STATISTIČKA OBRADA PODATAKA POMOĆU RAČUNALA

ISPIT 2.7.2021.
Za vrijeme rada nije dopuštena komunikacija s drugim studentima. Dopušteno je korištenje bilo kakve literature u
analognom ili digitalnom obliku. Ispit se sastoji od 2 dijela - pitanja teorijskog tipa te zadataka vezanih uz statističku
analizu podataka dobivenih u istraživanju o vjerovanju u teorije zavjera.
Podaci su upisani u datoteku: covid_ispit_2rok.omv
koja se nalazi na sustavu OMEGA u okviru kolegija Statistička obrada podataka pomoću računala.
Teorijska pitanja nalaze se u formi Omega testa, a zadatke ćete skinuti u formi word dokumenta.
Pročitajte sljedeće zadatke te ih izvršite u programu jamovi. Odgovore na pitanja upišite u Word datoteku
SOPPR_IME_PREZIME (gdje ćete upisati svoje ime i prezime). Relevantne statističke tablice ili grafove iz iz kojih ste
izveli interpretacije i odgovore kopirajte u istu datoteku. Estetski izgled tablica nije važan niti se moraju u cijelosti vidjeti
na ekranu.
Ovu datoteku poslat ćete na kraju ispita na brebernj@ffzg.hr.

Zadaci

1. Odaberite samo one ispitanike koji su kao spol odabrali “M” ili “Ž”. Prikažite tablice frekvencija i grafikone sa
stupićima za varijable “spol” i “inf_dm”.

Frequencies of spol
Levels Counts % of Total Cumulative %

M 154 35.9 % 35.9 %

Ž 275 64.1 % 100.0 %

Frequencies of inf_dm
Levels Counts % of Total Cumulative %

1 25 5.8 % 5.8 %
2 45 10.5 % 16.3 %
3 62 14.5 % 30.8 %
4 85 19.8 % 50.6 %
5 212 49.4 % 100.0 %
Prikažite kontingencijsku tablicu ovih dviju varijabli. Odgovarajućim testom testirajte nul hipotezu da je udio muških i
ženskih ispitanika jednak neovisno o količini informacija koju dobivaju sa društvenih mreža. Interpretirajte i analizirajte
rezultate u terminima statističke značajnosti i veličine učinka.

Contingency Tables

inf_dm

spol 1 2 3 4 5 Total

M 13 25 23 35 58 154
Ž 12 20 39 50 154 275

Total 25 45 62 85 212 429

χ² Tests
Value df p

χ² 18.2 4 0.001
N 429
Hi- kvadrat test za nezavisne uzorke pokazao je statistički značajnu povezanost između varijabli spol i količine informacija koju dobivaju
ispitanici sa društvenih mreža (χ²=18,2, df=4, P=0,001). Uz pretpostavku da je H0 točna, odnosno da muškarci i žene dobivaju jednaku
količinu informacija preko društvenih mreža, vjerojatnost da smo pronašli rezultat koji je ekstreman koliko i naš ili ekstremniji slučajno
manji je od 0,1%. Stoga možemo odbaciti H0 i zaključiti da žene dobivaju više informacija preko društvenih mreža nego muškarci.
Veličina učinka iskazana preko Cramerovog V (odabran jer su varijable nominalne) je mala do umjerena i iznosi 0,206
Nominal
Value

Phi-coefficient NaN
Cramer's V 0.206

2. Izračunajte novu varijablu “kori_dm” tako da zbrojite rezultate ispitanika u 11 varijabli korištenja društvenih mreža (od
“facebook” do “telegram”). Prikažite korelacijsku matricu sljedećih varijabli: kori_dm, pol_or, vaz_vj, uk_neu. Opišite
strukturu povezanosti ovih varijabli i protumačite korelacije u terminima statističke značajnosti i veličine učinka.

