BESPlATNI PRIMJERAK

A rn!J@ (!;rB !lJ!J(IJ,lf 51avonaka 1, Oaijek

eervle: 031/504-415,
113 TUJL)JTU!B3Jl~U(C salon: 031/504-030, fax: 031/504-f
 Sadrzaj
BROJ 52. GODINA IX. listopad 1999.

6
WARRIOR - Britansko
borbeno vozilo pjesastva

Britanci su nasli formulu razvoja borbenog

vozila pjesastva za najteze uvjete ratovanja.
Warrior staje uz bok Bradley i Marderu u
mehanizaciji borbenih NA TO postrojbi.
Standardna inacica nosi britanski top 30 mm,
a topnicka inacica za motrenje ima laian top.
Veliku pozornost privlaci pustinjski Warrior
sa stabiliziranim topom 25 mm. Posljednja
inacica za XXI. stoliece je Warrior 2000,
oklopnjak za pjesastvo s topom 30 mm

48
Zrakoplovstvo turske
kopnene vojske
Jedan od dijelova turskih oruianih
snaga u koji se ulafo velika sredstva
radi modernizacije i daljnjeg razvoja
je i zrakoplovstvo turske kopnene
vojske. U borbenim djelovanjima
protiv PKK ova formacija pokazala je
iznimnu uspjesnost, a prema
mnogim ocjenama upravo je upora-
ba vrtoleta dovela do preokreta u
visegodisnjo] borbi protiv PKK

76

Anaerobni pogoni
podmornica

Ugradnjom anaerobnih pogonskih

sustava u suvremene dizel-elektricne
podmornice omoguceno je znatno
povecanie trajanja podvodne plovidbe,
odnosno pobolisanie svojstva
zamjetljivosti

II HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.

 ©

BRVATSKI 6 : WARRIOR - Britansko borbeno vozilo pjesastva

V&JNIK 14 [
Dinko Mikulic, Suzana Galekovic
Lociranje polozaja snajperista
Mirko Kukoff
Naldadnik:
Ministarstvo obrane Republike Hrvotske 17 l SANT A BARBARA - Spanjolska haubica u kalibru 155 mm
, Josip Martincevic-Mikic

Glavni urednik
21 [ Ratne ozljede glave i vrata
general bojnik Ivan Tolj Drago Prgomet

lzvrsni urednik
24 [ Protuoklopni vodeni raketni sustavi (VI I. dio)
satnik Tihomir Bojtek Prfjenosne inacice POVRS-a
, Berislav Sipicki
Graficki urednik
porucnik Hrvoje Brekalo, dipl. ing. 33 [ Uloga liderstva u suvremenim vojnim operacijama
Darko Bandula
Urednicki kolegij:
Vojna tehnika 39 [ Uporaba sustava termovizije na borbenim vrtoletima
satnik Tihomir Bajtek Tino Jelavic
Ratno zrakoplovstvo
notporucnik Robert Barie RATNO ZRAKOPLOVSlVO
Raina momarica
porucnik Dario vuljonic
46 Novosti iz zrakoplovne tehnike
48 Zrakoplovstvo turske kopnene vojske
pripremio Dario Berbslk:
Vojni suradnici
pukovnik dr. Dinko Mikulic, dipl. ing. 54 [ Mornari&i vrtoleti na trzi~
pukovnik mr. Mirko Kukolj, dipl. ing. : pripremio Ivan Marie
pukovnik J. Martincevic-Mikic, dipl. ing.
pukovnik Vinko .Aranjos, dipl. ing. 60 [ Eurofighter TYPHOON (II. dio)
bojnik Berislav Sipicki, prof. pripremio Tomislav Huha
porucnik Ivana Aropovic
Dr. Vladimir Posoqic, dipl. ing. . RATNA MORNARICA
Dr. Dubravko Risovic, dipl. ing.
Dr. Zvonimir Freivogel 66 [ Slufba kraljevskih flotnih pornocnih brodova - RFA (11. dio)
Mislov Brlic, dipl. ing. Boris Svel, Dario Vuffanic
Josip Pajk, dipl. ing.
Viii Kezic, dipl. ing. 76 [ Anaerobni pogoni poclmornica
Iva Stipetic, dipl. ing. Mis/av Brlic
Dorko Bandula, dipl, ing.
Vladimir Brnordic, dipl, povjesniccr VOJNA POVIJEST
Boris Svel
82 [ Hrvatska vojska kroz povijest (XLIV. dio)
, Velimir Vuksic
Graficka redakcija
Zvonimir Frank 86 [ Gardijski muzej u Londonu
Marko Kolek Vladimir Bmsrdic
Ante Perkovic
Christian Nikolic
notporucnik Devor Kirin
zastavnik Tomislav Brandt

Kompjutorski prijelom i priprema za tisak

UPRAVA ZA NAKLADNISlVO

nsak
Vjesnik d.d., Zagreb

Naslov urednistva
Vlcsko 87, Zagreb,
Republika Hrvatska

Brzoglasi
385 1/456 80 41
Dalekoumnoiivac (fax)
385 1/455 00 75,455 18 52

Marketing
tel: 385 1 I 456 86 99
fax: 385 1/455 18 52
Rukopise, lotografije i ostolo tvarivo ne vrocomo

© Copyright HRVATSKI VOJNIK, 1999.

LISTOPAD, 1999. HRVATSKI VOJNIK

Dinko MIKULIC, Suzana GALEKOVIC
d prve narudzbe britanske
0
vojske za prvim Warrio-
rom, isporuceno je vise od
1000 vozila. U operacijama
u zaljevskom ratu, Bosni i
na Kosovu, Warrior je osigurao zastitu posade
i paljbenu moc. Prijetnje na bojnom polju
znatno se mijenjaju, pa je za prilagodavanje
tome nuzna bila modernizacija sto je ostva-
reno velikim brojem inacica Warriora.
Pocetak razvoja i proizvodnje
Razmatranje buducnosti oklopnog
transportera za mehanizirane postrojbe za
potrebe britanske kopnene vojske otpocelo je
postavljanjem zahtjeva godine 1967. Nakon
toga su u ministarstvu obrane, izmedu 1968. i
1971. izradene studije izvodljivosti. Pocetak
rada s industrijom (projekt 1) i studije u mi-
nistarstvu kojima je trebalo utvrditi potrebna
HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.
sredstva i program koji bi obuhvatio trosenje
tih sredstava, izvedeni su izmedu 1972. i 1976.
Cjelokupno odredivanje programa (projekt 2)
izvrseno je tijekom 1977. i 1978. u tvrtki GKN
Sankey, nakon sto je ta tvrtka odabrana kao
glavni ugovaratelj za MCV-80 vozila (Mechani-
sed Combat Vehicle).
Tijekom godine 1978. izvrseno je para-
lelno vrjednovanje arnerickog XM2 vozila (da-
nas poznatog pod imenom Bradley borbeno
vozilo piesastva, vidi Hrvatski vojnik br. 49/-
1999). Sljedece je godine otpoceo potpuni
razvojni rad na MCV-80 vozilu, zajedno s daljn-
jim proucavanjem XM2 vozila. U lipnju 1980.
godine u Parlamentu je prihvacen prijedlog
ministra obrane glede zamjene britanskih bor-
benih vozila pjesastva:
"Danasnji oklopni transporter kojim se bri-
tanska vojska sluii, FV432, nalazi se u sas-
tavu oruianib snaga jos od sezdesetia godi-
na isredinom osamdesetib godina trebalo bi
Britanci su nasli formulu
razvoja borbenog vozila
pjesastva za naiteze uvjete
ratovanja. Warrior staje uz
bok Bradley i Marderu u
mehanizaciji borbenih NATO
postrojbi. Standardna inadca
nosi britanski top 30 mm, a
topnicka inacica za motrenje
ima Iatan top. Veliku
pozornost privlaci pustinjski
Warrior sa stabiliziranim
topom 25 mm. Posljednja
lnacica za XXL stoljece je
Warrior 2000, oklopnjak za
pjesastvo s topom 30 mm
ga zamijeniti novim vozilom. U tom su kon-
tekstu razmatrana dua iozila, MCV-80 bri-
tanske tvrtke GKN Sankey i americeo borbe-
no uozilo pjesastva XM2, koje bi se, aka se za
njega odludmo, proizvodilo pod licencom u .
Velikoj Britaniji. Nakon pailj'ive procjene
odgovarajucib operacijskib,financijskib iin-
dustrijskib cimbenika, odlucio sam se za uo-
zilo MCV-80, jer odgovara nasini zabtjevima.
Program zamjene vozila ukupno bi stajao
oko 1000 miliona Junti. "
Rad na pojedinostima konstrukcije po-
ceo je 1977. godine i do 1980. proizvedena su
tri prototipa MCV-80 vozila, a proizvodac se
koristio i uredajima za ispitivanje da bi ispitao
hladenje, amortizere i ovjes, te spedflcna svo-
jstva vozila. U sijecnju godine 1984. Ministar-
stvo obrane objavilo je pregovore s GKN
Sankey oko pocetne proizvodnje, no da ce se
za buduce proizvodne narudzbe mod natie-
cati GKN Defence kao i drugi kvalificirani
 prolzvodad. U isto je vrijeme objavljeno da ce proizvodi kupole s strojnicom kalibra 7,62 mm Pustinjski Warrior
Ministarstvo obrane uci u pregovore s GKN za inacicu Warrior vozila za izvlacenje i popra-
Defence za razvoj razlicitih inacica i izvedenih vke. Do sredine 1992. britanskoj je kopnenoj Pustinjski Warrior, takoder poznat pod
vozila, ukoliko preliminarni dogovori budu vojsci isporuceno preko 600 Warrior vozila. imenom Fahris, prvi je put prikazan na izlozbi
uspjesni. MCV-80 (danas poznat pod nazivom Svaka piesacka oklopna bojna ima 53 opreme britanske vojske godine 1986. Pusti-
Warrior) britanska kopnena vojska je prihvati- Warrior vozila, 36 sekcijskih, devet zapovje- njski Warrior namijenjen je izvoznim trzistima,
la u studenom godine 1984., a ispitivanja su dnih, cetiri vozila za popravke i izvlacenje i ponajprije Bliskom i Srednjem istoku. Vozilo
pokazala da mu je pouzdanost rada znatno cetiri borbena vozila za popravke. Uz to, svaka ima stabiliziranu elektricnu kupolu za dva
iznad ciljane razine. Do 1984. izradeno je 10 bojna i dalje ima 23 FV432 vozila, koja sluze dana posade, proizvod tvrtke Delco Systems,
prototipova vozila, a jedno od njih proslo je odredenim potrebama potpore, ukliucuiud naoruzanu vrtoletnim topom od 25 mm,
vrlo uspjesnu demonstraciju na Bliskom minobacac od 81 mm, prvu pornoc i sl. Svaka tvrtke McDonell Douglas, strojnicom kalibra
istoku 1983. godine i u ljeti 1984. To je vozilo bojna takoder ima i cetiri Alvis Spartan vozila, 7,62 mm i s cetiri elektricna lansera dimnih
preslo 850 km, od toga 650 tijekom dva dana opremljena s Euromissile MILAN kompa- bombi sa svake strane kupole. Godine 1990.
vofoje. Te su demonstracije dovele do razvoja ktnom kupolom (MCT), s dva MILAN protu- Pustinjski Warrior je prikazan s kupolom tvrtke
Pustinjskog borbenog vozila, konfiguracije s tenkovska projektila spremna za lansiranje, te Delco Systems i TOW lanserom protuten-
topom od 25 mm, te s topom 30 mm, 90 mm cetiri Spartan vozila za upravljanje minoba- kovskih vodenih projektila, proizvod tvrtke
i 105 mm, i posadom od deset ljudi. cackom paljbom. Prvobitna narudzba glasila je Hughes, sa svake strane kupole. Ovaj TOW
Britanska je vojska
vozilu MCV-80 dala godine
1985. ime Warrior (Rat-
nik). Warrior je prosao de-
monstracije i procjene u
Jordanu, Kuwaitu, Saudi-
jskoj Arabiji, Turskoj i Uje-
dinjenim Arapskim Emira-
tima, no do pocetka go-
dine 1992. nisu sklopljeni
nikakvi izvozni poslovi.
Francuska je takoder izvr-
sila procjenu tog vozila za
svoje potrebe. U lipnju
1985. Ministarstvo obrane
je objavilo da ce s GKN
Defence sklopiti sva tri
ugovora o proizvodnji
Warrior vozila, za ukupno
1053 vozila. Proizvodnja
Warrior vozila pocela je u
Telfordu u sijecnju 1986., a
prva su vozila zavrsena u
prosincu iste godine. Prva
serija sastojala se od 290 Pusinjski Warrior borbeno vozilo piesastva, Prilagocfen pustinjskim uvjetima, Warriors elektrlcnostatnliziranorn
vozila, od cega je 170 bilo kupolom za dva clana posade, proizvod tvrtke Delco, naoruzanom vrtoletskim lancantm topom od 25 mm, tvrtke
vozila s RARDEN kupola- McDonnell Douglas, strojnicom kalibra 7,62 mm i TOW lanserom protutenkovskih vocrenih projektila, tvrtke Hughes
Aircraft, s obje strane kupole. Vozilo je opremljeno HIRE termovizijskim urecfajem, te visokoucmkovitorn
ma i topom od 30 mm za klimatizacijom. Koristi se suvremenim termovizijskim sustavom za otkrivanje ciljeva i otvaranje paljbe
dva clana posade, a pre-
ostalih 120 su specijalizirane inacice. Prva su na 1053 vozila, ukljucujuci i inadce, sto je sustav ima ugraden vizor tvrtke Hughes koji
vozila sluzbeno predana britanskoj kopnenoj dovoljno da se opremi 13 mehaniziranih omogucava uporabu termovizijske slike i TOW
vojsci u svibnju 1987. Do sredine godine 1988. pjesackih bojni. Ugovorima o smanjenju 2 ATGW pracenje cilja. Sva vozila su konstru-
prva bojna Warrior vozila sastavljena je od bri- naoruzanja smanjena je i velidna britanske irana da se na njih rnoze postaviti TOW, uko-
tanskih snaga u Njemackoj. Druga i treca kopnene vojske, pa se samo osam meha- liko se ne ugradi pri samoj konstrukciji vozila.
posiljka obuhvatile su ukupno 763 vozila, a niziranih pjesaddh bojni koristi Warrior vozili- U pustinjski Warrior mogu se smjestiti sed-
ukljucuju standardna i specijalizirana vozila. ma. Ocekivalo se da ce se ukupni broj Warrior morica pjesaka, sa sjedalima na suprotnim
Oct ukupno narucenih 1053 vozila, nekih 70 vozila smanjiti za 30 posto, no nakon borbenih stranama vozila. Ugradeno je sedam puskarni-
posto bit ce piesacka vozila, a ostalo specija- iskustava na Bliskom istoku i Bosni, neke od ca, tri sa svake strane kudsta i jedna na
lizirane inacice. Tvrtka Vickers Defence Sy- uloga koje je do sada ispunjavalo FV432 vozilo ponesto preuredenim vratima. Pustinjski Wa-
stems isporucuje elektricnu kupolu za dva da- bit ce ubuduce povjerene Warrior vozilu. rrior takoder je opremljen ucinkovitim kom-
na posade tvrtki GKN Defence. Perkins En- Prema planovima, zadnja su Warrior vozila za biniranim sustavom za prodscavan]« zraka i
gines (Shrewsbury) isporucu]e cjelokupni britansku kopnenu vojsku proizvedena krajem sustavom za atomsko-kemijsko-biolosko filtri-
pogonski sustav, koji se sastoji od motora, pri- 1994./96., osim onih planiranih za izvoz na ranje.
jenosa i sustava hladenja. Tvrtka GKN sama Bliski istok. Tijekom operacije Pustinjska oluja

L!STOPAD, 1999. HRVATSKI VOJNIK II

 Tehnicke znacajke Pustinjskog Warriora: U osvit iracke invazije na Kuwait, britan-
Ukupna duljina 6340 mm ska je vojska odaslala dvije oklopne piesacke
brigade u Saudijsku Arabiju, pracene s tri ok-
Ukupna visina 2715 mm lopna pjesacke baterije opremljena Warri-
Ukupna sirina 3034 mm orima. Neizbjezan saveznicki napadaj za oslo-
Klirens 490 mm badanje Kuwaita rezultirao je povecanjern
proracunskih restrikcija u britanskom min-
Borbena masa 24 t cca istarstvu financija. Udnjene su brojne modi-
Cestovna brzina 75 km/h fikacije Warriora kako bi se udovoljilo urgen-
tnim operativnim zahtjevima, ukljucujuci
Prijelaz rovova 2,5 m
posebnu ugradnju opreme koja je omogucila
Okomite zapreke 0,75 m ispaljivanje iz kupole protutenkovskih vode-
Autonomija (na asfaltu) < 600 km pri 60 km/h nih raketa MILAN. Presudna je modifikacija
bila podesavanje oklopne opreme na svaki
Motor Perkins (Rolls Royce) Diesel
pojedini Warrior ukljucen u opreacije u za-
Snaga 41 OkW (550KS) pri 2300 okretaja ljevskom sukobu. Ta oprema, koju je razvio
Kupola, Topi POVR Delco Systems Operations LAV-25TOW Vickers Defence Systems, primijenila je
kupola sa stabiliziranim topom 25 mm M242 Chobham keramicki oklop, vrlo lako prepo-
Buchmaster, PT rakete TOW znatljiv po svojoj "zdepastoj" konstrukciji.
Tijekom operacija na terenu, oklop je osigurao
Oki op Tijelo/Kompozit aluminij, nos/Chobham oklop
nevjerojatno visok stupanj zastite i polozio
Znacajke koje Desert kljucni test, tako sto je izvanredno podnio
Warriora cine savrsenlm: vrlo niska razina buke, mobilnost, brzina, "prijateljski pogodak" 120 mm HESH str-
paljbena rnoc, oklopna zastita, jeljivom tenka britanske vojske Challenger.
Kad su britanske postrojbe poslane u Bosnu
da se pridruze UN zastitnim snagama, ista je
oslobadanja Kuwaita pocetkom godine 1991., Warrior vozila rasporedena u Saudijskoj Arabiji oklopna oprema prilagodena na Warriore,
koristeno je svih sest inacica Warrior vozila, opremljena su dodatnim pasivnim oklopom, angazirane u operacijama ocuvanja mira. I
ukliucujuci i vozila za topnicko motrenje i kojeg je proizvela tvrtka Vickers Defence opet je oklop dokazao svoju vrijednost, osigu-
zapovijedanje bitnicom, ravajuci zastitu od minskih
koja su ovdje uporabljena ostecenja, topnicke vatre i
prvi put. Veci broj Warri- protutenkovskih raketnih -
or vozila dozivio je odre- pogodaka. Warriorova ku-
dene modifikacije, kako pola prilagodena je na isti
bi se mogli rabiti za lansi- nacin kako bi zastitila po-
ranje MILAN protuten- sadu.
kovskih projektila. Naru- Prije zaljevskog rata,
dzba za te preinake dana GKN Defence je razmisliao
je u rujnu 1990. i prva o poboljsanjima koja bi tre-
izmijenjena vozila su kon- balo udniti na Warrioru,
struirana, izradena i ispo- radi realizacije novih ugov-
rucena u roku od tjedan ora na unosnom srednjo
dana. Na taj nadn su se istocnom trzistu. Ovo je
MILAN projektili mogli razmisljanje vodilo razvoju
lansirati s vozila, a u nje- Pustinjskog Warriora (De-
govoj unutrasnjosti na- sret Warrior). Pustinjski se
pravljeno je mjesta za Warrior moze pohvaliti s 27
smiesta] projektila. Brita- Moderna kupola LAV-25TOW Delco sustava za pustinjski Warrior dodataka u odnosu na os-
nska kopnena vojska pri- novno vozilo britanske voj-
hvatila je kasnije tu inadcu vozila kao stan- Systems i postavila na lieu mjesta. Provedene ske. Najsvjezije je ugradivanje Delco Systems
dardnu. Kao privremena mjera, prije nego sto su i mnoge sitnije preinake, na primjer, ugra- Operations LAV-25TOW kupole sa stabiliziran-
su postrojbe dobile inadce Warrior topnicko deni su "trajni" akumulatori, te ugradena mo- im 25 mm M242 Buchmaster topom kao glavn-
motrilacko mjesto, neka su zapovjedna Warri- gucnost navigacije uz satelitsku potporu za im naorufanjem i daljinski navodenom pro-
or vozila prosla odredene preinake i posluzila sekcijske, zapovjedne i REME inacice. U tutenkovskom raketom TOW. Ova je kupola
kao vozila za motrenje. Oklopne pukovnije sijecnju 1991. narucen je klimatizacijski uredaj "za dvojicu" ista poput one koristene u kanad-
takoder su se koristile Warrior zapovjednim za Warrior vozila u uporabi. Konstrukciju tog skoj inacici lakog oklopnog vozila (LAV-25).
vozilima za motrenje, sto je nova zadaca za ta uredaja i njegov razvoj preuzela je tvrtka Pustinjski Warrior ima termovizijski sustav koji
vozila. Konstruiran je i samovozni minobacac Galley. Ispitivanja su provedena, sustav je ispi- moze pronaci metu sve do 2000 m nocu i u
kalibra 81 mm, i proizvodnja moze poceu cim tivan tijekom voznje od 1500 km, no zbog losim vremenskim uvjetima. Postrojbe u po-
se za njim ukaze potreba, Kako bi se po- brzog zavrsetka sukoba nije doslo do ispo- sebnom odjeljku imaju svoje individualne
bolisala mogucnost prezivljavanja na bojisnici, ruke. periskope s paljbenim prikazom. Godine

HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.

 1993. nakon teske konkurentske borbe protiv Standardni Warrior: Tehnii:ke znacajke
americkih M2 Bradleya, potpisan je ugovor s
Posada 3+7
Kuwaicanima vrijedan 500 milijuna funti za
isporuku 254 Pustinjska Warriora. Proizvodnja Borbena masa 24.500 kg
je pocela 1994., a isporuka je izvrsena u pot- Specificna snaga 22,45 KS/t
punosti. Kao dio paketa Kuwaicani su primije-
Pritisak o tlo 6,5 N/cm2
nili oklopnu opremu slicnu onoj uporabljenoj
na Warriorima britanske vojske. Tako su Duljina 6,34 m
Warriori dosli u okruzje tenkova M-84A i Sirina 3,034 m
Abrams Ml.
Visina krov kucista - 1,93 m;
pis Warriora ukupna - 2,791 m
Udaljenost od tla 0,49 m
Kuciste Warrior vozila zavarene je sloje-Gusjenica 2,54 m
vite aluminijske konstrukcije, sto pruza vecu
Sirina gusjenica 490 mm
razinu zastite nego FV432 oklopni transporter.
Vozac je smjesten u prednjem dijelu vozila, s Duljina gusjenice na tlu 3,816 m
lijeve strane, a na svoje mjesto ulazi kroz gor-Maksimalna brzina na cesti naprijed - 75 km/h;
nji otvor. Poklopac vozaca otvara se prema unatrag - 48 km/h
natrag. Raspolaze s jednim periskopom siro-
kog vidokruga, koji se moze zamijeniti pe-
Ubrzanje od O do 48 km/h 13,5 sekundi
riskopom s pojacanjem slike za voznju nocu. Spremnik za gorivo 770 litara
Pogonski sustav nalazi se desno od vozaca, a Autonomija kretanja na cesti 660 km (brzinom od 60 km/h)
pogonski lancanici gusjenice naprijed. Vozilo
rabi Condor CV8 TCA Diesel motor od 550 KS,
Vodene zapreke, dubina 1,3 m
proizvod tvrtke Perkins Engines, povezan s X- Nagib 60%
300-4B automatskom transmisijom, tvrtke Bocni nagib 40%
American Allison Transmission (dio koncerna
General Motors), koji pod licencom u Velikoj Vertikalne zapreke 0,75 m
Britaniji proizvodi Perkins Engines. Auto- Rov 2,5 m
matski prijenos ima cetiri stupnja prijenosa za Motor Perkins Rolls Royce CV8 TCA
voznju naprijed i dva za voznju unatrag, a
V-8 Condor, Diesel, 550 KS pri
upravlja se hidrostatski kontroliranim sklo-
2300 okretaja/min; 1900
pom diferencijala. Kocnice su integralni dio Nm/1500 mln'.
sustava prijenosa, a sustav hladenja pokriva
Prijenos Allison Transmission Division
motor, generator, prijenos i kocnice, Uljno
hladeni generator od 300 A, proizvod tvrtke of General Motors X-300-48,
Lucas, takoder se pokrece prijenosnim meha- potpuno automatski, s
nizmom, a na isti nadn djeluje i hidraulicka konvertorom okretnog
crpka za ventilator tvrtke Airscrew-Howden. momenta i kocionom spojkom,
Celicna kupola za dva dana posade nalazi se u 4 stupnja prijenosa naprijed i 2
sredistu vozila, malo ulijevo. Kupolu je ko- unatrag
nstruirala tvrtka Vickers Defence Systems. Upravljanje sustav diferencijalnog
Zapovjednik je smjesten s desne strane i izlazi upravljanja, zasnovan na
iz vozila s vojnicima, a topnik je na lijevoj promjenjivom hidrostatskom
strani. Oba dana posade imaju ulazne otvore pogo nu
ciji se pokrovi otvaraju prema natrag. Traverza Ovjes torzijske sipke
kupole je elektrkna, a postoji i rucno uprav-
ljanje, u sluca]u da sustav zakaze. I topnik i
Elektricni sustav 24 V
zapovjednik imaju dnevni/nocni vizor Raven, Naoruzanje glavno : 1 x RARDEN top od 30
tvrtke Pikington PE. Danju vizor ima pove- mm, koaksijalno : 1 x strojnica
canje xl i x8, a kod pojacanja slike nocu 7,62 mm
povecanje je x2 i x6. Zapovjednikov Raven Dimna zavjesa 2 x 4 bacaca dimnih bombi
vizor raspolaze dodatnom traverzom. Peri-
Oki op kuciste - kompozit aluminij;
skopi omogucavaju pogled na bokove i stra-
znju stranu vozila. Oklopna zastita od speci- kupola - celik, zastita od 14.5
jalnog aluminija (vidi Bradley) osigurava mm, protuminska zastita od
zastin; protiv sttjeljiva 14.5 mm, krhotina str- 9 kg TNT
jeljiva 155 mm, pruza zastitu posade od 9 kg Nakon procjene i ispitivanja, izmedu britanski top i on se danas rabi na Warrior
protutenkovskih mina. Dodatni oklop moze RARDEN britanskog topa kalibra 30 mm i ame- vozilu. U natjecanje za proizvodnju ovog topa
povecau zasntu protiv ostalih projektila. rickog M242 topa, kalibra 25 mm, izabran je ukljudle su se tvrtke Royal Ordnance Enfield,

LISTOPAD, 1999. HRVATSKI VOJNIK II


Modularni sustav
kupole Delco
koja je dotad proizvodila sva RARDEN oruzja i
British Manufacture and Research Company, a
ugovor je 1985. sklopljen s ovom drugom.
Royal Ordnance je 1992. godine kupila tvrtku
British Manufacture and Research Company,
pa se proizvodnja RARDEN topova nastavila
pod novom tvrtkom. Koaksijalno s glavnim
oruzjern postavljena je strojnica EX-34 (brita-
nska oznaka L94Al) kalibra 7,62 mm. S obje
strane kupole postavljena su cetiri elektricna
lansera za izbacivanje dimnih bombi. Odjeljak
za pjesastvo nalazi se u straznjern dijelu vozila,
a pjesaci ulaze i izlaze kroz elektricno-podizna
vrata na zadnjem dijelu kucista, Na njima se
nalazi prozordc za motrenje. Na krovu odje-
ljka za pjesastvo nalaze se dva rotacijska
periskopa, jedan sa svake str-
ane, koji stoje na raspolaganju
pjesastcu, Stranice odjeljka za
pjesastvo nakosene SU prema
unutra, no piesastvo se ne
moze koristiti svojim naoru-
fanjem iz samog vozila. Na
zahtjev kupaca, za izvozna
trzista, mogu se izraditi ina-
cice s puskarnicama i vizorima
za te potrebe. U Warrior vo-
zilu rnoze se prevoziti osam
vojnika, od kojih jedan zapo-
vijeda vozilom i zajedno s pjesastvom ga
napusta. Preostalih sedam sjede u odjeljku za
pjesastvo, cetiri na desnoj i tri na lijevoj strani,
svaki u svom sjedalu, osiguran sigurnosnim
pojasom. Oprema vojnika moze se smjestiti
ispod sjedala iii u posenim spremnicima.
Warrior nosi svu opremu koja je potrebna za
48 sati borbe na bojisnici, Ovjes ima torzijske
sipke i sastoji se od sest aluminijskih kotaca za
vofoju cestom, oblozenih gumom. Pogonski
zupcanik je naprijed, zupcanik za rad na praz-
no straga, a tu su i tri valjka za povrat gusje-
nice. Amortizeri su postavljeni na prvi, drugi i
sesti kotac, Gusjenice su izradene od lijevanog
celika, s gumenim oblogama. Standardna
HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.
oprema ukljucuje i sustav za atomsko-kemi-
jsko-biolosku obranu, postavljen na lijevoj
strani kucista, iza vozaca, te komplet pasivnih
Zapovjedno vozilo Warrior
Warrior oklopno vozilo za topnlcko rnotrenle,
s cetiri antene i laznirn topom od 30 mm
vizora za motrenje nocu S obje strane strazn-
jih vrata za ulazak pjesastva nalaze se spremni-
ci. Warrior nema amfibijskih sposobnosti,
pesto britanska vojska to nije trazila, Tvrtka
Chubb Fire Security sklopila je 1986. godine
ugovor s GKN Defence za isporuku sustava za
zastitu motora vozila Warrior od pozara.
Sustav se koristi Halon plinom kao sredstvom
gasenia. Nalazi se na prednjem dijelu vozila, a
smjesten je u dva lagana, zamjenjiva spremni-
ka s Halonom, koji svoj sadrfaj ulijevaju u cije-
vi smiestene oko strojnog odjeljka vozila. U
slucaju pozara na motoru, posada aktivira sus-
tav rucno i Halon izlazi u mlazu u trajanju od
cetiri sekunde. Drugi spremnik je pricuvni, a
postoji i mogucnost aktiviranja sustava izvan
vozila. Uz to, Warrior nosi pet rurnih uredaja
za gasen]e pozara, tri u vozilu i dva vani.
Warriori u operacijama izvidanja
U ranim 90-im britanska je istrazivacka
obrambena agencija (ORA) izvrsila brojna
testiranja pod nazivom VERDI (program vozila
za elektronicko-motrilacke potrebe), da bi
procijenila kako moderna informacijska
tehnologija moze biti integrirana u oklopna
vozila. Warriori su koristeni kao osnova
tijekom tih testiranja, koja su ukljucivala i
ugradnju senzora i razlicitih oruzanih sustava.
VERDI testiranja su bila prethodnica radovima
na TRACER-u (oprema za izvidanje i potragu
za oklopnjacima). Na na izlo-
zbi opreme britanske vojske i
Kraljevske mornarice 1997,
GKN je izlozio svoj sustav za
izvidanje i potragu temeljen
na · Warriorovim kupolama.
Vozilo je imalo Delco LAV-25
kupolu, kao i novi paket opre-
me za oklopnu kupolu i skra-
cenu kupolu. To nije bio dio
GKN-ove ponude za TRACER,
nego marketinska ponuda
kupcima izvoznicima. Opsefan niz upravljanja
nadzorom i informacijama ugraden je na Clark
Masts teleskopski dio odmah iza kupole.
Nadzorni zemaljski radarski sustav RACAL
Radars MSTAR i termovizijski sustav RADA-
MEC mogu biti poviseni (ugradeni na poviseni
dio kupole). Za upravljanje senzorskim poda-
cima u vozilo je ugraden Delco IBIS integrirani
sustav informacija. Radi dodatnog ucinka,
vozilo je obojeno u neprimjetnu emu boju,
povecala se njegova znacajka niske razine
buke (gotovo necujnosti). Na istoj toj izlozb],
izlozene su i brojne druge modernizacije na-
cinjene na Warrioru, ukljucujuci inadcu s
Delco 30 mm topovskom kupolom i novom
inacicorn konfiguracije zapovjednog vozila.
Inadcu s 30 mm kupolom testirala je kasnije
Svicarska, zbog izbora pjesackog borbenog
vozila za svoju oruzanu silu. Cijela obitelj
Warrior ponudena je Svicarskoj za koju se
vjeruje da zeli cak 300 tih vozila.
Modernizacija Warriora
Britanska vojska je pronasla na svojim
Warriorima znatne propuste i nedostatke u
borbenim mogucnostirna, ukljucujuci nedo-
statak stabiliziranosti glavnog naoruzanja,
nedostatke i propuste u termovizijskom sus-
 tavu i integriranom sustavu palj-
be. Pronadeni su i nedostatci u
oklopnoj zastiti i pogodbenoj
snazi 30 mm Rarden topa, a nam-
[era je bila zadrfati Warriore u
sluzbi na prvim crtama sve do
2020. Ti su nedostatci rezultirali
uspostavljanjem programa za
pobolisanje s namjerom modern-
izacije vozila, koja bi se prikljucila
ostalim Warriorima godine 2006.
Glavni cilj modernizacije bio je
ovim vozilima dati rnogucnost
paljbe iz pokreta, paralelno s
g]avnim britanskim borbenim
tenkom Challangerom 2. Razma- Warrior vozilo za popravke i izvlacenle u kretanju
crane mogucnosti ukljucivale su ugradnju 45
mm topa slozene cijevi, rahed pri tome strje-
ljivo sa sklopivom cahurom. Isto je tako raz-
matran i obrambeni cilj, kao glavni prioritet
aktivnih zastitnih mjera. 1996. zapovjednik
piesasrva smatrao je taj program pobolisanp,
svojim glavnim prioritetom, ali je do 1998.
postalo jasno da britansko ministarstvo obrane
nije voljno financirati raj program sve do zavr-
setka vladine revizije strateske obrane. Bilo je
vjerojatno da ce biti financirana samo najos-
novnija modernizacija, usmjeravajuci je na ter-
movizijski sustav, kao dio borbene grupe
cjelokupnog programa termovizijskogsustava.
Britansko je ministarstvo obrane pocelo mod-
ernizaciju Warriora u korist buduceg pjesac-
kog borbenog vozila od 2012. i to kao dijela
programa medunarodne kooperacije, najvje-
rojatnije sa SAD i Njemackom. Nakon deset
godina uporabe, Warrior se dokazao kao ot-
porno i ucinkovito vozilo. Nije iznenadujuce
da je britansko oklopno pjesastvo razocarano
sto je Ministarstvo obrane modernizaciju Wa-
rriora podredilo bududrn vozilima koja ce se
pojaviti tek daleko u buducnosti.
lnacice Warriora za bri-
tansku kopnenu vojsku
Pjesasacko sekcijsko vozilo
Ovo je osnovno Warrior
borbeno vozilo pjesasrva, ima ku-
polu za dva dana posade, a nao-
ruzano je RARDEN topom od 30
mm i L94Al strojnicom, kalibra
7,62mm.
Zapovjedno vozilo
Tvrtka GKN Defence pro-
izvodi tri inacice Warrior zapovje-
dnog vozila:
• za potrebe voda,
• za potrebe satnije i
• za potrebe bojne.
Iz tvornice vozila izlaze pot-
puno jednaka, a vojska ih zatim Lansiranje POVR TOW sa kupole Delco LAV 25 mm
oprema sustavima veza i drugom opremom.
Sva imaju kupolu za dva dana posade, a nao-
ruzana su RARDEN topom kalibra 30 mm i
L94Al strojnicom od 7,62mm.
Vozilo za popravke i izvlacenje (MRVR)
Tvrtka GKN Defence je do sredine 1986.
isporudla dva prototipa. S prvom isporukom
godine 1990. vojska je narudla ukupno 67
MRVR vozila. MRVR ima posadu od pet dano-
va i to: zapovjednik, vozac, topnik i dva meha-
nkara S lijeve strane kudsta nalazi se hidra-
ulicka dizalica, koja moze podignuti maksimal-
no 6500 kg. Hidraulicka noga za stabilizaciju
spusta se do tla prije nego sto se ukljuci dizal-
ica. Dizalica se moze okretati u krugu od 360°,
a moze podici citav pogonski sustav Challe-
nger teskog tenka. Sa straznie strane vozila je
hidraulicko vitlo, kapaciteta 20 t, koji se moze
povecati na 36 t udvostrucavanjem uzeta, Vo-
zilo ima ovjesnu kocnicu, a na straznjern dijelu
kucista je uredaj za ucvrscivanje vozila o tlo, u
svrhu olaksavanja rada vitla. Tu je i pokusno
vitlo s 200 m kabla, kapaciteta 1,25 tona. Za
potrebe alata koji radi na komprimirani zrak,
vozilo ima kompresor, a elektrohidraulicka
crpka omogucava da vozilo samo promijeni
LISTOPAD, 1999.
svoj motor. Kupolom se upra-
vlja rucno, a naoruzana je s
L94Al strojnicom, kalibra
7,62 mm i lanserima dimnih
bombi. MRVR moze vuci T4
prikolicu tvrtke GKN Defen-
ce, tesku 10.500 kg, s citavim
pogonskim sustavom Challe-
nger teskog tanka.
Borbeno vozilo za poprav-
ke (MCRV)
Vozilo je identicno MR-
YR vozilu, osim sto nema ure-
daj za ucvrscivanje na strazn-
jem dijelu, niti vitlo za izvla-
cenje, Kupola ima istu stro-
jnicu od 7,62 mm. Britanska vojska zahtijevala
je 67 takvih vozila.
Vozilo za topnicko motrenje (MAOV)
MAOV vozilom se uglavnom koriste
casnici i zapovjednici bitnica poljskog top-
nistva za motrenje. Planirana je proizvodnja
oko 100 ovakvih vozila, a prvi su prototipovi
izradeni 1988. Izvana je MAOV vozilo vrlo
slicno osnovnom Warrior vozilu, no RARDEN
top na njemu je lazan. Motritelj ima Osprey
kombinirani dnevni/toplinski/laserski sustav
motrenja, proizvod tvrtke Pilkington PE.
Pojacanie mu je xl i x8 danju, a ima ugradenu
lasersku zastitu, Termovizijski sustav se temelji
na Class II termovizijskom zajednickom mod-
ulu, tvrtke GEC Avionics, i takav se vec rabi u
britanskoj vojsci. Pomocnik motritelja ima Ra-
ven dnevni/nocni vizor, takoder tvrtke Pilkin-
gton PE, kakav je postavljen i na standardno
Warrior vozilo. Izmedu motritelja i njegovog
pomocnika nalazi se zaslon termovizijskog su-
stava. Vozilo ima i prijenosni radar za motrenje
i pronalazenje ciljeva (MSTAR), proizvod
tvrtke THORN EM!, koji zamjenjuje ZB 298. Tu
je i inercijski uredaj za navigaciju i sustav
utvrdivanja polozaja vozila, zatim BATES (sus-
tav uocavan]a topnickih cilje-
va na bojisnio), te raznovrsna
komunikacijska oprema. MA-
OV ima posadu od ses: ljudi,
i to: vozac, dva motritelja u
kupoli, od kojih jedan zapovi-
jeda vozilom, i tri u straznjem
dijelu vozila, koji upravljaju
komunikacijskom opremom i
THORN EM! MSTAR ureda-
jem. Taj se uredaj rnoze i ski-
nuti s vozila i rabiti samo-
stalno. Kraljevsko topnistvo
preuzelo je prva vozila te vrs-
te pocetkorn 1990. godine.
Zapovjedno vozilo bitnice: to
je vozilo konstruirano da bi
udovoljilo potrebama Kralje-
vskog topnistva, a prva su
HRVATSKI VOJNIK m

