Skupovi brojeva

Materijali za nastavu iz Matematike I

Kristina Krulić Himmelreich i Ksenija Smoljak Kalamir

2022/23

1 / 40
Podsjetnik teorije skupova

Skup je jedan od temeljnih matematičkih pojmova.

Skupove označavamo velikim slovima npr. A, B, C , . . .
Neka je A skup. Tada x ∈ A znači da je x element skupa A, dok
y∈/ A znači da y nije sadržan u skupu A.
Za skup A kažemo da je podskup skupa B ako je svaki element skupa
A sadržan u skupu B. Pišemo A ⊆ B.
Ako je A podskup skupa B i nije jednak skupu B, onda je A pravi
podskup skupa B. Pišemo A ⊂ B.

2 / 40
Podsjetnik teorije skupova

Operacije sa skupovima:

A ∪ B = {x : x ∈ A ∨ x ∈ B} (unija skupova)
A ∩ B = {x : x ∈ A ∧ x ∈ B} (presjek skupova)
A \ B = {x : x ∈ A ∧ x ∈
/ B} (razlika skupova)
Ā = Ac = S \ A za A ⊂ S (komplement skupa)

Skupovi koji nemaju zajedničkih članova zovu se disjunktni skupovi.

Kažemo da je njihov presjek prazan skup, koji označavamo s ∅.
Partitivni skup je skup svih podskupova zadanog skupa tj.

P(A) = {X : X ⊆ A}.

Kardinalni broj je broj elemenata konačnog skupa A kojeg označamo sa

k(A).

3 / 40
Osnovni skupovi brojeva

skup prirodnih brojeva N = {1, 2, 3, ...}

skup cijelih brojeva Z = {..., −2, −1, 0, 1, 2, ...}
skup racionalnih brojeva Q = m

n : m ∈ Z, n ∈ N (svaki racionalan
broj ima konačan ili beskonačno periodičan decimalni prikaz)
skup iracionalnih brojeva I = {a : a ∈
/ Q i a = ±d.d1 d2 d3 ...} je skup
svih brojeva koji imaju beskonačno neperiodičan decimalni prikaz
skup realnih brojeva R = Q ∪ I
√
skup kompleksnih brojeva C = {z = x + iy : x, y ∈ R, i = −1}

4 / 40
Zadaci za vježbu iz Skupova brojeva
Tipovi intervala:
[a, b] = {x ∈ R : a ≤ x ≤ b} (zatvoreni interval-segment)
(a, b] = {x ∈ R : a < x ≤ b} (poluotvoreni interval)
[a, b) = {x ∈ R : a ≤ x < b} (poluotvoreni interval)
(a, b) = {x ∈ R : a < x < b} (otvoreni interval)

(−∞, ∞) = R, (0, ∞) = R+ , [0, ∞) = R+

0

5 / 40
Zadaci za vježbu iz Skupova brojeva
Tipovi intervala:
[a, b] = {x ∈ R : a ≤ x ≤ b} (zatvoreni interval-segment)
(a, b] = {x ∈ R : a < x ≤ b} (poluotvoreni interval)
[a, b) = {x ∈ R : a ≤ x < b} (poluotvoreni interval)
(a, b) = {x ∈ R : a < x < b} (otvoreni interval)

(−∞, ∞) = R, (0, ∞) = R+ , [0, ∞) = R+

0
Zadatak
Za podskupove skupa prirodnih brojeva

A = {1, 2, 3}, B = {1, 2, 3, 4}

odredite A ∪ B, A ∩ B, P(A), P(B). a zatim provjerite jednakosti

(a) P(A ∩ B) = P(A) ∩ P(B)
(b) k(P(A)) = 2k(A) .
5 / 40
Zadaci za vježbu iz Skupova brojeva

Zadatak
Zadani su podskupovi (intervali) realnih brojeva:

A = (−∞, 3], B = (−1, ∞), C = [−3, 5].

