ZAVARIVANJE MIG POSTUPKOM ILI ELEKTROLUČNO ZAVARIVANJE TOPLJIVOM ŽICOM

U ZAŠTITI NEUTRALNOG GASA.

Zavarivanje MIG postupkom ili elektrolučno zavarivanje topljivom žicom u zaštiti neutralnog (inertnog)
gasa je vrsta elektrolučnog zavarivanja. To je poluautomatski ili automatski postupak zavarivanja, koji koristi
stalno dovođenje gole žice kao elektrode za zavarivanje, a zaštićen je sa inertnom (neutralnom) ili poluinertnom
mješavinom zaštitnih gasova (obično argon), da zaštiti zavareni spoj od zagađenja. Postupak je brži od ručnog
elektrolučnog zavarivanja. Elektroda je ujedno i dodatni materijal, koji je obično istorodan sa osnovnim
materijalom koji se zavaruje.
Zavarivanje se obavlja ručnim vođenjem plamenika (djelimično automatizovanog) ili mehanizovanog (vođenje
plamenika kolicima) ili automatskog, takođe sa prilagodljivim aparatom za zavarivanje. Pogodan je za
zavarivanje metala (slično kao i zavarivanje TIG postupkom) debljine do nekoliko milimetara, zavisno od vrste
materijala. Prvenstveno se koristi za zavarivanje vozila (aluminijske legure), plovnih objekata, posuda za
prehrambenu industriju (NiCr, Al), cijevi (NiCr, Al), nehrđajućeg čelika, za navarivanje sjedišta ventila i drugo.

Gorionik kod MIG/MAG postupka

Pištolj za MIG/MAG zavarivanje osigurava dovođenje struje zavarivanja zaštitnog gasa te dodatnoga materijala
do mjesta zavarivanja. Njegov vrh se nalazi u samoj blizini električnoga luka, što znači da je konstantno izložen
vrlo velikim toplotnim i mehaničkim naprezanjima. Za struje zavarivanja 150 – 500 A proizvode se pištolji bez
posebnog hlađenja dok se za struje 250 – 600 A proizvode i pištolji hlađeni vodom. Glavni dio pištolja je
njegovo kućište koje je napravljeno od toplotno otporne plastike. Povezano je sa krajem polikabla. Ostali
dijelovi koji čine pištolj su okidač, vrat pištolja, vodilica žice, kontaktna cjevčica, raspršivač gasa. U većini
situacija prije samog zavarivanja potrebno je odabrati odgovarajući pištolj koji će zadovoljiti nivo udobnosti
potrebnu zavarivaču i istovremeno ispuniti zahtjeve nametnutih uslova zavarivanja. Struja zavarivanja kojom se
radi primarni je kriterij izbora veličine pištolja, a još u obzir dolazi izdržljivost pištolja u uslovima koje
postavlja električni luk zavarivanja. Dok se pištolji hlađeni vazduhom više preporučuju zbog jednostavnosti,
oni hlađeni vodom su kompaktniji.
Vrh pištolja za MIG postupak
zavarivanja u presjeku prikazuje:

1 - žica (elektroda)

2 - zaštitni gas (kod MIG postupka Argon,

kod MAG postupka ugljen dioksid)

3 - vodilica za žicu

4 - hlađenje
 PREDNOSTI I NEDOSTACI
Prednosti zavarivanja MIG postupkom su:
- razvijen dovoljno širok spektar dodatnih materijala za zavarivanje,
- manja cijena opreme za zavarivanje (uređaja za zavarivanje) u odnosu na zavarivanje TIG postupkom
- pogodan za pojedinačnu i masovnu proizvodnju i reparaturna zavarivanja,
- mogućnost zavarivanja u svim položajima zavarivanja,
- pogodan za automatizaciju i robotizaciju,
- daleko veća efikasnost u odnosu na zavarivanje TIG postupkom,
- čista površina metala položenog vara (bez troske),
- smanjenje iskrivljenja konstrukcije.

Nedostaci su:
- kvalitet vara još uvijek zavisi od vještine zavarivača (čovjeka) kod poluautomatskog zavarivanja,
- vrijeme podučavanja dobrog zavarivača je kraće nego kod zavarivanja TIG postupkom (iako je praksa da MIG
zavarivači prvo nauče ručno elektrolučno zavarivanje),
- kvalitet zavarenog spoja je slabiji u odnosu na kvalitet zavarivanja TIG postupkom (kako sa estetskog
stanovišta, tako i sa tačke grešaka u zavarenom spoju i mehaničkih svojstava zavarenog spoja),
- dolazi do jakog bljeskanja pri zavarivanju,
- pri zavarivanju se oslobađaju gasovi (potrebna dobra ventilacija prostora),
- dugotrajni rad može ostaviti štetne posljedice na zdravlje zavarivača (reuma, oštećenja disajnog sistema).