Correlation Matrix
kori_dm pol_or vaz_vj uk_neu

kori_dm Spearman's rho —

p-value —

pol_or Spearman's rho -0.044 —

p-value 0.360 —

vaz_vj Spearman's rho 0.096 * 0.526 *** —

p-value 0.047 < .001 —

uk_neu Spearman's rho 0.139 ** -0.045 0.028 —

p-value 0.004 0.361 0.560 —

Note. * p < .05, ** p < .01, *** p < .001

 Spearmanov rang koeficijent korelacije (korišten jer su neki podaci na ordinalnoj ljestvici) pokazuje statistički značajne korelacije
između političke orijentacije i važnosti vjere, korištenja društvenih mreža i važnosti vjere te korištenja društvenih mreža i ukupnog
rezultata na skali neurotičnosti. Za te vrijednosti je opovrgnuta H0 koja glasi da ne postoji povezanost među varijabli. Za ostale
povezanosti () pretpostavljamo da je H0 točna.

Korelacija/povezanost između varijabli korištenja društvenih mreža i važnosti vjere je statistički značajna uz 4,7% rizika (r=0,096,
p=0,047) i pozitivna. Dakle, ispitanicima kojima je vjera važna ujedno i više koriste društvene mreže. Veličina učinka, vidljiva iz same
apsolutne vrijednosti koeficijenta korelacije je mala.

Korelacija/povezanost između varijabli političke orijentacije i važnosti vjere je statistički značajna uz manje od 0,1% rizika (r=0,526,
p< .001) i pozitivna. Dakle, ispitanici koji su više desno orijentirani, ujedno pokazuju i veću važnost vjere. Veličina učinka, vidljiva iz same
apsolutne vrijednosti koeficijenta korelacije je srednje velika.

Korelacija/povezanost između varijabli korištenja društvenih mreža i ukupnog rezultata na neuroticizmu je statistički značajna uz 0,4%
rizika (r=0,136, p=0,004) i pozitivna. Dakle, ispitanici koji su neurotičniji, ujedno i više koriste društvene mreže. Veličina učinka, vidljiva iz
same apsolutne vrijednosti koeficijenta korelacije je mala.

Nakon toga provedite regresijsku analizu gdje ćete predviđati rezultat na skali mentaliteta za vjerovanje u teorije zavjera
(uk_ment) na temelju ove 4 varijable (kori_dm, pol_or, vaz_vj, uk_neu). Interpretirajte rezultate ove regresijske analize s
posebnim naglaskom na količinu objašnjene varijance i značajne pojedinačne doprinose prediktora.

Model Fit Measures

Model R R²

1 0.409 0.167

Multipla korelacija iznosi R=0,409, dok količina objašnjene varijance u kriteriju ( rezultat na skali mentaliteta za vjerovanje u teorije
zavjera) pomoću prediktora iznosi 16,7%. Prediktori važnost vjere, politička orijentacija i korištenje društvenih mreža su statistički
značajni, dok se ukupni rezultat na skali neuroticizma nije pokazao statistički značajnim prediktorom.

U terminima standardne devijacije…

Povećanjem prediktora korištenja društvenih mreža za 1 standardnu devijaciju rezultat na skali mentaliteta za vjerovanje u teorije zavjera
povećat će se za 0,1252 SD

Povećanjem prediktora desne političke orijentacije (da je ispitanik desnije) za 1 standardnu devijaciju rezultat na skali mentaliteta za
vjerovanje u teorije zavjera povećat će se za 0,1775 SD

Povećanjem prediktora važnosti vjere (da je ispitaniku vjera važnija) za 1 standardnu devijaciju rezultat na skali mentaliteta za vjerovanje
u teorije zavjera povećat će se za 0,2570 SD

Dakle, povećanjem korištenja društvenih mreža, važnosti vjere i pomicanjem više desno kod političke orijentacije doći će do povećanja
rezultata na skali mentaliteta za vjerovanje u teorije zavjera.

Kako biste interpretirali utjecaj varijable vaz_vj na mentaliteta za vjerovanje u teorije zavjera?

