Professional Documents
Culture Documents
Sirena
Sirena
Sirena
Sirena
Ovo je glavno značenje pojma Sirena. Za druga značenja, pogledajte Sirena (razdvojba).
Etimologija
Grčko ime Sirena vjerojatno je izvedeno od seira = "uže" te bi one bile
"povezivačice". Značenje riječi "sirena" kao upozoravajućeg zvuka
razvilo se prema analogiji i značenjskom povezanošću s pjesmom
Sirena.
Karakteristike
U ranoj grčkoj umjetnosti Sirene su prikazivane kao ptice s velikim Sirena, 4. stoljeće pr. Kr.
glavama i nogama, a katkad i s lavljom grivom. Poslije su prikazivane
kao žene s ptičjim nogama te s krilima ili bez njih. Također su i prikazivane kako sviraju neko glazbalo, posebice
harfu. Poznate su po neodoljivoj pjesmi zbog koje je i Odisej imao teškoća.
Poslije su Sirene počele biti prikazivane kao prekrasne žene čija su i tijela i glas bili zavodljivi ili kao polužene i
poluribe, što je današnje značenje Sirena, često prikazivano u popularnoj kulturi. U mnogo je jezika riječ za Sirenu
(sam hrvatski, a i španjolski, francuski, talijanski, poljski, portugalski itd.) jednaka riječi za poluženu i poluribu (eng.
mermaid) što pridonosi pomutnji.
Mitologija
Podrijetlo
Sirene su živjele na otoku zvanom Sirenum scopuli ili na drugim otocima, ovisno
o inačicama mita, a otoci su bili okruženi kamenjem i stijenama. Sirene su pjevale
svoju neodoljivu i očaravajuću pjesmu što je uzrokovalo pomorce da plove prema
liticama i dožive brodolom.
Sirene su bile Ahelojeve kćeri s Terpsihorom/Melpomenom/Steropom ili pak
Forkisove, prema Vergiliju i Ovidiju. Homer ne govori ništa o njihovu broju, ali
kasniji su pisci spominjali od dvije do pet Sirena.
Prema nekim inačicama mita, a također i u Ovidijevim Metamorfozama bile su
Sirena, posuda iz 6. stoljeća pr. Kr.
Perzefonine družice koje je Demetra pretvorila u čudovišna stvorenja nakon što
nisu reagirale kad je Had oteo njezinu kćer Perzefonu.
Jedna inačica mita donosi da je Hera nagovorila Sirene da se natječu u pjevanju s Muzama. Muze su pobijedile, a
potom su očerupale perje Sirena i od njega napravile krune.
Sirena 2
Viđenja
Odisej je, kako doznajemo u Homerovoj Odiseji,
pobjegao sirenama. Nakon putovanja u Had opet se
vratio na Kirkin otok, a Kirka ga je upozorila na Sirene
koje bi ga mogle uništiti te mu je savjetovala da ili
začepi uši ili, ako baš mora čuti njihov pjev, bude
privezan za jarbol, tako da ne može slijediti zvuk i tako
postati nepovratno izgubljen. Potom su krenuli s
Kirkina otoka.
John William Waterhouse: Odisej odolijeva Sirenama, 1891.
Njegovi su ljudi začepili uši voskom, a on im je
zapovjedio da ignoriraju njegova zapomaganja. On je
sam bio privezan za jarbol - htio je iz znatiželje čuti pjesmu, a suborcima je rekao da mu je Kirka rekla da je mora
čuti. Tako su uspjeli proći pokraj Sirena.
Jazona je upozorio Kentaur Hiron da će Orfej biti nužan u argonautskom putovanju. Naime, kad su začuli pjev
Sirena, Orfej je uzeo svoju liru i svirao još ljepše od Sirena, zaglušujući njihove glasove. Jedan član posade ipak je
čuo pjesmu i skočio u more, ali spasila ga je Afrodita. Nakon što je brod uspješno prošao pored Sirena, one su se
same protestirajući bacile u more.
Literatura
• Higin: Fabulae
• Homer: Odiseja
• Ovidije: Metamorfoze
• Vergilije: Eneida
Vanjske poveznice
• Sirene u klasičnoj literaturi i umjetnosti [1] (engl.)
Izvori
[1] http:/ / www. theoi. com/ Pontios/ Seirenes. html
Izvori rabljeni u članku i suradnici 3
Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/