NAČIN RADA
Električni luk se uspostavlja kratkim spojem (varničenjem) između žice za zavarivanje i radnog komada, tj.
priključaka na polove električne struje ili izmjenične struje. Nakon toga sljedi ravnomjerno dodavanje žice za
zavarivanje u električni luk (elektromotor, valjci za ravnanje i povlačenje ili potiskivanje žice), te topljenje žice
i stvaranje zavarenog spoja.

Glavni parametri kod MIG zavarivanja su:

- napon zavarivanja (U), koji se tokom zavarivanja približno kreće od 16 do 26 V;
- jačina struje zavarivanja (I), koja se pri zavarivanju kreće zavisno od prečnika žice za zavarivanje (približne
vrijednosti od 80 do 180 A);
- brzina zavarivanja se kreće približno od 2 do 4 mm/s, zavisno od primijenjene tehnike zavarivanja (povlačenje
ili klaćenje (njihanje)), prečnika žice za zavarivanje i parametara zavarivanja.

ZAŠTITNI GAS ILI PLIN

Zaštitni gas se koristi kod elektrolučnog zavarivanja kod postupaka: zavarivanje TIG postupkom, zavarivanje
MIG postupkom i zavarivanje MAG postupkom. Zaštitni gas kod ovih postupaka bitno određuje kvalitet vara.
U počecima uvođenja postupka zavarivanja u atmosferi zaštitnog gasa uobičajeno je bilo svega nekoliko
pojedinačnih gasova, na primjer kod zavarivanja MIG postupkom čisti argon, a kod zavarivanja MAG
postupkom čisti ugljen dioksid. Danas prevladavaju mješavine gasova. U međuvremenu je količina
standardizovanih gasnih mješavina znatno povećana, jer se kao dijelovi u mješavini ne primjenjuju samo argon
i CO2, već takođe i kiseonik, helijum, vodonik i ugljenik.

ZAVARIVANJE MAG POSTUPKOM

Zavarivanje MAG postupkom (engl. Metal Active Gas) ili MAG postupak zavarivanja je vrsta
elektrolučnog zavarivanja topljenjem u aktivnom zaštitnom gasu (obično ugljen dioksid CO2) ili u gasnoj
smjesi (argon + ugljen dioksid, argon + ugljen dioksid + kiseonik) topljivom elektrodom u obliku gole žice,
slično zavarivanju MIG postupkom. Ovaj postupak zavarivanja izvodi se u svim položajima. Zavarivanje
kratkim električnim lukom (engl. short arc) daje najmanji unos energije u zavareni spoj, tako da je postupak
pogodan za zavarivanje tankih limova. Kada je poželjan lijep izgled vara, a istovremeno i dobra zavarljivost,
zavarivanje MAG postupkom se izvodi u gasnoj smjesi ss približno 80% argona i 20% CO 2. Impulsno
zavarivanje se izvodi u svim položajima bez raspskavanja kapljica.
Zavarivanje MAG postupkom ima široke mogućnosti primjene: kod proizvodnih zavarivanja, navarivanja i
reparaturnog zavarivanja većine metalnih materijala. Ima prednost pred ručnim elektrolučnim zavarivanjem
(REL) sa stajališta ekonomičnosti (nema zastoja za izmjenu elektroda kao kod REL postupka, manje čišćenje
vara). Primjenjuje se za zavarivanje limova i cijevi debljine od 1 mm obično do debljine 20 mm (u nekim
slučajevima i daleko iznad tih debljina, kada je ekonomski i tehnološki opravdana primjena MAG postupka.
Kod većih debljina osnovnog materijala i veće dužine zavararenih spojeva ekonomičnije je koristiti zavarivanje
pod praškom (EPP) ili zavarivanje pod troskom - EPT (samostalno ili u kombinaciji sa MAG ili REL
postupkom, napr. za provarivanje korijena). MAG postupak je izvorno poluautomatski postupak, ali se vrlo
često koristi kao automatski i robotizovani postupak zavarivanja. Značajan je udio robota za MAG zavarivanje
u automobilskoj industriji. Postoji moderna varijanta MAG postupka tzv. TIME postupak gdje su vrijednosti
napona, struje i brzine zavarivanja (ali i prečnika žice za zavarivanje) značajno veće u odnosu na klasični
MAG. Tako su napr. za žicu prečnika 2,5 mm registrovane srednje vrijednosti parametara zavarivanja: U = 40
V, I = 420 A.