Prikažite zadane skupove na brojevnom pravcu, a zatim odredite skupove

(komplement skupa promatramo u odnosu na skup R):

A ∪ B ∪ C , A ∩ B ∩ C , (A ∩ B) ∪ C , (A ∪ B) ∩ C ,

te provjerite sljedeće skupovne relacije

(a) A ∩ B = A ∪ B
(b) A ∪ B = A ∩ B
(c) (A ∪ B) \ C = (A \ C ) ∪ (B \ C )

6 / 40
Zadaci za vježbu iz Skupova brojeva
Zadatak
Odredite elemente skupova:
(a) A = {x ∈ R : x 2 − 3x − 4 = 0}
(b) B = {x ∈ N : x 2 + 3x − 4 = 0}
(c) D = {x ∈ R : x 2 + 1 = 0}
1
(d) E = {x ∈ Q : x 2 + x − 4 = 0}

Zadatak
Odredite elemente skupova:
(a) A = {x ∈ R : 2x + 3 ≥ 0}
(b) B = {x ∈ R : x 2 − 1 < 0}
(c) C = {x ∈ R : x 2 − 2x + 1 > 0}
(d) D = {x ∈ R : x 2 − 3x + 2 < 0}
(e) E = {x ∈ R : x 2 + 4x > 0}
7 / 40
Definicija apsolutne vrijednosti

Apsolutna vrijednost realnog broja je funkcija | | : R → [0, ∞) definirana s

(
x, za x ≥ 0,
|x| =
−x, za x < 0.

Graf funkcije y = |x|

3.0

2.5

2.0

1.5

1.0

0.5

-3 -2 -1 1 2 3

8 / 40
Svojstva apsolutne vrijednosti

Za apsolutnu vrijednost vrijedi:

(a) |x| < r ⇔ −r < x < r ⇔ x ∈ (−r , r )
(b) |x| > r ⇔ x > r ∨ x < −r ⇔ x ∈ (−∞, −r ) ∪ (r , ∞)
(c) |x · y | = |x| · |y |
x |x|
(d) y = |y | , y 6= 0
√
(e) x 2 = |x|

Primjer
(a) | − 3| = 3
(b) |2 − π| = π − 2
√ √
(c) | − 1 + 3| = 3 − 1
√ √
(d) |2 − 2| = 2 − 2

9 / 40
Zadaci

Zadatak
Riješite jednadžbe u skupu realnih brojeva:
(a) |x − 3| = 2 (b) |2x 2 − 3| = 5

(c) x 2 − 2|x| − 3 = 0 (d) |x − 2| + |x + 3| = 5

√ √ √
(e) x 2 + 2x + 1 + x 2 − 6x + 9 − x 2 − 4x + 4 = 4

Zadatak
U skupu realnih brojeva riješite nejednadžbe i rješenja prikažite na
brojevnom pravcu:
(a) |x| < 5 (b) |2x − 3| > 7

(c) |x − 1| + |x + 2| < 4 (d) | x−4

x+5 | > 2

10 / 40
Zadaci

Zadatak
U skupu cijelih brojeva riješite nejednadžbe:

(a) 1 ≤ |x + 1| ≤ 2
(b) 2 − |x| < 5
(c) |x 2 − 2x| > 1

Zadatak
Računski riješite sustave jednadžbi:
x − y = 1
(a)
x + |y | = 2

x + y = 1
(b)
y = |x 2 − x|

11 / 40
Kartezijev produkt realnih brojeva

Kartezijev produkt skupova X i Y , u oznaci X × Y , je skup svih mogućih

uredenih parova takvih da je prva komponenta iz skupa X , a druga iz
skupa Y . Zapisujemo:

X × Y = {(x, y ) : x ∈ X , y ∈ Y }.

Zadatak
Odredite A × B, B × A, A2 , B 2 ako je

A = {x ∈ R : x 2 − |x| = 0},

B = {y ∈ R : |y + 1| = 5}.

12 / 40
Zadaci iz Kartezijevog produkta

Zadatak
Zadani su skupovi A, B ⊂ R. U koordinatnoj ravnini nacrtajte skup A × B
ako je
(a) A = (2, 7], B = [−2, 3)
(b) A = {x : |x| ≤ 4}, B = {y : |y | > 2}.