Model Warrior kupole naorufane TRIGAT
sustavom
isporucena 1990.
Warrior s MILAN lanserom
Ova preinaka osnovnog vozila izradena
je za potrebe operacije Pustinjska oluja. U
osnovi, Euromissile MILAN lanser vodenih
protutenkovskih projektila postavljen je na
desnoj strani krova kupole, a u unutrasnjosti
vozila nalaze se spremnici za pricuvne projek-
tile. Krajem godine 1991. britansko ministarst-
Tehnicke znacajke Warriora 2000:
Ukupna duljina
Sirina
Visina do krova
Masa tijela
Ukupna visina (Delco kupola)
Borbena masa (Delco kupola)
Prosjecni pritisak na tlo
Vertikalna zapreka
Prijelaz preko rovova
Cestovna brzina
Pogonski motor
Specificna snaga vozila
Naoruianje
Autonomija kretanja
Oki op
VO obrane narucilo je jOS jednu posiljku
Warrior vozila, oko 100 komada, koja bi trebala
nositi MILAN sustav vodenih protutenkovskih
projektila. Tu ulogu jos imaju FV432 vozila, a
njihov je nedostatak sto se pri pokretljivosti na
otvorenom zemliistu ne mogu usporediti s
Warrior vozilima.
Warrior s prikljuccima za razminiranje
Na prednju stranu Warrior vozila mogu
se postaviti povrsinski plug za razminiravanje,
proizvod tvrtke Pearson Engineering, ili dozer-
ska ostrica UDK-2.
Warrior za arkticke uvjete
Rijec je O vozilu slicne konstrukcije kao
Pustinjski Warrior, koje usmjesto sustava za
kondicioniranje zraka ima visokoucinkoviti
IE HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.
ugradeni grijac zraka. Vozilo je de-
taljno ispitivano u Norveskoj pocet-
kom 1992. godine, zajedno s drugih
cetiri vozila u konkurenciji.
Druge inacice ukljucuju:
• Warrior inzenjerijsko vozilo, oklop-
no inzenjerijsko borbeno vozilo, sa
strojnicom od 7,62 mm na kupoli i
THORN EMI Ranger sustavom pos-
tavljanja protupjesackih mina na
straznjem dijelu krova kudsta.
• Laki tenk, GKN Defence je dovrsila
studiju izvodljivosti za proizvodnju lakog Sabre, za dva dana posade, naoruzanom s
tenka s topom 105 mm GT7;17, 51 cal. na
osnovi voznih komponenti Warrior vozila.
Kupola od 105 mm postavila bi se na straznjem proizvod tvrtke British Aerospace, u polozaju
dijelu kudsta, Vozilo s cetin dana posade. za lansiranj e.
Motor snage 600 KS.
• MCV/ATGW, s razlicitim sustavima za lansir-
anje vodenih protutenkovskih projektila,
primjerice TOW, HOT ili MILAN.
6968 mm
3375 mm
1990 mm
22,6 tona
2952 mm
30,4 tona
7,4 N/cm2
0,8 m
2,5 m
75 km/h
Perkins V8 Condor Diesel 650 KS
21,3 KS/t
30 mm Bushmaster II
600 km
Kompozitni aluminijski oklop,
protuminska zastita
Warrior LMT 105 - osiguranje nadmocnosti u 21. stoliecu !
Pokretna bolnica Warrior
• MCV/AA, s kupolom tvrtke Thomson-CSF
dvostrukim topom kalibra 30mm.
• MCV/SAML, s osam Rapier SAM projektila,
• MCV/MLRS, koji nosi MLRS tvrtke Vought
(dulje podvozje).
• MCV;MLC, modularni kamion za prijevoz
tereta (dulje podvozje).
• Warrior nosac minobacaca od 81 mm ili 120
mm I samovozni minobacaci.
Warrior sa CM 90 kupolom
Sredinom godine 1984. Warrior vozilo
ispitivano je u Belgiji s belgijskom CM 90 elek-
tricnorn kupolom za dva dana posade,
proizvod tvrtke Cockerill, naoruzanom Mk II
topom od 90 mm istog proizvodaca, koaksijal-
nom strojnicom od 7,62 mm, opremljenom
OIP sustavom upravljanja paljbom i pogon-
skim sustavom tvrtke Cadillac Gage Textron.
Kod standardnog Warrior vozila RARDEN
kupola s topom od 30 mm smjestena je malo
ulijevo od sredisnjice vozila, dok je CM 90
kupola postavljena oko 25 cm udesno, tako da
je u potpunosti koncentrkna.
HOT ATGW Warrior
U rujnu 1982. prvi put je prikazano
Warrior podvozje kod kojeg je uobicajena
kupola zamijenjena s Euromissile HOT HCT
kupolom s cetiri HOT protutenkovska vodena
projektila dometa 4000 m, u polozaju za lansi-
ranje. Jos 14 projektila nalazi se u spremniku
 Warrior 2000 za novo tisucljece
Warrior 2000 je zadnja razvijena ina-
cica obitelji oklopnih vozila pjesastva tvrtke
GKN Defence Ltd. iz Telforda, za nastupaiuce
21. stoljece. Warrior 2000 obuhvaca velike
prednosti u tehnologiji koja se znatno razvila
od trenutka prihvacanja prvog Warriora od
britanske vojske. To je vozilo nastavilo uspo-
stavljati reputaciju diljem svijeta, cije je sa-
vrsenstvo pokazano i dokazano u zaljevskom
ratu i kasnije u operacijama u Bosni. Warri-
orovo oklopno aluminijsko tijelo mase 22,6
tona, ima vrlo glatku povrsinu, kao i druga
znatnija poboljsanja koja povecavaju nje-
gove borbene znacajke neprimjetnosti u kre-
tanju. Prostran oklop osigurava zastltu protiv
Znacaike: niskotrzaiuce djelovanje glavnog naoruzanja topa 105 mm GT7/L7.51; NATO-ova 105 direktne paljbe AP strjeljivom do 30 mm.
mm standardno naorufanje: potpuno stabilizirano glavno naorufanje; lovac/ubica - paljbena lnacica za pjesastvo ima posadu od tri clana:
sposobnost pri kretanju; potpuno integrirani sustav digitalne kontrole paljbe s laserskim vozac, topnik i zapovjednik i straznji odjel za
daljinometrom; termovizijski sustav i sustav nocnoo motrenja (ciljanja); sustav modularne posadu. Svojstva toga vozila ukljucuju zasnt-
nu rampu, dalekovidne sprave i elektronicki
elektronike za laku modernizaciju
ekran za zapovjednika. Turbo - dieselski mo-
Znacajke Warriora LMT 105: tor od 650 KS ima dvostruki rashladni sustav,
zastitni lspusnl ventil i zrakom hladen utisa-
Ukupna duljina 8170 mm vae, kako bi smanjio Warriorove toplinske i
Duljina tijela 6552 mm akusticke znacajke. Poklopci motora podizu
se integralnom hidraulickom rampom radi
Sirina 3080 mm
lakseg odrzavanja. Dvostruko pricvrscene
Visina 3191 mm gusjenice osiguravaju dugotrajnost, lako
Borbena masa 29 t odrzavanie i smanjenje buke pri kretanju.
Kljucna znacajka Warriora je brzo skidanje
Prosjecni pritisak na tlo 71,2 kN/m2
gusjenica radi zamjene. Tehnicki usuglasen s
Okomita zapreka 0,75 m Delco kupolom (Delco kupola razvijena od
Svladavanje rova 2,5 m provjereneog LAV25 i kupole Desert Warri-
ora), Warrior je oklopnjen na vrlo visokoj ra-
Maks. putna brzina 75 km/h zini, tako da mu borbena masa iznosi 30,4
Pogonski motor 600 KS Perkins V8 Condor Diesel tone. Top Bushmaster II 30 mm (izabran za
Specificna snaga amertcke marince AAAV) u potpunosti je sta-
20,7 KS/t
biliziran, kako na crti promatranja tako i na
Autonomija kretanja 600 km crti paljbe. Kupola je opremljena automat-
Glavno oruzje 105 mm GT7/L7.51; NATO skim pronatazacem s automatskom rafa-
lnom paljbom za brzo uklanjanje zracnih i
Posada 4 clana: zapovjednik, topnik, punjac, vozac
zemaljskih meta, drugom generacijom Ray-
unutar vozila. U kupoli se nalazi samo jedan la, vec da ostaje kod sustava lansiranja tih pro- theonovog FUR-a (infracrveno podrucje
clan posade, a opremljena je elektricnom tra- jektila iz zraka. No, britanska kopnena vojska gledanja), digitalnom kontrolom paljbe, ekra-
verzom od 30° lijevo i desno, dok lanser ima jos uvijek ima potrebu za inadcorn TRIGAT nom za zapovjednika. Vozila iz obitelji
elektricnu elevaciju od -18° do + 23°. Operator projektila srednjeg dometa, koja bi zamijenila Warrior nastavljaju ukljucivati inaclce vozila:
ima vizor s povecanjern od x3 i x12. MILAN projektile. za izvodenje popravaka, izvlacenja, topnicke
Warrior s TRIGAT sustavom Warrior niskog profila potpore, izvidanje, pokretne bolnice, inze-
GKN Defence je ponudila Warrior pod- njerijske djelatnosti, i drugo. Warrior 2000
Sredinom 1988. GKN Defence je prika-
vozje kao lansirnu platformu za dalekometnu rezultat je kontinuiranog poboljsavanja
zala Warrior vozilo niskog profila, opremljeno
inacicu TRIGAT protutenkovskih vodenih pro- tehnickih znacajki, zapoeetih u britanskoj
ADATS protuzrakoplovnim sustavom, proizv-
vojsci, sto je dokazano u borbama osloba-
jektila. Podvozje bi imalo podignutu polugu na odom tvrtki Oerlikon-Contraves/Martin Marie-
danja Kuvajta i zadacama odriavanja mira u
cijem bi se kraju nalazili TRIGAT projektili u tta, s osam projektila spremnih za lansiranje.
Bosni i na Kosovu. Warrior 2000, je doka-
posebnom spremniku, kao i odgovarajuci cilj- Warrior niskog profila rnoze prihvatiti siroki
zanog podrijetla, zasnovan na visokom stup-
nicki sustav. Tvrtka je takoder predlozila da se raspon oruzja, topova i projektila, a nudi se i
nju zastite, pouzdanosti i dugotrajnosti, te
Warrior opremi kupolom naoruzanom TRI- modulska lnadca s modulima od 15 tona.
predstavlja "mogucnost danasniice za misije
GAT projektilima srednjeg dometa. Pocetkorn
sutrasnjice".
1992. vojska je objavila da zasad ne planira
TRIGAT projektile postavljati na oklopna vozi-

LISTOPAD, 1999. HRVATSKI VOJNIK


Lociranje poloiaja
• •
Dosad je razvijeno nekoliko tipova sustava za odredivanje polozaja snajperista cija se konstrukcija
temelji na raztidtirn tehnologijama od kojih se neke ve: duze vrijeme koriste za lociranje
rninobacackih. topnickih iii raketnih polozaja neprijatelja
nogobrojni primjeri iz bli-
ze i daljnje proslosti potvr-
duju vaznost snajperskog
djelovanja. Cinjenica je da
ponekad i sama spoznaja
o nazocnosti snajperista unosi strah u pro-
tivnicke redove te na taj nadn utjece na nje-
gove odluke i djelovanja. Stoga je njihovo pra-
vodobno otkrivanje i unistavanje postao impe-
rativ u svim oblicima borbenog djelovanja.
Posebnu osjetljivost na snajpersku pa-
ljbu pokazale su mirovne snage angazirane u
operacijama za ocuvanja mira (kao sto je npr.
bila operacija na podrudu bivse Jugoslavije).
Naime, u takvim su situacijama snajperisti
cesto odjeveni u civilnu odiecu, a imaju i pre-
sutnu potporu stanovnistva. Vecina napadaja
odvija se u urbanim sredinama u kojima je
otkrivanje polozaja strijelca otezano, a eho koji
HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.
se javlja nakon opaljenja stvara znatne teskoce
u lociranju mjesta odakle je metak ispaljen.
Zbog toga su kanadske, francuske, a rnoguce i
jos neke snage stacionirane u Bosni, razvili
posebne sustave za detekciju snajperskih
polozaja, Americka je vojska takoder zahtije-
vala takve sustave za svoje snage u Bosni, ali se
zbog nekih tehnickih problema te znatnog
smanjenja broja snajperskog djelovanja od tih
planova ipak odustalo. Naime, vojni su stru-
cnjaci smatrali da bi postavljanje opreme koja
nije u potpunosti ispitana mogla dovesti do
stvaranja opceg nepovjerenja u rnogucnosti
takvih sustava. Naime, jos su uvijek prisutna
sjecanja na brojne nedostatke "Mac-Nama-
rinog zida" - mreze akusticnih senzora koju su
Amerikanci instalirali tijekom rata u Vijetnamu
i na koju su potrosili vise od dvije milijarde US
dolara.
Detekcija i lociranje
polozaja snajperista vrlo
je zahtjevan posao koji
zahtijeva sofisticiranu
opremu i vrhunski
uvlezbano ljudstvo
Mirko KUKOLJ
Dosad je razvijeno nekoliko tipova susta-
va za odredivanje polofaja snajperista cija se
konstrukcija temelji na razlicitim tehnologija-
ma od kojih se neke vec duze vrijeme koriste
za lociranje minobacackih, topnickih ili raket-
nih polozaja neprijatelja.
Po pitanju mobilnosti razlikujemo sta-
cionarne i pokretne sustave (montirane na
razlicita vozila, ili vrtoleta). Neke od realizira-
nih riesenja imaju vrlo malu tezinu te ih vojni-
ci mogu sami prenositi.
Akusticni sustavi
Rad tih sustava temelji se na mjerenju
udarnih valova koje stvara zrno u letu, i/ili
mjerenju udarnih valova koji stvaraju barutni
plinovi tijekom njihova izlijetanja iz cijevi.Iako
su sustavi koji mjere udarne valove zrna
 ucinkoviti samo protiv nadzvucnih zrna, treba
ipak istaknuti da to obuhvaca vecinu snajper-
skih hitaca. Osim toga, uporaba podzvucnog
strjeljiva iii prigusivaca znatno smanjuje
ucinkovit domet snajperskog oruzja i njegovu
preciznost.
Najpoznatiji akusticni sustav je francuski
PILAR kojeg je razvila tvrtka Metravib. Sustav
uspjesno detektira udarne valove puscanih
zrna, te udarne valove barutnih plinova.
Dosad je taj sustav kupilo nekoliko zemalja, a
od godine 1995. koriste ga francuski vojnici
stacionirani u Bosni. Americki laboratorij za
ispitivanje (US Army Research Laboratory)
ispitivao je sustav PILAR u travnju 1996.
Ispaljeno je vise od 600 metaka u razlicitim
uvjetima. Rezultati ispitivanja bili su zadovol-
[avajuci, Sustav se sastoji od sklopivog
tronoznog postolja na kojem su smjestena
cetiri pretvaraca, te uredaja za procesiran-
je podataka. Taj uredaj ukljucuje zaslon
velidne 20x20 cm na kojem se prikazuju
vodoravni i vertikalni kutovi do polozaja
snajperista. Postavljanjem drugog senzora
(na udaljenosti 50-300 m) rnoguce je pos-
tupkom triangulacije odrediti i udaljenost
do snajperiste. Sustav detektira i podzvu- ~
cne i nadzvucne projektile ispaljene iz O
•••
Jedna od mogucih izvedbi indikatora
smjera iz kojeg je ispaljen metak
ukljucuje cetiri kraka dugacka 1,5 m na
cijim je zavrsetclrna postavljeno po sest
minijaturnih mikrofona
oruzja kalibra 5,45-14,5 mm. Pokriva cijelo
podruqe u krugu 360 stupnjeva. Pre-
ciznost mjerenja je dva stupnja po srnjeru
i pet stupnjeva po visini. Maksimalna dalji-
na na kojoj se moze obavljati detekcija
iznosi 1200 rnetara.
Kanadska tvrtka MacDonald Dett-
wiler nudi svoj akusticni sustav nazvan
"Guardian" kojeg su razvili za vojne i poli-
cijske aplikacije. Sastoji se od cetiri mikro-
fona postavljena na tronozno postolje maksi-
malnog dometa oko 500 metara. Moze reg- ·
istrirati ispaljivanja iz orufja kalibra 4,45 - 12,7
mm, a rezultati se prikazuju na zaslonu za
manje od jedne sekunde od trenutka opalje-
nja. Poseban algoritam razlucuje zvuk pucnja
od ostalih "stetnih" zvukova kao sto je npr.
buka vozila iii lupanje vrata. Pritom se koristi
baza podataka dobivena ispaljivanjem vise od
10.000 zrna u razlicitim vremenskim uvjetima.
Za prebacivanje sustava u borbeni poloza]
potrebno je manje od dvadeset minuta.
Pritom je vazno da senzor bude postavljen naj-
manje tri metra iznad objekta koji bi mogao
ometati registriranje zvukova, pa se cijeli
uredaj najcesce postavlja na neko uzvisenje,
Preciznost lociranja cilja iznosi stupanj po
smjeru u slucaju idealnih uvjeta, odnosno tri
Zapovjedna ploca sa zaslonom na kojem se
uocava polofaj neprijateljskog snajperista
stupnja u slucaju vjetrovitog vremena, te oko
pet stupnjeva pri odredivanju elevacije.
Izraelci su razvili sustav nazvan SADS
(Snipers Acoustic Detection System). Vojnik
nosi kacigu na cijem je obodu razmjesteno
osam mikrofona, dok je jedan srniesten na
njezinom vrhu. Mikrofoni detektiraju udarni
val i prosljeduju podatke racunalu. Na temelju
toga racunalo odreduje poloza] snajperiste.
Iocnost mjerenja je tri stupnja po smjeru i pet
LISTOPAD, 1999.
Sustav za lociranje najcesce ukljucuje
urecJaj koji "skenira" odabrano podrucle,
monitor na kojem se prikazuju rezultati
pretrazivanja, te zapovjedni blok za
upravljanje sustavom
stupnjeva po visini. Maksimalni domet je
1000 metara.
I britanska vojska ima veliko iskust-
vo u primjeni sustava ovakve namjene. Jos
sedamdesetih godina njihove su postro-
jbe raspolagale indikatorom neprijateljske
paljbe GS20 koji se narodto koristio u
Sjevernoj Irskoj.
Britanska tvrtka GD Associates razvila je
uredaj BDI (Bullet Direction Indikator) koji
takoder registrira zvuk ispaljenog projektila.
Prototip je testiralo vise zemalja, izrnedu osta-
log bio je i na ispitivanju u amertckim labora-
torijima. Medutim, usprkos pocetnirn ohra-
brujucim rezultatima, trupna ispitivanja na pet
kupljenih uzoraka obavljena u SAD u razdoblju
svibanj-kolovoz 1996. nisu dala zadovoljava-
juce rezultate tako da ovaj sustav
nije koristen u Bosni. Ipak, i SAD i
Velika Britanija odvojile su nova
financijska sredstva kako bi se nas-
tavio rad na otklanjaju uocenih
nedostataka.
Osim tog projekta, americka
agencija DARTA (bavi se razvojem
slozenih projekata iz podruqa ob-
rane) finacira poseban "Program
lzgled zaslona na kojem je
prikazan lokalni teren. Uocavalu
se putanje projektila (zeleno
obojene). Radi se o akusticnorn
sustavu namijenjenom za potrebe
arnericke vojske
HRVATSKI VOJNIK IE

Na ove cetin sllcice vidi se bljesak oruzja
te kretanje projektila nakon 16 ms, 32 ms i
48 ms. Hitac je ispaljen iz puske kalibra
7,62x63 mm na udaljenosti 250 m od
kamere. Napominjemo da snimka nije
racJena po noci vec u podne
za borbu protiv snajperista"
koji ukliucuje usporedno tes-
tiranje nekoliko sustava naj-
poznatijih svjetskih proizvo-
daca iz tog podruqa.
IC detektori
Druga skupina sustava
za lociranja svoj rad temelji
na cinjenici da se nakon sva-
kog ispaljivanja oruzja na usti-
ma cijevi javlja bljesak nastao
izgaranjem baruta. Naime, te Konzola operatora
je promjene u temperaturi,
Konfiguracija arnerlcko; sustava za lociranje snajperista FIRST. Preciznost
tlaku i gustoci barutnih plinova
moguce registrirati odgovara- odrecJivanja je oko 200 urad
Odsjev svjetlosnih zraka od leca objektiva
urecJaja za motrenje iii od laserskog mjeraca
daljine maze otkriti polozaj snajperista. Zato
svaki proizvocJac u svoje urecJaje postavlja
posebne antirefleksijske dodatke
HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.
Bljesak nastao ispaljenjem metka iz puske
velikog kalibra (oznacen strjelicom) na
udaljenosti od jednog kilometra. Na desnoj
se slici uocava bljesak iz oruzla tijekom
jedne gradske borbe
jucom IC kamerom. pusku) ima masu manju od 2 kg, a omogucuje
Jednim takvim sustavom nazvanim VI- lociranje na daljinama do 1500 metara.
PER rukuju dva vojnika, prornatrac i snajperist Operator promatra teren uz pomoc poiacala
II. generacije.
Kao zanimljivost spome-
Senzor s radarom
nimo kako proizvodac tvrdi da
ovaj uredaj moze posluziti i
kao zastita od "paparazza", be-
skrupuloznih novinara - foto-
grafa koji opsjedaju poznate
licnosti kako bi snimile neku
eksluzivnu fotografiju buduci
da odasilja snop laserskih zra-
ka koje onemogucuju fotogra-
firanje.
Na kraju treba red da,
Vozilo za prevozenje sustava osim ovih opisanih sustava za
lociranje polozaja snajperista,
postoji jos nekoliko proizvo-
daca koji su razvili svoje vlastite
sustave. Iako su trenutacno u
koji treba djelovati na otkriveni cilj. Najveca razlicitim fazama razvoja, svi oni imaju zajed-
dosadsnja primjedba na taj sustav odnosila se nicki cilj: cim prije otkriti polozai snajperiste te
na njegovu preveliku masu - nezgrapnost. tako udniti svoje postrojbe manje ranjivim na
njegove hice.
Laserski detektori
Tvrtka CILAS zapocela je godine 1994.
razvoj sustava nazvanog SLD 400 (Sight Laser
Detector) i dosad je napravljeno nekoliko
inadca. Jedna od njih (ukupne mase oko 7 kg)
ukljucuje dnevo-nocnu televizijsku kameru
"spregnutu" s laserom izlazne snage 200 W.
Kamera ima rnogucnost prilagodavanja vidnog
polja u granicama od 4-40 stupnjeva. Laser
moze automatski skenirati sektor od 60 stu-
pnjeva. Racunalo obradu]e signale (zrake)
koje se odbijaju od opnckog ciljnika snajperi- ~
V
ste, te na zaslonu s televizijskom slikom tere-
na prikazuje njegovu lokaciju. U sustav moze
biti integrirana i termalna kamera. Maksimalan
lzgled laserskog detektora SLD 400
daljina "hvatanja" cilja iznosi 3000 do 5000
namijenjenog otkrivanju i lociranju optickih
metara.
Laksa inadca tog sustava (montira se na iii optoelektronlckih ciljnika
 NTA
RBAI•...IA

Spanjolska vojska vec preko 25 godina traga za

odgovarajucim topnickim oruziem otkad je prvi puta
spomenuta neperspektivnost njihovih oruzja u kalibru 122
mm, haubica 155 mm M 114 i samovoznih haubica 155
mm M 109. Siroki spektar tipova topnrxlh oruzja nije
odgovarao zahtjevima moderne bojisnice, pa su pogledi bili
usmjereni prema kupovini novijih arnerirkih sustava iii
dornacern razvoju i proizvodnji oruzja po posebnim
zahtjevima spanjolske vojske. lzabrana je opcija vlastitog
razvoja oruzia 155 mm koja je 1973. godine zapocela u
tvornici San Carlos u Cadizu. lzgleda da ce dolazak XXL
stoljeca obiljeziti uvoctenje modernog oruzja u kalibru 155
mm dufine cijevi 52 kalibara kompatibilnog s balistickim
sporazumom JBMoU Ooint Ballistic Memorandum of
Understanding) koji je usvojio NATO

Josip MARTINCEVIC-MIKIC

it ce to kraj traganja za odgovaraju-
dm oruzjern koje bi uspiesno zami-
jenilo 96 zastarjelih ameriddh haubi-
ca M114 i temelj za modernizaciju
obalnoga topnistva, kao i dostojna
zamjena njihovih oruzja u kalibru 203 mm.
Proteklo razdoblje ostat ce svakako
zabiljezeno po svekolikim nastojanjima spa-
njolske vojske za uvodenjem modernog oruz.
ja U njihovo topnistvo, a obiJjezi]e SU ga dvije
spanjolske tvrtke - Santa Barbara i Sitecsa,
svaka na svoj nacin.
Spomenute godine 1973. je vec bio na-
siroko prihvacen balistidd sporazum NATO-a
iz 1963. koji je definirao oruzje u kalibru 155
mm, duane cijevi 39 kalibara, pa je on u pot-
punosti implementiran u spanlolski projekt SB
155/39.
No, nezavidna situacija u financiranju spa-
njolske vojske u tom razdoblju je tek godine
1977. poboljsana, tako da se tada projekt
mogao uspjesno nastaviti. Usporedno s
poboljsanjern financijske situacije projekt je
prebacen u tvornicu Santa Barbara u Sevilli, a
zahtjevu je dodana i samovozna verzija oruzja,
Uprava za topnistvo (]ART - Jefatura de
Artilleria) je odobrila konacnu specifikaciju
zahtjeva za novo oruzje i predlozila upravi za
logisticku potporu da definira tehnicke i fina-
ncijske parametre projekta.
Godine 1982. su bile definirane glavne
sastavnice oruzja i ugradene odredene izrnje-
ne u odnosu na pocetn: model. Sve je to rezul-
tiralo zavrsetkom dva prototipa koja su bila
zavrsena godine 1984., kad SU i zapocela prva
paljbena ispitivanja, a oruzja upucena na testi-
ranje u spanjolsku vojsku 1985. Vee godine
1986. drugi prototip ide na dogradnju motora
s pomocnirn pogonom APU kako bi se i takva
konfiguracija mogla uspjesno ispitati. Prvi pro-
totip je zavrsen 1987. i dodana mu je oznaka
REMA (Remolcado con Motor Auxiliar).
Do 1992. godine zavrsena su ukupno 4
prototipa oruzja SB 155/39, ali serijska proiz-
vodnja jos nije zapocela, kako ce kasnije biti
razvidno, zbog uvodenja modernijeg rjesenja.
SB 155/39 je tada bila planirana za razrniesta] u
postrojbe brigadne i divizijske razine za
obrambena i napadajna djelovanja..
No nije sve sa SB 155/39 islo tako glatko.
Na natjecaj spanjolske vojske za uvodenje
topnickog oruza u kalibru 155 mm natjecale
su se dvije spanjolske tvrtke. Tu je bila Sitecsa
koja je bila clanica skupine ERT i Santa Barbara

LISTOPAD, 1999. HRVATSKI VOJNIK [&

 uzoru na model FGH-155 Mk2. Model je Esperanza na proizvodnji minobacaca 120
prikazan na izlozbi naorufanja Defendory mm, te razvoj topa 120 mm glatke cijevi koji bi
godine 1988., a vec sljedece godine na izlozbi se mogao ugradivati na spaniolske tenkove
IDEA - 89 u Turskoj bio je izlozen prototip AMX-30 iii novi budud spaniolskt tenk.
oruzja. Njihova cijev duzine 45 kalibara, volu-
mena barutne komore od 23 litre ornogucava Opis Santa Barbara SB 1 SS/39
domete od 30,3 km sa standardnim strjeljivom
i preko 39 kilometara sa strjeljivorn ERFB-BB. Oruzje ima razdvojive konvencionalne
Santa Barbara je predlagala svoju krakove, a da bi se smanjila ukupna duzina
haubicu SB 155/39 od kojih je vec tred pro- oruzja u voznji, cijev se moze okrenuti za 180°
totip bio na procjeni u spanjolsko] vojsci jos i pricvrstiti u polofaju iznad krakova. Krakovi
godine 1986. Domet od 24 kilometara s NATO su zavarenog tipa kvadratnog poprecnog pres-
strjeljivom L15 je bio nesto kraci od Sitecsa jeka s lopatama za oslanjanje na kraju svakog
haubice, ali je balistika oruzja bila u potpunos- kraka. Za pripomoc pri postavljanju u borbeni
ti kompatibilna s NATO zahtjevom. SB 155/39 polozai na krakovima su ugradeni gumeni
je osim toga bila kompaktnije oruzje i nesto kotaci koji se mogu zarotirati za 90° kad je
jeftinije od haubice Sitecsa. Osim domacih oruz]e u borbenom, odnosno u prijevoznom
zahtjeva postojao je i tender Turske prema polozaju. Kad se oruzje postavlja u borbeni
kojemu je, cini se, ta zemlja bila zainteresirana polofaj kotaci se podizu od zemlje, a oruzje
za spanjolske haubice. No, postojao je interes spusta na okruglu paljbenu podlogu. Svaki
i drugih proizvodaca ukljurujuci francuski Giat kotac ima hidropneumatski ovjes koji se
Industries, njemacki Rheinmetall, te americke takoder rabi prigodom podizanja kotaca.
proizvodace oruzja.
Tablica 2.
Tehnicki podatci haubice
Pogled na automatski punjac strjeljiva
Santa Barbara 155/39
vucne haubice SB 155/39
Kali bar 155 mm
Duiina cijevi 39 kalibara
danica Instituto Nacional de Industria.
Tip cijevi _ __ monoblok, autofretirana
Svaka tvrtka se prijavila' sa svojim pro-
totipom oruzja koji su ustupljeni na pro- Broj iljebova ~--~- 48
sudbu povjerenstvu spaniolske vojske. Kut uvijanja iljebova __ I /20 cal.
Osim toga bila je uvijek prisutna ideja o
mogucnosti modernizacije postoieceg
kontingenta arnerickih haubica 155 mm
M114, sto je jos vise otezavalo donosenje
optimalne odluke.
Polozaj operatora-vozaca za vrijeme
prerniestanla oruzja na paljbenom polozaiu
Yolumen barutne kemere
Plinska kocnica
Protutrzajuci sustav
Duiina trzanja
Zatvarac ~-~
=
-- -
-
-
-
18,5 litara
dvokomorna
hidropneumatski
1400 mm max.
vertikalno klizni
Spanjolsko ministarstvo obrane je proci- U to doba to nije bio jedini razvcjm Masa oruija 9.000 kg, (9.500 REMA)
jenilo prototipe oruzja koji su ustupljeni na posao u Spamolskoj, Sitecsa je razvila cijev u
Duiina oruija u prevoienju 9.200 mm
prosudbu i ocekivalo se ubrzano donosenje kalibru 155 mm duzine 50 kalibara sto se nudi-
lirina - 2.400 mm
odluke. Narudzba se trebala kretati oko 50 lo za modernizaciju sustava obalnog topnistva.
Yisina oruija pri vuci

-=-=
orufja, sto je polovina ukupnih potreba spa- ~--~ 2.500 mm
Nudili su i modernizaciju spanjolskih M-114-ca
njolske vojske, budud da je jedna od mo- sa svojom cijevi 45 kalibara ST 012B. Uz to Klirens 300 mm
gucnosti bila i modernizacija postojecih spa- Sparuolska raspolaze i sa 48 samovoznih susta- Elevacija/depresija + 70'/-3'
njolskih haubica. va M108 i 98 sustava M109 koji su takoder Ojelovanje po smjeru 30' L + 30' 0
Sitecsa je ponudila svoj model ST 012B u spremni za modernizaciju. Sitecsa je temeljem Brzina paljbe: max. - 4 metaka/min.
konfiguraciji cijevi duzine 45 kalibara, sto je u razvijene suradnje s americkirn BMY predla- do 30 min. 3 metaka/min.
ono doba bio trend u razvoju topnistva, iako gala modernizaciju oruzja, dok bi se poslovi do I sat 2 metka/min.
nije odgovarao NATO zahtjevima. Oruzje je oko pobolisania podvoza povjerili BMY. Santa dugotrajno ~ I metak/min.
nudilo pornocni pogon APU, a razvoj je obav- Barbara je takoder nudila svoj angazman na Maksinialni domet - 24.000 metara
ljen u suradnji s kanadskom tvrtkom SRC po istoj modernizaciji.
Maksimalni domet sa ERFB-88 30.000 metara
Sitecsa je poznata
Broj clanova posluge -
DOMET(m) i po razvoju FGT-203
(haubice 203 mm) na Cijev oruzja je upotpunjena dvoko-
Punjenje I. i 2. nije predvideno temelju cijevi duzine 45 mornom plinskom kocnicom i hidropneumat-
Yrecica prva - Punjenje 3. 297 7.600 kalibara s kojom pro- skim protutrzajucim sustavom, te vertikalno-
Punjenje 4.
;.I-
354 _j[ 9.400 cjenjuju domete do 50 kliznim zatvaracern. Podruqe elevacije je -3°
Punjenje 5. ,,1,....- 460 12.700
kilometara sa strje- do + 70° , a po smjeru 30° lijevo i desno. Na-
-- ljivom povecanog do- prave elevacije i smjera se pokrecu rucnim
Punjenje 6.
·-
604 :=J[ 16.900 meta. Osim toga tu su pogonom na lijevoj strani podvoza. Ciljnicka
Yrecica druga Punjenje 7. 732 20.900
- jos bili razvojni poslovi naprava ima povecanie 4 puta s mogurnoscu
Vreiica treia Punjenje 8. 827 11 23.900 u suradnji s tvrtkorn koristen]a teleskopskog nastavka.

ID HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.

 Vuca haubice SB 155/39 tegljacem 6x6. Pri ukliucenom
pogonu haubice APU vucna konfiguracija je 8x8
Balistika oruzja je identicna NATO haubi-
ci FH-70 iii amerkkoj M198, pa je bila moguca
uporaba americkog strjeljiva 155 mm. Punjac
strjeliiva se ugraduje kao standardna oprema.
Uporabom osmog punjenja i razornog projek-
tila mase 43,5 kg mote dosegnuti domet od
24.000 metara, dok se raketiziranim strjeljivom
postizu dometi do 30.000 metara. Santa
Barbara proizvodi razorne projektile pod
imenom SB 811, sa 10,5 kg razornog punjenja.
Dometi su prema izvorima ]ART trebali
biti kao u tablici 1.
S dobro uvjezbanom poslugom
moze se postici brzina paljbe preko 4
granate u minuti. Prevozi se tegliacem
konfiguracije 6x6 u kojemu ima miesta za
sesteroclanu poslugu i potrebno strjeljivo.
Maksimalna brzina kojom se moze prevoziti
oruzje je 80 km/h po prometnicama iii 40
km/h po zemljanom terenu.
Ranije spomenuta inacica s pomocnim
pogonom REMA za razliku od vucne inadce
ima ugraden cerverocilindncni motor snage 51
kW na prednjem dijelu koji preko hidraulicnih
motora pokrece vucne kotace oruzja Takav
pogon omogucuje kretanje orufja brzinom 12
Pogled na instrumente i upravliacke rucice
servo pogona APU
km/h pri usponu i do 30%. Pomocni pogon
omogucu]e preseljenje oruzja na paljbenom
polozaju nakon zavrsene paljbe zbog opasno-
sti od neprijateljske protupaljbe, a u slucaju
svladavanja teskoprohodnog terena u kombi-
naciji s teghacem 6x6 cini pogonsku konfigu-
raciju 8x8.
Novi trendovi u razvoju
topnistva
Potpisivanjem pentalateralnog sporazu-
ma JBMoU kojim je NATO usvojio nove stan-
darde za svoje topnistvo, duzinom cijevi od 52
kalibara i volumenom barutne komore 23 litre,
haubica SB 155/39 je prije pustanja u serijsku
proizvodnju postala neperspektivno oruzje.
Pojavom prve serijski proizvedene haubice
155/52 (singapurska haubica FH 2000, 1995.)
stvoreni su uvjeti da se i spanjolska industrija
temeljem stecenog iskustva na razvoju SB
155/39 upusti u razvoj modernog oruzja koje
bi odgovaralo novom zahtjevu NATO-a.
Slogan razvoja novog oruzja je bio
koristenje spanjolske tehnologije u proizvo-
dnji modernog topnickog sustava visokih
paljbenih performansi, niske cijene, minimal-
nog odrzavanja i manjeg broja danova po-
sluge. Nacionalna tvrtka Santa Barbara je razvi-
Polofaj
projektila
u trenutku
prije punjenja
automatskim
puniacern
la oruzje koje odgovara novom balistickom
NATO sporazumu (JBMoU) namijenjeno za
unistenje razlidtih ciljeva do oklopnih bor-
benih vozila, fortifikacija i pjesastva kako u
napadajnim tako i obrambenim djelovanjima.
Glavni zahtjevi koje je trebalo zadovoljiti
pri razvoju oruzja su bili sljedeci:
- visoka paljbena moc,
- velika brzina paljbe,
- cvrsta i robusna konstrukcija,
LISTOPAD, 1999.
Detalj plinske kocnlce SB 155/
- domet preko 40 km,
- dobra stabilnost oruzja u razlidtom rezimu
paljbe,
- jednostavno rukovanje oruzjem,
- lako odrzavan]e,
- dobra provoznost oruzja po raznolikom
terenu,
- samostalno pozicioniranje orutia na
paljbenom polofaju.
Spaniolska vojska je temeljem defini-
ranih zahtjeva vec obavila ispitivanje oruzja
takvih performansi tijekom godine 1997. ciji je
prototip bio izlozen na izlozb! naorufanja u
Parizu 1998. (Euro Satory) a ocekuje se uvo-
denje ses: oruzja u trupna ispitivanja tijekom
1999., nakon cega bi uslijedila serijska proiz-
vodnja do zahtjevanih kolicina.
Opis haubice 1 SS/S2 APU SBT-1
Oruzje je klasicne konstrukcije nalik
vecini modernih topnickih orufja u kalibru
155 mm s istom duzinom cijevi. Tu je pona-
jprije prepoznatljiv podvoz s dva para nosivih
kotaca i pomocnirn kotadrna na razdvojivim
krakovima. Pri postavljanju u paljbeni polozai
oruzje se oslanja na cirkularnu paljbenu po-
dlogu ugradenu ispod podvoza. Na zavrsetci-
ma krakova su ugradene lopate za oslanjanje,
a gumeni kotad na svakom kraku pomazu
posluzi pri manipulaciji oruzjern, Podvoz
raspolaze sa cetiri osovine i ima ugraden
pornocni pogon APU za autonomno pokreta-
nje oruzja na paljbenom polozaju, vozacevo
mjesto za upravljanje oruzjem je na lijevoj
strani podvoza. Cijev oruzja kao i kod vecine
Rad ciljaca pri postavljanju elemenata ciljanja
HRVATSKI VOJNIK