Varijabla važnost vjere se pokazala prediktorom za veće vjerovanje u teorije zavjere. Dakle, moguće je da su ljudi koji
više vjeruju u Boga podložniji teorijama zavjere jer imaju manju potrebu za nekakvim opipljivim dokazima i znanstvenim
pogledom na svijet. Njim je vjera uvijek bila dovoljno obijašnjenje I stoga su manje skeptični pri vjerovanju u neku
teoriju zavjere.
Model Coefficients - uk_ment
Predictor Estimate SE t p Stand. Estimate

Intercept 18.249 2.3438 7.79 < .001

uk_neu 0.117 0.0955 1.23 0.220 0.0556
kori_dm 0.888 0.3228 2.75 0.006 0.1252
pol_or 1.181 0.3541 3.33 < .001 0.1775
vaz_vj 1.184 0.2449 4.84 < .001 0.2570

3. Odaberite one ispitanike koji su mlađi od 22 godinu (21 i mlađe). Testirajte adekvatnim testom i interpretirajte sljedeće
usporedbe: Razlikuju li se mladi muškarci od mladih žena prema ukupnom rezultatu na neuroticizmu?

Independent Samples T-Test

Statistic p

uk_neu Mann-Whitney U 2636 < .001

Koristili smo Mann_Whitney U test jer testom za normalnost distribucije nije zadovoljen taj uvjet. Odbacujemo H0 hipotezu koja tvrdi
da ne postoji razlika između muškaraca i žena mlađih od 22 godine u ukupnom rezultatu na neuroticizmu jer uz pretpostavku da je H0
točna, vjerojatnost slučajnog dobivanja rezultata koji je ekstreman ili ekstremniji od dobivenog je manja od 0,1%. Dakle, postoji razlika
između muškaraca i žena u neuroticizmu i žene prosječno (s M=20) imaju veći rezultat na upitniku neuroticizma od muškaraca (M=16,6)

Group Descriptives
Group N Mean Median SD SE

uk_neu M 59 16.6 18.0 4.69 0.610

Ž 140 20.0 20.0 5.02 0.424
Razlikuju li mladi se sudionici iz različitih veličina mjesta (cij_mjesto) prema rezultatu na povjerenju u znanost
(uk_znan)?

Koristili smo Kruskal-Walis neparametrijski test jer uvijet za normalnost distribucije nije bio zadovoljen

Kruskal-Wallis
χ² df p ε²

uk_znan 10.4 4 0.035 0.0523

Uz pretpostavku da je Ho točna vjerojatnost da slučajno dobijemo rezultat koji je ovoliko ekstreman ili eksteremniji iznosi 3,5%. Zato
možemo odbaciti H0 koja glasi da ne postoji razlika među grupa i zaključiti da se ukupnim rezultat na povjerenju u znanost mijenja s
obzirom na veličinu mjesta u kojoj ispitanici žive (χ²=10,4, df=4, p=0,035).

Najveći rezultat na povjerenju u znanost imaju sudionici iz mjesta veličine 100k-500k stanovnika, zatim oni u mjestima večim od 500k
stanovnika, zatim oni u mjestima s manje od 1 k stanovnika, zatim oni koji žive u mjestima veličine 1k-10k stanovnika, a najniže rezultate
na povjerenju u znanost imaju sudionici iz mjesta veličine 10k-100k.

Međutim valja napomenuti da neparametrijski post-hoc test pokazuje statistički značajnu razliku samo između ispitanika iz mjesta od
10k do 100k stanovnika i ispitanika iz mjesta s više od 500k

Pairwise comparisons - uk_znan

W p

<1k 1k-10k 0.4742 0.997

<1k 10k-100k -0.4073 0.999
<1k 100k-500k 1.8107 0.703
<1k >500k 2.0903 0.577
1k-10k 10k-100k -1.1568 0.925
1k-10k 100k-500k 1.9492 0.642
1k-10k >500k 2.6073 0.349
10k-100k 100k-500k 3.0074 0.209
10k-100k >500k 3.9186 0.044
100k-500k >500k 0.0879 1.000
4. Odaberite samo one ispitanike koji se određuju kao studenti. Pokušajte što smislenije opisati i vizualizirati navike
korištenja elektroničkih uređaja s ekranima kod studenata (kori_ekr). U kojoj mjeri student koriste ekrane? Postoje li
razlike ovisno o drugimrelevantnim varijablama? Možete koristiti bilo koje testove ili vizualizacije koje smatrate
opravdanim.