13 / 40
Krivulje 2. reda
Kružnica je skup svih točaka ravnine jednako udaljenih od jedne čvrste
točke (središta kružnice).
∗ Jednadžba kružnice sa središtem u točki S(p, q) i polumjerom r glasi

(x − p)2 + (y − q)2 = r 2 .

∗ Kružnica sa središtem u ishodištu naziva se središnja ili centralna

kružnica. Njena jednadžba glasi

x 2 + y 2 = r 2.

∗ Opća jednadžba kružnice glasi

x 2 + y 2 − 2px − 2qy + p 2 + q 2 − r 2 = 0

odnosno
Ax 2 + Ay 2 + Dx + Ey + F = 0.
14 / 40
Krivulje 2. reda

Elipsa je skup svih točaka ravnine kojima je zbroj udaljenosti od dviju

zadanih točaka uvijek isti.
∗ Jednadžba elipse sa središtem u ishodištu i osima koje leže na
koordinatnim osima glasi

b 2 x 2 + a2 y 2 = a2 b 2

odnosno
x2 y2
+ 2 = 1.
a2 b
∗ Broj a označava duljinu velike poluosi, a broj b duljinu male polusi.

15 / 40
Krivulje 2. reda
Hiperbola je skup svih točaka ravnine za koje je apsolutna vrijednost
razlike udaljenosti od dvije zadane točke te ravnine konstantna.
∗ Jednadžba hiperbole sa središtem u ishodištu i realnoj osi na osi
apscisa glasi
b 2 x 2 − a2 y 2 = a2 b 2
odnosno
x2 y2
− 2 = 1.
a2 b
∗ Broj a označava duljinu realne poluosi, a broj b duljinu imaginarne
polusi.
∗ Asimptote hiperbole su pravci kojima se grane hiperbole neograničeno
približavaju pri udaljavanju u beskonačnost.
∗ Jednadžbe asimptota
b b
y= x i y = − x.
a a
16 / 40
Krivulje 2. reda
Parabola je skup svih točaka ravnine koje su jednako udaljene od jednog
čvrstog pravca d i jedne čvrste točke F u toj ravnini koja ne leži na tom
pravcu.
∗ Pravac d nazivamo ravnalica (direktrisa) parabole, a točku F
nazivamo žarište (fokus) parabole.
∗ Udaljenost žarišta do ravnalice označavamo s p i nazivamo
poluparametar parabole.
∗ Jednadžba parabole kojoj tjeme leži u ishodištu, a žarište na
pozitivnom dijelu osi apscisa glasi

y 2 = 2px

∗ Parabola s tjemenom u točki V (x0 , y0 ) ima jednadžbu

(y − y0 )2 = 2p(x − x0 ).

17 / 40
Kartezijev produkt realnih brojeva

Zadatak
U koordinatnoj ravnini nacrtajte skup S ako je
(a) S = {(x, y ) ∈ R2 : y = x + 1}
(b) S = {(x, y ) ∈ R2 : y ≤ 2x − 3}
(c) S = {(x, y ) ∈ R2 : y ≥ |x|}
(d) S = {(x, y ) ∈ R2 : x 2 − 4x + y 2 + 2y + 1 ≤ 0}
(e) S = {(x, y ) ∈ R2 : x 2 + y 2 − 6y + 8 ≥ 0}
(f) S = {(x, y ) ∈ R2 : 4x 2 + 9y 2 < 36}

18 / 40
Zadaci iz Kartezijevog produkta

Zadatak
Nacrtajte skupove P, Q i P ∩ Q ako je
(a) P = {(x, y ) ∈ R2 : x 2 − y 2 < 1}, Q = {(x, y ) ∈ R2 : x 2 + 4y 2 ≤ 4},
(b) P = {(x, y ) ∈ R2 : x 2 + y 2 − 4x − 2y + 1 ≤ 0},
Q = {(x, y ) ∈ R2 : 0 ≤ y < x − 2},
(c) P = {(x, y ) ∈ R2 : x > 0, x − 3 ≤ y ≤ 1},
Q= {(x, y ) ∈ R2 : x 2 + y 2 − 4x + 2y + 4 ≤ 0}.