Santa Barbara SBT-1 APU na poligonu za ispitivanje rezma gadanja
drugih oruzja ima mogucnost rotacije za 180°
po smjeru u polozaj iznad krakova gdje se
zabravi posebnom kopcorn za transport. Po:
kretanje cijevi po elevaciji je omoguceno
hidraulicnim i rucmm pogonom, dok je pokre-
tanje. po smjeru rucno s napravama na lijevoj
strani oruzja.
Cijev je monoblok izvedbe ojacana po-
stupkom aurofretaze s barutnom komorom
volumena 23 litre, a zavrsava trokomornom
Spanjolsko strjeljivo u kalibru 155 mm SB-
811 za domet do 24.000 metara
plinskom kocnicorn ucinka 35%. Zatvarac je
zavojnog tipa s ugradenim sustavom auto-
matskog zatvaranja i automatskim punjacorn
strjeljiva sto pripada standardnoj opremi.
Takva konfiguracija omogucuje veliku brzinu
paljbe i pri punjenjima oruzja kod velikih kuto-
polozaiu za vucu
Dominantna cijev dufine 8
Voznja oruzja
metara smanjuje ukupnu
autonomnim
duzinu oruzja kad se ucvrstl
pogonom APU
u polozaiu iznad krakova
HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.
va elevacije. Sustav APU Tablica 3.
pokrece dizel-motor snage Tehnickl podatci haubice
78 kW koji preko hidraulicne SBT-1 155/52
transmisije ornogucuie kre- Kalibar 155 mm
tanje oruzja maksimalnom Zatvarac zavojni
brzinom 18 km/h i pri nag- Volumen barutne komore 23 litre
ibima do 30°. Plinska kocnica cilindri1na trokomorna
Osim funkcije auto- Masa oruija 12.900 kg
matskog otvaranja zatvaraca Duiina oruija pri transportu 10.800 mm
oruzje je opskrbljeno sen- lirina oruija 2.800 mm
zorima za mjerenje duzine
Yisina oruija 2.300 mm
trzanja, broja ispaljenih me-
Klirens 350 mm
taka i mjerenja temperature
Elevacija/depresija + 72'/-l'
u barutnoj komori za vri-
jeme paljbe. Djelovanje po smjeru 40'L+40'D
Spanjolci s ponosom isucu kako su Brzina p~ljbe (max. 2 min.) 6 metaka/min
razvojem haubice SBT-1 dobili moderno oruz- (u trajanju JO minuta) J metaka/min
je koje je ponajprije udnkovito, pouzdano i Maksimalni domet: klasi1no strjeljivo J 1.700 m
sigurno za rukovanje, a proizvedeno je vlastit- ERFB - BB 41.000 m
om tehnologijom. ~zilo za prijevoz oruija teglja1 4x4 iii 6x6
Brzina prevoienja: max. 90 km/h
Zaglavak po terenu I 5 do 50 km/h
sa APU IS do 18 km/h
Ovaj primjer mozda najbolje potvrduje
do koje mjere je tesko donijeti odluku o znatljiv americki utjecaj. Na taj nadn je Spa-
uvodenju novog oruzja u sustav topnistva bilo njolska ostala u skupini sa singapurskim i
koje vojske. Ovdje je to jos ocitije, buduci da juznoafrickim proizvodacima koji preferiraju
Spanjolska nije u skupini vodecih zemalja poz- zavojni tip zatvaraca po uzoru na arnericka
natih po razvoju topnickih sustava, pa je cijeli oruzja. Nasuprot njima su topnicka oruzja iste
postupak bio usporen kako nepovoljnom generacije s kliznim zatvaracern kao sto su
financijskom situacijom, tako i neodlucnosti njemacki Rheinmetall (FH-70), francuski Giat
narucitelja.
Donosenje odluke je bilo otezano zato
sto nisu tocno utvrdeni ciljevi modernizacije
topnistva, Jedna je mogucnosr bila moder- Pogled na
nizacija postojecih americkih haubica M 114, zadnjak i
dok je druga bila uvodenje novoga oruzja. Tu zavojni
je vjerojatno bio prisutan americki utjecaj jer tip zatvaraca
bi tako americke tvrtke bile ukliucene u mo- s funkcijom
dernizacijski posao, posebice General Dyna- automatskog
mics Defense Systems koji je poznat po mod- otvaranja
ernizaciji tih sustava. To potvrduje i cinjenica
da je vec gotovo sklopljen posao za moder-
nizaciju 96 ameriddh samovoznih haubica 109
AlB i 6 M109 A2 iz sastava spaniel- Industries (Caesar 155/52 mm), izraelski
ske vojske u model M109 AS ESPA- Soltam (TIG 2000), finski Vammas (155 GH52)
NA u suradnji s americkim proizvo- i dr. Biti u skupini nabrojenih proizvodaca
dadma. topnicklh oruzja bez obzira na tip zatvaraca
Kad su konacno definirali no- svakako je hvalevrijedna cinjenica za spanjol-
vo oruzje u kalibru 155 mm i ras- sku vojnu industriju.
cistili sa financiranjem projekta te Zanimljivo je da su u cijeloj ovoj prici u
kad je mogla zapoceti serijska proiz- igri cetiri generacije oruzja, M114 s cijevi
vodnja, pregazilo ih je vrijeme, pa su skromne duzine 23 kalibara, SB 155/39 s cijevi
sustavi 39 kalibara postali zastarjeli, duzine 39 kalibara, ST 012B s prijelaznim mo-
a Spanjolci primorani traziti novo delom cijevi duzine 45 kalibara i napokon SBT-
rjesenje, 1 s cijevi duzine 52 kalibara. Malo je primjera
Moze se primijetiti i cinjenica gdje su u jednom projektu zgusnute 4 kon-
da su Spanjold odustali od kliznog cepcije i dva pristupa (modernizacija iii novo-
tipa zatvaraca kakav je bio na SB gradnja). No ovo je dobro stivo za one koji is-
155/39 i priklonili se zavojnom za- kustva stecena na tudim primjerima ugraduju
rvaracu, pri cemu je takoder prepo- u svoje odluke. B2l
Dras_o PRGOMET
Medicinska iskustva i
saznanja stecena u ratu, od
neprocjenjive su vrijednosti
kako za ratnu, tako i za
mirnodopsku medicinu. Jedna
od rijetkih dobrih pojava koje
rat donosi je napredak
medicine. Eisman i swan u
svezi s tim navode. "Jedna od
nekoliko drustvenih koristi
rata je napredak u lijecenju
ozlijectenih. To se zbiva zbog
velikog broja ozlijectenih,
sazirnarua operacijskog
iskustva unutar okruzja gdje
prethodno pripremljeno i
disciplinirano razmisljan]e
rnoze analizirati iskustvo,
usmjerenje vrhunskog
nacionalnog profesionalnog
talenta problemima
ozlijectenih te ornogucavanie
financijske potpore analizi tih
problema daleko u mirno
vrijeme"
poznaje dobivene tijekom ratova
S
od velike su vaznosti za suvre-
menu ratnu i mirnodopsku me-
dicinu. Najvise vjerodostojnih
podataka opcenito o ratnoj trau-
mi dobiveno je rasdambom ranjavanja
amerii'kih vojnika u Vijetnamskom ratu.
Dugotrajni ratovi nerazvijenih zemalja (Iracko-
iranski rat, rat u Afganistanu) slabo su doku-
mentirani u medicinskoj literaturi. Drugi
suvremeni ratovi, poput Falklandskog i
Zaljevskog rata, kratko su trajali da bi se iz njih
izvukli neki vazniji epidemioloski i drugi
podatci. Takoder je karakteristicno da ima
razmjerno malo podataka, iii su oskudni, koji
se iskljui'ivo odnose na ratne ozljede glave i
vrata.
Znacajke ratne rane
Ratna rana je vrsta ozljede u ratu gdje je
djelovanjem vatrenog iii hladnog oruzja,
odnosno i tupe sile, doslo do razaranja
integriteta koze iii sluznice. Njezinu
specificnost naji'esce izrazavaju: opsezno
razaranje tkiva, primarna kontaminiranost i
teske opce promjene koje neposredno
ugrozavaju zivot - krvarenje i sok.
Ratna se trauma analizira s gledista mehaniz-
ma ozljedivanja, uzroka i mjesta smrti te inci-
LISTOPAD, 1 999.
dencije i distribucije tezine ozljede.
Epidemiologija i uvjeti nastanka te zbrinjava-
nje ratne traume jako se razlikuju od civilne
traume, te je po vecini autora koji se bave tom
problematikom svaka slicnost ratne traume s
potonjom zapravo slui'ajna.
Glavna je razlika izmedu civilne i ratne traume
u razini, odnosno kakvod medicinskog susta-
va na kojoj dolazi do smrti, te incidenciji
odnosno brzini kojom dolazi do ranjavanja.
Ratne se zrtve tradicionalno dijele na one koje
su umrle prije no sto im je pruzena Iijecnicka
pomoc (engl. killed in action, KIA), te na one
koje SU umrJe nakon sto im je pomoc pruzena
(engl. died of wounds, DOW). Odgovarajuci
termini za civilne traume su "umrli na mjestu
nesrece" i "umrli u bolnici".
Usporedbom ratnih i civilnih zrtava pojedini
autori nalaze da je vjerojatnost smrtnosti od
ozljedivanja u ratu nekoliko puta veca negoli
kod zrtava od civilne traume. Isto je s vecom
vieroiatnoscu umiranja prije pruzanja prve
pomoci, U prilog tomu ide i podatak da je 90
posto ubijenih amerii'kih vojnika u II. svje-
tskom ratu, Koreji i Vijetnamu svrstano kao
KIA, odnosno umrlih bez da im je pruzena
lijecnirka pomoc,
Takoder je ucestalost i vrste kao i mortalitet
ratnih ozljeda razlicit radi li se o borbama
visokog iii niskog intenziteta. U borbama
HRVATSKI VOJNIK m
 niskog intenziteta, primjerice u Vijetnamu,
znatno je manji broj umrlih prije no sto im je
pruzena bilo kakva medicinska pomoc nego u
borbama visokog intenziteta. Tako je u II.
svjetskom ratu, prigodom invazije Niernacke
na Kretu, od 6000 ranjenih branitelja umrlo
4000, a bar 75 posto (oko 85.000) njernadcih je
ranjenika umrlo pod Staljingradom u takvim
okolnostima. U slucaju borbi niskog intenzite-
ta vjerojatnost umiranja na bolnkko] razini je
otprilike jednaka kao i kod civilne traume.
Vjerojatni razlozi visokog postotka KIA su
posljedica Izrazenijeg · letaliteta konve-
ncionalne borbe od civilne traume te slabije
ucinkovitosti prehospitalnog vojno-medici-
nskog sustava.
Specificnosti ratnih rana glove i
vrata
Razlidti tipovi rata, razvoj oruda i oruzja
te zastitnih sredstava uvjetovali su razlidtu
ucestalost i vrstu ratnih ozljeda ove regije
tijela.
Ratne ozljede glave i vrata registrirane su
tijekom niza oruzanih sukoba kroz ljudsku
povijest. Cak su arheoloskim lstrazivanjima u
Egiptu pronadeni ljudski ostatci s ozljedarna
glave. I opis prve penetriraiuce ozljede vrata
potjece iz tog razdoblja, a naden je na jednom
papirusu. Smarra se da ju je opisao Imhotep,
veliki egipatski arhitekt i Iijecnik, a opis je star
oko 5000 godina. Prvi podatci o velikom broju
ranjenika s ratnim ozljedama glave i vrata su
spomenuti u Homerovoj Ilijadi i odnose se na
povijesni dogadaj osvajanja Troje 1200 godine
prije Krista. Ratne ozljede opisane u Ilijadi
dopusta]u direktnu usporedbu izmedu vrste
orutja i anatomske distribucije ozljeda. Homer
je, doduse, bio selektivan u opisu ozljeda jer je
naglasak stavljen na kraljeve sukobljenih
strana i vode postrojbi koje su se borile.
Usprkos tome cini se dovoljno pouzdanim
usporedivati ozljede opisane od strane pjesni-
ka imajuci na umu da su zastitni oklop i oruzje
HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.
u njih kvalitetniji od oruzja obrcnog vojnika.
Rane glave i vrata bile SU najcesce teske i
fatalne. Tako mozemo nad opis 45 smrtono- Tako je incidencija ovih ozljeda u Sjevernoj
snih ozljeda glave kojih je vecina nastala od
oruzja uporabljenog u bliskoj borbi (macevi,
teska koplja, bodezi). "Dalekometni" projektili
(pracke, katapult, strijele) imaju tendenciju
povecanja broja ranjenika s posljedicno ma-
njim mortalitetom. Za vrijeme bliskih borbi
udio ozljeda glave i vrata opisanih u Ilijadi bio
je 56 posto dok je ukupni udio ozljeda ove
anatomske regije bio 25 posto. Slicno je
opisano i u Eneidi. Ta se distribucija moze
objasniti relativno cescom izlozenoscu gornjih
dijelova tijela za vrijeme bitke jer su donji
dijelovi bili zasticeni tijelima palih suboraca iii
su bili sakriveni iza barikada, stranica broda,
odnosno bojnih kola.
Ozljede, uzrokovane slicnim tipom oruzja
upotrebljavanim u doba antike, ostale su u
pravilu nepromijenjene kroz povijest sve do
otkrica baruta, nakon cega se anatomska di-
stribucija ozljeda u znatnoj mjeri promijenila.
Projektil je zamijenio koplje i mac antike, a
fragmenti eksplozivnih naprava zamijenili su
pracke, katapulte i strijele.
Eisman je godine 1987. podijelio
oruzane sukobe u sedam tipova od kojih su
cetiri konvencionalna, s razlicitim udjelom ozl-
jede glave i vrata. Tako, izmedu ostalog, govori
o velikom konvencionalnom ratu gdje udio
ozljeda glave i vrata iznosi 15 posto, odnosno
o malom konvencionalnom ratu gdje je taj
udio 16 posto. U II. svjetskom ratu naden je
udio ozljeda glave i vrata od 23,4 posto, u
Korejskom ratu 24,3 posto, a u Vijetnamskom
ratu 18 posto. Wallace je pratio ucestalost
ozljedivanja glave i vrata u 26 oruzanih sukoba
i nasao srednju ucestalost od 16 posto sro je
vise od 12 posto povrsine tijela koje pripada
glavi i vratu. Treba napomenuti da pojedine skom ratu, sve do 16 posto u Iracko-iranskorn
navode u literaturi treba uzeti s rezervom jer
neki autori pod ozljedama regija glave i vrata Vijetnamu. Primijecen je visoki hospitalni mo-
ne podrazumijevaju kraniocerebralne ozljede
iii pak ozljede oka.
Primjetan je porast ucestalosn ozljedivanja
glave i vrata u novijim ratovima, a prije svega u
ratovima gdje prevladava gerilski nadn borbe.
Irskoj iznosila 27,8 posto, u Libanonu 26
posto, a u podruqu Gaze (Izrael) je visokih
50,3 posto.
Rasdamborn sveukupne smrtnosti
americkih vojnika u borbama od I. svjetskog
rata pa do Vijetnama, doslo se do
iznenadujuceg rezultata o stalnom povecanju
broja vojnika umrlih prije no sto im je pruzena
lijecnicka pornoc (killed in action, KIA) i pored
napretka medicinske skrbi i brzine evakuacije.
Kad je rijec o vojnicima koji su umrli na crti
bojisnice od posljedica ranjavanja glave i vrata,
u medicinskoj literaturi postoje sturi podatci.
Tako se maze naci podatak da je ucestalost
smrtonosnih ozljeda glave i vrata na samoj crti
bojisnice iznosila visokih 46 posto u odnosu
na ukupan broj umrlih u Vijetnamskom ratu
kod arneriddh vojnika.
Premda se udio ozljeda glave u nekim
istrazivanjima tijekom Domovinskog rata
nalazi unutar ocekivanih vrijednosti za
konvencionalni sukob, rat u Hrvatskoj imao je,
u odnosu na dosadasnje ratne sukobe, citav
niz specificnosti.
Prije svega neka istrazivanja pokazala su
da je znacajnije vise umrlih osoba od ozljeda
glave i vrata prije pruzene lijecnicke pomoci
(KIA) usporedujuci s ozljedama prsnog kosa i
trbuha. Takoder je nadena visoka ucestalost
ovakvih ozljeda medu umrlima bez pruzene
lijecnicke pomod, gdje je svaki peti vojnik s
ratnom ozljedom glave i vrata umro odmah po
ranjavanju. Navedeno se moze pripisati, prije
svega, izlozenosti ove regije tijela tijekom boja,
te u pocetku rata nedostatku zastitnih sredsta-
va (kaciga) vojnika Hrvatske vojske.
Pojedina prijasnja istrazivania epidemi-
ologije ratne traume nalaze znacajne razlike
izmedu civilne i ratne traume, ali i ratnih ozlje-
da nastalih u tijeku bitke iii izvan nje. Naglasak
je pritom na spoznaji da su ratne rane nastale
izvan crte bojisnice priblizne civilnoj traumi.
Suprotno tome iskustva iz Domovinskog rata
ne pokazuju znacajniju razliku u ucestalosn i
prognozi izmedu ratne rane glave i vrata
nastalih izvan bitke u odnosu na ozljede zado-
bivene tijekom bitke. Slicno tome su iskustva
iz Iracko-iranskog rata.
Medu osobama s ratnim ozljedama glave
i vrata umrlim tijekom lijecenja, dominiraju
kraniocerebralne ozljede. Smrtnost kod takvih
ozljeda smanjivala se od 30-50 posto u I. svjet-
ratu odnosno 11 posto i 8 posto i Koreji i
rtalitet od kraniocerebralnih ozljeda tijekom
Domovinskog rata u nekim bolnicama kao
rezultat cinjenice da su zahvaljujuci blizini bo-
 lnice crti bojisnce i brzoj evakuaciji, ranjenici
u vrlo teskorn stanju stizali zivi u bolnice. No
njihovo stanje u takvim situacijama bilo je
inkompatibilno s prezivlienjern.
Analizirajuci etiologiju ratnih rana,
mozemo vidjeti odredene razlike u vrstama
ozljeda, ovisno o tipu rata i vrsti koristenog
oruzja. U II. svjetskom ratu eksplozivne su
ozljede kod ranjenika bile osam puta ucestali-
je nego ozljede projektilom. U Korejskom ratu
92 posto rana u ameriddh vojnika nastalo je
od krhotina granata, za razliku od rata na
Borneu, gdje je 90 posto rana izazvano zrnom
kao posljedica ukljucivanja malih skupina pro-
tivnika u borbu. Medu americkim vojnicima u
Vijetnamu ozljede zrnom su nesto ucestalije
od ozljeda krhotinama granata. U Zaljevskom
ratu prema izvjescu Spaldinga i sur.
eksplozivne ozljede su registrirane kod 80
posto ranjenika, a u Afganistanu 68 posto. I u
Domovinskom ratu uglavnom su u znacajnijoj
mjeri prevladavale eksplozivne ozljede (60-80
posto).
Ovi podatci se odnose opcenito na
ratnu ranu bez lokalizacije, jer podataka o
etiologiji ratne rane glave i vrata u velikim
konvencionalnim ratovima gorovo i nema.
Medutim, s obzirom na veliki broj ispitanika
mogu se s velikom tocnoscu prihvatiti i kao
dobar pokazatelj uzroka ranjavanja glave i
vrata u tim ratovima.
U zadnje vrijeme je u medicinskoj Ii-
teratun povecan interes za mirnodopsku
traumu glave i vrata kao i ozljede u tero-
ristickim akcijama. U rim sukobima prevla-
davaju rane izazvane zrnom, poput sukoba u
Sjevernoj Irskoj (1972.-1974.) gdje je uzrok
ranjavanja u 55 posto slucajeva bilo zrno, a
21 pesto ozljeda je nastalo kao posljedica
fragmenata eksplozivnih naprava.
Zanimljiv je podatak o visokom udjelu
ozljeda glave i vrata uzrokovanih tupom
traumom (kamenje) u ulicnim borbama u
Sjevernoj Irskoj (1969.-1972.) i Izraelu
(1987). Udio takvih ozljeda iznosi i do 75
posto.
Tupa trauma je medu uzrocima smrti u
ratu rijetka. Gledajuci uzrok smrti rnedu
penetrirajucim projektilima, zrna izazivaju
smrt u nerazmjerno visokom postotku u
odnosu na krhotine granata. Izraelska
iskustva iz Libanonskog rata upucuju da je
vjerojatnost smrti izazvane projektilom 31
posto, a krhotinama granate 13 posto.
Istodobno vjerojatnost smrti kod mirn-
odopske traume izazvane zrnima u San
Francisku iznosi 18 posto, a slicna su
iskustva i drugih aurora kad je rijec o
mirnodopskoj traumi.
No, neka iskustva iz Domovinskog
rata - (Lovric i sur.) sugeriraju kako ne
postoji znacajnija razlika izrnedu smrtno-
stl izazvane zrnom iii krhotinom
granate, dok neka istrazivanja iz istog
rata utvrdila su znacajniju visu smrtnost
od strijelnih ozljeda glave i vrata u odno-
su na druge mehanizme ozljedivanja.
Razlog izrazeni]e smrtnosti kod
ratnih ozljeda glave i vrata izazvane
zrnom mozerno protumaciti ucinkom pro-
jektila velike udarne brzine i posljedicnirn
patofizioloskim zbivanjima pri prolasku pro-
jektila kroz rnozdano tkivo. Projektili takve
brzine ostecu]» tkivo "udarnim valom" i
stvaranjem "privremene kavitacije". Udarni
val moze prouzrociti ostecenje tkiva na uda-
ljenim mjestima re kao posljedica centrifu-
galnog rasprsivanja cestica mozdanog tkiva
nastaje privremena kavitacija iza projektila u
trajanju od 10 do 20 milisekundi, koju
potom mozdano tkivo zatvara pulziranjem u
5-6 ciklusa. Neposredno nakon ranjavanja
dolazi do naglog povisenja intrakranijalnog
tlaka, sro moze dovesti do privremenog
ukliestenja mozdanog debla. Trajanje pro-
mjena izazvanih ukljestenjern mozdanog
debla rnoze biti od nekoliko sekundi prema
duljem, te postoji mogucnost da uzrok smrti
LISTOPAD, 1999.
pri teskorn ranjavanju ne bude tezina ozlje-
de samog mozga, vec izazvana apneja.
Projektili s malom udarnom brzinom izazi-
vaju ostecenje rnozdanog tkiva mehani-
zmom nagnjecenja i razdiranja.
Istrazivanja iskustva iz Domovinskog
rata i usporedbe s iskustvima prijasnjih rato-
va ne samo da obogacuiu spoznaje o ozlje-
dama glave i vrata, vec mogu dati i osnovu za
promjenu dosadasnjih doktrina zbrinjavanja
ratnih ozljeda ove regije tijela.
Literatura:
1. Aarabi B. Surgical outcome in 435 patients who sustained
missile head wounds during the Iran-Iraq war. J Neurosurg
1990; 27: 692·3
2. Adamson PB. A comparison of ancient and modern weapons
in the effectiveness of producing battle casualties. J R Army
Med Corps 1977; 123:93.
3. Aljinovic N, Virag M, Macan Di sur. Maxillofacial war injuries
in civilians and servicemen during the aggression against
Croatia. Mil Med 1995; 160: 121-4.
4. Balen I, Prgomet Danie D, Puntaric D. Work of the Slavonski
Brod General Hospital during the war in Croatia and Bosnia
and Herzegovina in 1991/92. Mil Med 1995; 160: 588-92.
5. Bellamy RF, Maningas PA, Vayer JS. Epidemiology of trauma:
military experience. Ann Em Med 1986; 15: 1384-8.
6. Boyd NA. A military surgical team in Belfast. Ann R Coll Surg
Engl 1995; 56: 1525.
7. Bowyer GW. Afghan war wounded: application of the Red
Cross wound classification. J Trauma 1995; 38: 64-7.
8. Haacker LP. Time and its effects on casualties in World War II
and Vietnam. Arch Surg 1969; 98: 39-41.
9. Habek D. Primary treatment of war craniocerebral injuries in
minimal conditions. Intern Rev Arm Fore Med Serv 1996; 69:
324-7.
10. Janosi K, Lovric Z. War surgery in Osijek during 1991/92 war
in Croatia. Croatian Med] 1995; 36: 104-7.
11. Lovric Z, Candrllc K, Wertheimer B i sur. Are shell fragments
as detrimental as high-velocity bullets? Croatian Med] 1994; 35:
253-4.
12. Lupret V, Negovetic L, Kogler A i sur. Lijecenje kraniocere-
bralnih ozljeda u Zavodu za neurokirurgiju Klinicke bolnice
"Sestre milosrdnice" Acta Clin Croat 1992; 31: 171-7.
13. Matulic Z, Bellotil, Srzentic M, Kovacic M. Head and neck
injuries treated in Zadar Medical Center. Croatian Med J 1992;
33: 203·5.
14. Nichols CA, Sens MA. Cytologic manifestations of ballistic
injury. Arn) Clin Pathol 1991; 95: 660-9.
15. Petricevic A. Ratna rana. Prvi hrvatski kirurski kongres
(zbornik radova) 1994; I: 10.
16. Prgomet Danie D, Milicic D, Leovic D. Management of war-
related neck injuries during the war in Croatia, 1991-1992. Eur
Arch Oto Rhino Laryngol 1996; 253: 294-6.
17. Puntaric D. Brkic K. East Slavonia front in the 1991/1992
War in Croatia. Milit Med 1995; 160: 412-6.
18. Spalding T, Stewart M, Tulloch D, Stephens K. Penetrating
missile injuries in the Gulf war 1991. Br J Surg 1991; 78: 1102-4.
19. Wallace AF. The development of plastic surgery for war.JR
Army Med Corps 1985; 131 :28.
HRVATSKI VOJNIK
 Protuoklopni vodeni
raketni sustavi {VII. dio)
Berislav SIPICKI

U svijetu su tijekom posljednjih 40 godina razvijene

najrazliciti]e inadce PO vodenih raketnih sustava. vecma tih
sustava konstruirana je tijekom stalne utrke u
izrnedu bivseg "Zapada" i "Istoka" koja se ogledala u izradi
sustava koji ce biti po svojim osobinama bolji iii barem isti kao
protivnicki sustavi. Kao rezultat te stalne utrke nastali su
sustavi koji su po svojim tehnicko-taktickim
izgledu vrlo slicm
naoruzavaniu 2z
Ruski POVRS Konkurs B u bojnom polofaju.
Na slici se iznad kompleta rakete jasno vidi
nova termovizijska kamera MULAT (1 PN86-
1) koja sustavu daje povecanu takticku
vrijednost, jer korisniku tog sustava
osobinama, ali i po
ornoqucava djelovanje i po noci i po danu u
uvjetima smanjene vidljivosti

a odredenim stupnjevima rickim Drfavama i Kini, koji se ubrajaju u ka AT-5 Spandrel. Sustav Konkurs temelji se na

N
tehnoloskog razvoja dolazi- skupinu "teskih" prijenosnih POVRS-a. PO lanseru 9P135M iz sastava POLK-a 9Klll
lo je i na bivsem "Zapadu'' i Fagot, s tim sto se danas u sklopu sustava
na bivsern "Istoku" do Konkurs Bi C Konkurs koristi posljednjom inacicom PO
razvoja POVRS-a koji su svo- lansera 9P135M3. Ovaj sustav proizvodi i pro-
jim osobinama zadovoljavali zahtjeve taktickih POVRS 9K113M Konkurs-M (odnosno daje na inozemnom trzistu ruska tvrtka
nositelja glede opskrbe njihovih Konkurs B) prijenosni je POVRS Oboronexport. Takoder se u ponudi Oboron-
postrojbi PO sustavima namijenjen za vodenje PO borbe exporta nudi i POVRS Konkurs instaliran na
koji ce im pruiiti udnkovitu na velikim daljinama do vozeco] platformi (oklopno vozilo BRDM-3) s
PO zastitu. Na tom je podruqu 4000 metara (Konkurs C oznakom 9P148. Taj sustav se licencno
postojala stalna utrka u do 4300). Ovaj sustav u proizvodi i u nekim drugim zemljama kao sto
naorufavanju koja je, dakle, za originalu nosi na- je Bugarska, bivsa Cehoslovacka i Indija.
cilj imala pretje- ziv protuoklop- Razvoj
canje protivni- ni lansirni kom- Razvoj POVRS-a Konkurs zapoceo je
ka na polju plet (POLK) gotovo usporedno s razvojem sustava Fagot. S
takticko-tehnic- 9K113M, dok je obzirom na to da je raketa Fagot (Faktorija)
kih osobina PO NATO, pokrivala samo domete od 75-2000(2500)
oruznickih susta- metara vojna industrija ex SSSR-a krenula je u
va. Tijekom te stal- a.. konstrukciju rakete na temelju rakete Fagot
ne utrke u naoruzavan- ~ koja bi imala dvostruko veci domet a isto tako
ju dolazilo je i na polju ~ i povecanu probojnost. Tako je nastala raketa
I
prijenosnih POVRS-a ~ 9M113 Konkurs koja je u sklopu sustava 9K113
do razvoja sustava koji 8 >
Konkurs usla u operativnu uporabu godine
su prema svojim osobi- c3 1974. Cijena PO lansera 9P135M iznosila je
nama, ali i proteznos- "' 1992. godine 115.000 dolara, dok je cijena jed-
tima i izgledu vrlo ne rakete Konkurs bila 13.000 dolara. Ova je
slicni. u ovome clan- POVR (Konkurs A), nakon ulaska u operativnu
ku cemo prikazati tri uporabu modificirana sa ciljem da se omoguci
PO vodena raketna instaliranom starijom inacicom unistavan]e oklopnih sredstava zasttcenih
sustava, razvijena u termovizijske kamere, te sama raketa dodatnim ERA oklopom, te je tako nastala
bivsem SSSR-u, Sjedinjenim Ame- Konkurs B onako kako izgleda u letu POVR 9M113M Konkurs-M, odnosno Konkurs

HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.

 B. Kako je ranije spomenuto, ovaj sustav je
godine 1984. licencno pocela proizvoditi
Cehoslovacka, tornije tvrtka 'D/S. No, ova je
tvrtka odmah nakon dobivanja licence
zapocela, s jedne strane, raditi na pobolisanju
samog sustava i metode proizvodnje, as druge
strane, ugradila je nave i bolje materijale i
komponente nego sto je to licencom bilo
specificirano. Tako je nastala cehoslovacka
inadca Konkurs B. Daljnja unaprjedenja tvrtke
'D/S vode do Konkursa C koji se pojavljuje kra-
jem godine 1991. odnosno pocetkorn 1992.
kada odredeni materijali i komponente dos-
tupne jedino u SAD-u, (Zapadnoj) Europi i
Japanu postaju dostupni i tvrtki 'DIS.
Pri razvoju Konkursa C doslo je do
sljedecih unaprjedenja:
• kontrola vodenja i preciznost stvarno su
povecani kada je razvijena nova IC lampa (far)
i reflektirajuce ogledalo u njoj. Sustav za
vodenje nije vise osjetljiv na maglu, paru
nastalu isparavanjem, dim na bojisnici, iii na
oblak koji nastaje izgaranjem raketnog goriva
koji tezi k tome da ometa sustav za vodenje da
primi informaciju od IC fara o polozaju rakete.
• pouzdanost sustava, vodenje, i preciznost
visestruko su unaprijedeni pocetkom uporabe
strojeva njernacke proizvodnje za izradbu i
namatanje mikrokabela. Mikrokabel je sada
savrseno homogen glede mase, meralurskog
sastava i promjera. Kalem je puno kompaktni-
ji i osloboden od bilo kakvih deformiranja.
• Kontrola i pouzdanost su takoder povecani
unaprjedenjem motora za lansiranje i goriva u
njemu.
• Razvijena je nova, snaznija, otpornija i puno
kruca lansirna cijev (kontejner) kako bi raketa
bila sto bolje zasticena u uvjetima borbenih
djelovanja. Posto su uporabljeni novi materijali
potrebno je manje materijala za stijenke kon-
tejnera sto smanjuje ukupnu tezinukontejn-
era.
• Bojna glava i njena probojnost takoder su
povecanl pobolisaniern eksplozivnog punjenja
i puno preciznijom izradbom tog punjenja te
bakrenog kumulativnog lijevka koji je formi-
ran na novim strojevima tvrtke 'D/S za pre-
cizno formiranje metalnih elemenata.
Daljnja nova unaprjedenja ugradena su
u najnoviju inadcu Konkurs D iii Tank Buster
II koja ima udnkovit domet od 5000 metara,
sposobnost unistavanla oklopa debljine 1000
mm s omotacern od ERA plodca (reaktivni
oklop) i brzinu rakete od 300 mis. Ta se nova
raketa proizvodi u dvije inadce i to u inacici s
kumulativnom PO bojnom glavom i u inacici s
razornom bojnom glavom.
Opis
POLK 9K113M sastoji se od sljededh ele-
menata:
• Kompleta rakete, koji obuhvaca PO vodenu
raketu u njezinom kontejneru - lansirnoj cijevi,
• PO lansera 9P135M3, koji obuhvaca uredaj
za ciljanje i vodenje koji je postavljen na
tronoscu za gadanje, i koji omogucava pre-
cizno usmjeravanje na pokretan i nepokretan
cilj. S obzirom na to da se radi o istom PO
lanseru kao i kod sustava Fagot, nadalje
necemo davati nikakva dodatna objasnjenja i
opise, poradi toga sro je sustav lansera
detaljno opisan u danku o sustavu Fagot.
0
-§
N
iii
~ ~----------------'
Crtez PO vodenih raketa 9M113 Konkurs i
9M113M Konkurs-M (iii Konkurs B). Jasna je
razlika u prednjem dijelu tih dviju raketa.
Konkurs B ima povecani promjer prednjeg
dijela (bojne glave) jer u samom nosu ima
srniestenu prekursor bojnu glavu, a u dijelu
iza kormila i poiacanu glavnu bojnu glavu. Na
straznjern dijelu nalaze se izbacni (booster)
motori koji ostaju nakon lansiranja u
kontejneru
~ pokazao se kao idealan protutenkovski raketni
~ sustav. Razvoj tog sustava je i zapoceo, kako je
~ spomenuto, pokusajem da se napravi raketa
8
::::,
~ velikim daljinama (od 2500 na vise). Dakle,
Slika prikazuje PO lanser 9P135M3 te tri
inacice PO vodenih raketa koje se s njega
mogu lansirati (s lijeva na desno) 9M111
Fagot, 9M113 Konkurs i 9M113M Konkurs-
M(B). lza raketa su postavljeni i njihovi
kontejneri
Ovaj je sustav, dakle, kompatibilan s
raketama 9Mlll Fagot/Faktorija s tim sto je
tezina rakete Konkurs u kontejneru 25,7 kg,
tezina PO lansera je, naravno, ista i iznosi 22,5
kg. Za sustav se rabi i termovizijski sustav
tezak 13 kg. Udnkoviti domet sustava 9K113M
Konkurs-M, odnosno, POVR Konkurs B je od
75-4000 metara, dok je ucinkoviti domet POVR
Konkurs C 75-4300 metara. Domet sustava po
nod je, uz koristenje termovizijskog sustava,
ogranicen (poradi tehnickih osobina samog
LISTOPAD, 1999.
Tehnicko - takticke osobine POVRS
Konkurs B (C)
PO vodeni raketni 2. generacije
Proizvodac .. KPB Tula, Rusija (ZVS, {eika)
'
Teiina PO lansera
- • 22,5 kg
Teiina rakete s kontejnerom _ 25,2 kg
Ukupna teiina sustava 4 7,7 kg
Ouiina rakete (bez boostera) 966 mm
Promjer rijela • 135 mm
----
Raspon krila
TeiTr;a rakete
Brzina rakete (srednja)
---=-~
_ 468 mm
16,5 kg
215 m/s ____,
Oomet l'llnkuri 8 (C) 75-4000 (4300) m
Probojnost l'llnkuri B (C)
- promjer prekurser bojne glave
- teiina prekursor bojne glave
- promjer glavne bojne gleve
- teiina glavne bojne gleve
termovizijskog sustava) na daljinu do 2500
metara. Probojnost kumulativne glave POVR
Konkurs A je 600 mm homogenog celicnog
oklopa. Probojnost POVR Konkurs B je 750-
800 mm uz rnogucnost unistenja i dodatnog
ERA oklopa poradi ugradene tandem kumula-
tivne bojne glave. Probojnost POVR Konkurs C
je 1000 mm (podatak o probojnosti se bazira
na rezultatima testa koji je proveden na
oklopu prema standardu GOST kojim je stan-
dardiziran oklop tenkova T-72 i T-80). Sustav
Konkurs C je bio testiran i u uvjetima bojnih
djelovanja na bojisnicama diljem svijeta. Poka-
zana je ucinkovitost od 98 posto pri otprilike
1500 test, trenaznih i borbenih opaljenja. Tenk
Buster, kako su nazvali na Zapadu Konkurs C,
boljih performansi od Fagota odnosno da se
dobije mogucnost unistavanja tenkova i na
razlika u odnosu na sustav Fagot (Spigot), je u
tome sto sustav Konkurs (Spandrel) ima
povecane (poboljsane) performanse rakete a
sustav lansera je potpuno isti za inadce
Konkurs Ai Konkurs B, tako da se pomocu PO
lansera Fagot (AT-4 Spigot) maze lansirati i
raketa sustava Konkurs (AT-5 Spandrel).
Kako smo naprijed rekli, POVR Konkurs
je ustvari Fagot povecanih performansi, pa joj
je stoga i sastav isti. Dakle, komplet rakete
Konkurs sastoji se od protuoklopne vodene
rakete 9M113M, lansirne cijevi (kontejnera) i
izbacnog (booster) rnotora.
Raketa Konkurs B(C), kao i raketa
Fagot, ima poluautomatski zapovjedni sustav u
kojem se zapovjedni signali za upravljanje
letom rakete upucuju preko mikrokabala.
Raketa se sastoji od: sekcije za upravljanje
HRVATSKI VOJNIK

Lansiranje POVR TOW 2A s prijenosnog
lansera
letom rakete, sekcije bojne glave, sekcije
raketnog motora, sekcije za vodenje i tijela
rakete s krilima. Namjena navedenih elemena-
ta ista je, naravno, kao i kod rakete Fagot.
Kontejner (lansirna cijev) sluzi kao her-
rneticka ambalaza za raketu i izbacni motor
(booster), kao i za lansiranje i usmjeravanje
rakete na pocetnorn dijelu putanje. Kontejner
Konkursa takoder je za jednokratnu uporabu.
Jzbacni motor punjen je puno vecom
kolidnom barutne smjese nego izbacni motor
Fagota, te je stoga mlaz koji se javlja na straz-
njem dijelu kontejnera znatno snazniii tako da
se prilikom uporabe treba precizno pridrzavati
mjera sigurnosti.
POVRS Konkurs B osim sto se u ruskoj
vojsci nalazi u prijenosnoj inacici, nalazi se i u
vozeco] inadci. Naime, razvijen je sustav
Konkurs na oklopnom vozilu. Platforma za
ovaj sustav je oklopno vozilo na kotadma
BRDM-3, a citav sustav nosi oznaku 9P137.
Postoji i inacica 9Pl 48 koja osim sto moze la-
nsirati rakete Konkurs, moze lansirati i rakete
Fagot. To vozilo ima niz od pet lansera na
pokretnim i podignutim postoljima na sre-
dnjem dijelu vozila. Sustav 9P137 u unutras-
njosti vozila moze primiti 14 raketa Konkurs
dok sustav 9P148 moze u unutrasnjost vozila
primiti 10 raketa Fagot i 10 raketa Konkurs.
Sustavi Fagot i Konkurs su na ovoj platformi
videni prvi put godine 1977. na vojnoj paradi u
Moskvi. Takoder se ti sustavi montiraju i na
vozila BMP-1 i BMD-1 te na terenska vozila tipa
Jeep.
TOW 2A i 28
Protuoklopni vodeni raketni sustav
TOW (engl., Tube-launched, Optically
HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1 999.
tracked, Wire-guided - sustav kod kojeg se
raketa lansira iz cijevi, opticki prati i upravlja
preko zice), namijenjen je za vodenje PO
borbe na velikim daljinama, do 3750 metara.
Sustav je od ulaska u operativnu uporabu pa
do danas postao jedan od najrasprostra-
njenijih oruznickih sustava na svijetu. Zna se
da je do pocetka godine 1990. proizvedeno
500.000 komada TOW raketa razlicitih
inacica a od toga je polovica isporucena
americkoj vojsci, a druga polovica vojskama
39 zemalja. Sustav TOW razvila je i proizvodi
americka tvrtka Hughes Missile Systems
Company.
Razvoj
Tvrtka Hughes Aircraft je godine 1965.
zapocela s radom na raketi koja je trebala
zamijeniti 106 milimetarski netrzajni top.
Raketu su razvijali vrlo brzo. Prva inacica je
Sprava za
pomicanje po
smjeru i visini
tronozno
postolje
vodenje
POVRS TOW 2A u bojnom polozaju. Temelj
ovog sustava je novi TOW 2 PO lanser s
digitalnim elektronlckirn sustavom vocJenja.
Plavim slovima su obiljezeni novi iii
modificirani dijelovi sustava
prema americkorn standardu oznacavanja
nosila oznaku BGM-71 TOW a usla je u oper-
ativnu uporabu godine 1970. Imala je domet
od 3000 metara, a 1976.godine pocelo se s
proizvodnjom inacice BGM-71A TOW
povecanog dometa sa zicom za vodenje koja
je produzena za domet od 3750 metara.
Vidno polje se smanjuje od 6° pri uvodenju
u snop za 1,5° zbog izravnanja i za oko 0,25°
zbog pracenja, Raketa je usavrsena godine
1977. godine uvodenjem termvizijskog sus-
tava, razvijenog posebno za TOW. Sustav
TOW je usao u operativnu uporabu godine
1970. a upotrebljavao se u Vijetnamu i
godine 1973. na Bliskom istoku.
Nakon osnovne inacice BGM-71A
napravljena je sljedeca inacica BGM-71C tzv.
unaprijedeni TOW (!TOW) koja ulazi u
operativnu uporabu 1981. godine. Ta je
inacica imala izduzeni teleskopski "nos" na
bojnoj glavi u cijem se vrhu nalazila dodatna
bojna glava kako bi ta raketa mogla
unistavati i reaktivne oklope (engl., ERA -
Eksplosive Re-active Armour). Teleskopski
nos produzuje se kod lansiranja i stvara time
tzv. stand-off distancu od 381 mm omogu-
cavajuci vecu probojnost oklopa.
Nova inacica BGM-71D TOW 2
pojavljuje se u operativnoj uporabi godine
1983. Ova je inadca imala tezu bojnu glavu
cime je povecana probojnost na 800 mm.
Bojna glava ove rakete je imala isti promjer
(kalibar) kao i prijasnje inadce, ali joj je
masa bila 5,9 kilograma a imala je i nesto
duzi nos i cak vec tada mogucnost
unistavanja modernih tenkova koji su se
pojavili nesto kasnije, tocni]e, pocetkom 90-
ih godina. Letacke performanse te rakete su
poboljsane ugradnjom novog motora koji
daje raketi 30 pesto veci ukupni impuls
(ukupni potisak).
10
~
'
15
~~16
Novi LWL PO lanser koji su razvile tvrtke
Hughes i Gyconsa cini sustav TOW
laksim i jednostavnijim za uporabu. Broj
sastavnica znatno je smanjen, a citav
sustav je kompaktniji i laksi
1. kutija s bocama za hlacJenje
termovizijske kamere
2. sklop za spajanje sustava lansera na
napajanje u vozilu
3. kutija za kolimator
4. POVR u zastitnorn pakiranju
5. lansirna cijev
6. termovizijska kamera
7. integrirani blok optike i elektronike (za
vocJenje) s termovizijskom kamerom
8. leziste za lansirnu cijev s
mehanizmima za pracenie
9. kolimator
10. blok optike
11. tronozno postolje
12. zastitnl poklopac
13. zastitna kutija
14. baterijski sklop za napajanje
15. blok elektronike (sustav za vocJenje
rakete)
16. kabeli za spajanje sustava s
baterijskim sklopom
 ljan broj raketa BGM-71F TOW 2B koja ce ju
naslijediti i tako zadovoljiti potrebe USMC-a
i vanjskih narucitelja.
Pred kraj godine 1991. tvrtka Hughes
Aircraft ( danas Hughes Missile Systems
Company) bila je pri kraju s razvojem i testi-
ranjima nasljednice rakete TOW 2A - rakete
TOW 2B. Danas je vec ta raketa u opera-
tivnoj uporabi u arnerickoj vojsci.
Razvijena je i posebna inadca rakete
V)
TOW. To je TOW BLMM (engl., Bunkers
('::,.).
w
Light Arour And Masonry) iii BGM-71 TBD.
Ta raketa je namijenjena za unistavanje cilje-
va zasticenih debelim betonskim zidovima,
dakle, utvrdenih objekata, bunkera itd. Ima
ugradenu dvostupanjsku bojnu glavu koja u
prvom stupnju djeluje eksplozivno formi-
ranim penetratorom koji probija zastitni zid
bunkera, dok u drugom stupnju djeluje
eksplozivna granata koja kroz otvor na zidu
ulazi u unutrasnjost objekta te ondje
eksplodira djelujuci fragmentima i eksplozi-

Novi LWL PO lanser TOW u bojnom polozaiu.

Vidljiva je povecana kompaktnost i integriranost
ranije u vise sastavnica "razbijenih" komponenti
sustava. Citav sustav se zasniva na najnovijoj
digitalnoj elektronici koja ce medu ostalim
ornoquciti i lansiranje POVR 3. generacije
MACAM 3 sa LWL lansera

·tkti. .nicko - takticke osobine

~- POVRS TOW 2A (2B)
Tip SUS~~---·~~. POVRS 2. generacije
Proizvoda1 Hughes, SAD
Teiina PO Jansera TOW2
- 93 kg
Teiina rakete TOW 2A (28) 28,7 (22,6) kg
Ukupna teiina sustava 111,7 kg
Duiina rakete TOW 2A (28) 1171 (1173) mm
Raspon krila 238 mm
-----~"-
Promjer bojne glave 147 mm
---
8rzina rakete (srednja) 200 m/s
--
Domet 65-3750
z: Novim TOW LWL sustavom instaliranim na oklopni automobil Panhard upravlja se iz
Probo1nost TOW 2A (28) 800 (-) mm unutrasniostl vozila, sto posadi koja uporabljuje sustav pruza dostatnu zastitu tijekom bojnih
djelovanja. Samo vozilo za blisku zastitu ima montiranu i strojnicu, kojom se koristi operator
Poslije te inacice radi se i dalje na izvlacenjern kroz otvor na krovu. Otvor na krovu ujedno sluf i za punjenje TOW lansera
usavrsavanju te se pojavljuje jos jedna
inacica s oznakom BGM-71E TOW 2A.
Raketa TOW 2A koja se pojavila u opera-
tivnoj uporabi 1987. godine ima takoder
bojnu glavu s produzenim nosom na vrhu
kako bi mogla unisravati ERA 'oklope.

Pogled sprijeda na TOW

LWL lanser. Jasno se vidi
novi integrirani blok desno
od lansirne cijevi koji cine
blok elektronike, blok
optike i termovizijska
kamera

Elektronicko sekvenciranje omogucava da

glavna bojna glava eksplodira poslije opti-
malnog kasnjenja. Takoder je i software za
lansiranje modificiran. Tvrtka McDonnell se
kvalificirala na natjecaju kao drugi proiz- Novi TOW LWL lanser instaliran na oklopni automobil tvrtke Panhard. Ovakva platforma sustavu
vodac rakete TOW 2A. Raketa TOW 2A ce se TOW daje znatno vecu mobilnost i prohodnost, kao i mouucnost brze promjene paljbenog
proizvoditi sve dok se ne proizvede dovo- polotaia

LISTOPAD, 1999. HRVATSKI VOJNIK

 - blok elektronike
(sustav za voden]e
rakete)
- baterijski sklop za
napajanje
- sklop za spajanje
sustava lansera na
napajanje u vozilu
- kabeli za spajanje
sustava s baterijskim
sklopom za napajanje
- termovizijska kamera
- kutija s bocama za
hladenje termovizijske
Nasljednik sustava TOW vjerojatno ce biti sustav FOTI (engl., kamere.
Follow-on To TOW). Na slici je prikazana prijenosna inaclca novog Sve se ove sastavnice
sustava instaliranog na terenskom vozilu HMMWV (straga) te lansera prenose odvo-
vozeca inactca instalirana na BOV-u Bradley (naprijed) jeno te se sklapaju u
TOW 2A. Raketa TOW 2A (BGM-71E)
isporucuje se u zapecaceno] cijevi koja se
postavlja na lanser (ukupne tezine 78 kg).
Raketa se ispaljuje pesto se nacilja na cilj.
Startna faza potrebna da izbaci raketu iz cije-
vi je 0,05 sec. ispustajuci mlaz na zadnjem
dijelu cijevi. Cetir; krila pod kutem od 45° se
otvaraju prema naprijed a krila na repu
nazad. Upravlja se prema optickorn senzoru
u ciljniku koji stalno mjeri poziciju izvora
svjetlosti (koji se nalazi na zadnjem dijelu
rakete) u odnosu na crtu ciljanja i salje
zapovijedi preko dvije zice. Zapovijedi
pokrecu aktuatore na helij koji upravljaju
repnim kormilima postavljenim u parovima.
Bezdimni motor na cvrsto gorivo radi jednu
sekundu dajuci brzinu raketi od 1 Macha. Pri
maksimalnom dometu ta brzina je 402 km

jom na ljudstvo i opremu. Ovakvu bojnu

Putni motor Lansirni motor
glavu ima sustav MPIM/SRAV arnericke Trazilo
vojske koji je inacica sustava Predator
americkog marinskog korpusa. Sustav bojne
glave TOW BLAAM jos je u fazi razvoja a
mod ce biti ugraden u bilo koju inacicu
rakete TOW. Xenonski
traser
Sljedeci korak u razvoju sustava TOW
je FITT (engl. Follow-on To Tow). Ta nova ~ Prednja bbjna Straznja bojna ~ elekt~onitka '-' Kalem sa
inadca sustava TOW trebala bi donijeti I glava glava Aktuaton ·edinica mikrokabelom
pobolisania na podruqu povecanja dometa i Presjek najnovije lnaclce rakete TOW - POVR TOW 2B
udnkovitosti na cilju, smanjenja izlozenosn
operatora, smanjenju vremena !eta rakete jednu cjelinu na paljbenom polozaju, na sat pa TOW moze i bocno manevrirati i
do cilja te otpornosti na ometanje. Ivrtka Najnoviji LWL lanser, naprijed spomenut ima ubrzanjem vecim od 1 g. Elektronkki dio
Hughes zajedno sa spaniolskorn tvrtkom u odnosu na TOW2 lanser manje dijelova, rakete nalazi se u njezinorn straznjem dijelu.
Gyconsa radi na razvoju novog POVRS-a 3. kompaktniji je i laksi za oko 25 posto. Ima Opisano nacelo vodenja vrijedi za sve
generacije MACAM 3, o kojem cemo pisati u slijedece sastavnice: inacice TOW-a pocev od BGM-71A Basic
sljedecern broju Hrvatskog vojnika, pri - tronozno postolje TOW pa do BGM-71E TOW 2A. BGM-71F
cemu je vazno napomenuti da ce se ta nova - leziste za lansirnu cijev s mehanizmima za TOW 2B unistava tenkove na sasvim novi
raketa 3. generacije mod lansirati i s novog pracen]e
lansera TOW. Sa svrhom ispunjenja tog cilja - lansirnu cijev
ove dvije tvrtke razvile su i laki lanser (engl. - integrirani blok optike i elektronike
Light Weight Launcher - LWL). Naime, LWL je (za vodenje) s termovizijskom kamerom
integrirani sustav elektronike i optike TOW - baterijski sklop za napajanje
lansera koji znatno smanjuje tezinu PO - sklop za spajanje sustava lansera na
lansera TOW (za preko 25 posto) te sustav napajanje u vozilu
TOW cini puno kompaktnijim, a time i jed- - kabeli za spajanje sustava s izvorom
nostavnijim za rukovanje, kao i kompatibil- napajanja.
nim s raketama MACAM. Vidljivo je, nakon prikaza sastavnica
Opis starog i novog lansera TOW, da novi lanser
Prijenosna inacica POVRS-a TOW sastoji se ima daleko manje dijelova te da se po svojoj
od sljedecih sastavnica: kompaktnosti priblizio konkuranciji na §
• Kompleta rakete koji cini POVR u podruqu prijenosnih POVRS. Ipak je ~
2----------------
zastitnorn pakiranju i medutim, ovaj sustav, poradi svojih pro-
• PO lansera TOW2 koji sacinjavaju sliedece teznosti, puno pogodniji za uporabu na POVRS Red Arrow 8 u bojnom polozaiu
sastavnice: npr., terenskim vozilima, kao sto je
- tronozno postolje americko visoko pokretljivo visenamjensko nadn - napadjem odozgo, pri cemu se prim-
- leziste za lansirnu cijev s mehanizmima za terensko vozilo - skraceno engl., HMMWV. jenjuje nova vrsta bojne glave - bojna glava
pracenje Prednost novog lansera je, ponovimo jos za napadaj odozgo - te je i zavrsna faza
- lansirna cijev jednom i to da ce se tim novim lanserom vodenja sasvim drukdja,
- kolimator mod koristiti i za lansiranje nove PO vodene Sve rakete TOW se lansiraju i vode s
- blok optike rakete trece generacije MACAM 3. prijenosnog lansera smjestenorn na

HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.

