti Stupebudistički hramovi Špilja Bhimbetika Harappanska ili Indijska kultura jedna od tri visoko razvijene kulture u 3.tis.pr.Kr Stil koji je najviše očuvao indijsku arhitekturu naziva se Mathura stil, a ime je dobio po najvažnijoj školi u gradu Mathuri Hramovi izgrađeni od pješčenjaka bez veziva