Zadatak
U koordinatnoj ravnini nacrtajte skup S i izračunajte njegovu površinu:
(a) S = {(x, y ) ∈ R2 : |1 − x| ≤ 2, |y + 1| ≤ 1},
(b) S = {(x, y ) ∈ R2 : x ≤ 2, −1 ≤ y ≤ 3, y ≤ x + 1}.

19 / 40
Skup kompleksnih brojeva

Skup kompleksnih brojeva C je skup brojeva sa sljedećim svojstvima:

(a) sadrži skup realnih brojeva.
(b) sadrži broj i za koji vrijedi i 2 = −1.
(c) operacije zbrajanja i množenja zadovoljavaju svojstva komutativnosti,
asocijativnosti i distributivnosti.
Algebarski prikaz kompleksnog broja
Kompleksni brojevi su brojevi oblika z = x + iy , gdje su x, y ∈ R.
Re z = x je realni dio kompleksnog broja z
Im z = y je imaginarni dio kompleksnog broja z

20 / 40
Operacije u skupu C

Jednakost kompleksnih brojeva

Dva kompleksna broja, z1 = x1 + iy1 i z2 = x2 + iy2 , su jednaka ako im se
podudaraju realni i imaginarni dijelovi: z1 = z2 ⇔ x1 = x2 & y1 = y2
Operacije u skupu C
1. Zbrajanje kompleksnih brojeva: z1 + z2 = x1 + x2 + i(y1 + y2 )
2. Oduzimanje kompleksnih brojeva: z1 − z2 = x1 − x2 + i(y1 − y2 )
3. Množenje kompleksnih brojeva:
z1 · z2 = x1 · x2 − y1 · y2 + i(x1 · y2 + x2 · y1 )

21 / 40
Operacije u skupu C

Potencije imaginarne jedinice:

i 0 = 1, i 1 = i, i 2 = −1, i 3 = −i,
.. .. .. ..
. . . .
i 4k = 1, i 4k+1 = i, i 4k+2 = −1, i 4k+3 = −i, k ∈ N.

Kompleksno konjugirani broj broja z:

z = x − iy

Modul kompleksnog broja:

q p
|z| = (Re z)2 + (Im z)2 = x 2 + y 2

22 / 40
Operacije u skupu C

Dijeljenje kompleksnih brojeva:

z1 x1 + iy1 x2 − iy2 x1 x2 + y1 y2 y1 x2 − x1 y2
= · = 2 2
+i za z2 6= 0
z2 x2 + iy2 x2 − iy2 x2 + y2 x22 + y22

Primjer

3 + 2i 3 + 2i 1 + 2i 3 + 2i + 6i + 4i 2 −1 + 8i 1 8
= · = = =− + i
1 − 2i 1 − 2i 1 + 2i 1+4 5 5 5

23 / 40
Kompleksna ravnina

Kompleksnom broju z = x + iy jednoznačno je pridružen ureden par

(x, y ) ∈ R × R, odnosno točka T = (x, y ) u ravnini:

Ovu ravninu nazivamo kompleksna ravnina ili Gaussova ravnina.

24 / 40
Trigonometrijski prikaz kompleksnog broja

Neka je T (x, y ) točka u ravnini koja odgovara broju z = x + iy , pri čemu

je z 6= 0. Njen položaj možemo odrediti i pomoću sljedeća dva podatka:
1 udaljenosti r točke T od ishodišta O (r je modul kompleksnog broja
z),
2 kuta ϕ izmedu spojnice OT i pozitivnog dijela x-osi (ϕ je argument
kompleksnog broja z unutar intervala [0, 2π), oznaka ϕ = arg (z)).
Trigonometrijski oblik kompleksnog broja:

x + iy = r (cos ϕ + i sin ϕ).