rronoznorn postolju. Isto tako se od
uvodenja u operativnu uporabu godine
1971. sustav TOW instalira na razlidte vrste
platformi. U US Army i US Marine Corps
postrojbama sustavom TOW naoruzava]u se
dzipovi i oklopni transporteri M113 s jednim
Janserom koji se rucno puni a ima jos deset §
dodatnih punjenja koja se nalaze u ~
z
unutrasnjosti vozila. Isto tako tu su i oklop- ------------------------------...1
na borbena vozila Bradley s cetverostrukim
lanserima TOW. Sustav TOW naoruzava i
[urisne vrtolet AH-lS Cobra. Takoder
americka vojska rabi HMMWV (engl., High glava koji radi s dvostrukim modom. Taj
Mobility Multipurpose Wheeled Vehicle -
visoko mobilno visenarnjensko vozilo na
kotadma) u kombinaciji s TOW sustavom za
lzvrsavanje protuoklopnih zadaca.
TOW 2B. Raketa BGM-71F TOW 2B
je, kako smo naprijed rekli, sasvim novi tip
rakete i nadn njenog napadanja na tenk je
drukciji u odnosu na starije inacice. To je
ustvari raketa koja pripada tzv. skupini
top-attack oruzja, To znaci da je profil leta
izmijenjen od frontalnog napadaja na OTA poboljsati TOW kako bi se odgovorilo na
(engl., Overflight Top Attack - napadaj
odozgo prigodom prelijetanja) napadaj.
Ta raketa ima ugraden novi tip bojne
glave. Bojnu glavu, odnosno, bojne glave
cine dva tzv. EFP penetratora (engl.,
Explosively Formed Penetrators
eksplozivno formirani penetratori). Taj tip
bojne glave znatno je otporniji od klasicne
tandem kumulativne bojne glave na
ucinke koje izaziva ERA oklop. Dvije EFP slicno prirodno iii od covjeka oblikovane kao sro je ugradnja novog motora kako bi se
bojne glave tvrtke Aerojet Ordnance nisu
paralelne, tako da kod njihovog aktiviranja
nastaju dvije nezavisne crte opaljenja
(usmjeravanja energije ka cilju). TOW 2B
Temeljne sastavnice sustava Red Arrow 8
a) Komplet rakete Red Arrow 8
b) IC goniometar (blok optike)
c) Jedinica za vodenje (blok elektronike)
d) Trcnozno postolje
je, dakle, najmodernija, iznimno ubojita i
visokoucinkovita PO vodena raketa iz
skupine raketa TOW, ali isto tako i "top-
attack" POVR koja se kao druga raketa tog
tipa (iza svedske POVR BILL) pojavila na
svjetskoj sceni PO sustava.
Tvrtka Thorn EMI Electronics napravi-
Presjek kompleta rakete Red Arrow 8
la je za tu raketu senzor za aktiviranje bojnih US Army je pocela s opremanjem
svojih pjesackih postrojbi raketama TOW
novi senzor visestruko povecava udnkovi- 2B, a takoder i svoje vrtoletske postrojbe
tost protiv tesko oklopljenih ciljeva, rabeci opremljene vrtoletima AH-1 koji imaju
vec spomenuti OTA napadaj prigodom ugradene opticke sustave C-NITE tvrtke
kojeg trazilo rakete "gleda" prema dolje Huges. Postrojbe USMC-a koje nisu
trazeci cilj. Ova je tehnika uporabljena kako dobile C-NITE sustave ogranicit ce se na
bi se omogucilo da bojne glave rakete pro- opremanje samo svojih zemaljskih po-
dru kroz gornji dio cilja, jednog od njegovih strojbi.
najslabijih dijelova, gdje je tesko dodati I kod inacice TOW 2A i TOW 2B
sveobuhvatnu zastitu iz razumljivih razloga. ugradena je nova na mikroprocesoru
Prije nekoliko godina bilo je potrebno utemeljena digitalna jedinica (DEU) za
vodenje rakete koja cini promjene softwarea
pojavu nove generacije zastite za vozila kao puno laksim, DEU je napravljena u obliku
sto su kompozitni i ERA oklop. To je i dovelo jedne kartice koja je smjestena na straznjem
do konstrukcije rakete TOW 2B sa OTA per- dijelu rakete. U odnosu na stare velike
formansama. "Pametni" upaliac kojm se analogne upravljacke jedinice ranijih mod-
koriste u raketi TOW 2B, uposljava senzor i ela koje su bile smjestene u sekciji bojne
magnetometar za mjerenje nehomogenosti glave, DEU oslobada taj prostor za insta-
magnetskog polja s paraksijalnim zrakama laciju novih bojnih glava u rakete TOW 2A i
za prepoznavanje oklopljenog vozila bez 2B.
obzira na kut prilaska cilju, ignorirajuci Razmatrane su i neke druge promjene
objekte u zoni bojnog polja. Konstrukcija s smanjilo vrijeme leta rakete, a isto tako i
dualnim modom osigurava vrlo visoku produzenje zice (mikrokabela) za vodenje
vjerojatnost detekcije cilja od rakete koja kako bi se povecao domet na 4000-5000
prelijece metu osiguravajuci minimalni rizik metara.
Tehnicko - takticke osobine POVRS
Red Arrow 8 (8E)
Tip sustava POVRS 2. generacije
Proizvoda1 NO~'!£!Jina
59,5 kg
25kg
Teiina rakete RA 8 u kontejneru
Ukuena teii'!! sustava RA 8 84,5 kg
Duiina rakete RA 8 (SE) ]75 (-).!!!!!!,
-
320 mm
120 mm
200 mis
Domet RA 8 (SE) I 00-3 000 ~00) m
- --
800-900 mm
zbog pogriesnog prepoznavanja cilja. Probe Operativni status
prototipa ornogucile su pobolisanje senzora Kako je naprijed receno, sustav TOW u
kao razultat realnih test opaljenja na oklo- operativnoj je u porabi u 40 zemalja, cije su
pljene ciljeve. Drugi testovi okoline vojske naoruzane gotovo svim inacicama raketa.
omogucili su da senzor moze funkcionirati Raketa TOW proizvedena je u desetinama tisuca
na ekstremnim temperaturama i u siroko] komada i predstavljaju jednu od najrasprostra-
raznolikosti neprijateljskih uvjeta, njenijih PO vodenih raketa u svijetu.
LISTOPAD, 1999. HRVATSKI VOJNIK
 nc~ \QQ~W-8 ~\11\·1~~~.
Pogled s desne strane na POVRS Red Arrow 8 u bojnom polozaiu
rata u Bosni i Hercegovini ko- tava koja je proizvedena i koja se koristi rake-
risten je u sastavu Armije BiH. tom dometa 100-3000 metara. Bojna glava ove
Nije pouzdano utvrdeno, no rakete ima probojnost od 800 mm. Danas je u
navedeni sustavi su prema ne- uporabi nova inacica rakete Red Arrow 8E koja
kim podatcima dopremljeni iz ima novu tandem kumulativnu bojnu glavu i
Pakistana i predstavljaju ustvari domet od 4000 matara.
pakistanski sustav Baktar Shi- POVRS Red Arrow 8E je sustav koji se sastoji
kan (poznat i pod nazivom od dvije temeljne sastavnice:
Green Arrow - Zelena strijela iii • Kompleta rakete - koji cini metalni konte-
TFS) koji po licenci proizvode jner unutar kojeg je hermeticki zatvorena
laboratoriji "Dr. A.Q. Khan Re- POVR Red Arrow 8E i
Pogled sprijeda na POVRS Red Arrow 8 izlozen na izlozbi IDEX
search Laboratories". Prema iz. • PO lansera - koji sluzi za lansiranje i
'97. Desno od sustava nalazi se maketa najnovije inaclce vodenje rakete do cilja. Lanser pripada skupini
voru Jane's Defence Weekly
rakete - POVR Red Arrow BE. Raketa ima tandem bojnu glavu i teskih prijenosnih lansera.
(od 18.lipnja 1994.), taj je sus-
povecani dome! od 4000 matara tav koristen u sastavu 107. bri- Sustav ima osim te dvije temeljne sastavnice i
Red Arrow 8 i SE gade na podruqu Gradacca dodatne podsustave kao sto su trenazni, test i
kao i u sastavu postrojbi 2. korpusa Armije BiH transportni podsustavi. Osim sro se sustav
POVRS Red Arrow 8E (Crvena strijela (Tuzla). Dakle, korisnici ovog sustava su osim Ki- proizvodi u prijenosnoj inacici, on se proizvo-
8E) namijenjen je za vodenje PO borbe na da- ne, Pakistan, Cile i BiH. di i u nekoliko vozecih inadca.
ljinama do 4000 metara. Razvila ga je i proizvo- Opis Ovdje cemo detaljnije opisati prijenosnu
di kineska tvrtka North Industries Corporation POVRS Red Arrow 8 prva je inacica sus- inacicu.
(skraceno NORINCO). Ovaj POVRS je sustav 2.
generacije s naprednim sustavom optickog ci-
ljanja, IC pracen]a te poluautomatskog vode-
nja preko mikrokabela.
Razvoj
Pocetkorn 70-ih godina, tvrtka NORINCO
zapocela je s razvojem sustava Red Arrow 8.
Nakon deset godina napornog rada, godine
1983. usvojena je proizvodnja sustava Red
Arrow 8. Konacno, s masovnom proizvodnjom
ovog oruznickog sustava zapocelo se godine
1987. Prema rijecima proizvodaca, poradi razli-
citih naprednih tehnickih mjera poduzetih
tijekom konstrukcije, sustav Red Arrow karak-
terizira veliki domet, velika snaga, visoka preciz-
nost, jaka otpornost na ometanje, dobra pouz-
danost, jednostavno odrfavanje i uporaba, sto
je dokazano testnim lansiranjima na dornadrn i ~
stranim poligonima. To je, kako kazu predstav- ['.5
nici proizvodaca, razlog zasto je taj sustav nasao z
brojne korisnike u svijetu. Mazda manje ljudi Lansiranje POVR Red Arrow 8 s oklopnog transportera. Postoje dvije maclce kupola s POVRS
zna da je taj sustav, osim sto je isproban na test Red Arrow 8 koje se instaliraju na razlitite platforme. Jedna od njih je fiksna dok je druga
poligonima, isproban i u borbi. Naime, tijekom podizuca s rnoqucnoscu automatskog punjenja raketa

HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.

 Komplet rakete sastoji se od met- tronofoog postolja s gornjim dijelom automatskog punjaca. Tijekom hodnje
alnog kontejnera unutar kojeg se nalazi lansera (blok optike + blok elektronike + sklop lansera spusta se unutar vozila tako da
POVR i izbacni (booster) motor. Na vanjskoj leziste za komplet rakete), kao i mehanizam je zasticen od negativnih mehanickih i
povrsini kontejnera montirana je terrnicka za pracenje po smjeru i visini isti je kao kod atmosferskih djelovanja. Poradi daljnjeg
baterija i utikac preko kojeg se ostvaruje sustava MILAN. Naime, operator prilikom povecanja mobilnosti radi se i na razvoju
elektricna veza lansera i kompleta rakete, pracenja cilja po smjeru pomice sustav vrtoletske inacice POVRS-a Red Arrow SE.
odnosno same rakete. Starija inacica rakete pomacima ramena drzeci pri tome rukohvat Operativni status
ima duzinu od 875 mm, tezinu od 11,2 kg te s okidacem (na lijevoj strani bloka elektron- Sustav Red Arrow 8 nalazi se u opera-
raspon krila od 320 mm. U prednjem dijelu ike) te rudcu za pracenje po visini (s desne tivnoj uporabi u kineskoj, cileansko] i pa-
raketa ima smjestenu kumulativnu bojnu
glavu, u sredini putni motor na kruto gorivo,
a u straznjern dijelu podsustav vodenja s
kalemom za mikrokabel, ziroskopom i IC
farom. Prigodom lansiranja raketa izlijece
naprijed prema cilju, dok kontejner odlijece
s Jansera prema nazad. Taj sustav prema
ovakvom nadnu lansiranja rakete u pot-
punosti nalikuje europskom sustavu MILAN,
dok je opcenito prema koncepciji, odnosno
prema proteznostima, sastavnicama PO
lansera, a posebice prema izgledu tronoz-
nog postolja, sus av vrlo slican americkom
POVRS-u TOW, sto se rnoze zakljuciti iz
opisa ovih sustava te vidjeti na fotografijama
p ikazanim u tekstu. POVR Red Arrow 8 ima
, 10 sn 12nu bojnu glavu koja moze probiti
o.Jop debljine 800-900 mm, a isto tako je
u :inkovita i protiv utvrdenih objekata.
Novija inacica rakete Red Arrow SE (RASE)
ima ugradenu tandem bojnu glavu cime je
ornoguceno unistavanje oklopnih vozila . 8z
zasricenih ERA oklopom, kao i pojacani ~
2
motor koji omogucava gadanje ciljeva na
daljinama do 4000 metara. Kupola s POVRS Red Arrow 8 instalira se i na oklopno vozilo na kotacirna 6x6 cileanske
PO lanser sastoji se od tri temeljne sas- proizvodnje
tavnice. To su:
- blok optike (IC goniometar) strane). Po visini pomake provodi okreta- kistanskoj vojsci, kao i u sastavu bosnjackog
- blok elektronike (jedinica za vodenje) njem rudce poput rudce za "gas" na moto- dijela Vojske Fedracije BiH.
- tronozno postolje. ciklu. Samo je tronozno postolje po izgledu
Uz navedene sastavnice u sastav lansera i proteznostima isto kao kod sustava TOW. Usporedba sustava Konkurs,
ulazi i uredaj za testiranje PO lansera prije Tu je vidljivo da sustav RA8(E), iako je TOW i Red Arrow
uporabe. Uredaj daje podatke o' stanju lan- po proteznostirna vrlo slican americkom
sera na nacelu "go - no go" (radi - ne radi). sustavu TOW, ima dosta manje sastavnica od Nakon prikaza sustava Konkurs, TOW i
Blok optike sluzi za mjerenje odstupanja POVRS-a TOW, cime je omoguceno jedno- Red Arrow rnozemo napraviti usporedbu
crte leta rakete od crte ciljanja. stavnije prenosenje i brze postavljanje susta- ova tri sustava temeljem njihovih tehnicko-
Blok elektronike sluzi za prihvacanie infor- va. PO lanser je ukupne tezine 88 kg, gdje taktickih osobina.
macije o odstupanju crte leta rakete od crte tezina svake pojedine komponente ne Krenimo s usporedbom pocevs! od
ciljanja i generiranje zapovijedi za popravak prelazi 25 kg, prvobitno konstruiran za temeljnih tehnicko-taktickih osobina ovih
putanje koje se prenose od lansera do uporabu u sklopu pjesackih postrojbi. sustava. Maksimalni ucinkovit domet rakete
rakete preko mikrokabela koji se pak Sa svrhom da se osigura PO potpora TOW je 3750 m, rakete Red Arrow SE
tijekom leta odmata iz rakete. mobilnim postrojbama, taj se sustav instalira (skraceno RASE) je 4000 metara, dok je
Tronoino postolje sluzi za postavljanje i na razlicite tipove vozila kao sro su teren- domet Konkursa C 4300 metara. Probojnost
citavog sustava u bojni polozaj, odnosno za ska i oklopna vozila. Za instaliranje na oklop- POVR TOW 2A (BGM-71E) je 800 mm,
ucvrscivan]e i povezivanje ostalih sastavnica na vozila kao sto su oklopni transporteri na probojnost POVR RASE je 800-900 mm, dok
kako bi se omogucilo stabilno pracenie cilja gusjenicama i oklopni transporteri na je probojnost Konkursa C 1000 mm
i rakete preko bloka optike. Na vrhu kotacima, razvijene su dvije inadce kupole. homogenog celika. (tu, naravno uspo-
tronoznog postolja nalazi se Jeziste za blok Kupole se sastoje od sklopa lansera s redujemo osobine raketa s direktnim pro-
elektronike na cijoj se pak gornjoj strani lezistem za cetiri kompleta rakete, uredaja filom napadaja). Nadalje, za rukovanje sus-
nalazi leziste za komplet rakete, dok se s za nadzor paljbe, periskopske optike i IC tavom TOW na tronoscu koji je zajedno s
desne strane bloka elektronike nalazi leziste goniometra, bloka elektronike, elektricnog postavljenom raketom tezak 91,4 kg potreb-
za blok optike. Sustav povezivanja servosustava, hidrostatickog podizaca i no je minimum cetiri covjeka (slicno vrijedi

LISTOPAD, 1999. HRVATSKI VOJNIK m

 Usporedni prikaz tehnicko-taktickih osobina POVR
SACLOS - Semi-Automatic Command to line Of Sight - peluautcmatsko vodenje po crti ciljanja
• - duiina rakete s izbacnim (booster) motorom
i za POVRS RASE), dok je za sustav Konkurs
C na tronoscu koji postavljenom raketorn
tezi 47,7 kg potrebno dva covieka, a u iz-
nimnim slucajevima dovoljan je i jedan
covjek. S obzirom na tezinu svake kompo-
nente sustava TOW i RAS, normalno je da
svaki od cetvorice danova nosi po jednu
temeljnu komponentu sustava uz pripada-
jucu opremu i zastitne kutije (oko 25 kg), te
da ju prije povezivanja s ostalim dijelovima
otpakira. Isto tako se na kraju iz zastitnih
kontejnera izvadi raketa TOW kako bi se
postavila u unutrasnjost lansirne cijevi (kod
POVRS RAS postoji slican komplet rakete
kao kod Konkursa putne tezine 24,5 kg).
Nakon toga operator treba ukljuciti uredaj
za samotestiranje sustava rahed pritom se-
dmopolozajni prekidac kod sustava TOW,
dok je kod sustava RAS procedura nesto jed-
nostavnija. Vrijeme za izvodenje svih tih
pripremnih radnji je od 10 do 15 minuta.
Konkurs C sa svoja jedina dva dijela sustava
- PO lanserom i kompletom rakete zahtijeva
za postavljanje, pripremu i lansiranje oko tri
minute.
Da bi sustav TOW mogao funkcioni-
rati potrebno je na njega prikljuciti dvije
50 voltne i jednu 24 voltnu bateriju koje
imaju ukupnu tezinu od 10,9 kg. Iste
baterije se rabe za vise opaljenja pa je
potrebno da posada redovito provjerava
njihovu ispravnost. Sustav Konkurs C, kao
i RASE koristi se termickim baterijama
koje su namijenjene za jednokratnu
uporabu pa se zajedno s kontejnerom, u
kojem se nalaze poslije uporabe odbacuju.
S obzirom na to da se radi o terrnickim
baterijama treba reci da su one u ne-
uporabljenim kontejnerima uvijek nove,
napunjene i spremne za uporabu.
Sva tri sustava imaju lagane baterijski
napajane opticke sustave s teleskopima
povecania 13 puta (RAS x12) za rad u uvje-
tima lose osvijetljenosti. Dok TOW ima
HRVATSKI VOJNIK
TOW 2A Red Arrow 8E
11,2
24,5
875
Da
.11
4000
220
staticko polje vida IC sustava od 5.5°,
Konkurs C ima dinamicko polje vida koje
na pocetku lansiranja ima sirinu od 6° a
poslije se suzava do 0° 10' kako bi se spri-
jedlo gubljenje detalja cilja u slici koju
daje optika. RASE ima takoder dinamicko
IC polje vida ± 2°48' (siroko) te ± 0°24'
(usko).
Novi, prije spomenuti lanser TOW,
koji je tvrtka Hughes razvila u suradnji sa
spanjolskom tvrtkom Gyconsa, smanjuje
broj komponenti sustava tako da citav sus-
tav u prijenosnoj inadci postaje kompakt-
niji i, 25 posto laksi, Kada je rijec o novom
lanseru, treba reci dace nova kombinacija
POVR MACAM 3 + PO lanser TOW dobiti
znatnu prednost pred sustavom Konkurs
jer prelazi u skupinu sustava 3. generacije.
IC sustavi vodenja tih dvaju sustava
vrlo SU slicni s tim sto Konkurs C ima dva
IC kanala (puta zrake) s razlicitim sirinama
snopa. Sirina snopa za prvih 1000 metara
je ista kao kod TOW-a, dok sirina snopa
posljednjih 3300 metara postaje puno uza
kako bi se smanjila mogucnost IC ometa-
nja. Da bi se dodatno osiguralo od IC
ometanja, postoji kao dodatni uredaj za
lanser Konkurs indikator IC smetnji kojim
se prvo provjerava nazocnost smetnji u
sirokcm polju vida a onda i u uskom polju
vida. Novi lanser TOW ima digitalni elek-
tronicki sustav koji je otporan na ometan-
je. Isto tako proizvodac sustava Red Arrow
8 tvrdi da je ta] sustav vrlo otporan na IC
ometanje. Kad je rijec o ometanju zapo-
vjednog signala koji putuje od sustava
vodenja (PO lansera) do rakete, treba reel
da su sva tri sustava u tom smislu 100
posto otporna na ometanje, jer se kod sva
tri sustava zapovjedni signali prenose
mikrokabelom, te ih stoga nije rnoguce
ometati.
Takoder je bitna i cijena kostanja sus-
tava. Ruski su, a kada je rijec o Konkursu
LISTOPAD, 1999.
C i C:eski oruznicki sustavi, poznati po
tome da za visestruko manju cijenu pruza-
ju priblizno iste performanse kao sustavi
iste klase proizvedeni u nekim drugim
zemljama. Cijena kineskog sustava nije
poznata.
Na kraju se moze red da je sustav
Konkurs, kada je rijec o prijenosnim
POVRS-ima, puno mobilniji i portabilniji
od preostala dva sustava koji imaju puno
vise sastavnica te vece proteznosti, pa
samim time zahtijevaju i veci broj ljudi za
posluzivanje. Domet Konkursa je veci od
dometa sustava TOW2A, kao i probojnost,
dok je sustav Red Arrow 8E u istoj klasi.
Sustav TOW postici ce veliku prednost
pred sustavom Konkurs i RAB kada u ope-
rativnu uporabu ude nova raketa MACAM
3 sa sustavom vodenja trece generacije
("fire and forget" - "ispali i zaboravi").
Daljnja unaprjedenja sustava Konkurs su
prekinuta poradi pojave novog ruskog pri-
jenosno-vozeceg sustava Kornet, te se
stoga moze ocekivati da ce u sljedecim
godinama izgubiti prednosti koje sada
ima.
Literatura:
1. The KPB Instrument Design Bureau, Tehnicki podatci,
"KONKURS-M Antitank Guided Weapon"
2. NPO State Institute of Applied Optics, Tehnicki
podaci, "MULAT Thermal sight for Antitank Missile
System Fagot & Konkurs"
3. Military Technology, 6/1996, Alexander Kotelkin,
"Russia's Promising Defence Trade Prospects"
4. Jane's Defence Weekly, 11. lipanj 1997., Scott Gourley,
"TOW follow-on forges new US anti-tank era"
5. Complete book of US fighting power, 1994,"TOW -
Antitank Weapon"
6. Military Technology, 6/1996, Gilbert F.Decker, "The US
Army Towards Force XX!"
7. NORJNCO, prospekt, "Red-Arrow 8 anti-tank missile
weapon system"
8. NORJNCO, pregled proizvodnog programa oruznickih
sustava s rehnickirn podatcima
9. Dr. A.Q KHAN Research Laboratories, Pakistan,
prospekt "Baktar Shikan anti-tank missile weapon sys-
tem"
10. Armada International, veljaca/ozujak 1997., Erich
H.Biass, "Portable Anti-armour Missiles. A Prelude to the
Tanksong"
11. Armada International, lipanj 1998., Erich H.Biass, Roy
Braybrook, John Burley, "The Tank Killers"
12. Armada International, veljaca/ozujak 1997., Dough
Richardson, "Warheads: Tools of Destruction"
13. Jane's Infantry Weapons - Anti-tank weapons, 1997-
98
14. Defence Systems International, proljece 1998,John
Reed, Main battle tanks: when big may be indispensible!"
15. Defence Systems International, proliece 1998.,
Joseph Rosser Bobbitt 111, "Comparative antitank sys-
tems"
16. Military Technology, 3/1997, Ian Bustin, "The fine An
of Bunker Busting"
17. Jane's International Defense Review, sijecanj 1996.,
Tery ).Gander, "Infantry anti-tank guided weapons"
18. Jane's International Defense Review, sijecan] 1996.,
'Austria evaluets Spanish TOW 2B system"
19. Jane's Defence Weekly, 11. lipanj 1997., 'Anti-tank
warheads penetrate in tandem"
20. International Defense Review, oiujak 1996., Mark
Hewish, Leland Ness, "Shoot first, ask questions later"
21.Jane's Defence Weekly, 11. lipanj 1997., "More tank
killers hit global missile market"
 svekouxa tranztcua oronaimn razmiera
koja je nastupila padom Berlinskog
zida dovodi u novi polofa],
mecJu ostalima, i novi narasta] vojnih
lidera. Za te nave okolnosti, svrha
izvocJenja kabinetskih vjezbi i zahtjevne
prakticne obuke je simulirati stvarne
okolnosti u kojima cimbenici vremena,
osobne energije i motiviranosti
pojedinaca za izvocJenje zadaca igraju
odlucujucu ulogu

u suvrernerum • • ••

Darko BANDULA manjenje utjecaja liderstva na kra- panj neizvjesnosti koje brojni povijesni i suvre-

S meni primjeri sve vise isticu, u danasnje vri-

Nave tehnologije koje
otvaraju mogucnosti za
izvodenje novih tipova vojnih
nastupanja, poput npr. onih
koje se temelje na postojanju
velikih tehnoloskih razlika
izrnedu sukobljenih strana,
dovode izmedu ostaloga i do
promjene dosadasn]e uloge i
vaznosti liderstva i tzv.
ljudskog cirnbenika u
izvodenju ratnih operacija.
Kako na tehnoloski
naprednijoj strani u sukobu
tako i na onoj zaostalijoj,
spomenuta cinienica uzrokuje
brojne organizacijske
tranzicije koje prate teoretske
rasprave ne samo unutar
vojne zajednice ve: i sire
jnji ishod nastupanja, koje su-
vremene oruzane snage poku-
savaju izvesti povecanorn pri-
mjenom suvremenih tehnologija
koje omogucavaiu racionalizaciju vojnih nastu-
panja putem simulacije i rasdambe velikog
broja mogucih scenarija, predstavlja jedan od
danas najprisutnijih trendova u spomenutoj
tranziciji. Proizasao iz nave doktrine izvodenja
vojnih operacija po uzoru na poslovna nastu-
panja, spomenuti trend svoje pobornike i
promicatelje pronalazi medu mladim
narastajem visokih vojnih zapovjednika koje u
usporedbi s nekadasnjim narastaiem visokih
vojnih zapovjednika odlikuje visi stupanj obra-
zovanja iz podruda novih tehnologija i soci-
ologije i manje prakticno iskustvo. Nedostatak
iskustva, nastao kao posljedica visedese-
tljetnog izostanka velikih vojnih sukoba,
doveo je do stvaranja takvog stanja u kojemu u
redovima vecine oruzanih snaga u
demokratskim zemaljama ne samo da nema,
vec ce tesko i biti karizmatskih lidera i strate-
gijskih prakticara kakvi su nekada bili npr.
Patton ili Eisenhower. Za razliku od toga, kako
ih na Zapadu nazivaju, u tzv. nedemokratskim
zemljama, koje u pravilu ne raspolazu tehno-
loski suvremenim orufanim snagama, prisut-
no je povecano oslanjanje na karizmu i
sposobnost strategijskog prornisljanja ne samo
vojnopolitickog vrha vec i nizih zapovjednika.
Trendovi u svezi promjena postoiecih sustava
vojne izobrazbe, tehnoloskog osuvremenjiva-
nja, reorganizacija ustroja i sl. koji su prisutni
kod oba spomenuta tipa zemalja pokazuju
kako su odgovori glede uloge i znacenia vojnih
lidera u buducem informatickom dobu uvjeto-
vani dubljim drustvenopolitickim razlozima.
Spomenuti odnosi i trendovi koji vrlo dobro
funkcioniraju na teoretskoj razini, s obzirom
na to da za sada jos uvijek nisu ozbiljno
potvrdeni u praksi, nose relativno velik stu-
jeme medijske sveprisutnosti, kad povjerljivi
podatci poput vojnih i drzavnih tajni sve vise
postaju svojevrsna trgovacka roba i senzacija,
potrebe za liderskim sposobnostima pojedi-
naca u vojnoj zajednici i drugim tijelima susta-
va nacionalne sigurnosti jos vise dolaze do
izrafaja. Zamrsenost i umrezenost velikog
broja problema, velike razlike izmedu poje-
dinih operacija, brojne neizvjesnosti koje se
pojavljuju tijekom njihova izvodenja te
nedostatak vremena i resursa predstavljaju
samo neke od problema koje svakodnevno i
istodobno rjesavaju visoki vojni i civilni zapo-
vjednici u ratnim i drugim nastupanjima koja
se provode sa svrhom prosirenja iii ocuvanja
postoieceg nacionalnog, korporativnog iii
osobnog bogatstva.
Korijeni tranzicije
Revolucija u vojnim poslovima koja je
vec danas u obliku tehnoloske obnove prisu-
tna u vecini tehnoloski naprednijih orufanih
snaga dovodi do organizacijskih, doktrinarnih
i taktickih promjena nekadasnjeg nadna
izvodenja vojnih operacija. Spomenute pro-
mjene ne pogadaju samo one oruzane snage
koje kroz takvu tranziciju prolaze vec i njihove
potencijalne protivnike. Kao posljedica toga
neke od naivazniiih znacaik: suvremenih suko-
ba predstavljaju pojave izvodenja novih doktri-
na i taktike vodenja sukoba koju primjenjuju
novi narastaji vojnih i politickih lidera.
Suvremena iskustva iz sukoba u Ceceniji, Iraku
i Kosovu pokazuju kako, usprkos tehnoloskim
promjenama koje nam omogucuju izvodenje
bojnih djelovanja sa sigurne udaljenosti,
kakvoca vojnih zapovjednika i moral vojnika
jos uvijek predstavljaju najutjecajruje
cimbenike rjesenja ne samo proslih vec i
suvremenih vojnih sukoba. Teoretske

LISTOPAD, 1999. HRVATSKI VOJNIK

postavke koje vrlo dobro funkcioniraju na
papiru iii u simulatoru nije moguce provjeriti
osim u stvarnim uvjetima u kojima visok stu-
panj opasnosti od ranjavanja i pogibelji kod
vojnika dovodi do straha koji, buduci da rezu-
ltira smanjenjern njihove sposobnosti, potice
stvaranje iracionalnih okolnosti koje je kao
takve nernoguce predvidjeti (smanjenjem
sposobnosti vojnika za unistenje protivnika
dovodi do degradacije njihovog postojeceg
stupnja sigurnosti, cime se stvara beskonacna
petlja spomenute iracionalnosti u kojoj se
utjecaj tehnologije na krajnji ishod nastupanja
sve vise smanjuje i zamjenjuje drugim, pose-
bice psiholoskim cimbenicima}, U uvjetima
informacijskog doba u kojima oruzane snage
postaju sve slozenije spomenuti mehanizam
svojevrsne multiplikacije pogrieske dovodi do
povecanih zahtjeva na najvise vojne lidere.
Brojni primjeri iz povijesti, ukljucujuci i one
najnovije, pokazuju kako ono zapovjednistvo
koje je sposobno za vrlo brze prilagodbe
trenutacnom stanju na terenu i poduzimanju
neocekivanih inicijativa ima jedan od najvazni-
jih preduvjeta za ostvarenje strategijskih pob-
Simulacije
~na veza ! 1NSTITUCIONALNA OBUKA I IZOBRAZBA
I l
STUDIRANJE
I njihovih taktickih znacajki nisu primijenili na
Povratna veza OPERATIVNO UVJEZBAVANJE
Prakticna obuka
jeda. Kao posljedica toga rnozemo ustvrditi
kako usprkos nekim rnodernistickim
shvacanjima jos uvijek vrijedi staro vojnicko
pravilo prema kojemu tehnologija u vojnim
poslovima predstavlja svojevrsni alat za ost-
varenje ciljeva sto ih nije moguce ostvariti bez
odgovarajuceg vodstva zaduzenog za
odredivanje i ostvarenje zadanih vojno-poli-
tickih ciljeva na najuncikovitiji nadn. Vojni
zapovjednici koriste se vojnom tehnikom kao
sredstvom, i to ponajprije za postizanje vojnih
ciljeva, Neprimjerena uporaba tehnologije u
vojne svrhe moze stoga rezultirati vojnim
porazima koji, poput npr. poraza francuske
vojske godine 1940., mogu dovesti do nepre-
dvidivih posljedica. Spomenuti primjer
Francuske koja je iz I. svjetskog rata izasla kao
jedna od svjetskih velesila i koja je kasnije
postala relativno Jakim plijenom Hitlerove
Njemacke pokazuje neke od znacajki sto SU
HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.
svoju vaznost potvrdile u brojnim suvremenim
sukobima.
Francuska vojska koja je u razdoblju
nakon I. svjetskog rata predstavljala jednu od
tehnoloski najsuvremenijih oruzanih snaga, u
razdoblju neposredno prije II. svjetskog rata
prolazila je opseznu tehnolosku tranziciju.
Zahvaljujuci tome, i usprkos opceprihvace-
nom uvjerenju kako je francuska vojska poraz
od njemacke vojske pretrpjela zbog velike
tehnoloske inferiornosti, u trenutku izbijanja
sukoba izmedu Francuske i Niernacke godine
1940. francuska vojska je raspolagala znatnim
tehnoloskim prednostima. Tako su npr.
Francuzi, ne racunajuci britanske postrojbe na
francuskom teritoriju, raspolagali vecim bro-
jem tenkova (3254 naprama 2574 Niemacka)
koji su u usporedbi s njernackima bili vecih
izmjera i vece paljbene moci. Iadasnji francus-
ki glavni borbeni tenk Char B predstavljao je
jedan od najcjenjenijih i medu vojnim
strucnjacima najpopularnijih tenkova koji je u
usporedbi s drugima imao superiornu
debljinu oklopa i paljbenu moc (njegovi
takticki nedostatci koji su se nakon sraza s
!• I jucirn takticko-tehnickim zahtjevima u skladu s
lzobrazba
VLASTITI RAZV/
l
lzobrazba I odgovarajuci nadn, dodatno su pridonijeli
A l
njemackim tenkovima pokazali presudnima u
to su vrijeme bili nepoznati). Zamisao fra-
ncuskih vojnih stratega u svezi primjene
spomenutih tenkova bila je ponajprije usmje-
rena na njihovu uporabu u svojstvu svo-
jevrsnog pokretnog topnistva. U tom svojstvu
francuski tenkovi imali su osnovnu zadacu
osigurati potporu pjesastvu koje se prema
tadasnjim francuskim taktickim zamislima kre-
talo zajedno sa tenkovima. Neoklopljena lijeva
strana francuskih tenkova na kojoj se nalazila
zracna resetka motora potvrduje kako su u
takvoj taktickoj uporabi tenkovi ocekivali
zastitu i od svoga pjesastva, zbog cega nisu tre-
bali napredovati vecirn brzinama. Usprkos
tehnolosko] nadmod u dometu i paljbenoj
moci spomenuti tenkovi u srazu s manjim i
visokopokretnim njemackim tenkovima
pokazali su se posve neprikladnima. Znajuci
kako SU zbog postojanja zracne resetke na
desnoj strani francuski tenkovi na tom mjestu
gotovo neoklopljeni, njemacke tenkovske
posade unisravale su francuske tenkove
pogodcima upravo u spomenutu desnu
stranu. Uzevsi u obzir i to kako francuski Char
B nije mogao otvarati paJjbu u svim smjerovi-
ma, njernacki tenkovi koji SU opcenito bili jef-
tiniji i u brojnim tehnoloskirn pokazateljima
nazadniji pokazali su se daleko prikladnijim.
Doktrinarne i takticke postavke na temelju
Glavne etitke osebine pozmvnog liderstva
- Odredivanje i provodenje standarda ponaianja i djelovanja
- Sudjelovanje samo u onim zadarama koje su legalno i
moraine ispravne
- Poticanje organiziranja u skladu s postojeiim sustavom
vrijednosti
- Ophodenje s vojnicima u skladu s poitovanjem i obzirnosiu
- lsticanje pogrjefaka kod potcinjenih sa svrhom njihova
kasnijeg izbjegavanja a ne kainjavanja
kojih je bio projektiran Char B pokazali su se
njegovim glavnim nedostatkom i posvema-
sn jom neprikladnoscu za suprotstavljanje
visokopokretnim njernackim tenkovima koji
su bili glavni nositelji njernacke vojne doktrine
izvodenja Blitzkriega. Osim spomenutih
taktickih slabosti, uzrokovanih neodgovara-
kojima su bili projektirani francuski tenkovi,
francusku doktrinu je odlikovala i pogrjesna
uporaba oklopa. Podjela oklopnih sredstava
na velik broj manjih postrojbi u kojima su se
oni koristili kao potpora pjesastvu, pri cemu se
zbog nerazumijevanja zapovjednika pjesastva
nepokretnosti francuskog oklopa. Zbog toga
francuski tenkovi koji su se vecinorn kretali
brzinom pjesastva nisu mogli izvoditi izne-
nadne napadaje. Uz to, zbog lose logistike koja
je vecim dijelom bila povjerena zapovjednici-
ma pjesastva francuski tenkovi SU cesto ostajali
i bez goriva.
Spomenuti primjer u kojemu su
nedostatci franacuske vojne doktrine na kraju
tridesetih godina dvadesetog stoljeca doveli
do nacionaJne katastrofe navodi neke od bit-
nih znacajki koje su razvidne i kod suvremenih
sukoba u kojima doktrinarni promasaji
takoder rezultiraju dalekoseznim posljedica-
ma. Novi uvjeti nastupanja u tehnoloskom
dobu, u kojima oni koji su tehnoloski inferi-
orni posjeduju relativno mali, a oni koji su
tehnoloski superiorniji sve veci broj informaci-
ja, dovode novi narastaj vojnih lidera u nov
polozaj koji je u odnosu na onaj iz industri-
jskog doba u velikom broju cimbenika izmi-
jenjen. Zbog toga (prema americkorn
prirucniku "Field Manual 22-100" liderstvo
predstavlja proces u kome se sa svrhom ost-
varenja konacnog cilja ostvaruje utjecaj na
 vojnih vjestina i liderskih sposobnosti na
svima razinama, od najvisih zapoviednistava
do najmanjih postrojbi na bojistu, Svrha
izvodenja kabinetskih vjezbi i zahtjevne prak-
ticne obuke je simulirati stvarne okolnosti u
kojima cimbenici vremena, osobne energije i
motiviranosti pojedinaca za izvodenje zadaca
igraju odlucujucu ulogu. Velicina "uloga" koji
sudionici ratnih operacija unose u procese
vojnog nastupanja dovodi do toga da posje-
dovanje iii izostanak njihova iskustva u
izvoden]u psihofozicki slicnih operacija pred-
stavlja jedan od najutjecajnijih cimbenika

Kako je zapovjedniku na nizoj, takticko] razini, ostavljeno da

suradnike koristenjem cimbenika motivacije i
usmjeravanja) u predstojecem razdoblju, u
kojem se ocekuje jos ved intenzitet spomenu-
tih tranzicija, zasluzuje jos vecu pozornost.
Neovisno o sadasnjim mogucnosnma i pred-
nostima koje imaju pred potencijalnim pro-
tivnicima, vojni zapovjednici moraju biti svjes-
ni kako oni zajedno sa svojim potcinjenima
obavljaju takvu drusrvenu zadacu koja za raz-
liku od svih ostalih podrazumijeva ne samo
pristajanje na rad u najtezim psihofozickim
uvjetima vec i spremnost na najveca odricanja
i zrtvu vlastita zivota, zbog cega osnove za izo-
brazbu i stvaranje vojnika neovisno o povijes-
nom razvitku drustvenih snaga imaju visok
stupanj univerzalnosti. Sukladno spomenutim
cinjenicama, psihosocioloske znacajke vojnih
lidera imajuju svojevrsnu univerzalnost i
opcenito su drukdje od lidera prisutnih u
drugim djelatnostima iii aktivnostima u kojima
autoritet takoder igra vaznu ulogu u procesu
donosenja odluka. Opasnost gubitka ljudskog
rjesava vrlo zahtjevne probleme "stvarnog razumjevanja stanja
na bojistu" sto visirn zapovjednim strukturama izmice zbog
velike dinamike i stalne promjene situacija, uporaba rnikro-
bespilotnih letjelica na razini nizih zapovjednika i vojnika je
samo jedan od pokusaja kojim se nastoji rijesiti taj problem
ma, zbog kojih rat mozemo smatrati jednom procesa ostvarenja zadanog cilja.
od najkonzervativnijih ljudskih djelatnosti, Ratno iskustvo, koje mnogi danasnji
posebno pogoduju cinjenice kako se stvarne vojnici nemaju iii o njemu imaju svojevrsnu
promjene u strategiji i doktrini vodenja rata, za virtualnu predodzbu, za one koji su ga stekli u
razliku od promjena koje se zbivaju u drugim psiholoskom smislu predstavlja neizbrisivu
drustvenim aktivnostima i znanostima u koji- stecevinu po kojoj se oni koji ga imaju bitno
ma se poput inzinjerskih disciplina, medicine, razlikuju od ostalih koji takvo iskustvo nemaju.
ekonomije i sl. razvoj i tranzicija odvijaju Rat covieka izlaze najvecim i najelementarni-
manje-vise kontinuirano i svakodnevno, odvi- jim iskuseniima koja cesto, zbog toga sto kako
jaju skokovito i u pravilu podudarno s velikim su takva iskusenja u uvjetima danasnjeg
povijesnim promjenama. Univerzalnost prob- blagostanja rijetka i gotovo nepoznata dovode
lema koji su u razlicitim inacicama prisutni u do nerazumijevanja izmedu onih koji su takva
svim povijesnim razdobljima navodi nas na iskustva stekli i ostalih, koji promatrajuci ih iz
Istrazivanje njihove naravi proucavanjern perspektive vlastita blagostanja razvijenog na
lider mora biti: Primjen
- OSOBA JAl«JG I CASNOG ZNACAJA odlucnost samodisciplina, peduzemost, fleksibilnost, dosljednost
- OSOBA POSVECENA PROFESIONALNOJ VOJNOJ ETICI lojalnost naciji i oruianim snagama, samostalnost u radu, sluibovnost, postenje
- PRIHJER OSOBNIH VRIJEDNOSTI hrabrest, struinost, posveienost

zivota koja je sastavni dio vojne profesije,
dovodi vojne zapovjednike i vojnike pred
jedinstvene psihofizicke izazove. Neizvjesnosti
i nepredvidivosti koje kao i u nekim drugim
drustvenim aktivnostima i u vojnim nastupa-
njima predstavljaju dodatno opterecenie za sve
sudionike, te prije spomenuta spremnost na
podnosenje zrtve cine izvodenje vojnih nastu-
panja najzamrsenijom i po sudbinu izvoditelja
najosjetljivijom drustvenorn aktivnoscu,
Smanjenje zrtava u vlastitim redovima, koje
nam omogucuje vodenje bojnih djelovanja sa
sigurne udaljenosti, pridonosi smanjenju
spomenute slozenosti ali je istodobno ne
uklanja. Neovisno o povijesnom trenutku u
kojemu se promatraju, pojave gubitka zivota i
gubitka vojnickog morala medu vojnicima
predstavljaju najteze oblike osobnog poraza
njihovih zapovjednika. Spomenutim znacajka-
- SPOSOBAN RJESAVATI SLOZENE ETl{KE PROBLEHE
iskustava iz vojne povijesti i teorije.
Zahvaljujuci tome i uporabi modernih alata za
predvidanje psihosocioloskog ponasanja
drustvenih skupina i ishoda ratnih operacija,
moguce je racionalnije odredivanje nekih od
najkriticnijih cimbenika promatranog vojnog
nastupanja. Proucavanje vojne povijesti i teori-
je pritom nam omogucuje otkrivanje nadna i
mogucnosti za nastanak i povecanie borbenog
morala i motiva medu vojnicima. Koliko je to
vazno razvidno je iz poznate izjave uglednog
vojnog teoreticara Michaela Howarda koji je
ustvrdio kako je jedna od najvaznijih zadaca
vojnih zapovjednika u vremenima mira
pripremati vojsku za vremena rata.
Spomenute pripreme obuhvacaju razvoj
razumijevanje problema, ras11amba svih relevantnih cimbenika, odabir
mjera koje ie najbolje koristiti interesima nacije
temeljima visedesetljetne stabilne demokraci-
je i slobode, neovisno o tome radi Ii se o
iskustvu stecenom u obrambenom iii osva-
jackom nastupanju, dozivljavaju ta iskustva
kao manifestaciju najnizih, retrogradnih
necivilizacijskih ljudskih osobina.
Liderstvo i vojnicka etika
Poznata izreka arnerickog generala C. W.
Abramsa kako "vojska nije sastavljena od ljudi,
vec su vojska ljudi" ukazuje nam na znacenje
vojnicke etike kao najvafoijeg kohezivnog
cimbenika odrzanja i ocuvanja vojske kao
drustvene organizacije. Vojnicka etika
omogucuje odrzan]e vjere i povjerenja kako