Kao jedno istraživačko pitanje, može nas zanimati da li neurotičniji student imaju veću potrebu za korištenjem
elektroničkih uređaja jer je moguće da neurotični ljudi imaju veću potrebu za provjeravajem toga što se događa u svijetu
što čine pomoću takvih uređaja (mobiteli, tableti, laptopi, televizija…).

One-Way ANOVA (Welch's)

F df1 df2 p

uk_neu 2.86 4 64.8 0.030

ANOVA za nezavisne uzorke nam potvrđuje tu hipotezu i odbacuje H0 hipotezu koja glasi da ljudi koji postižu različite rezultate na
neuroticizmu podjednako korisite uređaje s ekranima (uz pretpostavku da je Ho točna, vjerojatnost slučajnog dobivanja rezultata koji je
ekstreman koliko i dobiveni ili ekstemniji je 3%). Dakle, možemo tvrditi da se osobe koje postižu različite rezultate na upitniku
neuroticizma razlikuju u tome koliko koriste električne uređaje, no ne možemo sasvim tvrditi da osobe koje su neurotičnije i više koriste
električne uređaje, odnosno da je trend linearan.

Group Descriptives
kori_ekr N Mean SD SE

uk_neu 30min-1h 12 15.3 4.87 1.405

1h-2h 36 18.8 4.00 0.666
2h-3h 101 17.4 4.75 0.473
3h-5h 94 19.2 5.35 0.552
>5h 69 18.6 5.39 0.649

Naime, osobe koje prosječno dobivaju rezultate na skali neuroticizma M=19,2 koriste električne uređaje 3-5 h, a osobe koje postižu
nešto manje rezultate M=18,8 2 koriste električne uređaje 1-2 h, ali osobe koje postižu još manje rezultate M=18,6 koriste električne
uređaje više od 5h, a još manje M=17,4, koriste električne uređaje 2-3h. Međutim, ipak se pokazalo da sobe koje postižu najmanje
rezultate na skali neuroticizma M=15,3 najmanje koriste električne uređaje (30min-1h), te iako je raspon tih rezultata velik (SD=4,87)
vidimo veliku razliku u rezultatima na skali neuroticizma osoba koje koriste ekrane više od 5 h koja iznosi M=18,6.
Također nas može zanimati razlikuju li se studenti od studentica u korištenju električnih uređaja ( i osoba koja se ne definira kao ni
jedno).

χ² Tests
Value df p

χ² 35.0 8 < .001

N 313

Hi- kvadrat test za nezavisne uzorke pokazao je statistički značajnu povezanost između varijabli spola i korištenja elektroničkih uređaja
( χ²= 35, df=8, P<0,001). da je H0 točna, vjerojatnost da se rezultat kao naš ili ekstremniji dogodi je manja od 0,1%. Time se pokazalo da
u našem uzorku studentice više koriste električne uređaje nego muškarci i druga osoba koju bismo i mogli i izuzeti iz provjere, a veličina
učinkaje mala do srednje velika Cramerov V iznosi 0236

Nominal
Value

Phi-coefficient NaN
Cramer's V 0.236
Contingency Tables

kori_ekr

spol 30min-1h 1h-2h 2h-3h 3h-5h >5h Total

M 6 13 21 33 26 99
Ostalo 1 0 0 0 0 1
Ž 5 23 80 61 44 213

Total 12 36 101 94 70 313

Mogli bismo još provesti linearnu regresiju kako bi testirali jesu li ljudi koji više koriste elesktrične uređaje zatvoreniji od onih koji ih
manje koriste jer moguće da umjesto da se socijaliziraju oni svoje vrijeme provode gledajući u ekrane.

Model Fit Measures

Model R R²

1 0.0478 0.00228

Model Coefficients - uk_otv

Predictor Estimate SE t p

Intercept 23.339 0.880 26.509 < .001

kori_ekr -0.159 0.188 -0.843 0.400

Međutim , linearna regresija nije potvrdila ovu hipotezu (t=26,509, p=0,40) što znači da na temelju korištenja električnih uređaja ne
možemo predviđati otvorenost ispitanika.