25 / 40
Veza izmedu algebarskog i trigonometrijskog oblika

Veza izmedu algebarskog i trigonometrijskog oblika kompleksnog broja:

Ako su zadani r i ϕ, onda je

x = Re z = r cos ϕ, y = Im z = r sin ϕ.

Ako su zadani x i y , onda je

p y
r = |z| = x 2 + y 2 , ϕ = arctan , za x 6= 0,
x
pri čemu kvadrant u kojem se nalazi ϕ treba odrediti sa slike odnosno
iz predznaka od x i y (to jest, na osnovi informacije o kvadrantu u
kojem se nalazi broj z).

26 / 40
Tablica vrijednosti funkcije tangens

π π π π 2π 3π 5π
α 0 √6 4 π
3
√3 2 √3 4 6√
3
tg α 0 3 1 3 ±∞ − 3 −1 − 3 0

7π 5π 4π 3π 5π 7π 11π
α √6 4 2π
3
√3 2 √3 4 6√
tg α 3 1 3 ±∞ − 3 −1 − 33 0

27 / 40
Množenje i dijeljenje kompleksnih brojeva

Neka su z1 = r1 (cos ϕ1 + i sin ϕ1 ) i z2 = r2 (cos ϕ2 + i sin ϕ2 ) kompleksni

brojevi prikazani u trigonometrijskom obliku. Tada vrijedi:

z1 · z2 = r1 · r2 [cos(ϕ1 + ϕ2 ) + i sin(ϕ1 + ϕ2 )]

z1 1
= r1 (cos ϕ1 + i sin ϕ1 ) · (cos(−ϕ2 ) + i sin(−ϕ2 ))
z2 r2
r1
= [cos(ϕ1 − ϕ2 ) + i sin(ϕ1 − ϕ2 )], z2 6= 0.
r2
Kompleksne brojeve zapisane u trigonometrijskom obliku množimo tako da
im pomnožimo module, a argumente zbrojimo, dok ih dijelimo tako da im
podijelimo module, a argumente oduzmemo.

28 / 40
Potenciranje i korjenovanje kompleksnih brojeva

Iz prethodnih formula slijedi z 2 = r 2 (cos 2ϕ + i sin 2ϕ).

Indukcijom zaključujemo da vrijedi općenito:
de Moivreova formula

z n = r n (cos nϕ + i sin nϕ), n ∈ N.

n−ti korijen kompleksnog broja z:

√ √
 
n n ϕ + 2kπ ϕ + 2kπ
z = r cos + i sin , k = 0, . . . , n − 1.
n n

OPREZ!
postoji točno n različitih vrijednosti n−tog korijena.

29 / 40
Zadaci

Zadatak
Odredite Re z i Im z ako je
1+2i
(a) z = 3−4i
1+i i−1
(b) z = 2+i + i−2
√
(2−3i)(1+ 3i)
(c) z = √
(2+3i)(1− 3i)

Zadatak
Izračunajte: 1 + i + i 2 + · · · + i 99 + i 100 .

Zadatak
Izračunajte vrijednost izraza za zadane vrijednosti kompleksnih brojeva:
z22 + z1 , ako je z1 = 2 + i, z2 = 1 − 3i.

30 / 40
Zadaci

Zadatak
Odredite realna rješenja jednadžbe 3x + (2 − i)(x + y ) = −4 + 7i.

Zadatak
Odredite trigonometrijski oblik kompleksnih brojeva z1 = 1 − i,
√ √
z2 = 12 − 23 i i z3 = 1 + 3i, a zatim odredite trigonometrijski oblik
kompleksnog broja z = z1z·z3 2 .

Zadatak
1+i
Zapišite u trigonometrijskom obliku broj z = √ ,
1− 3i
a zatim izračunajte z 9
√
i 5 z.

31 / 40
Zadaci

Zadatak
Odredite kompleksni broj:

(cos π4 + i sin π4 )3
z= √ 13 .
3 i
2 − 2

Zadatak
√
U skupu C riješite jednadžbu z 3 − 5 3i = 5.

Zadatak
Odredite skup točaka odreden uvjetom: A = {z ∈ C : |z − 1| ≤ 2}.