LISTOPAD, 1999. HRVATSKI VOJNIK

medu duznosnicima i casnidrna tako i medu
vojnicima. Bez postojanja spomenute etike
otezano je ne samo izvodenje ratnih operacija,
vec i odvijanje slozenih takticko-tehnickih
zadaca u mirnodopskim uvjetima. Kao takva,
vojnicka etika predstavlja glavni katalizator
ostalim tranzicijama u vojnim poslovima, kao
npr. tranziciji u izobrazbi, tehnoloskorn osu-
vremenjivanju i sl. Liderstvo u vojnim poslovi-
ma, pod kojim se podrazumijeva proces razvi-
lider mora znan:
{ETIRI Gl.AVNA {IMBENIKA LIDERSTVA I NJIHOV MEOUSOBNI ODNOS lidei stanje na terenu, vodstvo, komunikacije,
STANDARDE
LJUDSKU PRIRODU
lVOJ POSAO
janja povjerenja izmedu pripadnika razlicitih
hijerarhijskih razina, osigurava vojnicima stje-
canje povjerenja i vjere u smisao vojnicke izo-
brazbe i prihvacanja vojnicke etike. Takva
uloga liderstva u vojsci je nezamjenjiva i
nenadomjestiva. Spomenuta cinjenica razvi-
dna je i iz opceprihvacenog pravila prema
kojemu su, usprkos tome sto liderstvo bez
odgovaraiuce tehnike i drugih preduvieta
samo po sebi nije dostatno za pokretanje
vojnih nastupanja, bez liderstva su bilo kakva
nastupanja nernoguca. Uspjeh u buducim
operacijama ne ovisi stoga samo o kakvoci
tehnike i vojne doktrine koja ce u nekom
konkretnom nastupanju biti primijenjena, vec
i o liderskim sposobnostima i kakvoci zapov-
jednika na svim razinama, od glavnog stozera
do pojedinih brigada, bojni i satnija koje u
njemu sudjeluju. Sklop utjecaja izobrazbe,
iskustva i sposobnosti imaginacije bududh iza-
zova kod pojedinih zapovjednika pokazuje se
jednim od kljucnih cimbenika za odredenje ne
samo nadna vodenja vec i ishoda promatra-
nog nastupanja. Postizanje najvisih vojnih
rezultata i pobjeda u slozenim vojnim nastu-
panjima iziskuje od vojnika vjestinu, disciplinu
i najvise udnkovitosti koje nije moguce ostva-
riti bez prihvacanja i postivanja vojnicke
etknosti. Njezine odrednice i nacela koja su
obvezna za sve pripadnike oruzanih snaga
ujedno predstavljaju i glavni izvor inspiracije i
procjene uspjesnosti svakog pojedinog lidera.
U skladu s time liderstvo podrazumijeva i
izvodenje i odredivanje pojedinih standarda
ponasania i djelovanja, razlikovanja dobra u
legalnom i moralnom pogledu, ustrajavanja na
organiziranju koje je uskladeno s postojecim
sustavorn vrijednosti, postupanja prema
potcinjenima s dostojnom paznjorn i obzirom
te isticanja nedostataka kod potcinjenih ne
HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.
zbog kaznjavana vec ponajprije preventivnog
suzbijanja njihova ponavljanja. Spomenuta
nacela koja pomazu gradenju povjerenja
izrnedu vojnika, docasnika i casnika predstavl-
jaju neke od glavnih odrednica vojnicke etike
koja je neovisno o razvoju drustvenih snaga
tijekom najveceg dijela ljudske povijesti ostala
univerzalna. Iskustva predavaca filozofije lider-
stva (Philosopy of Lidership) koja se susrecu u
vojnostrucno] literaturi potvrduju kako
izvore vojnih standarda, naiine na koji standardi utjeiu na bojnu
spremnos~
potencijale za dobro i loie ponalanje, nacine na koje depresija i
maloduinost utjecu na strah i paniku te kako strah utjece na uiinkovitos~
uiinkovito planiranje i komuniciranje, nadziranje, uienje, vodenje i
savjetovanje, pokazivanje tehnicke i takticke sposobnosti, razvijanje
suradnje, donoienje dobrih odluka koje vojnici prihvacaju provesti,
koriitenje dostupnih sredstava i resursa.
danasnji narastaj studenata na vojrum
ucilistima spomenutu filozofiju u najvecoj
mjeri dozivljavaju jednako kao i oni iz
proslosti, tj. kao skup najvaznijih etickih
nacela koja SU kako U krscanstvu tako i judaiz-
mu i islamu manje-vise istovjetna.
Vainost filozofije liderstva
Filozofija liderstva, kao i filozofija drugih
drustvenih fenomena, omogucava nam
stvaranje racionalnog modela za uvid i istrazi-
vanje u svezi znanja, vjestina, nacela i nacina
izvodenja liderstva. S obzirom na to da se ona
usko oslanja na osobna eticka nacela svakog
pojedinca, filozofiju liderstva nije rnoguce odi-
jeliti od osobne filozofije. Zlatno pravilo prema
kojemu sve vrijednosti iii eticka nacela koje
smo spremni slijediti proizlaze iz nase osobne
filozofije, duboko ukorijenjene u nas obiteljski
i drustveni odgoj, odlucujuce utjece na pojave
razlidtih filozofija liderstva koje se neovisno o
prije spomenutim religijskim istovjetnostima
u razlktirn civilizacijama opcenito razlikuju.
Ogranicavajuci se samo na filozofiju liderstva
kakva je znakovita za zapadnu civilizaciju, kao
njezine glavne cimbenike susrecemo sposo-
bnost stvaranja vizije, postovanje postoieceg
sustava vriiednosti, skrb za svoje vojnike, for-
malno napredovanje u karijeri, spremnost na
prilagodavanje, sposobnost razumijevanja
okoline te sposobnost ocuvanja i razvoja smis-
la za humor. Sposobnost stvaranja vizije prit-
om predstavlja prvi i naivazniji cimbenik oko
kojega postoje razlidta shvacanja koja su po-
najprije posljedica razlicitog poimanja pre-
dmetne vizije. Prema shvacanju koje se u
posljednje vrijeme sve vise prihvaca predme-
tna vizija predstavlja svojevrsni mentalni
model nekog buduceg stanja iii organizacije
koji se nastoji postid. Kao takva, vizija je u
organizacijskom smislu najblifa vojnom kon-
ceptu zapovjednikove namjere (commander
intent) koja se prema americkorn prirucniku
FM 100-5 opisuje kao operativni cilj i krajnje
stanje. Pritom operativni cilj predstavlja ono
sto novom organizacijom zelimo postici, a kra-
jnje stanje ostvarenje zadanog cilja. Osim
spomenute definicije predmetne vizije kao
svojevrsnog mentalnog stanja, vizija se moze
shvatiti i kao mentalna slika onoga sto bi nova
organizacija trebala biti u buducnosti, nadna
na koji ce se to postid i izgleda organizacije na
kraju procesa, odnosno nakon ostvarenja cilja.
Neovisno o tome kako se shvaca, vizija mora
biti komunikativno lako prenosiva i razumljiva
svima onima na koje se odnosi. Bez tih
znacajki vizija ne moze poticati inspiraciju,
emocije i izazove medu onima koji bi je trebali
ostvariti, te kao takva dovodi do stanja koje
popularno opisujemo kao ono koje je moralo
propasti jer nije postojala nikakva alternativa
(vizija). Zbog toga sto uspjeh zamisljene vizije
ovisi o njezinoj prihvacenosti kod onih koji je
provode, viziju je potrebno predstaviti kao
[asnu, sazetu, kreativnu, relevantnu i dostizivu
formulu za ostvarenje konacnog stanja cije for-
malne odrednice moraju biti svim sudionicima
u ostvarenju vizije poznate. S obzirom na to da
u novom tehnoloskorn dobu zamrsenost
drustvenih odnosa i tehnoloski razvoj dovode
do naglih drustvenih promjena, za one lidere
koji se nalaze na najvisim polofajima
spomenuti klasicni koncept vizije iziskuje svo-
jevrsnu nadopunu u obliku koncepta tzv. vizije
i neprekidne revizije. Spomenuti koncept je
nastao kao posljedica suvremenih okolnosti u
kojima konacno stanje koiernu tezimo zbog
velikog broja interakcija koje mu stoje na putu
nije moguce postici u cijelosti, zbog cega
konacan rezultat nase vizije na pocetku proce-
sa u jednom znatnom dijelu nije dokudv
Razlozi zbog kojih je spomenuti koncept vizije
i neprekidne revizije opravdano primijeniti u
vojnim poslovima predstavljaju promjene u
tehnologiji, odnosno doktrini i organizaciji
koje one poticu te ostali izvanjski cimbenici
poput politickih utjecaja i promjena i druge u
. trenutku stvaranja vizije nepredvidive oko-
lnosti.
Vrijednosti koje predstavljaju drugi od
naivazniiih dmbenika filozofije liderstva imaju
svoje cvrsto uporiste u osobnoj etici koju prih-
vacamo. Prema opce pnhvacenom shvacan]u
vrijednosti predstavljaju temelj za sluzenje i
lojalnost domovini i naciji. Kao najvaznije i za
svaku udnkovitu organizaciju nezaobilazne
vrijednosti uobicajeno se smatraju: lojalnost,
sluzbovnost, obzirnost, nesebicnost, casnost,
postenje i osobna hrabrost. Spomenute vrije-
dnosti sluze kao moralni kompas svakom
 vojniku, od rocnika do generala, i u svim
intelektualnim, filozofskim i emocionalnim
pitanjima i procesima koja se odigravaju
unutar oruzanih snaga. Oni pripadnici
oruzanih snaga koji nisu spremni prihvatiti
spomenute vrijednosti potencijalno predsta-
vljaju ozbiljan problem i ugrozu samih temelja
oruzanih snaga. Koristenje metodologije tzv.
pozitivnog iskustva koja omogucava prihva-
canje nekih od spomenutih vrijednosti kod
onih pojedinaca koji ih u pocetku nisu pri-
hvacali predstavlja jedan od nadna rjesenja
spomenutog problema kakav se u praksi
najcesce primjenjuje.
Skrb za vojnike i njihove obitelji takoder
predstavlja jednu od bitnih odrednica filozofi-
je liderstva koja se susrece u gotovo svim civi-
lizacijama. Koliko je spomenuta skrb vazna
pokazuju primjeri brojnih rasprava medu voj-
nim zapovjednicima U kojima SU Se kao naj-
vaznije vojne zadace isticu dvije imperativne.
Prva u obliku ostvarenja zadanog cilja i druga
u obliku ostvarenja brige za vojnike i njihove
obitelji. Brojni programi pomoci u zaposlja-
vanju i zbrinjavanju voinickih obitelji tijekom
njihova odsustva, koji se provode kako u
najrazvijenijim tako i u manje razvijenim zem-
ljama, pokazuju se vrlo korisnima jer
povecavaju vojnikovu ljubav prema oruzanim
snagama i cine ga odlucnijim u izvodenju
najzahtjevnijih i najpogibeljnijih vojnih zadaca.
Osobnom napredovanju, koje takode pre-
dstavlja jedan od bitnih dmbenlka filozofije
liderstva, svrha je ostvarenje osobnih ambicija
pojedinaca putem formalnog skolovania, pra-
kticne izobrazbe i iskustva stecenog u ratnim
operacijama. Spremnost na prilagodavanje
takoder ima bitan utjecaj na ucinkovitost i
zilavost svake organizacije, a posebno vojne
koja cesto djeluje u promjenjivim uvjetima. I
sposobnost za promjene, ,koja je posebno
vazna u vremenima velikih tehnoloskih i
drustvenih promjena, predstavlja jednu od
najcjenjenijih osobina pojedinaca ukljucenih u
velike organizacijske pothvate. Smanjenje
broja zaposlenika i povecanje brzine izvodenja
zadaca kod pojedinih aktivnosti, koji su se kao
mogucnosu za povecanje profita prosirile na
vednu ljudskih djelatnosti, dovode do brojnih
organizacijskih promjena i kod vojnih poslova.
Kad su u pitanju strategijske promjene odgo-
vor vojnih lidera na pojavu takvih iii slicnih
promjena u nacelu moze biti dvojak. Kao prvo,
lider moze shvatiti neizbjeznost takvih prom-
jena i prilagoditi svoju organizaciju nastalom
stanju, a kao drugo, moze odustati od pro-
mjena i pokusati obraniti postoiece stanje, sto
ce s obzirom da smo pretpostavili kako se radi
o strategijskim promjenama znadt: i prestanak
njegova djelovanja i prepustanje njegove orga-
nizacije nekom drugom lideru. Otpor protiv
promjena kod ljudi se javlja iz razlictih razloga, mnogo lakse podnosi u sredinama u kojima
a najcesce kao posljedica zadovoljstva posto- prevladava vedra i humoristicna atmosfera.
jecim stanjem i opasnosti od gubitka posto- Humor predstavlja vrlo bitan psiholoski
jecih povlastica. Zbog toga opcenito, a pose- cimbenik u svakoj drustvenoj sredini, pa se
bice u vremenima koja prethode neizbjeznim zbog toga smatra i svojevrsnim nacionalnim
promjenama koje vecina ljudi nije sposobna bogatstvom za koje se vrijedno boriti u naj-
razumjeti, uloga lidera kao onoga koji je manju ruku jednako kao i za druga nacionalna
nadolazece promjene sposoban predvidjeti i bogatstva. Brojna povijesna iskustva pokazuju
razumjeti postaje posebno vazna. U skladu s kako se suradnja unutar neke zajednice
tim, otklanjanje prirodnog straha i odbojnosti mnogo lakse postize ukoliko se njihovi
prema promjenama medu svojim suradnicima sudionici u medusobnim interakcijama koriste
postaje svakodnevna obveza svakog lidera. humorom kao posebnim dodatkom u
Razumijevanje suradnika, koje isto pre- izvodenju svakodnevnih zadaca Narodna izre-
dstavlja jednu od znatnijih vjestina koje se ka prema kojoj se nakon sto sve propadne
proucavaju u sklopu filozofije liderstva, najbolje smijati, potvrduje spomenuta
povecanjern dinamizacije vojnih aktivnosti i razmislianja i ukazuje na stvarno znacen]e
interakcije medu suradnicima takoder postaje humora kao onog drusrvenog fenomena koji
sve vaznije, zbog cega u najvecern broju je ljudske snage sposoban mobilizirati i nakon
slucajeva zasluzuje mnogo vecu pozornost od sto se to mjereno drugim pokazateljima
one koja mu se danas posvecuje, Razloga za pokaze gotovo nernoguce.
spomenutu nedostatnu pozornost ima
Vrijednosti 1<01e predstavljaJu glavne temelje voine organizaci1e
- LOJALNOST spram ustava, oruianih snaga, vlastite postrojbe i svojih suboraca,
- SLU!BOVNOST sa ciljem izvrienja svih zadanih obveza,
- OBZIRNOST kod ophodenja sa suradnicima,
- NESEBICNOST u vidu stavljanja nacionalnog interesa i interesa oruianih snaga ispred osobnih interesa,
- CAST u vidu poitivanja svih vrijednosti oruianih snaga,
- PO~TENJE u smislu obavljanja samo onih zadaca koje su legalno i moralno ispravne,
- HRABROST kao sposobnost suo1avanja sa opasnoiiu i strahom od fiziikog ozlijedivanja.
mnogo, no kad su u pitanju oruzane snage
svakako je jedan od najadh vojnicki tradi-
lzazovi informacijskog doba
cionalizam koji potice potrebu uniformnosti i Revolucionarni napredak i promjene na
jednobraznosti u oruzanirn snagama. Premda podruqu telekomunikacijapredstavljaju jedan
vecina vojnika promatrana s izvjesne uda- od naivecih izazova koji se postavlja pred li-
ljenosti izgleda jednako, u stvarnosti postoje dere i liderstvo u nastupajucem mileniju.
velike razlike. Izjednacavanje koje se izvodi sa Mogucnosti uspostave izravne komunikacije
svrhom ostvarenja mogucnosti jednostavnije izmedu najviseg vojnog zapoviednistva i
komunikacije dovodi ne samo do pojave najnizih postrojbi na terenu otvaraju mnoge
smanjenja motiviranosti za postovan]e prije izazove koji mogu degradirati klasicni sustav
spomenutih vojnickih vrijednosti, vec i do zapovijedanja i upravljanja temeljen na strik-
nemogucnosti koristenja kvalitetnih alterna- tnom postivanju vojne hijerarhijske strukture.
tivnih tjesenja koja nastaju na terenu kao Kao posljedica toga opasnost koju nove
posljedica promisljanja i vjestina posebno telekomunikacijske tehnologije nose sa
darovitih pojedinaca. Spremnost na postivanje sobom medu ostalim predstavljaju i zloporabe
razlika koje vladaju medu pojedincima ne polozaja visokih zapovjednika kojima se upra-
smije pritom dovesti do pojave krsenja forma- vo njihovom uporabom pruzaju mogucnosti
lnih nacela i pravila ponasanja, Politika preskakivanja pojedinih dijelova zapovjednog
otvorenih vrata, cestih razgovora i pozornog lanca. Iskusenja koja se postavljaju pred novi
slusanja svih suradnika re javnog davanja do narastai zapovjednika nije rnoguce rijesiti bez
znanja kako je takva politika obvezna za sve, razumijevanja ogranicen]a koja su glede ljud-
predstavlja najcesci oblik postovanja osobnih skih sposobnosti istodobnog pracenja i uprav-
vrijednosti potdnjenih suradnika od iskusnog ljanja vecirn brojem procesa ostala nepromi-
lidera. jenjena. U skladu s time valja imati na umu
Smisao za humor koji takoder predsta- kako ce zadaca najvisih zapovjednika, koja se u
vlja jedan od vaznih cimbenika folozofije proslosti ponajprije sastojala u stvarajnju i
liderstva svoje znacenje i opravdanost prornisljanju sire slike predmetnog nastupa-
pronalazi u psihosocijalnim znacajkama ljudi, nja, a rjesavanje detalja prepustalo nizim
prema kojima vecina ljudi najteza iskusema zapovjednicima, najvjerojatnije takva ostati i u
LISTOPAD, 1999. HRVATSKI VOJNIK
 DRUGI CIKLUS (lndustrijsko doba)
1865. 1917. 1961.
OB RANA NAPADAJ
Brzina Zona ubojitog Brzina Zona ubojitog Brzina
djelovanja djelovanja
2,5 km/h 2,5 km/h 20 km/h 15 km/h 30 km/h
Ciklusi rata prate razvoj i primjenu novih vojnih tehnologija i doktrina
buducnosti, Suvremene komunikacije novom
narasta]u vojnih lidera pruzaju rnogucnost
zapovjedanja i nadzora nad postrojbama bez
fizid«: nazocnosti na bojistu. Istodobno takve
mogucnosti u izvjesnim okolnostima mogu
nepovoljno djelovati na razumjevanje stanja na
bojistu, Razloga za takvo djelovanje ima
mnogo, a najrazvidniji su oni koji proizlaze iz
cinjenice kako je vise od 87 posto komu-
nikacije medu ljudima neverbalno. Oslanjanje
na digitalizaciju koja je u danasnjim uvjetima
sposobna prenositi poglavito verbalne poruke
moze dovesti do nepotpune iii iskrivljene
interpretacije dogadaja na terenu i donosenja
pogrjesnih odluka kod zapovjednistva koje se
na taj nacin informira o dogadajima na terenu.
Osim toga, izostanak izravne komunikaciju
izmedu pojedinih zapovjednika dovodi do
gubitka mogucnosti kvalitetnog prenosenja
kompleksnih zapovjedi i izviesca koja osim for-
malnog napisanog dijela sadrze i onaj nefor-
malni koji se prenosi u nevezanom razgovoru.
Fizicka nazocnost na bojistu takoder igra
vaznu ulogu u procesu inspiracije i motiviran-
ja vojnika za prihvacan]e najzahtjevnijih
zadaca, Novi izazov koji se postavlja pred nove
narastaje zapovjednika predstavlja i njihova
preopterecenost velikim brojem informacija.
Za razliku od proslosti kad je jedan od glavnih
problema zapovjednika predstavljao
nedostatak pouzdanih i pravodobnih informa-
cija o stanju na bojistu, danas, zahvaljujuci
mogucnosn uporabe velikog broja senzora,
spomenuti problem za onu stranu koja posje-
duje suvremena sredstva za prikupljanje takvih
podataka gotovo i ne postoji. Nazalost,
spomenuto poboljsanje u obliku broja priku-
pljenih podataka nije tako lako ostvariti u
pogledu njihove kakvoce i vjerodostojnosti. S
obzirom na to da kakvoca podataka pred-
stavlja osnovu za donosenje daljnjih opera-
tivnih i drugih odluka re da su osobna
ogranicenja glede rnogucnosti povezivanja
razlicitih podataka i stvaranja ukupne slike o
stvarnom stanju na terenu ostala rnanje-vise
nepromjenjena, rjesavanje spomenutog pro-
blema usprkos uporabi novih tehnologija nije
moguce znatnije pospiesn; Suocen s velikim
brojem podataka prikupljenih iz razlidtih izvo-
HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.
TREGI CIKLUS (lnformaticko doba)
1991. 2010.
OB RANA NAPADAJ
Zona ubojitog Brzina Zona ubojitog Brzina Zona ubojitog
djelovanja djelovanja djelovanja
250 km/h 40 km/h ? 200 km/h
ra koje nije sposoban obraditi u zahtjevanom
vremenu, ljudski mozak vecinu onoga sto
smatra nepotrebnim nastoji filtrirati i nakon
toga uspostaviti zakljucke na temelju preosta-
lih podataka. Pornoc koju najvisim zapovje-
dnicima u tome pruza]u nizi zapovjednici
putem prethodne filtracije prema njima
beznacajnih podataka predstavlja posebno
osjetljivu zadacu. Bez poznavanja stvarnih
razloga nastupanja i ciljeva pojedinih faza
spomenuta filtracija maze dovesti do
donosenja pogrjesnih odluka koje mogu rezu-
ltirati nepredvidivim posljedicama.
Osim toga, razvoj novih tehnologija i
temeljno oslanjanje na podatke dobivene
automatskom obradbom i digitalizacijom
velikog broja podataka prikupljenih putem
senzora stvara mogucnosti za pojavu novih
tipova ugroza za oruzane snage i nacionalnu
sigurnost u sirern smislu. Velika brzina pojave
novog narastaja komercijalnih informatickih i
telekomunikacijskih sustava koji su na trzistu
dostupni i potencijalnim neprijateljima dovodi
do stvaranja takvih stanja u kojima se smanju-
je sigurnost i kod onih zemalja koje zahvalju-
juci tehnoloskom iskoraku imaju prednost
pred ostalima. Cinjenice kako zbog strogih
mjerila i relativno dugog razdoblja ispitivanja i
prilagodbe sadasn]i narastai informatiddh i
telekomunikacijskih tehnologija, koje se kao
standardne rabe u oruzanim snagama ne samo
nerazvijenih vec i razvijenih zemalja, sve vise
zaostaje za onima koje se mogu nabaviti na
otvorenom trzistu, predstavlja trajni izvor
nestabilnosti u buducnosti. Slicno tome, tra-
jno oslanjanje na druga tehnoloska pomagala i
izume poput npr. signala iz sustava GPS-a koji
se lako moze ometati, takoder dovodi do
stvaranja potencijalnih opasnosti koje je
potrebno izbjeci, Izvodenje vojnih vjezbi bez
oslanjanja na spomenuta tehnoloska poma-
gala koja povremeno prakticiraju i najrazvijeni-
je oruzane snage ima svrhu smanjiti preveliku
ovisnost oruzanih snaga o tehnologiji. Kao
posljedica spomenutih okolnosti novi narasta]
vojnih lidera se nalazi pred iskusenjima i
opterecenjima koja su opcenito veca od onih
kod prethodnih narastaja. Koliko su
spomenute cinjenice vazne razvidno je iz
zadaca i opsega djelovanja koji se pred njih
postavljaju, a koje istodobno s razvojem nove
vojne organizacije, doktrine i taktike pri-
mjerene novom informacijskom dobu
podrazumjevaju i one vjestine i sposobnosti
?
koje nam ornogucuiu djelovanje i u klasicnim
uvjetima, kad zbog razlicitih okolnosti upora-
ba suvremenih tehnologija nije pouzdana iii
nije rnoguca Oslanjanje na simulatore i druga
sredstva koja omogucu]u izvodenje brze i u
usporedbi s obukom na poligonima jeftinije
izobrazbe takoder predstavlja potencijalnu
opasnost za stvaranje pogrjesne slike kako o
nacinima izvodenja vojnih operacija, tako i o
iskusenjirna s kojima se tijekom njihova
izvodenja susrecu vojni zapovjednici i vojnici.
Najvecu opasnost viezbovni simulatori stvaraju
zbog toga sto navode operatere na ucenje
nestvarne taktike i zanemarivanja stvarnih
opasnosti koje proizlaze iz mogucnosti pri-
mjene razlicitih koncepcija i taktika ratovanja
potencijalnih neprijatelja. S obzirom na to da
izobrazba na simulatorima, zbog prije
spomenutih komercijalnih razloga, svakoga
dana zauzima sve veci udio u ukupnoj
vojnickoj izobrazbi, opasnosti od smanjenja
sposobnosti vojnika za izvodenje slozenih
vojnih nastupanja opcenito su povecane. Zbog
toga se jedna od najvaznijih uloga suvremenih
lidera u miru sastoji u osiguranju takvih uvjeta
izobrazbe svojih vojnika koji ce putem odgo-
varajuce izbalansiranosti izmedu izobrazbe na
simulatorima, poligonima i stvarnim uvjetima
ratnih operacija iii mirovnih misija, biti sto
stvarniji.
El2I
Literatura:
1. Armed Forces Journal, lipanj 1999.,J. Sherman, "Exit Strategy
Left"
2. Military Review, svibanj!lipanj 1999., D. M. Craig, "Designinig a
Battalion - Lidership Development Program"
3. Military Review, svibanj!lipanj 1999., A. J. Russo, "Leadership
in the Information Age"
4. Military Review, svibanj/lipanj 1999., D. S. Roper, "Peactime
Leadership: A Critical Element of Combat Power"
5. Military ~eview, svibanj!lipanj 1999., M. K. Leboeuf,
"Developing a Leadership Philosopy"
6. The Army Research Institute website, www-ari.army.mil
7. Armed Forces Journal, sijecanj 1999., J. W. Prueher,
"Measuring Readiness"
8. Armed Forces Journal, listopad 1998., R. B. Killberew,
"Deterrence With A Vegenance"
9. NDU, Institut for National Strategic Studies, 1998., "Strategic
Assestment 1998, Chapter Fifteen -Alternative Futures"
10. Strategic Review, proliece 1998., M. T. Owens, "Technology,
the RMA, and Future War"
11. Armed Forces Journal, srpanj 1997., R. H. Scales, "Cycles of
War11
 poraba sustava
na borbenim vrtoletima
Tino JELAVIC
Termovizija, FLIR, iii gledanje u
infracrvenom spektru se svojim
razvojem nametnula kao neophodno
sredstvo u suvremenom ratovanju.
Nezavisno o osvietllivadma,
prirodnim iii umjetnim, daje prikaz
bojisnice sa svim objektima na
njemu jer koristi njihovo termalno
zracenie, sto je posebno vazno za
umjetne objekte kao velike izvore
toplinskog zrarenia u vidljivom dijelu
spektra rnoguce je prikrivanje tih
objekata kamuflazom poput dobrog
izbora boje, maskirnih rnreza iii
uporabom odsiecenin dijelova
vegetacije, stvaranja laznih objekata
uporabom maketa iii neispravnih
vozila, u svrhu zavaravanja, trosenia
snaga neprijatelja na lazne ciijeve i sl.
Postoje i druga ogranicenja poput
losih meteo uvieta, magle i naoblake,
i nepovoljnih kamuflirajucih uvjeta na
boistu poput dima i prasine, kroz
koje oprema u vidljivom dijelu
spektra ne mote proniknuti. Osim
toga posebno vazna rnogucnost
termovizije je promatranje u nooun
uvjetima jer ne ovisi o nikakvim
osvjetljivacima, vec toplinskom
zracenju okoline
ter111ovizije
emeljne znacajke termovizije, Iako
T
su IC (infracrveni) senzori razvijeni
u isto vrijeme kad i radari razvoj
termovizije kao senzora borbenih
vrtoleta nastupa ponajvise razvo-
jem protu-oklopne borbe. Prvi terrnalno-
prikazni sustav pod nazivom Evaporagraph
Pregled frekvencija i valnih duljina elektromagnetskog spektra
nastao je oko godine 1930., i bio je dosta
neosjetljiv uredaj. Pocetkom 40-ih razvoj ter-
malnih senzora je krenuo u dva odvojena
smjera. Prvi je predstavljao detektor s prika-
zom poput televizije tj. termovizija, a drugi
pod nazivom termograf biliezio je termalne
prikaze na fotografsko tvorivo. Prvi termograf
pravila je americka vojska godine 1952.,
koristed 16-incni tragadd reflektor, dvoosni
skener i "bolometarski'' detektor. Razvoj ter-
movizije kodo je nedostatno razvijen sustav
prikazivanja, tako da je tek 1960-ih uniformni
sustav FLIR (Forward Looking Infra Red)
nakon nekoliko neuspjesnih pokusaja, usao u
uporabu americkog zrakoplovstvai mornarice.
Do godine 1974. razvijeno je sezdesetak
razlidtih FLIR uredaja, ali je tek ranih 80-ih ta
tehnologija dosegla zrelost s primjenom
HgCdTe detektorskih antena i omogucila pos-
tizanje gotovo teoretskih osobina termalne
osjetljivosti. Buducnost u razvitku sustava FLIR
ide u smjeru razvoja kompaktnijih i ucinkovi-
tijih "kriogenickih" hladnjaka i tragackih
uredaja zajedno s napretkom u elektronskoj
obradbi podataka.
Fizikalna podloga termalnog spektra,
definirana je kao dio ukupnog elektromagnet-
skog spektra kroz sliedecu formulu;
C=11.*f
gdje je c brzina svjetlosti (oko 3*108 m/s), A
valna duljina (m) i f frekvencija (Hz).
LISTOPAD, 1999.
Elektromagnetskispektar je najlakse prikazati
slikovito prikazujuci valne duljine i frekvencije
pojedinog dijela spektra.
Iako oba interesantna spektra za pro-
ucavanje; vidljivi i termalni zavise o fizici fotona,
postoji sljedeca razlika izmedu ta dva spektra:
• prirodni vidljivi spektralni prikaz nastaje
ponajprije refleksijom i refleksivnim razlika-
ma, dok termalni prikaz nastaje ponajprije
samozracenjem i razlikama u emisijama
sarnozracenja,
• termalne valne duljine su znatno duze nego
one vizualnog spektra.
Sliedeca temeljna razlika medu njima je
sto u vidljivom dijelu spektra postoji vrlo vruci
ilurninator-osvietljivacSunce (s temperaturom
oko 5600 °C). Glavni detektor u tom dijelu
spektra je ljudsko oko, ali navedene funkcije
oka tehnicki najbolje prikazuju televizijski sen-
zori koristeni u vojne svrhe. Dolaskom nod
vise nema osvietliivaca, pa iako je do 7 posto
svjetlosti Sunca dostupno preko reflektora-
Mjeseca, u nacelu postoje samo dva nadna
rjesenja navedenog problema. Prvi je prikaz u
vidljivom dijelu spektra s umjetnim osvjetlje-
njem (ili pojacanjem osjetljivosti senzora na
dostupno osvjetljenje), a drugi nacin prikazi-
vanje u duljim valnim duljinama tj. termalnom
dijelu spektra.
Dakle termalni prikaz ovisi o spektral-
nom zracenju samog objekta, pa je prva pri-
mjena IC sustava u vojne svrhe uporabljena u
cilju otkrivanja i zahvata termalnog "potpisa"
zrakoplova tj. vrucih ispusnih plinova iz nje-
govih motora. Ti ispusni plinovi s temperatu-
rama 300 do 800 °C imaju vrsne valne duljine
izmedu 2.898 µ,m i 4.833 µ,m. To je vise no
sretna cinjenica da se njihove termalne
HRVATSKI VOJNIK
znacaike krecu u podruqu od 3 do 5 µ,m, kad
se zna da 94 posto zracece energije sunca
zalazi u valne duljine ispod 2 µ,m, a samo 2
posto iste energije postoji u dijelu spektra
iznad 3 µ,m.
Sliedeca sretna cinjenica je postojanje
jos jednog "emisijskog otvora" u atmosferi i to
u dijelu spektra od 8 do 14 µ,m, koji je vazan za
otkrivanje zemaljskih ciljeva. Karakteristicna
temperatura tih objekata se krece oko 27 °C s
vrsnim valnim duljinama oko 9.6 µ,m, dok se
iznad 5 µ,m nalazi samo 1.5 posto energije
sunca tako da se 38 posto energije nalazi u
dijelu spektra od 8 do 14 µ,m.
Dakle za toplinski zahvat zrakoplova
prikladni dio spektra je 3 do 5 µ,m nametnut
znacaikama termalnog otvora u atmosferi,
dok za zemaljske objekte vazi druga vrsna
S/ika 1. i 2. Terma/ne snimke zracne luke u kratkovalnom 4
µm i dugova/nom 1 O µm podruclu
valna duljina oko 10 µ,m koju namece drugi
takav otvor u atmosferi od 8 do 12 µ,m. To ne
znaci kako se za detekciju zemaljskih ciljeva
ne moze uporabiti 3-5 µ,m dio spektra, vec
kako su njihove vrsne osobine na duljim val-
(SFIH Industries - France,
Helicopter Extended Range Laser Illuminating
Sight)
ciljni sustav
HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.
nim duljinama.
Eksplozijom interesa za terrnoviznu
(FUR) u 60-im i 70-im godinama interes za
uporabu u vojne svrhe televizijskih sustava je
polako slabio, ali je i danas prisutan. Mnogi
argumenti u korist termovizije, poput ne-
mogucnosu TV sustava da gledaju kroz maglu,
dim, prasinu i kamutlazu, ipak SU preveliki
kako bi prednost TV sustava u obliku cijene
prevagnula na svoju stranu. S druge pak strane
glavni nedostatak termovizije jos uvijek lezi u
njegovoj "kriogenici" tj. osjetljivosti hladenih
antena detektora termovizije koje su od ovog
sustava.
Za usporedni prikaz osobina IC i TV su-
stava najbolje govore slike, tj. prikaz sto vidi
pojedini sustav u pojedinoj situaciji. Na
sljedecim se slikama vidi jedna od temeljnih
Slika 3. i 4. Te/evizijski i termovizijski snimak he/iodroma
prednosti termalnih sustava, a to je prodiranje
kroz kamuflazu, Iako namjera korisnika
prikazanih vrtoleta nije bila sakriti letjelice,
zamazanost asfalta stajanke uljem oko vrtoleta
Lynx (u donjem lijevom dijelu slike) pretvara
Sustav je razvijen u suradnji s ameriikom tvrtkom
Rockwell International, kao ciljni sustav za potporu
protuoklopnih (PO) raketa Hellfire.
Dnevni ciljnik se ugraduje na krovu vrtoleta i sastoji
se od laserskog obiljezivaca/daljinomjera i opreme za
upravljanjem Hellfire raketama, a predviden je za
jeftinu ugradnju na postejece vrtolete.
Dnevno/nomi ciljnik predstavlja dnevni sustav s te-
rmalnom kamerom, tako da se mcie primjenjivati i
tijekom nod, Poput dnevnog mcie se koristiti za
otkrivanje ciljeva na daljinama do IO km i raspo-
znavanje/prepoznavanje do 5 km.
ga u tesko uodjiv objekt na TV snimci, dok se
na termovizijskoj snimci odmah uocava.
Druga prednost infracrvene snimke ocituje se
u pogledu na vrtolet CH-47 Chinook (u gor-
njem desnom dijelu slike). Televizijski snimak
nije u stanju dati podatak o tehnicko]
ispravnosti letjelice, dok termovizijski snimak
pokazuje zagrijanost rotora i motora, a samim
tim govori kako je taj stroj letio. Termovizija
otklanja mogucnost zbunjivanja od strane
neprijatelja drzaniern na stajanci neispravnih
letjelica ili njihovih maketa u svrhu maskiranja
i zastrasivanja svojom brojnom mod, sto TV
sustavi ne mogu proniknuti.
Snimci 5 i 6 prikazuju zemljane radove
gradevinskih strojeva koji jako nalikuju
tenkovima i oklopnim vozilima u naoruzan]u
kopnene vojske. Jos jednom se vidi prednost
termalne snimke glede kamuflaze, jer se zuti
gradevinski strojevi gotovo savrseno uklapaju
u boju zernljista na kojem rade, kao sto bi se i
zeleni tenkovi uklopili u svoj prirodni okolis,
Druga prednost termalne snimke ocituje se u
vaciji,
Brzina: 220 mrad/s (dnevni),
500 mrad/s (d/nocni),
Stabilizacija: I 5 µrad RMS.
momJ!!:
Valna duljina: 1.06 µ,
Energija: 115 MJ,
Rasprlivanje snopa: < 0.2 mrad,
Do met: IO km, Tocnost: '!' 5 m.
Polje zahvata: 260 mrad,
Uvecanje: x3 .7,
Masa: 42 kg sustav, 31 kg ciljnik.
lie
Polje zahvata: 80 mrad ( opticki),
I OJ'x 13.8', 4.9'x6.5', l.2°x 1.6'
(za termalni prikazivai),
Uvecanje: x 12.5,
Masa: 73 kg sustav, 60 kg ciljnik.
 Slika 5. i 6. Televizijski i termovizijski snimak zemljista s mehanizacijom Slika 7. i 8. Televizijska i termovizijska snimka broda-
remorkera s teglenicom

otkricu dva covjeka u razgovoru pokraj zrakoplovnog i zemljanog, klasican pomorski tako ponovno cinjenicu vec dva puta izgov-
najblizeg stroja, dok su isti gotovo neprimjetni cilj. Brod se vrlo dobro istice na termalnoj orenu za prijasnje snimke. Druga posebnost
na TVsnimci. snimci, dok se na televizijskoj rnoze i uklopiti konkretnog primjera vidi se na termalnoj
Snimci 7 i 8 predstavljaju nakon tipicnog dobrim odabirom maskirnih boja potvrdujuci snimci u obliku toplinskog traga na povrsini

~FIM STRIX/OSIRIS , :'- Ovaj sustav je razvijen za Gerfauta (francusku inaiicu

Eurocoptera Tiger). Masa: 110 kg (sustav),
(SFIM Industries - France) Opremljen je s termalnim prikazivacem Victor (8-12 82 kg (ciljnik),
Polje prekrivanja: ·!'120' (azimut) i -25' do
µ) s direktnim prikaznim kanalom i TV kanalom, + 40' ( elevacija),
ciljni sustav zatim laserskim daljinomjerom CILAS THS 306 (1.54 Brzina: I rad/s,
µ) s monitorom za prikaz IC i TV slika zajedno sa Opticko polje zahvata: 17', 5°,
simbolikom za paljbeno djelovanje. Osim toga ima tri Opticko uvecanje: x3.2, X 11,
LRU jedinice; jedinicu za kontrolu ciljanja, jedinicu Termovizijsko polje zahvata:
I .2x0.8', 2.4x 1.6°,
elektroniikeg ciljanja i jedinicu FUR elektronike. 6x4°, 30x20',
Oruzni sustav koristi ciljnik za obradbu podataka Polje zahvata (CD kamere:
kod odredivanja crte ciljanja, ito je osigurano kod 2x3°, l.2x0.9°(12x9°),
automatskog pracenja u TV i termalnom spektru.
Valna duljina: 1.54 µ,
SFIM takoder proizvodi ciljni sustav Osiris, za Vrsna snaga: 2.5 MW,
njemacku PO inaficu Tigera (PAH-2). Taj ce sustav biti Omjer ponavljanja: 12.5 Hz,
smjesten iznad rotora i sluiit ce za navodenje PO Daljina: 9900 m,
raketa HOT i Trigat. Iemost t 5 m.

Masa: 130 kg (dio sustava

smjesten iznad rotora).
lfilM VIVIANE ,ff Sustav Viviane se temelji na razvojnom programu Masa: 99 kg (sustav),
otpotetem godine 197 6. za proizvodnju vrtoletskog 78 kg (ciljnik),
(SFIM Industries - France) ciljnog sustava boljih performansi i manje mase. Polje prekrivanja: ti 20° (azimut)
i -25° do + 30' (elevacija),
Hektrooptiiki senzori sadrie termalni prikazivac
Polje zahvata:
ciljni sustav (8-12µ) i laserski daljinomjer (1.06µ). Namijenjen 5°, 17' (opticki),
je ugradnji na Gazellu, omogucavajuci joj uporabu PO 2.4x 1.6°, 6x4°, 30x20'
raketa HOT i netu ( elektrooptiiki],
Stabilizacija: I 00 µ rad (opticki),
30 µ rad (termalno).
11:iE TAMAN NTS (AN/ASQ-211) Nocni ciljni sustav je poboljfanje sustava M-65/L koji Masa: 45 kg,
omogucava kompletnu sposobnost nome uporabe za Polje prekrivanja: 185° (azimut) i
(IAI Taman Precision Instruments Industries, PO rakete Hellfire i TOW, za 70 mm NRZ i 20 mm + 32' do -6 7' (elevacija),
Electronics Division - Israel, top. Takoder omogucava poboljfano djelovanje bor- Polje zahvata:
Night Targeting System) benim vrtoletom AH- I S/W Cobra danju u uvjetima 4.6°, 28' (dnevni kanali),
dima, magle i praline. hl.5°, 7.lx5.3', 24.3xl8.4°
ciljni sustav Glavni dodatci su; FUR, TV prikazivac, (CD TV kamera; (FUR kanali),
laserski daljinomjer, videotragac, integrirani "heading l.5x I.I 9.7x7.3' (TV kamera),
0,

display" i "in-flight boresight". Energetski zahtjev: 250 W

Glavna poboljfanja i modifikacije su na; stabilizaciji
kontrolnog predispravljaca, prekidadma kolektivne
palice, FUR optici, izborniku kanala i nosnoj tureli
naoruianja i senzora.
Dostupne su dvije inacice sustava: NTS i NTS/LRF s
laserskim daljinomjerom.