32 / 40
Zadaci

Zadatak
Zadani su skupovi A i B. Nacrtajte skupove A i B te A ∩ B ako su
(a) z ∈ C

A = {z : |z + 2i| ≤ 2}, B = {z : Im[(z − 1)(i + 2)] ≤ 1},

(b)
A = {z : 1 < |z + 2 − i| ≤ 3}, B = {z : Re(1 − iz) ≤ 0},
(c)    
z −2 1 1
A = {z : ≥ 1}, B = z : Im ≤ .
z +1−i z 2

33 / 40
Binomni koeficijenti

Umnožak prvih n prirodnih brojeva označavamo sa:

n! = 1 · 2 · 3 · · · · · (n − 1) · n

(čitamo: n faktorijela)
Faktorijele su definirane rekurzivno s

(n + 1)! = n! · (n + 1) uz dogovor 0! = 1

Binomni koeficijent označavamo izrazom kn i definiramo ga ovako:

   
n n! n
= uz dogovor := 1
k k!(n − k)! 0

34 / 40
Svojstva binomnih koeficijenata

Vrijedi:    
n n
= , k = 0, 1, . . . , n
k n−k
Pascalov trokut:
1
1 1
1 2 1
1 3 3 1
1 4 6 4 1
1 5 10 10 5 1
1 6 15 20 15 6 1
.. ..
. .

35 / 40
Svojstva Pascalovog trokuta

Princip ispisivanja sljedećih redaka:

svaki element (osim rubnih elemenata koji su 1) jednak je zbroju
elemenata u prethodnom retku, lijevo i desno od njega te vrijedi:
     
n n n+1
+ = .
k −1 k k

Prema tome, slijedeći red u Pascalovom trokutu je:

1 5 10 10 5 1
1 6 15 20 15 6 1
1 7 21 35 35 21 7 1
.. ..
. .

36 / 40
Binomni poučak

Teorem
Za svaki a, b ∈ C, n ∈ N vrijedi
     
n n n 0 n n−1 1 n n−2 2
(a + b) = a b + a b + a b +
0 1 2
   
n 1 n−1 n 0 n
... + a b + a b ,
n−1 n

što kraće zapisujemo

n  
X n n−k k
(a + b)n = a b .
k
k=0

37 / 40
Binomna formula za n = 1, n = 2 i n = 3

Za malene vrijednosti broja n dobijemo već poznate formule:

(a + b)1 = a + b,
(a + b)2 = a2 + 2ab + b 2 , kvadrat binoma
(a + b)3 = a3 + 3a2 b + 3ab 2 + b 3 , kub binoma

Svojstva binomne formule:

1. U prikazu (a + b)n pomoću binomne formule postoji n + 1 pribrojnik.
2. Eksponenti uz član a opadaju od n do 0, dok uz b rastu od 0 do n,
tako da je u svakom članu njihov zbroj jednak n.
3. Binomni koeficijenti su u formuli simetrični.
4. Binomni koeficijenti su najprije rastući, a zatim padajući brojevi.

38 / 40
Primjeri razvoja po binomnoj formuli

Primjer
           
5 5 5 5 4 5 3 5 2 5 5
(x + 1) = x + x + x + x + x+
0 1 2 3 4 5
= x 5 + 5x 4 + 10x 3 + 10x 2 + 5x + 1.

 4        
1 4 4 4 3 1 4 2 1 2
x− = x + x − + x −
x 0 1 x 2 x
    
4 1 3
 4 1 4

+ x − + −
3 x 4 x
4 1
= x 4 − 4x 2 + 6 − 2 + 4 .
x x

39 / 40
Zadaci

Zadatak
Izračunajte pomoću binomne formule:
(a) (x − 1)4
(b) (2x + 1)5
(c) (1 + y 2 )4
√
(d) ( x − √1x )6
(e) (3 − 2i)5 .

Zadatak
√ √
Odredite četvrti član u razvoju binoma ( x 3 + 3 x)10 .

Zadatak
1 12
Odredite onaj član razvoja (x + x2
) koji ne sadrži x.
40 / 40