LISTOPAD, 1999. HRVATSKI VOJNIK

m
mora, kojeg brad kao IC izvor ostavlja za
sobom. Iako je zagrijavanje mora neznatno s
boljom opremom vjerojatno bi se vidjeli puno
dulji tragovi. To je navedeno iz razloga sto su
tijekom hladnog rata Arnerikanci na slican
nacin trazili sovjetske nuklearne podmornice.
Razvoj i zadace borbenih
vrtoleta danasnjice
Vrtoleti kao letjelice pojavile su se
potkraj II. svjetskog rata, ali u tom sukobu su
rabljeni samo u razvojne svrhe. Tek nakon rata
vrtoleti su razvijeni do stadija pocetne zrelosti,
opremljeni s klipnim pogonskim skupinama. S
takvim motorima nosive mogucnosu su im
IAI TAMAN MOSP f MOSP je jednostruki komplet senzora razvijen za
(IAI Taman Precision Instruments Industries,
Electronics Division - Israel,
Hulti-mision Optronic Stabilised Payload)
elektrooptidi senzor za ugradnju na IBL i
vrtolete
HELITOW i Taj se sustav temelji na Saab Helios krovno-montiranom izvidniikom sustavu za izvidniike/spasilaike vrtolete. Sustav ima
(Saab Instruments - Sweden)
ciljni sustav
BAe TOW THERMAL IMAGING ROOF SIGH
(British Aerospace Defence Ltd. - United
Kingdom)
ciljni sustav
HUGHES AESOP ''.
(Hughes Aircraft Company, Aerospace and Defence
Sektor - USA)
noini ciljno-motrilacki sustav
HUGHES C-NITE \~
.,
(Hughes Aircraft Company, Electro-Optical Systems
- USA)
sustav za upravljanje paljbom PO raketa
HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.
bile vrlo ogranicene, pa su se mogli rabiti
samo u zadacarna izvidanja, prijevoza ranjeni-
ka i ogranicenog lakog taktickog transporta
ljudstva i opreme. Dokazavsi svoje osobine u
provedbi tih zadaca tijekom korejskog rata,
vrtolet se poceo pretvarati u nezamjenjiv ratni
stroj. Njihovu uporabu najvise je razvio
Marinski korpus (USMC) ponajvise iz svoje
potrebe za brzim desantnim snagama, ali
tijekom tog rata pokazali su se najbolje u
zadacarna brzog izvlacenja ranjenika i posada
oborenih zrakoplova gdje su i danas neza-
mjenjivi.
Tek zamjenom klipnih motora sa snazni- Slika 9. Posljednja W inacica legendarnog
jim turbo-mlaznim pogonom, zadaca brzih borbenog vrtoleta AH-1 "Cobra" koja se jos
taktickih desanta i prebacivanja snaga postala koristi u US marinskom korpusu
Proteinosti: 36x54 cm,
Hunter bespilotne letjelice, kako bi se poboljfale nje- Masa: 32 do 3 9 kg, ·
zine performanse u dnevnim i nomim uvjetima. Ima TV polje zahvata:
jedinstvenu sposobnost gledanja dolje i obiljeiavanja 1.3 - 1.8° (normalno),
kroz "nadir" tocku, kako bi se osigurao stabilizirani 0.36' (daljeg dometa),
F LI R polje zahvata:
pogled kroz niie dijelove hemisfere.
I. 7x 1.3°, 4.6x3.5', 25x I 9°,
Paket senzora sadrii TV promarrac ( 1.6 µ) s laser-
Elevacija. + 15' do -105',
skim daljinomjerom-obiljeiivacem, FUR promatrac s Stabilizaciia: 25 µrad,
laserskim daljinomjerom-obiljeiivacem, FUR s'!X jednu ier:
iii dvije TV kamere. Valna duljina: 1.06 µ,
Postoji pet razlidtih inacica ovog sustava; dnevni, no- Energija: 80 MJ,
cni, dnevni za smanjenu vidljivost, dnevni i nocni s PRF: 20 Hz,
laserskim daljinomjerom/obiljeiivacem. Raspriivanje snopa: 0.45 mrad.
moguinost uveianja x3 i x 12, s visoko rezolucijskom optikom i visoko stabiliziranom toinoicu. lzvidniiki sustav sastoji se od
pet jedinica; krovno montirane ciljne glave, elektroniike jedinice, kontrolne ploie, kontrolne jedinice i indikatora crte ciljanja.
Sustav Helios omoguiava uporabu laserskog obiljeiivafa/daljinomjera i termovizije za noino motrenje, uz prihvat zapovijedi s
prijamnika laserskog zahvata, ciljnika ugradenog na pilotskoj kacigi iii sustava avionike za toino odredivanje poloiaja ciljeva
i generiranje izlaznih podataka za ciljanje i uporabu naoruianja. Za prikaz snimaka s filma iii (CD kamere postoji takoder
monitor.
Podsustav za lansiranje i navodenje raketa sastoji se od: zapovjedne i logiine jedinice, kontrolne ploie, sklopa za lansiranje
raketa i operatorove ruine kontrole naoruianja. Zapovjedno/logiina jedinica koristi digitalnu elektroniku za osiguranje tajmi-
nga, logiku i snagu za lansiranje i navodenje PO raketa TOW. l'llntrolna plofa osim kontrolnih sklopova ima ugradenu test
opremu i pohranjuje elemente vodenja. Sklop za lansiranje osigurava vezu izmedu vrtoleta i raketa.
HeliTOW sustav postoji u inaiicama s termovizijom i laserskim obiljeiivaiem/daljinomjerom.
British Aerospace zajedno s talijanskom tvrtkom GEC-Marconi Avionics je pristupila razvoju ovog sustava, u svrhu programa
poboljianja krovnog ciljnika raketa TOW na vrtoletima Lynx.
Razvijena je sposobnost gledanja nocu, operirajuci u dugovalnom termalnom spektru omoguiavajuii uporabu PO naoruianja
noiu i u uvjetima smanjene vidljivosti. Unaprjedenje se sastoji od termalnog prikazivafa koji ie biti ugraden u sve nove
ciljnike i dodan vei postojeiim krovnim ciljnicima. BAe je suradivala osim toga s Hughes Aircraft Company kao proizvodacem
TOW raketa i osnovnog LAAT ciljnog sustava. Zbog ograniienog prostora dostupnog u krovnom ciljniku bilo je neophodno
razviti znatno kompaktniji sustav. Takoder je razvijen elektro-optiiki sustav protiv-protumjera.
Hughesov AESOP (Airborne Elekto-optical Special Operations Payload) sustav za netne motrenje namijenjen je
otkrivanju i prepoznavanju ciljeva, a zatim njihovom laserskom oznafavanju. Sustav je razvijen za US Army Special
Operations Force vrtolete MH-60 Blackhawk i AH-6J Little Bird, kao i za ugradnju na zrakoplove.
Sustav ima teleskop s tri polja zahvata i laserski daljinomjer/obiljeiivac u lakoj tureli mase samo 41 kg. Sustav
se temelji na sustavu Hi-Mag, unaprijedenom AN/AAQ-16, u kojem je teleskopom omoguceno iiroko, srednje i
usko polje zahvata, te automatsko pracenje, kao i poboljfana stabilizacija. Sustav je koriiten za demonstraciju
mogucnosti otkrivanja, prepoznavanja i pracenja ciljeva, kao i usmjeravanja raketa Hellfire.
Razvoj ovog sustava je otpoceo godine 1979. kad je tvrtka Hughes proizvela Ffffi, ciljni sustav naoruianja koji se temeljio
na FUR-u. Predviden za ugradnju na Cobru trebao je poveiati njezinu sposobnost uporabe raketa TfJN nocu, u loiim
meteou~etima i u~etima dima na bojiitu. Sustav je takoder imao ugraden podsustav elektrooptickih protiv protumjera
i "in-flight boresight" moguinost
Sustav C-NITE sadrii unaprjedenje temeljnog ciljnika M-65 LAAT dajuo mu FUR sposobnost Takoder je opremljen s laser-
skim daljinomjerom i uredajem za ~eibanje. Sustav omogucava posadi uporabu svih inacica raketa TfJN, a sastoji se od
poboljianog ciljnika M-65 LAAl kontrolne place, izvora napajanja i raketnog tragaca za FUR.
 vrtoleta (najcesce u postrojba- nog na kacigi (HDFCS - Helmet Directed Fire
ma) povecalo je preciznost po- Control Subsystem). Pojava nove zadace pred
tpore, ali uz nedostatnu paljbe- borbenim vrtoletima u obliku protuoklopne
numoc. borbe, pojavljuje se ponaivise zbog ugroze
Razvitak je mogao teci Zapadne Europe od strahovitog oklopnog
samo u smjeru specijaliziranog potenciiala Varsavskog pakta. Razvoj se na-
vrtoleta-topovnjace (Gunship) stavlja programima modernizacije "Cobre" u
za blisku potporu preciznom svrhu povecanja rnogucnosti prezivliavanja na
strojnom, topovskom i granat- bojistu pred novim protuzrakoplovnim oruzji-
nom paljbom, uz uporabu ma, povecanjem oklopne zastite vitalnih
nevodenih i kasnije vodenih dijelova, pobolisavanjem instrumenata, ugra-
raketa. Bell AH-1 HueyCobra dnjom poboljsane opreme za protuelektro-
usao je uporabu godine 1965. nsku borbu i jaceg naoruzanja.
kao prvi borbeni vrtolet s No tijekom toga javlja se potreba uobllcena
dvodanorn posadom sasta- kroz natjeca] MH (Advanced Attack Vrtolet),
vljenom od pilota i operatora za jos specijaliziranijim borbenim strojem iz
Slika 10. Sustav ugracJen na AH-64 s dvije osnovne skupine
oruznih sustava u "tandem" kojeg kao pobjednik izlazi Hughes AH-64
senzora TADS (Target Acquisition and Designation System)
kabini, smanjivsi tako poprecni Apache, te ulazi u operativnu uporabu godine
presjek trupa, a samim tim za- 1984. Glavni razvojni smjer osim poboljsanja
i PNVS (Pilot Night Vision System)
mjetljivost i povrsinu izlozenu letnih osobina i naorufanja, upravo je bio na
je realnost i sastavni dio takticke mobilnosti neprijateljskoj paljbi. Opremljen pomocnirn avionici i senzorima. Sustav predstavljaju dvije
oruzanlh snaga. Prvijenac koji je tu ideju krilima za nosenje raznovrsnog asortimana skupine senzora unutar TADS (Target
doveo do ranog svrsenstva tijekom ubojnih sredstava i pokretnom strojnom iii Acquisition and Designation System) i PNVS
Vijetnamskog rata je vrtolet Bell UH-1 topnickom turelom u nosnom dijelu trupa, (Pilot Night Vision System), koji pilotu i ope-
"Iroquis" zvani Huey. Medutim razvoj taktike postavljen je standardni izgled svim buducim ratoru daju podatke preko zaslona-monokla
uporabe vrtoleta tijekom tog sukoba donio je borbenim vrtoletima. na kacigi zvanog IHADSS (Integrated Helmet
potrebu za snafoijom paljbenom potporom Razvoj borbenih vrtoleta se nastavlja pa And Display Sighting System). Sustav TADS
vlastitim snagama iskrcanim u vrtoletnom potkraj godine 1974. u uporabu ulazi inacica ornogucava optronicko, opticko i termalno
desantu. Primjena zrakoplova u te svrhe AH-lQ opremljena s osam zicno vodenih pro- otkrivanje ciljeva koji mogu biti laserski
pokazala se nedovoljno udnkovita zbog svoje tuoklopnih projektila Hughes BGM-71 TOW i odmjereni i obiljezeni kako bi se omogucilo
nepreciznosti, a naoruzavanje transportnih ciljnim podsustavom Sperry-Univac ugrade- rucno iii automatsko pracenje za uporabu

(Martin Marietta, Electronics
and Missiles - USA)
ciljno-nocno motrilafki sustav
·smjeltenu u odjeljku avionike i pilotovih prikazivaia i prekidaia u kabini. Sustav je uvezan s pilotovim prikaznikom ugradenom na kaci~ i osigurava
Sustav TADS/PNVS ~arget Acqu~ition Designation System - Pilot Night V'~ion System) je razvijen tijekom kasnih sedamdesetih za borbeni vrtolet AH-64
Apache, kako bi llll osigurao mogucnost djelCN311ja danju, nocu i u loiim meteouvjetima
Sustav TADS/PN'IS se sastoji od dva nezavisno djelujuia sustava. - TADS omoguiava operatoru oruznih sustava mogucnost pretraiivanja, otkrivanja i
raspoznavanja s optikom za direktno ~edanje, televizi~kim iii FUR ciljnim sustavimaTo se moie rabiti pojedinacno iii u kombinacijama, zavisno o vidljivosti,
taktickim i meteoroloskim uvjetima Jednom zahvaami ciljevi mogu biti praceni rucno iii automatski za autonomnu uporabu 30 mm topa, nevodenih
raketnih zma ~RZ) iii raketa Hellfire. Littonov laser takoder moie biti uporabljen za oznacavanje ciijeva ibog udaljenog ~e1CN31lja dru~h vrtoleta iii
topnickih postrojbi s laserski navodenim strjeljivom C.Operhead. TADS iii AN/ASQ-170 sastoji se od rotirajuce ture~ u nosu vrtoleta sa senzomim podsu-
stavima, opticke cijevi (ORl Optical Rel:!)' Tube) smjeltene kod operatora OS, tri elektronicke jedinice u odjelu avionike i kontrolnih prekidaia i prikazivaia
u kabini. Sustav TADS osim toga osigurava pomocnu mogucnost prikaza terena nocu u ~uGlju otkaza sustava PNVS, poveiavajuii uspjesnost izvrienja
zadaca.
l.asellki daljinomjer/obiljeiivac (W/D) integriran s TADS-Om, osigurava napadne mogucnosti u dnevno/nocnim uvjetima, a sastoji se od dvije zamjenjive
jedinice, laserskog primopredajnika i e~ktronickog sldopa
- PIM iii AN/AN!-11 koristi pilotu za navigaciju nocu. Sadrii FUR senzomi sustav smjelten u rotirajucoj tureli iznad TAD~a, elektronicku jediniru
letne podatke i ~mbole, koji omoguiuju pilotu da uprcrAja letjelicom na minimalnim winama izbjegavajuii na taj nacin neprijatel~ko otkrivanje. lako je
dizajniran za borbene vrtolete omoguiujuii im let na minimalnim winama iznad zemljine p<l,'rline, sustav PNVS se moie ugraditi kao nezavisna jedin~
ca na takticke i transportne vrtolete.
TADS: Polje prekrivanja:t 120'(azimut), + 30 do -60'(elevacija),
1V kamere polje zahvata: 0.45', 0.9' (usko), 4.0' rsiroko),
Direktna optika: 3.5' (usko), 18' \Siroka),
FUR sezora: 1.6', 3.1 ( (usko), I 0.2' (srednje), 50' l5iroko).
PN'IS: Polje prekrivanja:t90'(azillllt~ + 25 do -45'(elevacija),
Polje zahvata: 30 x 40'.

Potkraj godine 1991. tvrtka Martin Marietta je pobijedila na 300 milijuna dolara vrijednom natjeiaju US Army za vrtolet RAH-66 Comanche,
tj. za njegovo opremanje elektrooptickim senzornim sustavom EOSS (Electro-Optical Sensor System). Stari naziv ovog sustava je bio EOTAS/NVPS
(Martin Marietta Electronics, iii Electro-Optical Target Acquisation System/Night Vision Pilotage Sensor.
Information and EOTAS bi trebao sadriavati FUR senzor druge generacije, visoko-rezolucijsku televizijsku kameru i lasmki obiljeiavaUdaijinomjer, ukljucivli IC
Missiles Group - USA) antenski sustav razvijen od Loral Infrared & Imaging Systems.
NVPS ie biti opremljen prikazivacem sa sirokim poljem zahvata ugradenim na kacigi. To ie osigurati visokorezolucijski prikaz na veiim dalji-
ciljno-nocni nama nego dosadalnji sustavi. Sustav se nalazi jol u fazi razvoja, a predviden je pocetak proizvodnje vrtoleta godine 1999 ., te ulazak u oper-
ativnu uporabu godine 2003.
motrilacki sustav

LISTOPAD, 1999. HRVATSKI VOJNIK

 McDONNELL DOUGLAS°fHHS
(McDonnell Douglas Aerospace,
Northtrop Electronics System
Division-USA, (Hast Haunted Sight)
ciljno-obiljeiavajuci
sustav
McDONNELL DOUGUS
. gacijsko/pilotainu potporu. Senzorna glava je predvidena za ugradnju iznad rotora, na krov iii pod nos vrtoleta, iii u obliku
(McDonnell Douglas Aerospace - USA) podvjesnog kontejnera. Sadrzi FUR, (CD televiziju i laserski sustav IJD/R, na visoko stabilizirarioj platformi. Sustav moie kori-
nadzorni, detekcijski i ciljni sustav
Kako bi poveiala ucinkovitost svojih izvidnickih vrtoleta OH-580 Kiowa i MD-530 Defender, US Army ih je opremila ovim sustavom, ciji razvoj
je poceo 1980-ih i proizvodnja godine 1987.
Sustav MMS se sastoji od tri podsustava; glave sa senzorima, kontrolne ploce i elektronickog dijela. Hladenje sustava se obavlja sa same-
sadrfavajucim sustavom s glikolnom mjesavinom. Senzorna glava sa sustavom za hladenje izradena je od kompozitnih tvoriva i smjeita se
iznad rotora vrtoleta omogucujuii tako djelovanje iz zaklona. Sadrzi sljedeie sezore: TV kameru niske razine osvijetljenosti, termalni prikazi-
vac temeljen na 120-elementnom modulu MCTNS i lasmki obiljeiivac/daljinomjer Litton LRF/D. Ciljni sustav ima videotragac koji omoguiava
automatsko i rucno praienje ciljeva, a postoji i digitalno skenirajuii pretvarac koji zamrzava termalne slike i omoguiava njihovo poveianje
za dva puta. Pake! sadrzi i automatski "boresight" uredaj. la dodatak izvoru energije senzora i procesoru postoji kontrolno/prikazni sustav
koji sadrzi glavni kontrolnik povezan s tipkovnicom, prikazni sustav i kontrole na pilotskim palicama. Sustav za nadzor paljbe s procesorom
i elektronikom za upravljanje raketama Hellfire i TOW, takoder moie biti pridodan senzornom sustavu.
Sve navedeno omoguiava izvidnickim vrtoletima traienje i oznafavanje ciljeva na poveianim daljinama tijekom dana iii noii, uz elemente
magle i dima na bojiitu, za djelovanje zrakoplovstva i topniitva.
Teiina: 113.4 kg (sustava), 72.57 kg (senz. glave),
Promjer glave: 64.77 cm, smjeitaj iznad rotora: 81.28 cm,
polje prekrivanja senzora: t 190' (azimut), t 30' (elevacija),
Termalno polje zahvata: 2.8', IO', TV polje zahvata: 2°, 8'.
Sustav NightHawk je sustav sljedeie generacije za nadzor, otkrivanje i ciljanje, koji osim toga moie biti uporabljen za navi-
stiti podatke s radara i GPS-a, i omoguiava kontrolu naoruianja za top i rakete.
Prijavljena je ugradnja ovog sustava na njemacki vrtolet Bo. I OSLS sredinom godine 1993. i uspjeino izvedeni testovi za
uporabu raketa Hellfire, 70 mm NRZ i 12.7 mm strojnice.

topova, raketa i projektila. Sustav PNVS pak
osigurava visoko rezolucijski termalni prikaz
povrsine koju se nadlijece u svim vremenskim
uvjetima danju i nocu, Elektronika za zastitu
sastoji se od prijemnika radarskog ozracenja,
aktivnih ometaca, dispenzera radarskih i te-
rmalnih mamaca, termalnog ometaca i prija-
mnika laserskog ozracenja Slieded korak u
razvoju nastupa godine 1993. uvodenjem
inadce AH-64D Longbow Apache. Osim niza
poboljsanja od ugradnje novih lopatica rotora
do GPS navigacijskog sustava, glavnu novinu
predstavlja ugradnja Westinghouseova
milimetarskog radara. Taj senzor predstavlja
glavni senzor sustava Longbow, namijenjen
brzom pretrazivanju podruqa djelovanja,
automatskom otkrivanju i klasificiranju
otkrivenih ciljeva i ulasku u protuoklopnu
borbu u svim vremenskim uvjetima s raketnim
naoruzanjern "ispali-zaboravi" (fire-and-fo-
rget). Temeljni dio toga predstavlja radarski
navodena raketa Hellfire, koja ima u pricuvi
poluaktivni laserski tragac s poboljsanom
otpornoscu na opticke protumjere i kombini-
rani radiotermalni tragac uz bojnu glavu
sposobnu unistiti svaki poznati tenk
danasnjice,
Iako je povijest borbenih vrtoleta pisala
Amerika te i danas prednjad u razvoju tih le-
tjelica, potrebito je spomenuti sovjetski razvoj
tih specificnih borbenih zrakoplova. Prvi ruski
borbeni vrtolet je Mil Mi-24 NATO kodnog
naziva Hind, koji je usao u uporabu godine
1973., nastavsi razvojem iz transportnog vrto-
leta Mi-8/17. Namjena tog vrtoleta je osim
paljbene potpore i protuoklopne borbe, pri-
jevoz do osam vojnika u dodatnom teretnom
prostoru koji se (iako povecava proteznosti
vrtoleta) rnoze vrlo korisno iskoristiti kao pla-
tforma za ugradnju dodatnog strjeljackog
naoruzanja, prijevoz dodatnih borbenih ko-
mpleta naoruzanja povecavajuci tako auto-
nomnost vrtoleta na terenu tijekom borbenih
djelovanja, spasavan]e ranjenika i posada
oborenih zrakoplova i slicno, Iako siromasniii
elektronskom opremom taj vrtolet ima vrlo
pouzdan poluaktivni opticki sustav navodenja
protutenkovskih raketa AT-6 Spiral i pokazao
se vrlo agilan i otporan na veca ostecen]a
tijekom afganistanskog rata. Razvoj je nasta-
vljen s Milovim Mi-28 Havoc koji se usporedno
s Kamovom Ka-50 Hokum od 80-tih godina
razvijao za nasljednika Mi-24. Mi-28 predstavlja
dvodanu borbenu letjelicu nalik Apacu, dok je
Ka-50 prvi jednosjedi borbeni vrtolet na svije-
tu s katapultirajucim pilotskim sjedalom.
Slika 11. Termalni izgled raznih vojnih vozila
iz razlicitih kutova promatranja
Medutim ulazak u operativnu uporabu oba
vrtoleta ponajvise otezava preustroj i teska
ekonomska situacija u danasnjo] Ruskoj
Federaciji.
Ovaj kratak pregled ima za namjenu
podsjetiti na povijest razvitka borbenih vrtole-
ta kako bi se jasnije sagledali buduci smjerovi
njihovog razvitka i zadace koje se pred njih
postavljaju, a samim tim i zahtjevi koji se
postavljaju pred njihovu elektronsku opremu
poput termovizije.
Uporaba termovizije na borbenim
vrtoletima
Uporabu termovizije na danasnjim bo-
rbenim vrtoletima rnoze se u grubo predstavi-
ti njezinom osnovnom namjenom poznatom
pod nazivom "akvizacija" ciljeva. Ovaj pojam
koji se sastoji od tri razine djelovanja moze se
rastaviti na sljedece pojmove; otkrivanje,
raspoznavanje i prepoznavanje ciljeva u
podrudu pretrazivanja. Standardne definicije
ove tri razine "akvizacije" ciljeva su sljedece:
• Otkrivanje (Detection) znad da promatrac
tocno indicira promatrani objekt u podruqu
promatranja (primjerice, vozilo),
• Raspoznavanje (Recognition) znaci da pro-
matrac tocno indicira klasu kojoj promatrani
objekt pripada (npr. tenk prije nego kamion),
• Identifikacija (Identifikacion) znad da pro-
matrac tocno indicira tip iii podklasu proma-
tranog objekta (npr. tenk M-84 prije nego T-
55).
Iz tih definicija postaje jasna cinjenica
kako se razine raspoznavanja i identificiranja
mogu promatrati kao dva stupnja otkrivanja-
detekcije s manjim i vecim zapazanjem detalja
na .otkrivenom objektu. Takoder je vazno
istaknuti kako proteznosti promatranog obje-
kta isto ujecu na te dvije razine, kao i rezoluci-
ja ugradenog termovizijskog sustava, ako se
promatranje objekta izvodi s iste kutne pozici-
je (visine) i udaljenosti.
Akvizacija ciljeva (otkrivanje, raspozna-
vanje i identificiranje cilja) uz pomoc termo-
vizije predstavlja na borbenim vrtoletima pri-
marnu zadacu u svrhu ciljanja, navodenja i
uporabe naoruzan]a borbenog vrtoleta. Druga
iii sekundarna zadaca termovizijskih sustava
borbenih vrtoleta je zamjena sustava za

HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.


Slika 12. lzraelska modernizacija
ruske "legende" Mi-24
sustavom MOSP pod nazivom
"Mission 24" koja omoqucuie
bojno djelovanje "Kosuta" tijekom
svih vremenskih uvjeta dana i noci
gledanje nocu (Pilot Night Vision System) u
slucaiu njegovog otkaza i prikaza podruda
iznad kojeg se leti tijekom noci,
Za detaljniji prikaz osobina i uporabe
termalnih sustava na borbenim vrtoletima
danasnjice potrebito je izvrsiti pregled posto-
jecih sustava u uporabi, za sto se najpregledni-
ji cini tabelarni prikaz.
Nakon prikaza znacajki ovih 13
uglavnom kombiniranih sustavjl, koji osim
termovizije u svom sastavu imaju jos neki se-
nzor poput 1V-kamere i laserski obiliezivac-
daljinomjer, omogucujuci tako uz otkrivanje i
identifikaciju cilja, njegovo pracenje i ciljanje,
te uporabu i navodenje naorufanja borbenog
vrtoleta, trebalo bi navesti nekoliko razlicitih
rezirna djelovanja (leta) za djelotvorniju
uporabu termovizijskih sustava.
Taktiku uporabe borbenih vrtoleta
opremljenih termovizijom narnece vise
cimbenika poput; osobina i znacajki po-
jedinog tipa vrtoleta, orografije terena iznad
kojeg se leti, rasporeda i snaga neprijatelja i
zadace borbenog leta (izvidanje, obiljefavan-
je ciljeva iii borbeno djelovanje), do samih
znacajki i osobina ugradenog sustava termo-
vizije poput, polja prekrivanja i zahvata,
dometa i rezolucije, rnogucnosti priblifavanja
(zoomiranja), itd. Navodenje univerzalnih
idealnih rezirna leta nernoguce je bez pozna-
vanja navedenih elemenata.
Tako bi primjerice vrtolet MD-500C
Defender opremljen sustavom MMS
najbolje rezultate postizao kod zadaca
izvidanja i obiljefavanja ciljeva iz rezirna
lebdenja. Zbog male buke njegovog moto-
ra i male vizualne zamjetljivosti, a pose-
bice ako lzlaze samo senzornu glavu
smjestenu iznad rotora, taj vrtolet bi bio
gotovo neprimjetan cak i na manjim dalji-
nama, osiguravajuci tako vecu ucinkovi-
tost prigodom izvidanja iii u potpori
bojnih djelovanja. Primjerice uporaba
vrtoleta Mi-24V Hind oprem-
ljenog sustavom MOSP na-
metnula bi gotovo drukcije
rezime djelovanja. Velika
buka motora i lose
osobine tog vrtoleta u
reztmu lebdenja, uz
dobre znacajke poput
jakog oklopa i velike
brzine leta, odredile bi
posve drukciji nacin
djelovanja u izvcdenju
iste zadace izvidanja.
Veliki elevacijski otklon
senzorne glave prema dolje
(cak -105°), omogucio bi kod
izvidanja prikriveni let na minimalnoj visini
i dolaskom u blizinu cilja iskakanje i snimanje,
uz brzi povratak na minimalnu visinu leta, sto
bi bilo vrlo vazno kod jako branjenih objekata.
Iako je nepoznat tehnicki podatak za azimut
snimanja sustava MOSP pretpostavlja se da je
velik, sto bi omogucilo snimanje bocne hemi-
sfere tijekom leta vrtoleta. Takav rezim djelo-
vanja bio bi primjenjiv kod izvidania veceg
podruda poput crte bojisnice.
Navedeni primjeri sasvim jasno govore u
prilog tvrdnji da je bez poznavanja konkretnih
podataka, sasvim nemoguce donijeti bilo
kakvu prosudbu, a kamoli tvrdnju glede takti-
ke uporabe i letnih rezima djelovanja borbe-
nog vrtoleta opremljenog termovizijom.
Zakljucak
Termovizija, FUR, iii gledanje u infra-
crvenom spektru se svojim razvojem name-
tnula kao neophodno sredstvo u suvremenom
ratovanju. Nezavisno o osvjetljivacima, priro-
dnim iii umjetnim, daje prikaz bonsmce sa
svim objektima na njemu jer koristi njihovo
termalno zracenje, sto je posebno vazno za
umjetne objekte kao velike izvore toplinskog
zracenja. U vidljivom dijelu spektra rnoguce je
prikrivanje tih objekata kamuflazorn poput
dobrog izbora boje, maskirnih rnreza iii
uporabom odsjecenih dijelova vegetacije,
stvaranja laznih objekata uporabom maketa ili
LISTOPAD, 1999.
neispravnih vozila, u svrhu zavaravanja,
trosenja snaga neprijatelja na lazne ciljeve i sl.
Postoje i druga ogranicenja poput losih meteo
uvjeta; magle i naoblake, i nepovoljnih kamu-
flirajucih uvjeta na bojisru poput dima i
prasine, kroz koje oprema u vidljivom dijelu
spektra ne moze proniknuti. Osim toga
posebno vazna mogucnost termovizije je pro-
matranje u nocnim uvjetima jer ne ovisi o
nikakvim osvjetljivacima, vec toplinskom
zracenju okoline.
Danasnji termovizijski senzori na borbenim
vrtoletima samo su dio senzorno-ciljnog susta-
va, cija namjena je osim otkrivanja, raspozna-
vanja i identifikacije ciljeva u svim vremenskim
uvjetima dana iii nod, automatsko iii rucno
pracenje ciljeva, njihovo lasersko oznacavanje
za eventualno vlastito iii tude bojno djelova-
nje, ciljanje i navodenje postojeceg naorufanja
od strjeliackog, topnickog, raketnog do bom-
barderskog.
Buducnost sustava termovizije lezi u
njezinom pojednostavljenju i smanjenju
cijene, a onda ne ce daleko biti dan kad ce
pokraj svakog stroja na boiistu, zrakoplovaa,
vrtoleta, tenka i oklopnog vozila, i svaki vojnik
imati sustav termalnog prikaza bojisnice inte-
griran u ciljno-senzorsko-zapovjedni kompju-
torizirani sustav vlastitih snaga, tako da otkrice
bilo koje informacije na bojisnici od strane bilo
koje jedinke dijele sve jedinke korisnici tog
sustava.
literatura:
1. C. Chant: Fighting helicopters of the 20th century, Tiger Books
International PLC, 1996, United Kingdom.
2. P. Allen: The helicopter, Airlife Publishing Ltd., 1996, United
Kingdom.
3. P.D. Chinnery: Vietnam - the helicopter war, Airlife Publishing
Ltd., 1991, United Kingdom.
4. E.J. Everett-Heath: Soviet helicopters-design, development and
tactics, Jane's Information Group, 1983, United Kingdom.
5. M. Bajic, H. Gold, T. Fiedler: Daljinska istrazivanja i elektronsko
izvidanje iz zraka i svernira - skripta iz kolegija na poslijediplo-
mskom studiju, Fakultet prornetnih znanosti, 1998, Zagreb.
6. G.Waldman, ).Wooton: Electro-optical systems performance
modeling, Artech House Inc., 1993, Norwood, USA.
7. A. Shteinman, Y. Bushlin: Background clutter in the SW infrared
spectral band: measurement and analysis, SPIE-lnternational
Society for Optical Engineering Targets and Backgrounds:
Characterization and represetation IV, Volume 3375-05, 1998,
Orlando, USA.
8. LS.Balfour, Y.Bushlin, N.Brandman: Polarisation signatures of
man made objects in the SW infrared spectral band, SPIE-
International Society for Optical Engineering Targets and
Backgrounds: Characterization and represetation IV, Volume 3375·
06, 1998, Orlando, USA.
9. M.Muller, A.Korn: Automatic target detection in cluttered IR
images, SPIE-International Society for Optical Engineering Targets
and Backgrounds: Characterization and represetation IV, Volume
3375-07, 1998, Orlando, USA.
JO. Jane's weapon systems, Jane's Information Group, 1994, UK.
11. W.V.Kennedy, D.Baker, R.S.Friedman, D.Miller: The
Intelligence War, Salamander Books Limited, 1983, London,
United Kingdom.
HRVATSKI VOJNIK
 GrCka kupuje 50
dodatnih F-16C/D
rcka vlada je objavila da namjer-
G
ava kupiti do 50 novih lovaca
Lockheed Martin F-16C/D Block
50 (ukljucujuo i dva dvosjeda) i u Grckoj
modernizirati 36 lovaca F-16C/D Block 30
na Block 50 + standard. Osim toga Grcka
zeli kupiti 15 novih lovaca Dassault Mirage
2000-5 Mk 2 i modernizirati 10 postojedh
Miragea 2000 na isti standard. Potvrdena je
i namjera kupnje izmedu 60 i 90 lovaca
Eurofighter Typhoon nakon 2005. (pret-
postavlja se da bi se mogla kupiti 84 pri-
mjerka).
Novi primjerci F-16 trebaju se poceti
isporucivati nakon listopada 2001., a cije-
na njihove kupnje bit ce 600 milijardi
drahmi (1.95 milijardi americkih dolara).
F-16 je odabran u natjecaju u kojem je jos
sudjelovala kompanija Boeing s ponudom
za 36 F-15H Strike Eaglea po cijeni od 732
milijarde drahmi. Usprkos tome sto su
zracne snage i ministarstvo preferirali
Boeingovu ponudu, pobijedio je F-16.
Kupnja Miragea 2000-5 stajat ce 280
milijardi drahmi, a ocekuje se da ce ti lovci
nositi projektile zrak-zrak Matra BAe
Dynamics MICA i projektile zrak-zemlja
SCALP EG. Potvrda o grckorn sudjelovanju
u konzorciju za razvoj i proizvodnju
Eurofightera se vidi kao jos jedan od
nadna povezivanja Grcke s europskom
obrambenom i zracnosvemirskorn indus-
trijom.
Zbog tih planiranih nabavi novih
lovaca grcke zracne snage su naznadle
rnogucnost odustajanja od modernizacije
37 lovaca F-4E Phantom II ukoliko ame-
ricka vlada ne odobri isporuku pro-
HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.
gramske potpore potrebne za integraciju
projektila AIM-120 AMRAAM sa sustavom
kontrole paljbe F-4. Prema grckim izjava-
ma, ornogucavanie nosenja AMRAAM-a je
jedan od kljucnih dijelova modernizacije
F-4. Pentagon odgada odluku usprkos
cinjenici da su grcki F-16C/D vec na-
oruzani s AIM-120. Prvi F-4E moderniziran
u okviru programa Peace Icarus poletio je
28. travnja s piste kod DASA-ine tvornice u
Manchingu, Niemacka, DASA je glavni
ugovarac u progra-
m u modernizacije
F-4E, a ostali sudi-
onici su kompanije
HAI, Elfon i Elbit.
Do kraja iduce go-
dine HAI bi trebao
isporuciti prvi mo-
dernizirani F-4E
grckim zracnim sna-
gama.
Program om
modernizacije pred-
videna je ugrad-
nja novog radara
AN/APG-65GY, na-
ve avionike (MFD displayi i HUD Elbita,
novi INS/GPS navigacijski sustav, IFF,
HOTAS). U jurisnim misijama borbene
sposobnosti moderniziranih F-4E bit ce
povecane koristenjem novih oruzja kao
sto SU penetriraiuca bomba BLU-107/109,
laserski vodena oruzja GBU-10/12/14, pro-
jektili zrak-zemlja AGM-65G Maverick, dis-
perzer kompanije DASA, spremnik s
ciljnickirn sustavima Rafael Litening. Od
sustava za samozasritu zrakoplova pred-
vida se ugradnja sustava ASPIS (koji je
interoperabilan s opremom na F-16C/D
Block 50) iii tegljenog mamca DASA
Skybuzzer.
Izvori bliski grckirn zracnim snaga-
ma navode da je pitanje AMRAAM-a poli-
ticko pitanje koje ce vjerojatno biti
rijeseno: Modernizirani F-4E bit ce u sa-
stavu 338. i 339. eskadrile smjestene u
zracno] bazi Andravia na sjeveru Grrke.
I susjedna Turska provodi opsezan
program modernizacije lovaca F-4E, za
koji je ugovarac izraelska kompanija IAI.
Pripremio Ivan Marie
(Jane's International Defense
Review, lipanj 1999.)
Radar za
indijske Su-30
letjelice Suhoj Su-30MKI namijenjene
U indijskim zracnirn snagama, bit ce ugra-
dena buduca i unaprijedena inacica
ruskog radara s faznom resetkom NOllM. Prema
rijecima direktora tvrtke NIIP koja proizvodi
uredaj, ispitivanja na NOllM traju jos od 1992. i
pokazuju kako je to trenutacno najbolji sustav u
Rusiji namijenjen lovackim zrakoplovima.
Radar ima dva moda rada (zrak-zrak i zrak-
zemlja) pri cerm: koristi frekventna podruda X
(od Odo 1 Ghz) te L (od 8 do 10 Ghz; u NATO
sustavu rabe se oznake D i I.) U rezimu zrak-zrak
istodobno maze pratiti petnaest ciljeva sto
ukljucuje i one u stanju mirovanja (npr. vrtolet koji
lebdi) dok se u borbu maze upustiti sa njih cetiri
do sest. Objekte poprecnog presjeka koji se
nalaze u smjeru !eta otkriva na udaljenosti od 80
do 100 kilometara, a one iza letjelice na 30-40 km.
Za velike ciljeve kao sto su zrakoplovi-cisterne,
transporteri iii AWACS-i krajnji domet iznosi 400
km. Pri modu rada zrak-zemlja povrsinske ciljeve
otkriva do 200 km, a izvodenje zadaca olaksano je
mogucnoscu radarskog pracenja konfiguracije tla i
izbjegavanje prepreka. Sustav NOl lM ispitan je na
jednom od prototipova lovca Su-27M (Su-35) a
temelji se na idenricnoj tehnologiji kao i
nedovrseni radar NOl 4 namijenjen Mikojanovom
lovcu MF!.
Ukupno, indijsko zrakoplovstvo je narudlo
40 Su-30 vrijednih 1.8 milijardi arnerkkih dolara, a
ugovorom iz 1996. predvidena su cetiri roka
isporuke. U travnju i svibnju 1997. dobili su osam
lovackih inadca Su-30K za presretacke zadace te
postizanje zracne nadrnoci, Osam primjeraka iz
druge serije predvideni su kao visenamjenski bor-
beni zrakoplovi s velikim mogucnosnrna u
napadajima na zemaljske ciljeve. Njihova predaja
trebala je uslijediti sredinom prosle godine ali je
odgodena za prvu polovicu 1999. zbog indijske
neodlucnosti i kasnjenja u odabiru INS-a (Intertial
Navigation System) i raketnog projektila zrak-
zemlja.
Osim spomenutog NIIP-ovog radara s
faznom resetkom, letjelice ce biti opremljene
Sextant Avioniqueovim HUD-om (head-up dis-
play) VEH3000, racunalom indijske proizvodnje,
inercijalnim navigacijskim sustavom s GPS-om te
visenamjenskirn displayom tvrtke Totem, a u
razvoju je infracrveno-laserski sustav koji ce biti
smjesten u poseban spremnik. Ireca skupina od
12 zrakoplova dobit ce kanarde dok ce posljednjih
dvanaest Su-30MKI biti isporuceno 2000. s
ugradenim vektorskim potiskom.
Pripremio Mladen Krajnovic
 ,,. vedska nudi Poljskoj iznajmljivanje Gripena
V vedska je Poljskoj ponudila iznajmljivanje
18 lovaca Saab/British Aerospace Gripen
na rok od pet godina, od 2001., ako
Poljska na svom natjecaju odabere ovaj lovac.
Prijedlog, koji su odobrile svedske zracne snage,
je ukljucen u odgovor Saaba i BAe na poljski
zahtjev za informacijama (RF!) izdan pocetkorn
ove godine. Do sredine srpnja kad je bio zavrsni
rok za slanje informacija (prvobitno rok je bio
30. lipnja, ali je produzen za dva tjedna na zaht-
jev americke vlade kako bi kompanije Boeing i
Lockheed Martin stigle pripremiti svoje prijed-
loge) stiglo je pet odgovora. Uz navedene kom-
panije, svoje ponude su poslali jos Dassault
Aviation i Eurofighter. Sluzbeni zahtjev za pri-
jedlozima ce biti objavljen potkraj godine.
Poljska zeli kupiti 60 lovaca izrnedu
2006. i 2012., ali od 2001. pa do pocetka ispo-
ruke zeli koristiti starije lovce zapadne
proizvodnje kako bi olaksala prelazak svojih
pilota na nove lovce.
Ocekivalo se da ce Saab i BAe kao prije-
lazno rjesenje ponuditi iznajmljivanje eskadri-
.:.;;
le lovaca Viggen, ali ~
1
= :; . ;~., . ~. ,.
ukljui'ivanje Gripe-
na ~i ~oglo snafoo
ojacan danu ponu- ~
1 Jll't D
du. Osamnaest po-
nudenih Gripena •
(ukljucujuci i dva Svedski Gripen za vrijeme jedne vjezbe u Poljskoj
dvosjeda) bi se modificiralo s komunikaci- Eurocopter odgovorile su na odvojeni zahtjev
jskim i IFF sustavima kompatibilnim s NATO- za informacijama koji je raspisala Poljska za
vim. Poljski piloti bi se uviezbavali u Svedsko]. kupnju novog borbenog vrtoleta i modern-
Boeing planira ponuditi lovac F/A-18E/F, izaciju vrtoleta W-3 Sokol. Iz natjecanja je vec
s prethodnim iznajmljivanjem F/A-18A/B. izbacen jufooafrii'ki borbeni vrtolet Dene!
Lockheed Martin nudi F-16C/D, uz iznajmlji- Rooivalk nakon sto je Poljska odlucila da proiz-
vanje F-16A/B iz sastava zracnih snaga SAD vodacu ne posalje RFI.
(koji su u pricuvi). Oba americka proizvodaca U meduvremenu BAe je poljskoj kom-
nude iznajmljivanje sedam lovaca. paniji PZL dodijelio ugovor za izgradnju dijelo-
Dassault na natjecaju nudi lovac Mirage va krila namijenjenih regionalnom mlaznom
2000-5, ali dosad nije dao nikakve podatke o putnickom zrakoplovu Avro R], a za izradu ala-
rnogucnosti iznajmljivanja. Ponudu Eurofig- ta za izgradnju komponenti krila za putnicki
htera vodi kompanija Daimler-Chrysler Aero- zrakoplov Airbus je izabrao kompaniju Mielec.
space, uz ponudu iznajmljivanja modernizira- Pripremio Ivan Marie
nog lovca MiG-29. (Flight International, 21.-27. srpnja
Kompanije Agusta, Bell, Boeing i 1999.)

oquca uporaba Vikinga do 2015. lndija nastavlja

rnertcka ratna mornarica raz-
matra rnogucnost uporabe
svojih protupodmornickih
zrakoplova S-3B Viking smjestenih na
nosadrna do 2015., ukoliko bi se proveo
program modernizacije zasnovan na
studiji SLEP (service life-extension pro-
gramme) kompanije Lockheed Martin.
Kompanija je pocetkorn svibnja
radi provodenja studije od americke
mornarice dobila jedan primjerak
zrakoplova S-3B, prije toga uskladisten
u zrakoplovnoj bazi Davis-Monthan u
Arizoni. Od sredine 2001. pa do 2002.
na tom ce se zrakoplovu izvesti ispiti-
vanja zamora tvoriva. Ta ispitivanja bi
trebala demonstrirati mogucnost pro-
duzavanja uporabe Vikinga s
predvidenih 13.000 sati uporabe na
17.500 sari, nakon poduzimanja SLEP
modernizacije (ojacavanje zmaja i zam-
jena komponenti na 16 lokacija unutar
zrakoplova). Ako ispitivanja kompanije
Lockheed Martin budu uspjesna,
americka bi mornarica ustanovila pro-
gram modernizacije za 115 S-3B
Vikinga pocetkom iduceg desetljeca
Osim zrakoplova u uporabi, na raspola-
ganju je i 16 S-3A i 1 S-3B takoder
smjestenih u bazi Davis-Monthan, te 16
ES-3A Shadow zrakoplova za elektron-
sko izvidanje.
Kompanija Lockheed Martin je
ukliucena i u projekt americke morna-
rice Viking 21, koji je usmjeren na po-
boljsavanje avionike i senzora kako bi
se S-3B omogucilo djelovanje u ulozi
platforme za pronalazenje ciljeva i na-
vodenje razlicitih vodenih oruzja koje
bi lansirali brodovi u sastavu borbene
skupine nosaca zrakoplova.
Americka mornarica namjerava
zamijeniti nekoliko vrsta zrakoplova (C-
2A, E-2C, ES-3A, S-3B) zrakoplovom
CSA (Common Support Aircraft), koji
ce biti sposoban za vodenje protupod-
mornii'ke i protubrodske borbe, izvo-
denje uloge zrakoplova za rano upozo-
ravanje, procjenu nanesene stete, tran-
sportne misije i ulogu zrakoplova-tan-
kera. Ocekuje se da bi CSA mogao uci u
uporabu oko 2015. Kompanije Boeing,
Lockheed Martin i Northrop Grumman
studiraju moguce koncepte CSA zrako-
plova, i ocekuie se da ce se natjecati za
dobivanje ugovora kad on bude raspi-
san pocetkorn iduceg desetlieca.
Pripremio Ivan Marie
(Jane's Defence Weekly, 19.
svibnja 1999.)
razvoj HJT-36
ndijska je vlada davanjem odobrenja kompaniji HAL
I (Hindustan Aeronautics) odludla nastaviti razvoj
mlaznog trenafoog zrakoplova HJT-36, koji bi zamije-
nio stare trenafoe zrakoplove HJT-16 Kiran u sastavu
indijskih zracnih snaga.
Predsjednik HAL-a Krishnadas Nair je rekao da je
kompanija vec primila 1.8 milijardi rupija (42 milijuna
americkih dolara) za pravljenje dva prototipa, ispitivanja
u letu i certificiranje. Prvi ce let biti potkraj iduce godine,
a ulazak u sluzbu dvije godine kasnije. Kiran bi iz sluzbe
bio povucen 2005.
Indijske zracne snage trebaju vise od 200 HJT-136,
a cijena po zrakoplovu (bez uracunatih troskova odrza-
vanja i Iogistike) bit ce oko 180-190 milijuna rupija. U
odnosu na Kiran, HJT-36 ce biti laksi, imati manje dijelo-
va, pobolisanu potrosnju goriva i poboljsanu pouzdanost
i sposobnost odrzavanja
HAL tek treba za novi zrakoplov odabrati motor.
Kandidati su motor Rolls-Royce Viper 632, Rolls-Royce
Viper 680, Snecma/Turbomeca Larzac 04 i AlliedSignal
TFE731. Iako Rolls-Royceov motor Viper ima odredene
prednosti (ugraden je na Kirana, jeftiniji je, au Indiji pos-
toji logisticko srediste za njegovo odrzavanje kra].
Kanpura), prevelika potrosnja goriva govori protiv nje-
govog izbora.
Na podruqu avionike za dobivanje ugovora bore
se kompanije Marconi Avionics, Elop i Sextant Avionique.
Pripremio Klaudije Radanovie
(Flight International~ 21.-27. srpnja 1999.)

LISTOPAD, 1999. HRVATSKI VOJNIK

 Zrakoplovstvo turske
kopnene vojske
Jedan od dijelova turskih oruzanih snaga u koji se ulazu velika sredstva radi modernizacije i

daljnjeg razvoja je i zrakoplovstvo turske kopnene vojske. U borbenim djelovanjima protiv PKK

ova formacija pokazala je iznimnu uspjesnost, a prema mnogim ocjenama upravo je uporaba

vrtoleta dovela do preokreta u visegodisnjo] borbi protiv PKK

Prie_remio Dario BARBALIC

!iJ HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.


Borbeni vrtolet AH-1 W Super Cobra iz
sastava zrakoplovstva kopnene vojske pri
uvlezbavanlu djelovanja nad vodenim
povrsinarna, u sklopu treninga za potencijalna
borbena djelovanja na podruclu Egejskog
mora i na Cipru
epublika Turska je proslog listo-
pada proslavila svoju 75. obljet-
nicu, a iste je godine proslavljeno
i 50 godina postojanja zrako-
plovstva kopnene vojske (Kara
Havacilik). Ovaj rod vojske je osnovan 1948., i
u njegovom se sastavu u pocetku nalazio manji
broj zrakoplova namijenjenih izvidackim
zadacama i korekciji topnicke paljbe. Danas je
zracna komponenta turske kopnene vojske
druga po velicini organizacija tog tipa unutar
NATO-a, ciji su pripadnici osposobljeni za
djelovanje u svim prigodama.
Ciparska operacija
Pocetkom sezdesetih godina strategija
NATO-a se pocela mijenjati, te je teziste preba-
ceno sa strategije masovne odmazde prema ja-
canju konvencionalnih snaga. To je ukljucivalo sant duboko u unutrasnjosti otoka. Tijekom
jacanje paljbene mod konvencionalnog oruz- prvog vala zracnog desanta 70 vrtoleta je pre-
ja, te vecu mobilnost postrojbi. Francusko vezlo kompletnu bojnu komandosa (u 64 vrto-
iskustvo iz Alzira i tada aktualne americke leta) te osoblje stozera korpusa i brigade (u 6
operacije u Vijetnamu ukazivale su na koris- vrtoleta). Pritom nije oborena niti jedna letjel-
nost vrtoleta kao sredstva uz ciju se pornoc ica, premda je nekoliko vrtoleta bilo pogo-
moglo bitno povecati mobilnost i paljbenu deno paljbom lakog pjesackog naorutanja i
moc kopnene vojske. Nekako u isto vrijeme paljbom iz protuzrakoplovnih topova. No, isto
izbija ciparska kriza, pri cemu su se turski inte- tako treba napomenti da Nacionalna garda
resi sukobili s interesima danice NATO-a i sus- ciparskih Grka nije bila posebno dobro op-
jeda, Grcke. Godine 1963. nakon izbacivanja remljena i izucena postrojba te da je to uvelike
predstavnika ciparskih Turaka iz ciparske utjecalo na ovakav ishod ciparske kampanje.
vlade, i s izbijanjem etnickih sukoba na otoku Zbog intervencije na Cipru turske su se
turske su se postrojbe pocele prikupljati u luci oruzane snage nasle pod americkirn embar-
Mersin s ciljem izvodenja pomorskog desanta gom na isporuke naoruzanja i doknadnih
na otok Cipar. Te godine do intervencije nije dijelova. Nakon cetiri godine embargo je uklo-
doslo, no turski su vojni planeri zakljucili da je njen, no ostavio je znacajan trag u nadnu
za eventualnu intervenciju na otoku potrebno razrnislianja turskih vojnih stratega. Naime,
poboljsati sposobnosti izvodenja zracno kao rezultat embarga pokrenut je projekt
pomorskog desanta kopnene vojske. stvaranja domace vojne industrije kako bi se
Svoje prve vrtolete je turska vojska dobi- smanjila ovisnost zemlje o stranim isporukama
la s pristizanjem 50 letjelica Bell OH-13S 1965. rezervnih dijelova. U bazi Guvencirlik je vec
Istodobno je pocela nabava transportnih i prije bila formirana 901. pozadinska remontna
pomocnih zrakoplova poput Do-27, Do-28, baza, koja je sada dobila zadacu da se osposo-
Cessna 0- lNE. Ubrzo su pristigii i noviji mod- bi za odrzavanje svih tipova letjelica. Nakon
eli vrtoleta americke proizvodnje: OH-58, AB-
206A te AB-204B. Godine 1966. formirana je
vrtoletska bojna (HelikopterTaburu) u sastavu
Zrakoplovne skole kopnene vojske u bazi
Guvercinlik. Pocetkorn 1968. turska mornarica
i zandarmerija su takoder poceli izucavati
svoje pilote u ovoj skoli, Do 1970. turska je
kopnena vojska razvila znatnu sposobnost
izvodenja vrtoletskog desanta, cemu je pona-
jprije pridonijela nabavka veceg broja vrtoleta
talijanske proizvodnje Agusta AB-205. Razlog -,!!
nabavci vrtoleta iz Italije je bio dvojak. Prvi je ]
bila americka nevoljkost da prodajom vrtoleta t
ojaca tursku sposobnost za izvodenje inter-
vencije na Cipru, dok je drugi bila cinjenica da
je rat u Vijetnamu uvelike apsorbirao
raspolozive vrtolete americke kopnene vojske,
pa ih nije ostalo za eventualnu prodaju
saveznicima.
Pilati Cobri nose turski NVG sustav za nocno
Godinu dana kasnije dolazi do promjene
gledanje, uspieono isproban u akcijama protiv
u organizacijskoj strukturi zrakoplovstva tur-
pripadnika PPK
ske kopnene vojske. Tada je organizacija
temeljena na zrakoplovnoj satniji zamijenjena
krupnijom strukturom temeljenoj na zrako- podizanja embarga u vecem broju su poceli
plovnim pukovnijama i zrakoplovnim bojna- pristizati americki vrtoleti UH-lB i UH-lD, sto
ma, koje su bile rasporedene na razinama kor- je dodatno otezalo odrzavanje. Godine 1981. u
pusa i armijskih stozera. U srpnju 1974. dolazi halama baze je pocelo sklapanje vrtoleta UH-
do turske intervencije na Cipru, pri cemu su lH na osnovu dugogodlsnjeg ugovora s
ove postrojbe po prvi put isprobane u borbi. americkom tvrtkom Bell-Textron. Ukupno je
Naime, 20. srpnja kao odgovor na vojni udar sklopljeno 60 letjelica u cetir; serije od po 15
na Cipru kojim SU rukovodili casnici grcke komada u vremenskom razdoblju od ozujka
vojske, tursko rnornarkko pjesastvo, pado- 1982. do travnja 1993. Godine 1979. uvedeno
branci i vrtoletsko desantne postrojbe izvode je u stuzbu je 50 skolskih zrakoplova tipa Be-
zdruzem desant na Cipar. Vrtoleti zrakoplovst- llanca 7GCB Citabrias.
va kopnene vojske su pritom odigrali kljucnu
ulogu, omogudvsi turskim postrojbama de-
LISTOPAD, 1999. HRVATSKI VOJNIK

S-?OA-28 iz sastava zrakoplovne skupine specijalnih snaga
Druga reorganizacija
Dva su dmbenika utjecala na drugu
reorganizaciju zrakoplovstva kopnene vojske.
Prvi je bila nova doktrina zracno-kopnene
bitke NATO-a, dok je drugi bio sve jaci sukob
u Kurdistanu. Ove posljednje u biti antiger-
ilske operacije su pogotovo davale na vaznosti
vrtoletu kao borbenom i prijevoznom sred-
stvu. Stoga je 1986. zrakoplovstvo kopnene
vojske dobilo status korpusa unutar kopnene
vojske jednako kao topnistvo, piesastvo i
oklopne postrojbe.
Pocetkom devedesetih godina Turska je
razliku ostalih NATO clanica, nastavila sa
velikim izdvajanjima za oruzane snage, sto je
dovelo do modernizacije vojske. Nakon zal-
jevskog rata 1991. turska kopnena vojska je
reorganizirana, te je usvojena doktrina tzv.
"prednje obrane". Pritom je napustena tradi-
cionalna divizijsko-pukovnijska struktura, a
uspostavljena je fleksibilnija struktura brigada
sastavljenih od bojni. Sposobnost prevozenja
zrakom vecih postrojbi te sposobnost
izvodenja zracnog desanta su u novoj doktrini
~ AN/ARC-182. Amerikanci su turskoj vojsci
1
C nudili i starije verzije ovih borbenih vrtoleta,
0
1-
~ 1 8 p
Za vezu i komunikacije koriste se zrakoplovi Cessna 421 B
HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.
modernizacije uvedena su dva nova tipa vrto-
leta, borbeni AH-lW Super Cobra, te trans-
portni UH-60 Black Hawk. No zanimljivo je da
su prve vrtolete Black Hawk dobile zrako-
plovne postrojbe turske zandarmerfje (Jan-
darma) kojima je isporuceno prvih 36 letjelica.
Iakoder je znakovito bilo da je prva isporuka
od pet AH-lW Super Cobra (1990.) turskoj
kopnenoj vosci bila prvobitno namijenjena
americkom korpusu mornarickog piesastva,
Razlog za njihovu hitnu isporuku je bilo
pogorsanje situacije na jugoistoku Turske, gdje
su turske sigurnosne snage bile angazirane u
borbama s borcima kurdskog PKK. Dvije
godine kasnije turska vojska je narudla jos
rabljenih borbenih vrtoleta iz SAD-a, sto je
rezultiralo isporukama (1993.-1995.) 14 AH-
lP, 12 AH- lS te ceti.ri TAH- lP namijenjenih
obuci pilota. Dio ovih letjelica je moderniziran
u pogonima u Guvercinliku. Tako je deset
vrtoleta AH-lW dobilo NTS (Night Targeting
System) sustav za otkrivanje i gactanje ciljeva
dobili posebno vazno mjesto, pa je shodno po nod, modificirani kokpit te sustav TNS
tome porasla vaznost novoformiranog kor- (Tactical Navigation System) za nocnu navi-
pusa zracnih snaga kopnene vojske. gaciju. Osam AH-lP je dobilo samo sustav za
Pocetkom devedesetih godina u sklopu nocno gactanje cilieva, no planira se ugradnja
~
I
>'
~
,!
~
~
j
Na borbene vrtolete AH-1 ugracJeni su IC ornetacl AN/ALQ-144
topa od 20 mm i TNS sustava. Kompletna
modernizacija AH-lP obuhvaca potpuno nove
elektricne instalacije, sustav AN/ALQ-144 za
ometanje IC glava za samonavodenje pro-
tuzrakoplovnih raketa, AN/APR-39 V(3) uredaj
za otkrivanje radarskih emisija, sustav za
redukciju IC odraza motora vrtoleta te sustav
no te su ponude odbijene zbog loseg stanja
a letjelica. Umjesto toga, naruceno je jos deset
AH-lW Super Cobri. Turske narudzbe pogoto-
vo odgovaraju americkorn Korpusu
 rnornarickog piesastva, jer omogucavaiu da se uspjesima turske vojske protiv gerilaca PKK. Brojcani sastav zrakoplovstva
nastavi proizvodnja ovog tipa letjelice, te se Istodobno zrakoplovstvo turske kopnene turske kopnene vojske
time odrzava nifa cijena po vrtoletu. No sredi- vojske je trece u svijetu koje je u stvarnim bor- Zrakoplovi
nom devedesetih americka vlada je s obra- benim uvjetima (poslije americkog i izrael- Do-2801/D2 15
zlozenjem o krsen]u ljudskih prava u Turskoj skog) koristilo sustave za nocno promatranje. Cessna T-410 25
pocela odugovlaciti sa isporukama vrtoleta. Beech T-42A 5
U sklopu Skole se nalaze i borbene Cessna U-17A/B 50
Stoga je Ankara otkazala narudzbe, te se postrojbe. Takva je Vrtoletska bojna (Heli- Cessna 4218 5
okrenula Francuskoj kao opskrbljlvacu. Tada je kopter Taburu), prva vrtoletska postrojba u Bellanca T-7C 40
odluceno da se umjesto americkih Black Hawk sastavu turske kopnene vojske, formirana Beech B-200 5
vrtoleta nabavi 20 transportnih vrtoleta Vrtoleti
1966. Ta je postrojba sa svojih 22 vrtoleta pred-
AB-2048 20
AS.532UL Cougar. vodila desant na Cipar. Danas se u njezinom AB-205 70
sastavu nalazi mjesavina vrtoleta UH-lD/H Bell UH-18 36
Skola zrakoplovstva kopnene Huey i S-70A-28 Black Hawk, a njezino osoblje Bell UH-10/H 163
AB-212 3
voiske u smjenama odlazi u podruqe borbenih
Bell 206L 1
operacija na jugoistoku Turske. Piloti su kvali- AH-1W 10
Centralna ustanova za obuku pilota za ficirani za let u svim vremenskim uvjetima i AH~P 14
zrakoplove i vrtolete je Skola zrakoplovstva nocu. U sijecnju 1996. tijekom grcko-turske AH-1S 12
kopnene vojske u Guvencirliku. Na njenu dje- krize oko otoda Kardak u Egejskom moru, TAH-1P 4
latnost otpada gotovo 50 posto svih letackih i S70A-28 10
piloti iz sastava ove bojne su dobili posebnu
AS 532UL 20
logistickih aktivnosti citavog zrakoplovstva zadacu Letjevsi nocu i po losem vremenu AB-206 20

je jurisna vrtoletska bojna (Taaruz Helikopter

Taburu), koja je formirana 1990. s isporukom
prve dvije AH-lW Super Cobre. Ti vrtoleti su
bili namijenjeni fandarmeriji na jugoistoku
Turske, no kako ta formacija ne spada u po-
strojbe koje su u sastavu NATO-a, njoj nisu
mogli biti isporuceni, Naime vrtoleti su
kupljeni uz pornoc americkog kredita za pro-
daju vojne opreme stranim zemljama (FMS-
Foreign Military Sales). Prvih nekoliko bor-
Zrakoplov Dornier Do-280-2, koji se koristi za SIGINT misije benih vrtoleta je rasporedeno u podruqu
Diyarbakira u ozujku 1991., kako bi im kasnije
kopnene vojske. Danas je ona na divizijskoj nisko iznad mora, te izmedu grckih i turskih pridruzile ostale letjelice. Dio osoblja jurisne
razini i njome zapovijeda general s dvije ratnih brodova, dva vrtoleta S-70 Black Hawk bojne je stalno rasporeden na ovom kriznom
zvjezdice, a u njezinom se sastavu nalazi 122 su trebala privlaciti pozornost grckih podruqu, a osnovnu takticku formaciju cine
vrtoleta te 85 zrakoplova. U ovoj se skoli izuca- mornarickih postrojbi. U svakom vrtoletu se dva vrtoleta AH-lW i dva AH-lP. [urisna vrto-
vaju i piloti i tehnicari turske ratne mornarice i nalazio jedan tim za specijalne operacije sa letska bojna se sastoji od tri eskadrile (Filo),
fandarmerije. Skola ima dva odvojena progra- zadacorn da se iskrcaju na sporni otok ukoliko jedne od devet AH-lW Super Cobra, te dvije
ma, za pilote vrtoleta i zrakoplova, a u oba propadne pomorsko iskrcavanje mornarickih od po devet AH-lP/S Cobra vrtoleta. Po jedna
slucaja kandidati moraju prije negoli postanu komandosa. Tijekom te operacije zbog loseg od ovih eskadrila je rasporedena u bazama u
kvalificirani piloti u zraku provesti 200 sati. vremena se srusio grcki vrtolet dok je Erzincanu i Diyarbakiru, dok je jedan dio Stal-
Gotovo dvije trecine kandidata su piloti pokusavao otkriti sto se doista zbiva. no smjesten u Guvencirliku radi obuke novih
vrtoleta Za njihovu obuku je namijenjeno 20 Druga borbena postrojba u sastavu skole pilota. Jedna od AH-lW Cobri je 1997. obore-
vrtoleta AB-206B i cetiri OH-58. Nakon 80 sati
provedenih na ovim tipovima vrtoleta, obuka
se nastavlja na UH-lH (80 sati, od cega 55 sati
instrumentalnog !eta i leta na simulatoru). U
posljednoj fazi se izvodi obuka taktike leta i
uporaba orufanih sustava, te let s optickim
sustavorn za nocni let. Specijalizacija po tipovi-
ma vrtoleta na kojima ce diplomirani kandidat
na kraju letjeti izvode se u borbenim postro-
jbama. Obuka u letu sa sustavima za nocno
promatranje (NVG) je uvedena u obuku 1991. ~
i nju prolaze svi piloti koji se izucava]u za let na ~
Vrtoletima UH-1, S-70A-28, AH-lP te AH-lW. ~
0
Turski piloti koriste sustave za nocno proma- }
tranje koji se sklapaju u tvornici ASELSAN ~
nedaleko od Ankare. Vojni analiticari tvrde da
je uporaba vrtoleta nocu uvelike pridonijela Trenaznl vrtolet Robinson R-22 Beta

LISTOPAD, 1999. HRVATSKI VOJNIK m

 Trenazru zrakoplovi Cessna U-178 u bazi Guvercinlik
na prijenosnom protuzrakoplovnom raketom
SA- 7 od boraca PKK.
Zrakoplovni pukovi kopnene
vojske
Premda je skola vrlo vazan segment
zrakoplovstva kopnene vojske postoje jos
cetiri borbene formacije organizirane u zrako-
plovne pukove. Svaka zrakoplovna pukovnija
je dodana jednom od cetiri armijska stozera, i
ima istu strukturu sastavljenu od dvije iii tri
bojne. Prva zrakopolovna pukovnija je organi-
zacijski dodana 1. armiji u Istanbulu i
srnjestena je u bazi Samandra. Ta zrakoplovna
pukovnija je opremljena vrtoletima UH-10/H
te zrakoplovima U-17B.
Najbrojniji vrtolet u sastavu zrakoplovstva kopnene vojske Turske je AB-205/UH-1
HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.
Druga zrakoplovna pukovnija je od
1985. smjestena u bazi Malatya, kada je tamo
prebacen stozer 2. armije. Gotovo 85 posto
njezinih aktivnosti cine tzv. operacije
"unutarnje sigurnosti", a njezini su piloti 1983.
izveli prve prelete iracko-turske granice.
Opremljena je istim vrstama letjelica kao i 1.
zrakoplovna pukovnija. Treca zrakoplovna
pukovnija se trenutacno nalazi u bazi Erzincan.
Ta je postrojba dio stozera armijske topnicke
bojne u Erzurumu. Reorganizirana je 1995., a
u svom sastavu ima vrtolete S-70A-28 Black
Hawk te eskadrilu jurisnih vrtoleta AH-lP
Cobra. Takoder je angazirana u borbama pro-
tiv PKK.
Cetvrta je zrakoplovna pukovnija pod
zapovjednistvom Egejske armije koja je
zaduzena za krizno podruqe koje granici s
Grckom. Ta se pukovnija po svojoj strukturi
razlikuje od ostalih, jer se sastoji od tri
eskadrile, jedne od zrakoplova U-17B, te dvije
eskadrile transportnih vrtoleta. Jedna od ovih
eskadrila je opremljena francuskim vrtoletima
AS.532UL Coguar, a druga UH-10/H. Jedan od
Cougara je 1997. takoder oboren protuzrako-
plovnom raketom SA-7.
Premda se o njoj malo zna, postoji i
zrakoplovna postrojba za specijalne operacije
opremljena modificiranim S-70A-28 Black
Hawk vrtoletima. Postrojba je postala poznata
nakon operacije "Sismis" izvedene 1998., pri
cemu je duboko u irackorn teritoriju zarobljen
Semdin Sadik, drugi covjek zapovjedne struk-
ture PKK-a. Osim vrtoleta u sastavu zracne
postrojbe turskih specijalnih postrojbi se
nalaze zrakoplovi CN-235M namijenjeni elek-
tronskom djelovanju te zrakoplovi za vezu U-
17B.
Buducnost zrakoplovstva
kopnene vojske
Turski su vojni stratezi zadovoljni dosa-
dasnjirn rezultatima ovog dijela kopnene
vojske, te ce se njegov razvoj i ulaganja u njega
i dalje nastaviti. Rezultat je to ponajprije
uspjesnih operacija protiv PKK, cemu SU
umnogome pridonijeli borbeni i transportni
vrtoleti. Svojevrsno iznenadenje izazvala je
ponovna orijentacija na americke izvore u
obliku najavljene nabave 50 arnerickih vrtoleta
S-70 Black Hawk. Istodobno se jos deset
komada francuskih vrtoleta Cougar nalazi na
sklapanju u Turskoj. Odto je da koristenje let-

Novi standardni trenazni vrtolet zrakoplovstva KoV je AB-206
jelica iz razlidtih izvora mora otezavati odrza-
vanje, no prevagnuli su politicki razlozi
neoslanjanja na samo jedan izvor.
Politika je snazno upletena i u natjecaj za
novi borbeni vrtolet za turske oruzane snage.
Kandidati su bili francusko-niemadu Euro-
copter Tiger, arnericki AH-64D Apache i AH-lZ
Super Cobra, talijanska Mangusta A-129, te :ii
rusko-izraleska ponuda moderniziranog Ka-
50. No Bonn je uspio uvjeriti Pariz da se --2
povuku iz natjecaja sa svojim kandidatom. i ~
Zbog zahladenja odnosa s Rimom oko izru- ..: ~
cenja Abdulaha Ocalana, bitno su smanjene
sanse talijanskog borbenog vrtoleta Agusta A-
129. Kad ne bi bilo utjecaja politike vjerojatno americkih otezanja s isporukama u prvom se
najizgledniji kandidati bi bili ameridd AH-64D
Apache i AH- lZ Super Cobra. No zbog cesnh
Borbeni vrtolet Bell AH-1 W pri uzletu iz baze Guvercinlik
Za razliku od ostalih iza ovog projekta
stoji stratesko partnerstvo Izraela i Turske.
Moguca prepreka ovom poslu je najavljena
ruska isporuka raketa S-300 Grcko]. U planu je
i nabava osam teskih transportnih vrtoleta, a
razmatraju se modeli Sikorsky CH-53, Boeing
CH-47 Chinook i ruski Mi-26.
Drugi goruci problem je nabava novih
J
..:
· ·
Transportni vrtoleti AS 532UL Cougar
transportnih zrakoplova, jer su dosadasnji
planu nasao zajednick; rusko-izraelski borbeni Dornier D-28D dosli do kraja svog radnog
vrtolet Kamov Ka-50. vijeka. Kao privremena mjera odluceno je da
se tri zrakoplova CN-235M namijenjena rat-
nom zrakoplovstvu isporuce zrakoplovstvu
kopnene vojske. Postoje i problemi u obuci,
gdje se nastoji standardizirati skolske zrako-
plove na prvoj razini obuke (trenutacno se
koriste zrakoplovi T-41D i U-17B), a razmatra
se i nabava jos 20 AB-206 vrtoleta,
Drugi veliki nerijeseni problem je
nedostatak simulatora za vrtolete, Trenutacno
se koriste cetiri simulatora za UH-1, dok piloti
za AH-1 W/P Cobre lete na trenaznim ne-
naoruzanim verzijama TAH-lP. No, uprkos
svemu, ocito je da ce se u zrakoplovstvo
kopnene vojske u turskim oruzanim snagama
jos mnogo ulagati, te da ce se ova formacija i
dalje razvijati.
(Levent Basara, Turkish Army Aviation,
AirForces Monthly, srpanj 1999.) B2I
IMPORT-EXPORT
BLATO
METKOVIC·CROATI)
020/851·067
DUBROVNIK
020/418·944
SI BENIK SPLIT
022/330·205 021/325·84'
ZAGREB
098 243 390
 Mornaricki vrtoleti, a
posebno oni srniesteni na
ratnim brodovima, sada se
smatraju autonomnim
visenarnienskim oruzanim
sustavima koji mogu
zadovoljiti sve vise narastajuc:i
spisak raznovrsnih uloga

Pripremio Ivan MARIC

ednom videni samo kao jednostavni

J
produzetci brodskih sustava, morna-
ricki vrtoleti smjesteni na ratnim bro-
dovima se danas mogu smatrati
autonomnim visenamjenskim oruza-
nim sustavima. Osim toga, mnoge ratne mor-
narice razmatraju njihovu uporabu i u drugim
ulogama, osim njihove tradicionalne namjene.
Samo prije deset godina uporabom mor-
narickih vrtoleta dominirale su dvije vrste mis-
ija: protupodnornicko ratovanje (antisubma-
rine warfare, ASW) i borba protiv povrsinskih
brodova (antisurface warfare, ASuW). Te vrste
misija imale su prioritet za vrijeme hladnora-
tovskog suocavanja dviju supersila. Danas je
situacija vrlo razlicita. Ne samo da se fokus
protupodrnornicke i protubrodske borbe po-
mjerio u litoralne vode, vec su se pred ratnim
mornaricama pojavile i nave vrste misija - pro-
vodenje embarga protiv neke zemlje, operaci-
je protiv krijurncara droge, iii otkrivanje mina.

Vainost mornarickih vrtoleta

Osim nabrojenih novih misija, od mor-
nariekih vrtoleta oceku]« se i sekundarna ulo-
ga u izvodenju misija kao sto su trazenje i spa-
savanje (search and rescue, SAR), evakuacija
ranjenika, veza i opskrba brodova zracnim
putem (vertical replenishment, VERTREP).
Zbog potrebe izvodenja svih tih raznolikih
misija, vaznost vrtoleta kao najboljeg sredstva
za njihovo ostvarivanje je vrlo narastao. Kao
rezultat toga, bez obzira ekonomske probleme
u mnogim dijelovima svijeta (Azija,· Latinska
Amerika, Bliski istok) koji su donedavno slovili
 kao glavne mete za proizvodace naoruzanja,
programi nabave mornaridch vrtoleta nami-
jenjenih smiesta]u na ratne brodove i dalje
imaju visoki prioritet.
Trziste za manje vrtolete tezine izrnedu
pet i sedam tona, koji su idealni za dijelovanje
s korveta, vecih ophodnih brodova i lakih fre-
gata, je u nekoliko proteklih godina doziejelo
zesroku konkurenciju rnedu proizvodacirna
vrtoleta. Na tom podruqu dva glavna rivala su
Kaman SH-2G Super Seasprite i GKN Westland
Super Lynx, dva tipa vrtoleta koji su vec dugo
u uporabi i koji su tijekom vremena poboljsa-
vani kako bi se mogli nositi na medunarod-
nom trzistu s novijim konkurentima.
Kompanija Kaman je postigla vaznu pob-
jedu pocerkom 1997. kad je SH-2G(A) pobije-
dio Super Lynx na australskom natjecaju za
srednji rnornandd vrtolet. Ugovor o isporuci
11 Kamana (s pocetkom 2001.) vrijedan je 650
milijuna australskih dolara, a isporuceni vrto-
leti ce biti dobiveni modernizacijom vrtoleta
SH-2F koje je koristila americka ratna mornar-
ica, a koji su sada povuceni iz sluzbe i uskla-
disteni.
Australski primjer je iste godine slijedio i
Novi Zeland, koji je odabrao SH-2G(NZ):
kupljena su cetiri vrtoleta, a razmatra se i kup-
nja petoga. Svi novozelandski vrtoleti bit ce
novonapravljene letjelice, a do njihove ispo-
ruke kompanija Kaman je ustupila Novom Ze-
landu cetiri primjerka ranije inadce SH-2F. SH-
2G obje zemlje bit ce opremljeni istim
radarom APS-143 Ocean Eye. Inace, prvi me-
dunarodni kupac koji je kupio Super Seasprite
je bio Egipat, koji je za protupodmornicko
ratovanje nabavio deset SH-2G(E). Ove letje-
lice su narucene u sklopu programa americke
vojne pomoci FMS (Foreign Military Sales), a
zadnji vrtolet je isporucen pocetkom ove
godine. Koliko vaznosti kompanija Kaman pri-
daje prodaji moderniziranih Seaspritea, govori
i cinjenica da je proslogodisnia prodaja 11
moderniziranih SH-2G Australiji cinila 36
posto od ukupne prodaje kompanije 1998.
godine.
Usprkos ovim porazima u bitci sa Super
Seaspriteom, ni proizvodac vrtoleta Super
Lynx kompanija Westland nema razloga za
zabrinutost. Prosle godine juznoafricka
Republika je odabrala najnoviju verziju Super
Lynx Series 300 za opremanje novih ophodnih
korveta (zavrsni ugovor ce se potpisati do
kraja ove godine). Njemacka i [uzna Koreja
(obje zemlje vec otprije koriste vrtolete Lynx)
SU isto narudle nave primjerke; Njemacka
sedam, a juzna Koreja 13 Lynxova. Uz to,
Njemacka je zajedno s Danskom odlucila mod-
erniziran prije nabavljene Lynxove na novi
standard.
Uz ove, na medunarodnom trzistu se za
ovu ulogu nude i jos neki
vrtoleti. U Europi to je Euro-
copter AS.565 Panther kojeg
koriste mornarice Francuske,
Saudijske Arabije i Ujedinje-
nih Arapskih Emirata. Modifi-
cirana verzija pod nazivom
Atalef koristi se u Izraelu.
Americka kompanija Sikorsky
nudi mornancku verziju ko-
mercijalnog vrtoleta S-76 na-
mijenjenu za dijelovanje s ma-
njih ratnih brodova. Taj vrto-
let je zbog niske cijene zan- -~
imljiv mnogim zemljama koje · ]
nemaju sredstava za kupnju ~
skupljih prethodno navede- ~
nih tipova. Za sada jedini kori-
snik je Tajland, koji je nabavio GKN Westland Super Lynx zasnovan je na tehnologiji verzije
sest takvih vrtoleta koje ko- Lynx HMA Mk.8 koju koristi britanska ratna mornarica
risti za SAR misije, vezu i raz-
novrsne zadace, Amerfcka mornarica pobolisava 188 pos-
Drugo rjeseme za mornarice s ogranice- tojedh SH-60B LAMPS II!/SH-60F/HH-60Hna
nim proracunorn je vrtolet Bell 412EP Senti- zajednicki standard SH-60R (ukupno se plani-
nel, koji je razvila kompanija Heli-Dyne. Vrto- ra poboljsati 289 SH-60). Ovaj standard,
let se maze konfigurirati iii za protupodmor- prethodno znan kao LAMPS Block II sastoji se
nicku borbu (postavljanjem uranjajuceg sona- od novog niskofrekventnog uranjajuceg so-
ra i lakih protupodmornickih torpeda) iii za nara AQS-22 (koji je jos u razvoju), visemod-
borbu protiv povrsinskih brodova (nosenjem nog SAR radara, poboljsanih mjera elek-
protubrodskih projektila Penguin). Prva zeml- tronske potpore, poboljsanog modularnog
ja koja je uvela Sentinel u naoruzanje je Ekva- akustickog procesora UYS-2, integralnog sus-
dor (dosad su kupljena dva primjerka), a Vene- tava za samozastitu (sastojat ce se od cetin
zuela je narudla cetiri primjerka detektora za signaliziranje lansiranja projekti-
la, dva laserska detektora postavljena na
Srednji mornaricki vrtoleti bokove letjelice i dva automatska disperzera
radarskih i IC mamaca postavljena na straz-
Velika konkurencija vlada i na trzistu sre- njem dijelu vrtoleta) i dodatnih nosaca oruzja.
dnjih mornarickih vrtoleta tezine izmedu de- SH-60R ce dobiti i FUR senzor Raytheon AAS-
vet i deset tona. Glavni konkurenti su kompa- 44 s laserskim daljinomjerom/oznacivacem
nija Sikorsky s modelima S-70B Seahawk i S-92 cilja, a time i sposobnost lansiranja projektila
Helibus, konzorcij NH Industries s NH 90, kon- AGM-114 Hellfire. MAD detektor ce biri uklon-
zorcije EH is EH 101 i konzor-
cij Eurocopter s vrtoletom
Cougar. Iako kompanija Sikor-
sky vise ne proizvodi original-
ni SH-60, nastavlja se promo-
cija izvoznih inacica S-70. Tur-
ska je nedavno potvrdila naru-
dzbu za cetiri nova S-70 (pla-
nira nabaviti ukupno osam
primjeraka) koji ce biti opre-
mljeni s projektilima zrak-po-
vrsina AGM-114 Hellfire 2.
Ostali kupci SH-60/S-70 uklju-
cuju Australiju, Grcku, Japan "
(kompanija Mitsubishi Heavy ~
Industries licencno proizvodi !
SH-60]), Spanjolska (koja je 6
odludla kupiti dodatnih sest
primjeraka S-70B-1 prosle go-
Prvi korisnik vrtoleta Kaman SH-2G Super Seasprite bio je
dine), Tajvan i Tajland. Egipat .
LISTOPAD, 1999. HRVATSKI VOJNIK
jen kako bi se dobilo mjesta za jos jednu tocku Royce Turbomeca RTM-322. ukoliko ugovor o pocetku proizvodnje bude
za nosenje naorufanja. Sve navedene prom- Novcana ogranicenja u zemljama sudio- potpisan do kraja godine.
jene omogucit ce udnkovito dijelovanje SH- nicama su utjecala i na NFH program: original- Cileanska ratna mornarica je dosad jedi-
60R u obalnim vodama u okviru litoralnog ni planovi o proizvodnji 182 vrtoleta (60 za na koja je nabavila vrtolet Eurocopter
ratovanja, sto predstavlja promjenu tradi- Francusku, 64 za Italiju, 38 za Njemacku, 20 za AS.532SC Cougar, kojeg koristi na razaracima
cionalne uporabe protupodmornkkih vrtoleta Nizozemsku) su revidirani: Francuska ce kupi- klase County (Blanco Encalada i Cochrane),
za protupodmornicko ratovanje na otvo- ti 27 primjeraka, a Niemacka namjerava pro- te fregatama klase Leander (Lynch i Condell).
renom moru (koja je prevladavala u hladnom duljiti rok isporuke. Nizozemska je takoder Drugi potencijalni kupac trebala je biti [uzno-
ratu). Pocetak poboljsanja postojedh SH-60 na prolongirala kupnju NH 90 s 2003. na 2007. i africka Republika, koja je rnedutim prosle
novi standard se ocekuje 2000., a zavrsetak pet odlucila modernizirati vrtolete Sea Lynx (koje godine umjesto Cougara odabrala Super Lynx.
godina kasnije. Uz ovu verziju, americka NH 90 treba zamijeniti) produfavanjem ziv- Najveci mornaricki vrtolet namijenjen
mornarica razvija i visenamjenski CH-6d'S koji otnog vijeka za 1000 sati leta (otprilike jos smiestaiu na ratne brodove koji se nudi na
bi trebao zamijeniti vrtolete CH-46 Sea Knight, cetiri dodatne godine sluzbe), Uz to Nizozem- trzistu je EH 101 tezine 15 tona. Razvio ga je
HH-60H, H-3 Sea King i UH-1 Huey. Uz to ci razmatraju i potencijalne zamjene ako budu konzorcij EH Industries pod britansko-talijan-
predvida se koristenje CH-60S i u protumin- morali odustati od nabave NH 90: kandidati su skim kooperacijskim programom. Verzije za
skoj borbi (stavljanjem potrebne opreme na SH-2G Super Seasprite, Westland Super Lynx britansku i talijansku ratnu mornaricu ce se
vrtolete prema potrebi). Prva dva primjerka 300 i SH-60R/S-70B Sea Hawk. Prema zadnjim odvojeno nabavljati. U listopadu 1995. talijans-
CH-60S se trebaju isporudti do kraja godine. vijestima, sve zemlje sudionice programa su se ka vlada je dala dugo ocekivanu narudzbu za
CH-60S i SH-60R ce imati mnoge zajednicke slozile o 12,9 posto smanjivanju cijene vrtoleta 16 primjeraka EH 101. vrijednu 225 milijuna
osobine; to ce smanjiti logisticke troskove, ali
i olaksati obuku pilota (dosad, pilot koji je bio
izucen za let na HH-60H nije mogao autornats-
ki prijeci na npr. SH-60B, vec je morao prod
proces obuke za let na toj inadci).
Vrtolet NH 90 se razvija u dvije verzije:
kao takticki transportni vrtolet, i kao
mornaricki NFH (NATO Frigate Helicopter)
vrtolet. C:etveronacionalni razvojni program
vodi agencija NAHEMA (NATO Helicopter
Management Agency), u kojoj sudijeluju Fran-
cuska (s 42,4 posto udijela), Njemacka (24
posto), Italija (26,9 posto) i Nizozemska (6,7
posto). Industrijsku participaciju vodi konzor-
cij NH Industries koji sacinjavaiu Eurocopter .!lJ:
France, Eurocopter Deutschland, Fokker ~ C

Aerostructures i Agusta. NH 90 NFH je dizajni- g

ran za primarno obavljanje protupodmor- J
nickih i protubrodskih misija, a sekundarno za
obavljanje VERTREP i SAR misija. Pogonska
skupina ce se sastojati iii od dva motora SH-2G Super Seasprite za australsku ratnu mornaricu bit ce opremljen integriranim taktickirn
General Electric CT7-6 iii dva motora Rolls- sustavom avionike (ITAS)

HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.

americkih dolara. Ugovorom je pokrivena
proizvodnja i isporuka osam primjeraka mor-
narickih vrtoleta za portupodmornicke i pro-
tubrodske misije, cetirt primjerka transportne
verzije i cetiri primjerka verzije za rano upozo-
ravanje.
Inacica EH 101 za britansku ratnu
mornaricu Merlin HM Mk.1 formalno je usla u
operativnu sluzbu u ozujku ave godine. Prije
toga isporucena je prva serija od 12 vrtoleta, a
ukupno su narucena 44 primjerka. Ukupna vri-
jednost ugovora je 1.5 milijardi britanskih
funti (2.3 milijarde americkih dolara). Primarni
ugovarac za isporuku vrtoleta je kompanija
Lockheed Martin ASIC, a GKN Westland je
podugovarac Isporuka svih narucenih prim-
jeraka treba zavrsiti 2001.
Pokretan s tri motora Rolls-Royce/fur-
bomeca RTM-322 Merlin ce dijelovati s nosaca
zrakoplova klase . Invicible, dijela protupod-
rnornkkih fregata klase Type 23 i pomocnih
brodova flote, Prva operativna eskadrila bit ce
razmjestena na brodove potkraj 2001.
Francuska, Njemacka i ltalija planiraju zajednicku nabavu vrtoleta NFH 90, rnornarlcke verzije
transportnog vrtoleta NH 90
Kineska ratna mornarica je zadnji kupac
ruskoga mornanckog vrtoleta kamov Ka-28
Helix: narucena SU cetiri protupodmornicka
Ka-28PL i cetiri Ka-28PS namijenjena za SAR
misije. Ka-28, koji je izvozna verzija vrtoleta
Ka-27, prodan je i Indiji, Vijetnamu, Kubi i Siri-
ji. Kamov je vec pronasao i kupca za najnoviju
verziju Ka-32C: jufookorejska Maritimna poli-
cija kupila je dva primjerka koji su prikazani na
izlozbi u Seolu u listopadu prosle godine.
Indija razvija i vlastiti mornaricki vrtolet
koji ce biti verzija vrtoleta ALH (Advanced
Light Helicopter). ALH je razvila kompanija
Hindustan Aeronautics Ltd. uz pomoc
Eurocopter Deutschlanda, a ovaj vrtolet ce
zamijeniti vrtolet Chetak koji sada koristi indi-
jska ratna mornarica. Indija namjerava nabavi-
ti 120 mornarickih ALH vrtoleta.
Vrtoletska tehnologija
Iznimnu versatilnost novi mornaricki
vrtoleti zahvaljuju dobrim dijelom i najnovijim
LISTOPAD, 1999.
tehnoloskim rjesenjima , posebno na podru-
cju avionike. Kombinacija softwarea koji se
lako prilagodava raznim namjenama i arhitek-
ture avionike letjelice zasnovane na sabirnica-
ma podataka omogudla je postizanje iznimno
poboljsanih sposobnosti zadnje generacije
mornarickih vrtoleta.
Maksimalna automatizacija funkcija i pri-
jateljsko sucelje za operatore u radu znatno su
smanjili radno opterecenje operatora razlicitih
sustava ugradenih na vrtoletima, istodobno
olaksavsi brzo donosenie odluka u prom-
jenljivim taktickim situacijama. Vaznost susta-
va za podatkovnu vezu takoder je istaknuta,
sto se vidi po tome da razlidte zemlje (medu
njima Australija, ltalija, SAD i Velika Britanija)
ukljucuju ave sustave u opremu svojih
mornarickih vrtoleta. Prednost ovih sustava
posebno je lzrazena u protupodmornicko]
borbi gdje je znatno olaksano otkrivanje i zah-
vat cilja.
Senzorski sustavi su isto dozivieli dra-
maticno poboljsanie performansi. U misijama
protubrodske borbe glavni senzorski sustav i
dalje ostaje radar: njegova ucinkovitost je znat-
no pobolisana s novim tehnikama kompresije
radarskog signala, koje su sada standardna
osobina mornarirkih vrtoletskih radara. Ipak,
usprkos svim prednostima, radar ima i jedan
veliki nedostatak - njegovo zracenje otkriva
poloza] platforme koja ga nosi. Pasivni sustavi
elektronske potpore (ESM) sposobni su otkri-
ti polozaj i osobine cilja i time osigurati
dovoljno pouzdane podatke za gadanje, te ti
sustavi imaju sve vecu primjenu na
mornarickim vrtoletima. Zajedno s njima
primjenjuju se sve vise i pasivni infracrveni
FUR senzori za detekciju potencijalnih ciljeva.
Vazni rezultati postignuti su i u pobolj-
sanju podmornickih senzora. Za opremanje
vrtoleta tako su na raspolaganju uranjajuci
HRVATSKI VOJNIK m
 niskofrekventni sonari sposobni za otkri-
vanje podmornica na vecim dubinama,
pobolisane aktivne i pasivne sonarne
plutace, nova generacija usavrsenih susta-
va za obradbu zvucnih podataka dobi-
venih sonarima, te na kraju deterktor
magnetskih anomalija (MAD) koji i dalje
ostaje korisno sredstvo za precizno odre-
divanje polozaja podmornice na malim
daljinama.
Na podruqu naorufanja mornark-
kih vrtoleta pojavilo se nekoliko lakih pro-
tubrodskih projektila. To su Kongsberg
Mk.2 Mod 7 Penguin, Matra BAe Dynamics
Sea Skua, Alenia Marconi Systems Matra
Mk2/S i Aerospatiale AS.15. Uz njih
:i~:~o~~~!;~:~~~~~~ro~: ·i[
tuoklopnu borbu kao sto su AGM-65
Maverick i AGM- ll 4K Hellfire II. Zadnji Gile koristi vrtolete Eurocopter Couguar s razaraca klase County i fregata klase Leander
projektil je posebno zanimljiv jer je foto Indal Technologies
opremljen umjesto standardnom kumula-
tivnom bojnom glavom kao kod ranijih verzija koji koriste kombinaciju lasera i termovizijskih vrtoleta Seasprite, tj modernizaciju SH-2F na
rasprskavaiucom bojnom glavom koja ima
Ruski rnornaricki vrtolet Kamov Ka-27 Helix
bolji ucinak protiv brodova. Kompanije
Hellfire Systems i Boeing dobile su ugovor za
isporuku sto primjeraka Hellfirea II americkoj
ratnoj mornarici do svibnja 2000. za opreman-
je vrtoleta SH-60 i HH-60 (koji vec nose stan-
dardne Hellfire projektile), a prvi strani koris-
nik je Turska.
U protupodmornkko] borbi laka torpe-
da i dalje ostaju primarno sredstvo morn-
arickih vrtoleta, Neke ratne mornarice i dalje
zadrfavaju u naoruzan]u i dubinske bombe,
posebno one koje koriste vrtolete za pro-
tupodmornirku borbu u obalnim i plitkim
vodama.
Usvajanje novih uloga mornarickih vrto-
leta dovelo je i do razvijanja nove opreme: na
primjer, za ciscenje mina razvijaju se detektori
HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.
.!!
-f
~~~l'l"'!f:
- .
kamera, a koji se lako prenose zracnim trans- standard SH-2G. Modernizacija ukljucuje ras-
portom te se mogu koristiti za lako prekonfig-
uriranje vrtoleta za ove misije direktno na
podruqu odvijanja operacija.
Opisani napredak na podruqu avionike i
naorufanja ne znaci da su zanemarene i druge
komponente mornarickih vrtoleta - zmaj let-
jelice, transmisija i pogonska slupina. Razvoj
jadh motora i uporaba novih tvoriva (na prim-
jer, primjena ugljicnih kompozita u konstruk-
ciji krakova rotora i zmaja vrtoleta) znatno su
utjecali na povecanje dometa i zadrfavanja u
zraku, mogucnosti nosenja vecih tereta i
pobolisane agilnosti mornarickih vrtoleta.
Dobiveni rezultati se osim na novo-
proizvedenim vrtoletima mogu primijeniti i na
starijim letjelicama. Tako kompanija Kaman
nastavlja nuditi modernizaciju starijih verzija
.· ·· - .. - ~
tavljanje i pregled zmaja vrtoleta, instaliranje
nove krovne sekcije napravljene od titana,
postavljanje novog elekrricnog sustava, novih
cjevovoda za gorivo i hidraulike, kontrolnih
sipki i motora GE T700. lntenzivno ispitivanje
zamora tvoriva je pokazalo da tako modern-
izirani zmajevi vrtoleta imaju zivotni vijek od
10.000 sati letenja.
I britanska kompanija GKN Westland
nudi slican program modernizacije i
poboljsanja starih verzija vrtoleta Sea Lynx na
najnoviji Super Sea Lynx standard. Moder-
nizacija ukliucuje postavljanje kompletno
nove strukture zmaja letjelice u koju se
postavljaju postojeci moiori, sustav kontrole
leta, hidraulicki sustavi, avionika i elektricni
sustavi,
Medunarodni natjecaji
I novoproizvedeni i modernizirani
mornaricki vrtoleti sudijeluju u zestoko] borbi
na medunarodnim natjecajima. Jedan od
trenutacno najvaznijih natjecaja za mornaricke
vrtolete je kanadsko nastojanje trazenja zam-
jene za stare vrtolete CH-124 Sea King. Prema
prvobitnim planovima tu ulogu je trebao
ispuniti EH 101 u cijem je razvoju sudijelovala
i Kanada, ali u studenom 1993. je tada izabrana
liberalna vlada otkazala kanadsko sudijelovan-
je u programu. Iako su postojali planovi
ubrzanog trazenja vrtoleta koji bi zamijenio
otkazani EH 101, novi program MHP
(Maritime Helicopter Program) je nakon 1995.
prakticki zaustavljen nakon sto je objavljen pri-
jedlog natjecaja kojim se predvidala kupnja do
32 vrtoleta opremljena s radarom s
 sintetickom aperturorn, ESM sustavom, elek-
trooptickim senzorom, sonarnim sustavom
(koji bi sadrzavao procesor za obractbu
poctataka ctobivenih od zvucnih plutaca i
aktivnog uranjajuceg sonara), MAD-om, sus-
tavom za upravljanje naoruzanjern, sustavom
za prijenos podataka te ractiokomunikacijama
(HF, VHF, UHF). Oct naorufanja se predvidalo
nosenie protupodrnorniddh torpecta Mk 46 te
mogucnost nosenja vodenih projektila zrak-
zrak za samoobranu. Preliminarne procjene
troskova programa su iznosile dvije milijarcte
kanactskih ctolara (1.38 milijardi arnerickih
ctolara).
Oct tada u odvijanju programa nije zabil-
jezen nikakav naprectak. Kanactsko ministarst-
vo obrane tvrdi da se jos treba dovrsiti izjava o
zahtjevima, no napredak programa ne ce usli-
jediti dok se ne rijesi glavni polindd problem.
Naime, kanadska vlada je zabrinuta ne samo
zbog cijene projekta (koja je u meduvremenu
narasla), vec i zbog cinjenice da bi mogla
dozivieti javni stid ako EH 101 pobijedi na
obnovljenom natjecaju. Zbog toga je izneseno
rnisljenje da se odlaganje izdavanja zavrsnih
zahtjeva koje na natjecaju mora ispuniti
trazeni vrtolet zasniva na cinjenid kako se
specifikacija prilagodava kako bi bila u skladu
s politickirn zahtjevima. Ostali kandidati na
natjecaju su Sikorsky S-70B i S-92, i
EurocopterAS.532 Cougar Mk.2/3.
Nekoliko azijsko-pacifiddh zemalja je
formuliralo zahtjeve za prijelaznim brodskim
vrtoletima, iako je regionalna gospodarska
kriza prisilila modificiranje iii odlaganje neko-
liko programa. Zemlje koje su prisiljene na taj -;;;
korak su Indonezija koja trazi zamjenu za zas- ~
tarjele vrtolete Westland Wasp, Tajland koji je ]
odabrao SH-2F Seasprite ali jos nije potpisao ~ ~ -~>¥Ct •• .. tr''
ugovor o njihovoj isporuci, Malezija koja ce do
kraja godine potpisati ugovor o kupnji do sest
Super Lynxova, te Filipini. Singapur je isto
jedno od potencijalnih trzista: singapurska
ratna mornarica zavrsava pripremu zahtjeva za
sest novih korveta, od kojih ce svaka nositi
vrtolet.
U Europi Norveska trazi sest mor-
nandch vrtoleta za smjestaj na brodove. Nor-
vesk; zahtjev je dio sireg programa nordijskiih
zemalja za kupnjom rnornariddh vrtoleta,
Portugal vec duze vremena ima zahtjev
za kupnjom 9-12 protupodmornickih vrtoleta
i dva zrakoplova koji bi se koristili za zastitu
ribarskih zona. Prema industrijskim izvorima,
nakon dva neuspiesna natjecaja treci bi se
mogao pokrenuti do kraja godine.
(Richard Scott, Rising fast - Naval heli-
copters market report, Jane's Defence Weekly
19. svibnja 1999.)
El2I
U razvoju Typhoona znatno kasnlen]e izazvali su problemi povezani sa sustavom za upravljanje
zrakoplovima (FCS). Glavni uzrok problema bio je razvoj digitalnog cetverokanalnog FCS-a, a iste
probleme su imali i konstruktori drugih najmodernijih lovackih zrakoplova kao sto su Lockheed
Martin F-22 Raptor iii JAS 39 Gripen
Prie_remio Tomislav HUHA

rva iskustva s nestabilnim konfigu- janja zrakoplovom (FCS, odnosno Flight Con- jenim za nosenje pri nadzvucnim brzinama

P
racijama zrakoplova stecena su u
Niemacko] sa zrakoplovom F-104
Starfighter Control Configured
Vehicle, a u Engleskoj sa Jagua-
rom modificiranim u okviru programa Active
Control Technology. Engleska su iskustva kas-
nije primijenjena u konstrukciji eksperimen-
talnog zrakoplova EAP (Experimental Aircraft
Programme). Prvi let EAP-a bio je 1986., a
prema Friemeru je njegov doprinos u razvoju
Typhoona bio "iznimno vazan".
Problemi s FCS-om
Maksimalna moguca nestabilnost Typ-
hoona odredena je osobinama sustava upravl-
trol System). "Razvijanje cetverosrruko redun-
dantnog sustava upravljanja zrakoplovom koji
u sebi integrira upravljanje naoruzanjem i kon-
trolu potrosn]e goriva, a koji je sposoban
upravljati malim i iznimno nestabilnim zrako-
plovom koji nosi mnogo razlicitog naoruzanja
(sto utjece na polofaj tezista, op. aut.) je bio
golem tehnicki izazov" - kaze Phillips i dodaje
da je ispitivanje FCS-a proslo rizicnu fazu, u
kojoj su uspjesno rijeseni znatni problemi koji
nastaju zbog velikog pomaka tezista kod
nosenja velikih podvjesnih tereta. "Prije god-
inu i pol smo bili u problemima do grla, ali
smo ih rijesili" - dodaje Phillips. Uspjesno su
obavljena testiranja s nadzvucnirn podvjesnim
spremnicima goriva volumena 1000 I namijen-
leta, i spremnicima volumena 1500 I namijen-
jenim za nosenje pri podzvucnirn brzinama
I eta.
Razvoj FCS-a je zapao u probleme 1994.,
kad je oformljen tim na celu sa strucnjacima
DASA-e, cija je uloga bila dovrsiti zapoceti
razvoj Jezgro sustava upravljanja zrakoplovom
cine cetiri FCC-a (Flight Control Computer)
ciji je software napisan u programskom jeziku
Ada. Veza izmedu racunala i ostalih elemenata
avionike kao i izmedu racunala samih ostvare-
na je pomocu visokokapacitetnih sabirnica
podataka, sto je danas vec uobicajeno,
Upravliacke povrsine na zrakoplovu su podi-
jeljene na primarne (elevoni, kanardi i kormi-
lo smjera) i sekundarne (pretkrjlca, zracna

HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.

Zajednicko obiljezje EAP-a i Eurofightera je delta-kanard konfiguracija
kocnica, uvodnik zraka promjenljivogpresjeka
te sustav upravljanja nosnim kotacem).
Za pokretanje zrakoplova oko poprecne
osi koriste se kanardi i elevoni. Kanardi se
koriste za stvaranje momenta oko y-osi dok se
elevoni koriste za trimanje. Pretkrilca, koja
povecavaiu i povrsinu i zakrivljenost krila, se
aktiviraju u zavisnosti od brzine leta i napad-
nog kuta. Uvodnik zraka je promjenjivog pres-
jeka, sto se koristi samo kod malih brzina i
velikih napadnih kuteva leta.
Vjerojatno najbitnija znacajka Typhoono-
vog sustava upravljanja zrakoplovom je tzv.
CFH osobina (Care-Free Handling, odnosno u
doslovnom prijevodu bezbrizno upravljanje
zrakoplovom). To znad da FCS onemogucuje
bilo namjerno bilo nenamjerno prelazen]e
zadanih velicina napadnog kuta i opterecenia
zrakoplova, s ciljem sprecavanja ostecenja ili
unlstema letjelice. U FCS su uprogramirana
sva aerodinamicka i strukturalna ogranicenja
letjelice, brzine kojima se tim ogranicenjima
rnoze pribliziti i dopustena prekoracenia
ogranirenja, tako da pilot prakticki ne mora
brinuu da Ii ce pretjerati. Vrlo mala preko-
racenja ogranicenja SU predvidena i dopustena
zbog toga kako bi pilot mogao postid granicne
velicine sto agresivnije, odnosno u sto kracem
vremenu. Sposobnost FCS-a da onemoguci
bilo kakva znarna prekoracenja opterecenia
zrakoplova omogucila je konstruktorima da
"proracunaju" konstrukciju s cimbenikom sig-
urnosti od 1.4 umjesto uobicajnih 1.5, sto je
pak dalje omogucilo ustedu u masi letjelice.
FCS takoder ima ulogu autopilota. Neki od
modova rada su automatsko letenje u rezimu
CAP (Combat Air Patrol), donekle automa-
tiziran postupak napadaja na izabrani cilj te
automatsko vracanje u kontrolirani let: FCS
jedinim pilotovim pritiskom na gumb vraca
zrakoplov u poloza] da su krila u obzoru a
zrakoplov u blagom penjanju.
Niska zamjetljivost Typhoona
Jedna od znacajnijih kritika Typhoona
ide na racun nedostatka stealth osobina. U
Eurofighteru naravno odgovaraju da postoji
nekoliko konstrukcijskih elemenata koji pri-
donose maloj radarskoj uodiivosti Typhoona.
Kao prvo, zrakoplov je sam po sebi rela-
tivno malen, a u konstrukciji i zavrsno] izradbi
su upotrebljavana tvoriva koja smanjuju
radarski odraz. "U ugovoru nam je zadana
ucinkovita radarska odrazna povrsina prednje
polusfere manja od bilo kojeg zrakoplova koji
se danas nalazi u proizvodnji" - kazu u
Eurofighteru. Ne manje vazna je arhitektura
sustava avionike, u koji je osim radara ugraden
FLIR/IRST (Forward Looking Infra-Red/Infra-
Red Search and Track, odnosno uredaj za pro-
matranje prednje polusfere i pracenje ciljeva u
IC podruqu spektra), podatkovna veza, digi-
talizirana mapa terena te HMDS (Helmet-
Mounted Display and Sight, display i ciljnik na
pilotovoj kacigi) s mogucnoscu rada u LLLTV
LISTOPAD, 1999.
(Low Light-Level TV, TV sustav koji pojacava
postojece svjetlo) modu, koji omogucavaiu
pronalazenje, pracenje i unistavanje cilja bez
uporabe radara, odnosno emitiranja elektro-
magnetskih valova koji bi mogli biti otkriveni.
Osnovne osobine Typhoona su mala
masa i proteznosti. U odnosu na pocetno zacr-
tanu masu zrakoplova od 10.000 kg je ipak
doslo do povecanja (serijski ce zrakoplovi
imati 11.000 kg), ali to je rezultat izjednacavan-
ja vaznosti misija zracne borbe i unistavanja
kopnenih/morskih ciljeva. Da bi se ispunio
zahtjev za malom masom zrakoplova pribjeg-
nuto je koristenju kompozita i slicnih tvoriva.
Tako je oko 70 posto povrsine zrakoplova
nacinjeno od plastike ojacane ugljicnim vlakn-
ima, a krilo, vertikalni stabilizator i prednji dio
trupa su takoder vecinom od istog tvoriva.
Srednji i zadnji dio trupa su pretezito od alu-
minijevih i titanskih slitina s kompozitnom
oplatom.
Krilo ima vise rarnenjaca koje su izrade-
ne od ugljicnih vlakana, na koje se pricvrscuje
donja strana krila. Za izradbu rebara trupa,
uvodnika zraka, napadajnih rubova krila,
spremnika na vrhovima krila te napadnog i iz-
laznog ruba vertikalnog stabilizatora pocetno
je planirano dace se upotrebljavati slitine alu-
minija i litija, medutim zbog tehnoloskih prob-
lema se od toga odustalo te se koriste klasicna
tvoriva.
Kanardi su, radi postizanja velike
cvrstoce i optimalnih aerodinamickih osobina
HRVATSKI VOJNIK

Kombinacija senzorskih sustava zajedno s primjenom novog sucelja covjek-
stroj (npr. davanje zapovijedi glasom) znatno ce smanjiti radno opterecenle
pilora Eurofightera
izradeni tehnikom superplasticnog deformi-
ranja i difuzijskog spajanja. Pregrada izrnedu
motora je izradena istom tehnologijom.
Delta krilo ornogucava, uz nosenje stan-
dardnog naoruzanja zrak-zrak koje se sastoji
od topa kalibra 27 mm, cetid vodene rakete
srednjeg dometa ispod trupa i dvije vodene
rakete kratkog dometa pod krilirna, nosenje
znatne kolidne ubojnih sredstava za
unistavanje ciljeva na zemlji. Ukupno postoji
13 podvjesnih tocaka. Gorivo se nalazi u
spremnicima u krilima i u dva trupna spremni-
ka, a od dodatnih spremnika moguca je kon-
figuracija s tri spremnika sa od po 1000 I, iii
dva spremnika volumena od po 1500 I. S
desne strane ispred vjetrobrana nalazi se
uvladvi nastavak za tankiranje goriva u zraku, a
ispitivanja tankiranja u zraku su uspiesno
zavrsena.
Zamjenik generalnog menadzera NET-
MA-e Christian Biener kaze." Zrakoplov ce biti
tezi od zadanog za nekih 20-30 kg, medutim
dobit cerno 200-300 kg goriva vise. U zrako-
plovu postoji jos razvojnog potencijala i sigur-
HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.
ni smo da cemo dobiti let-
jelicu koja prernasuje zada-
ne zahtjeve."
U Eurofighteru tvrde
da ce serijski Typhooni u
sebi imati jos vrlo mnogo
razvojnog potencijala. U
zrakoplovu ce postojati pro-
stora za volumno povecanje
avionike od 10 posto, elek-
tricni i klimatizacijski sustav
ce imati jos 25 posto "pri- 0
cuve", a racunala, memorija .]
i sabirnice podataka su )
predvideni za cak 100 posto ~ Cl)
povecanje snage. Prelazak iz If
faze razvoja u fazu proizvod-
nje povukao je i odredena
minimalna povecanja po-
cetnih zahtjeva za gabarite
zrakoplova, tocnije pove-
canje mase praznog zrakoplova s 10 t na 11 t, i
povecanje maksimalne poletne mase s 21 t na
23 t. Razlog povecanja je taj da je tijekom
razvoja odluceno izjednaciti vaznost rmsija
zracne borbe i unistavanja zemaljskih odnosno
ciljeva na vodi.
Jedan od zahtjeva postavljenih pred kon-
struktore bio je i ornogucavanje maksimalne
autonomije zrakoplova u odnosu na zemaljsku
infrastrukturu. Zbog toga je elektro-sustav
zrakoplova sposoban pokrenuti motore,
izvesti provjeru sustava letjelice te pokrenuti
avioniku potpuno sam, odnosno bez pomoci
zemaljskog izvora napajanja. Struja iz akumu-
latora pokrece APU (Auxiliary Power Unit,
odnosno pomocni motor), koji pak osigurava
elektricnu energiju dok se ne upale rnotori i
ulogu napajanja preuzmu generatori izm-
jenicne struje na mjenjackim kutijama motora.
Opis sustava zrakoplova
Sekundarni energetski sustav zrakoplova
pokrece elektro i hidro sustave zrakoplova na
zemlji, te u slucaju otkaza primarnog sustava i
u zraku. Za zapustanje motora koristi se tur-
bostarter koji se nalazi na svakoj mjeniackoj
kutiji motora, a kojeg pokrece APU. U normal-
nim okolnostima svaka mjenjacka kutija osigu-
rava rad jednog od dva hidrosustava zrakoplo-
va koji imaju radni tlak od 276 bara. Oba su
sustava medusobno povezana, tako da u
slucaju potrebe jedna mienjacka kutija moze
pokretati oba sustava. Hidrosustavi pokrecu
elevone, kanarde, kormilo smjera, zracnu
Ugradeni IRST senzor je ujedno i pasivni senzor za detekciju
zracnlh ciljeva i (u FLIR modu rada) sredstvo za olakiiavanje
letenja i slijetanja
kocnicu, nastavak za tankiranje goriva u zraku,
top, poklopac kabine, podvozje, kocnice,
upravljanje nosnog kotaca te uvodnik za zrak
 promjenljivog presjeka. Upravljanje nosnim
kotacem i ABS sustav kocen]a upravljani su
digitalno, a na zrakoplov je ugradena i kuka za
zaustavljanje u slucaju otkaza kocionog susta-
va, a kao opcija po zahtjevu kupca je pred-
viden i kocioni padobran.
Gorivo se nalazi u spremnicima u trupu
i krilima, a sekundarna mu je uloga hladenje
elektro i hidrosustava te mjenjackih kutija na
motorima. Za protok goriva postoje cetiri
buster pumpe, dvije po motoru. U dvosjedoj
inacici Typhoona prednji protocni spremnik je
premjesten iz trupa u povecani hrbat letjelice,
tako da je kolicina goriva prakricki ostala
nepromijenjena.
Nastavak za tankiranje goriva
u zraku nalazi se ispred vjetrobrana
s desne strane ispod dvodjelnog
poklopca.
Sustav klimatizacije i presur-
izacije osigurava hladenje radara,
FUR-a, pilotovog odijela, avionike i
kokpita. Kisik za disanje se ne nosi
u bocama nego se pomocu mole-
kularnog filtra izdvaja iz zraka iz
motora.
Katapultno sjedalo je Martin-
Baker tip Mk.16A, naravno sa zero-
zero osobinom. Ostale bitne zna-
cajke sjedala su mala masa, uzak
naslon za glavu koji pruza bolju
vidljivost prema natrag te digitalno
upravljanje postupkom katapultiranja.
Jedan od iznimno bitnih dijelova
avionike je i integrirani sustav nadzora rada
zrakoplova, koji prati i biljezi parametre rada
sustava te prijavljuje eventualne pogneske,
odstupanja i kvarove.
lntegraciia senzora
Prilikom koncipiranja Typhoonovog
kokpita i tzv. man-machine interfacea posebna
je pozornost posvecena smanjivanju pilotova
radnog opterecen]a na minimum. Rezultat
toga je kokpit s visokim stupnjerri automati-
zacije i velikom jednostavnoscu uporabe.
Na displayima se prikazuju samo podatci
koji su potrebni za danu fazu leta, odnosno
izbjegnuto je opterecivanje pilota s podatcima
koji mu nisu prijeko potrebni u tom trenutku.
Craig Penrice, jedan od ispitnih pilota, kaze da
je ideja pri koncipiranju kokpita bila da se pilo-
Moderno dizajnirani kokpit i primjena nove opreme omoqucit ce olaksano
izvodenje borbenih misija
tu osiguraju sve potrebne
informacije u trenutku kad
su potrebne. Podatci s
razlidtih senzora se u obrad-
bi integriraju, tako da se
pilotu pruza jedna jedinstve-
na slika trenutacne situacije,
a ne nekoliko zasebnih.
Upravljanje "infrastruktur-
om" zrakoplova je automa-
tizirano, tako da se pilot
rnoze koncentrirati na tak-
ticku situaciju. Kolicina po-
dataka koji se prenose
unutar sustava Typhoonove
avionike uvjetovala je ugrad-
nju nekoliko klasicnih zica-
nih sabirnica podataka i dvi-
je glavne, visokokapacitetne
sabirnice podataka od optickih vlakana.
Konstrukcija sustava je takva da ne postoji ni
jedan zaseban element ciji kvar iii ostecenie
povlaci raspad cijelog sustava.
Upravljanje elektrosustavom, hidrosus-
tavom, klimatizacijom i presurizacijom, sekun-
LISTOPAD, 1999.
darnim energetskim sustavom i podvozjem te
njihovo nadgledanje i otkrivanje pogriesaka u
radu je automatizirano i pilot o tome ne mora
brinuti.
Glavni dio Typhoonove avionike je sus-
tav za otkrivanje i identifikaciju ciljeva u koji
spadaju radar, FLIR/IRST, podatkovna veza, IFF
(Identification Friend or Foe, sustav za identi-
fikaciju svoj-tud), te ESM (Electronic Support
Measures, sustav za elektronsku potporu).
Podatci dobiveni od navedenih senzora ulaze
u racunalo, koje ih potom obraduje i daje pilo-
tu jedinstvenu sliku dogadaja. To u praksi
znad da se neki cilj moze istodobno pratiti
radarom i IRST-om, IFF mu odreduje pripad-
nost, podatkovnom vezom stizu podaci o tom
cilju od nekog drugog senzora (npr. AWACS,
EA-6B Prowler...), a racunalo obraduje pristigle
podatke i pilotu predocuje njihovu sintezu
(istodobno datalinkom salje svoje podatke
drugim zrakoplovima).
Radar ECR90
Glavni Typhoonov senzor za otkrivanje
ciljeva je impulsno-dopplerski radar ECR90,
koji proizvode zajednidd Marconi, Fiar, DASA i
Indra. Taj radar spada u trecu generaciju i neka
je vrsta spoja izmedu radara s rnehanickim
skaniranjem i onih s elektroniddm skaniran-
jem.
John Roulston, sef Odjela avionike u
Marconi Electronic Systemsu kaze da su svjes-
ni cinjenice da su razvili radar s mehanickim
skaniranjem u vrijeme kad vec postoje radari s
elektroniddrn skaniranjem, i navodi razlog za
to: "Nismo zeljeli razvijati radar s elektronic-
kim skaniranjem jer je to jos relativno nova
tehnologija, nego smo radije ucinili vrhunski
HRVATSKI VOJNIK
 pokretanja. Za ECR90 je razvijena nova, iznim-

·-.)
no lagana antena i novi (prema Roulstonu)
"vrlo poseban" sustav pokretanja koji zajedno

\ ,"_\-.
<, ·~ ~. '-.. '
omogucuju postizanje dosad nedostiznih brzi-
na skaniranja. Dokaz da je tome stvarno tako
je tvrdnja da ECR90 moze naizmjenicno raditi
u modu zrak-zrak i zrak-zernl]a,
Najprije je planiran razvoj modova zrak-
zrak (za Typhoone standarda IOC), dok ce
modovi zrak-zemlja biti razvijeni kasnije (za
letjelice standarda FOC). Dosadasnja ispitivan-
ja su pokazala da radar ispunjava s lakocom
sve zadane specifikacije, a razlika izmedu IOC
i FOC standarda radara je samo u programskoj
potpori.
Za pasivno pracenje i otkrivanje ciljeva
sluzit ce FLIR/IRST, koji razvijaju Fiar i Pilking-
ton u suradnji. Nalazi se u kucistu s lijeve
strane vjetrobrana. Ima dva osnovna moda
rada, IRST i FLIR. U IRST modu rada podatci se
salju u racunalo na obradbu i integraciju s
ostalim podatcima, a moguce je pracenje vise

Glavni instrumenti kokpita Eurofightera

radar s mehanickim skaniranjem. Jos je malo da je to vjerojatno najbolji radar u svojoj

prerano za elektronsko skeniranje." Prema klasi danas. Glavni problem svih radara s
Roulstonu, na ECR90 su na svim elementima mehanickim skaniranjem je masa i inerci-
primijenili vrhunska dostignuca tehnike, tako ja antene, koja zahtijeva vrlo snazan sustav
I
akticko-tehnicki podatci Eurofighter Typhoona
Kombinacija FCS-a i konfiguracije delta-
duzina 15,96 m kanard ornoqucava Eurofighteru iznimnu
visina 5,28 m pokretljivost
raspon krila 10,95 m meta uz istodobno pretrazivanje (tzv. multi-
povrslna krila 50 m2 track while scan), automatsko dodjeljivanje
povrslna kanarda 2, 4 rn' prioriteta, mjerenje udaljenosti i identifikacija.
pogonska skupina dva turboventilatorska motora Eurojet EJ200 U FLIR modu rada dobivena se slika prikazuje
potisak svakog motora 60 kN suhi, 90 kN s naknadnim izgaranjem u kokpitu, a moze se koristiti pri letenju iii kao
teflna svakog motora 990 kg pomoc u slijetanju. U razvoju ovog uredaja
specififna potrosnla goriva 21 g/kNs, 49 g/kNs s naknadnim izgaranjem ima dosta problema, te ce on u uporabu uci
tezina praznog zrakoplova 10.995 kg tek na zrakoplovima standarda FOC.
najveca uzletna teflna 23.000 kg . Razvoj sustava za zastitu zrakoplova
gorivo u spremnicima unutar trupa 5000 kg DASS (Defensive Aids Subsystem) takoder
tezina ubojnog tereta 6500-8000 kg kasni i postat ce operativan tek na zrakoplovi-
osnovno naoruzanle ma standarda FOC. Za razvoj sustava DASS
1 x27 mm top Mauser unutar trupa (1800
granata), 13 podvjesnih tocaka za ubojni teret zaduzenl su Marconi, Elettronica i Indra.
nalveca brzina leta 2+ Macha ESM (Electronic Suppot Measures, sus-
opterecenle +9/-3g tav elektronske potpore) i ECM (Electronic
potrebna duzina piste Counter Measures, sustav elektronskih pro-
700 m
tumjera) su potpuno integrirani unutar DASS-
borbeni dolet u misijama postizanja zracne nadrnocl s tri
spremnika goriva od 1500 I svaki, uz 10 minuta borbene ophodnje (CAP), 1400 km; CAP u a. U vedni drugih zrakoplova oni su zasebni
trajanju tri sata, 185 km; lurisne misije (s tri spremnika goriva od 1500 I svaki, profil leta sustavi, medutim u Typhoonu ta dva sustava
LO-LO-LO) 650 km; [urlsne misije (s dva spremnika goriva od 1500 I svaki, profil leta HI- rade zajedno" - kaze Roulston. Uloga ESM-a je
LO-HI) 1400 km otkrivanje i lociranje neprijateljskih radara i

HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.

 navodenje ECM-a, koji pak ima i aktivne Tvoriva primijenjena u izradbi Eurofightera
ornetace i pasivne mamce. Mamci, kako infra-
crveni i radarski tako i vuceni, se nalaze u
kucistima na vrhovima krila. Vuceni mamac je
spojen za zrakoplov pomocu kevlarskog uzeta
kroz koji ide fiberopticko vlakno za prijenos
podataka, a nakon uporabe se odbacuje.
Prema Roulstonu vuceni mamac osigurava
posebnu vrstu ometanja za odredene projek-
tile. Vuceni mamci SU uspjesno ispitani i pri
manevriranju kod nadzvucnih brzina.
U repu se nalazi mali impulsno-doppler-
ski radar cija je uloga otkrivanje ispaljenih pro-
jektila. Neko se vrijeme razmatrala ugradnja
pasivnog senzora koji bi radio u UV podruqu
spektra, medutim njegov razvoj ne bi bio 0
zavrsen na vrijeme te se od toga odustalo. ·l
Ugradnja detektora lasera za sada je j • aluminij • komponente ad ugljicnih vlakana • titan
predvidena samo na zrakoplove RAF-a. j • aluminij-litij 0 stakloplastika
Posljednji uredaj iz skupine senzora je "'
sustav za razmjenu podataka MIDSI;::: ===============================:/
(Multifunctional Information Distribution Sustav goriva na Eurofighteru
System), ciji je glavni dio podatkovna veza tipa
Link 16, cije su osobine automatsko kodiranje prednji spremnik
u krilu
podataka i velika otpornost na ometanje.
U British Aerospaceovom Active Cockpit
simulatoru Craig Penrice u zivo demonstrira
ucinkovitost automatizacije kokpita i integraci-
je podataka. Typhoonov man-machine inter-
face se sastoji od HUD-a, tri MFHDD-a (Multi
Function Head Down Display), HMDS-a,
malog zaslona na kojem se prikazuju poruke
sa sustava podatkovne veze te panela s kon-
trolnim lampicama. Upravljanje avionikom
rijeseno je preko prekidaca na komandnoj
palici i poluzi potiska, te sto je vazan tehnicki
korak naprijed, pomocu pilotovog glasa (DVI, l
Direct Voice Input): ta se kombinacija zove ·1 sredisnji podvjesni
VTS (Voice, Throttle and Stick, odnosno glas, ! spremnik goriva
potisak i palica). Na okvirima displaya i lijevoj ;r
konzoli se takoder nalaze razni,gumbi, cija potkrilni podvjesni spremnik goriva
funkcija ovisi o fazi leta i odabranom prikazu
na pojedinom displayu. Ukupno postoji i u kojoj fazi leta. a se nalazi mali zaslon na kojemu se prikazuju
dvadeset i jedan razlicit prikaz displaya, ali je Sirokokurni holografski HUD proizvode tekstualne poruke s podatkovne veze, odnos-
stalno dostupno samo pet do sest koji su vazni Marconi i Teldix u suradnji. Osim uobicajenih no na kojem pilot slaze poruke koje zeli
za misiju u tom trenutku. Pilot u prijeletnoj simbola na HUD-u je moguc i prikaz slike poslati putem podatkovne veze.
pripremi sam odreduje koje ce prikaze trebati dobivene pomocu FUR-a. Odmah ispod HUD- (nastavit ce se)

Bocni crtez spanjolskog Eurofightera s oznakama 152. eskadrile

g
._g
0
E
J!!
.E
..c
.Q>
'Ci:

LISTOPAD, 1999. HRVATSKI VOJNIK

Boris SVEL, Dario VULJANIC
Britanska sluzba RFA koja je i
do sada pruzala izvrsne
usluge britanskim pomorskim
snagama, izbjegla je najveca
kresanja obrambenog
proracuna, pa je danas cak u
ekspanziji i nabavlja nave
plovne jedinice
HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.
- I
otporu britanskim oruzanirn snaga-
P ma, ponajprije ratnoj mornarici, ali i
marincima te kopnenoj vojsci pruza
civilna Sluzba kraljevskih flo-
tnih pomocnih brodova (Ro-
yal Fleet Auxiliary Service, RFA). U prvom
nastavku teksta osvrnuli smo se na povijest
pomocnih ratnih bradova i sluzbe RFA, zadace
i osoblje te sluzbe, a od brodova flote RFA
ukratko smo prikazali brad za izobrazbu posa-
da letjelica i sanitetsku potporu RFAArgus, te
logistkko-desantne bradove.
Kombinirani tankeri i brodovi za
potporu flote suhim teretima
klase Fort Victoria
Dva suvremena broda klase Fort
Victoria (znana i kao Fort Class II), pre-
dstavljaju kombinirane tankere i brodove za
potporu flote suhim teretima. Koncept za nji-
hovu gradnju definiran je 1978., a studije
izvodljivosti i zahtjevi objavljeni su 1983., dok
(II. dio)
je prva jedinica narucena 23. travnja 1986., a
druga 18. prasinca 1987. Prvi brad, RFA Fort
Victoria (A 387) izgraden je u brodogradilistu
Harland and Wolff u Belfastu i porinut 12. Ii-
pnja 1990., a ulazi u sluzbu 24. lipnja 1994.
Naime, brad je 6. rujna 1990. bio ostecen
tijekom gradnje pa je od 7. srpnja 1992.
(ulazak u sluzbu bio je predviden za tu go-
dinu) do konacnog prijama u sluzbu (u
meduvremenu iskrsli su i drugi prablemi,
poput onih sa sustavom prapulzije) bio u
brodogradilistu Camell Laird u Birkenheadu.
Gradnja druge jedinice, RFA Fort George (A
388), povjerena je brodogradllfstu Swan
Hunter u Wallesendu-on-Tyne te je brad po-
rinut 1. ozujka 1991., a primljen u sluzbu dana
16. srpnja 1993., tj ranije nego prva jedinica.
Predvidala se gradnja do ukupno sest jedinica
(prema nekim izvorima cak do dvanest;
sljededh sest trebalo je biti izgradeno prema
jednostavnijem prajektu), no visoka cijena
dovela je do otkazivanja preostala cetiri broda.
Dodajmo kako trup ima bulb forrnu, ugradeni

Skica opceq izgleda klase Fort Victoria pri dovrsenju
su sustavi za stabilizaciju, bokovi te pramcana i
krmena strana nadgrada blago su skoseni, a
brodovi imaju i RBK citadelu.
Jedinice klase Fort Victoria su prvi bri-
tanski opskrbni brodovi koji su osmislleni za
nadopunu svim zalihama, tekucirn i suhim, pri
jednoj operaciji prekrcaja (one-stop repleni-
shment), sto daje bitne taktkke prednosti:
borbena plovna jedinica naime prima s jednog
broda sve potrebne zalihe, odnosno, otpada
potreba za mjesovitirn sastavima pomocnih
brodova. Brodovi klase Fort Victoria imaju
punu istisninu 32.300 tona (A 387 po sluzbe-
nim izvorima 31.565 tona), laku 13.000 tona,
duljinu preko svega 203,5 metara (A 388 ima
203,9 m), na vodnoj crti mjere 195 m, siroki su
30,3 m, a gaz im je 9,75 m. Dva Dieselova
motora Crossley-S.E.M.T. Pielstick 16 PC.2.6
V400 stalne snage 17.826 kW (23.904 KS)
preko reduktora pokrecu dvije osovine dajuci
brodu brzinu do 20 cvorova (neki sluzbeni
Brod RFA Fort Victoria odlikuju prostrani hangar i letna paluba
izvori spominju 22 cv). Posadu broda cini 95
ljudi sluzbe RFA od kojih su 24 casnici, 28 pri-
padnici Royal Navy (1 casntk), cak 154 dana
(28 casnika) letackog osoblja FAA i 55 djela-
tnika sluzbe DLO (Defence Logistic
Organisation) sto se brinu za teret i od kojih
SU 28 casnici.
Nosivost brodova je 12.505 kubnih
metara goriva i goriva za letjelice, 5000 ml
predvideno je za strjeljivo, 3000 ml raznih
zaliha, uz 500 ml rashladenih prostora za
zivefoe namirnice. Brodovi imaju po cetiri
kombinirana sustava (RAS Rig) Clark
Chapman koji omogucavaju prekrcaj i
suhih i tekucih" tereta s istih postaja, kao
i krmenu postaju za prekrcaj goriva, a
svim sustavima za prekrcaj upravlja se
daljinski iz nadzorne kabine na sredini
broda. Jedinice klase Fort Victoria
opremljene su jednom elektricnom dizali-
com nosivosti 25 tona, s dvije nosivosti 10
tona, kao is dvije dizalice nosivosti 5 tona.
Na krmi je prostrana letna paluba s dva "
~
mjesta za operacije vrtoleta i hangar, a ~
moguce je ukrcati do pet vrtoleta
Westland Sea King, odnosno EH
Industries EH 101 Merlin HM Mk 1; veliki
kapacitet nosenja i potpore vrtoleta vjerojatno
je bio sadrzan u izvornom zahtjevu koji je na-
stajao u doba kad u specifikaciju nave klase
fregata (Tipa 23 klase Duke, Hrvatski vojnik
br. 28, listopad 1997.) nije ulazio hangar za
vrtolet. U miru se ukrcavaju do tri vrtoleta, a
predvidala se i mogucnost potpore zrakoplova
BAe Sea Harrier FIA Mk 2.
LISTOPAD, 1999.
Odraz vaznosti koju Britanci pridaju tim
brodovima je snazno samoobrambeno
naoruzanje u kojemu su odnedavno i dva
oruzna sustava Mk 16 sto su dio bliskoobra-
mbenog oruznog sustava (CIWS) Hughes
Missile Systems (bivs! Genaral Dynamics)
Phalanx Mk 15 (Hrvatski vojnik br. 19, sijecanj
1997.) kalibra 20 mm (premda se u strucnoj
javnosti spekuliralo kako bi mogli dobiti
nizozemski CIWS sustav Goalkeeper kalibra 30
Za potporu flotnih sastava suhim teretima sluze
opskrbni brodovi klase Fort Grange
mm) i cetiri topa Oerlikon KCB kalibra 30/75
mm dometa oko 3000 m na postoljima MSI DS
30B. Medu relativno opseznorn elektronickom
opremom su dva navigacijska radara Kelvin
Hughes Type 1007 s pokazivacima CTD
(Colour Tactical Display), radar za nadzor vrto-
leta Kelvin Hughes Nucleus koji rade u I
opsegu i sonar. Tijekom posljednjeg remonta
ugraden je zapovjedno-informacijski sustav
CSS (Command Support System) i sustav za
elektronicku potporu (ponajprije za otkriva-
nje i rasdambu radarskog zracenja) Racal
Radar Defence Systems (RRDS) Oufit UAT(l)
koji pokriva opsege od D do], umjesto ranijeg
sustava Thomson-Marconi Mentor 2 tj. Outfit
UAG(l). Uz to, brodovi sada imaju osam
lansera chaffova i IC-mamaca sustava Hunting
Engineering Sea Gnat tj. Outfit DLJ (2),
tegljeni ometac torpeda Graseby Dynamics
Type 182, brojne komunikacijske sustave,
ukljucujud satelitske SCOT 1D (vojni) i
Inmarsat (civilni).
U velikoj kucici na sredini brodova klase
Fort Victoria trebao je biti ugraden sustav
British Aerospace GWS 26 Mod 1 VL Seawolf za
okomito lansiranje (ukupno 32) protuzracnih
projektila dometa do 6 km s dva pripadaiuca
radara za upravljanje paljbom GEC Marconi
Type 911, no zbog nedostatnih proracunskih
sredstava tijekom gradnje brodova to nije
ucinjeno, iako su za njih osigurana mjesta te bi
HRVATSKI VOJNIK
oni mogli biti naknadno ugradeni dme bi se
znatno pobolisale borbene mogucnosti tih,
ipak pomocnihtl), brodova. Isti je sluca] i sa
3D radarom za motrenje zracnog prostora
Plessey Type 996 koji radi u E/F opsegu (cija se
antena trebala nalaziti na vrhu glavnog jarbola)
i s planiranim zapovjednim sustavom SSCS-
AOR sluzbeno znanim kao Outfit DNA(2).
Opskrbni brodovi klase Fort
Grange
Kako su opskrbni brodovi RFA Fort
Grange (A 385) i Fort Austin (A 386) vec
opisani (Hrvatski vojnik br. 50, kolovoz 1999.),
ovdje cemo ih samo ukratko prikazati. Klasa
Fort Grange (iii Fort Class I) narniienjena je
za potporu flotnih sastava suhim teretima;
prva jedinica ulazi u sluzbu 6. travnja 1978., a
druga 11. svibnja 1979. Ti brodovi imaju punu
Sezdesetih godina RFA Olwen (A 122) namjenski je graden kao brzi tanker za potporu flote; obratite pozornost na rnnostvo postaja za dopunu
gorivom u plovidbi
seem crtez jedinica klase 0/
HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.
istisninu 23.384 tona (A 385), odnosno 23.482
tona (A 386), duljinu preko svega 184 m, sirinu
24,1 m i gaz 8,6 m.
Pokrece ih jedan Dieselov motor Scott-
Sulzer 8 RND90 snage 17.071 kW (23.200 KS)
do naivece brzine 22 CV (cvor manje u slucaju
RFA Fort Austina), uz doplov 10.000 Nm pri
brzini 20 cv. Ukupno 137 danova posade dijeli
se na 105 pripadnika sluzbe RFA (26 casnlka),
32 djelatnika sluzbe DLO (9 casnika), a po
potrebi maze se ukrcati i osoblje Royal Navy za
operacije vrtoleta te njihovu potporu.
Brodovi imaju samo lako samoobra-
mbeno naoruzan]e (dva topa kalibra 20 mm i
cetir! strojnice), dok je elektronlcka oprema
poput one na trgovackim brodovima, uz dop-
une za operacije vrtoleta i samoobranu. RFA
Fort Grange, koji je trenutacno na vezu u
Splitu radi potpore medunarodnim snagama,
ce tijekom, odnosno nakon remonta godine
2000. biti preimenovan u RFA Fort Rosalie,
kako bi se izbjegla zamjena sa spomenutim
opskrbnim brodom RFA Fort George.
Brzi tankeri za potporu flote
klase 0/
Klasu Ol (cesto nazvani i klasom
Olwen), sada cine dva brza tankera za po-
tporu flote, znana i kao veliki flotni tankeri,
RFA Olwen (A 122, bivsi Olynthus) i Olna (A
123). Izgradeni su izmedu 1964. i 1966. u
brodogradilistu Hawthorn Leslie u rnjestu
Hebburn-on-Iyne, tako da je A 122 usao u
flotu RFA 21. lipnja 1966., dok je A 123 pri-
mljen 1. travnja 1966. Ireca jedinica, RFA
Olmeda (A 124, bivsi Oleander), izgradena
u brodogradilistu Swan .Hunter; otpisana je
tijekom kolovoza 1994. i izrezana u Indiji.
Brodovi imaju punu istisninu 36.603 tone (RFA
Olwen), odnosno 36.027 tona (RFA Olna),
laku istisninu 10.890 tona, duljinu preko svega
197,51 m (izmedu okomica 182,92 m), sirinu
25,6 m, a gaz im je 11,1 m. Dva kotla Babcock
& Wilcox, sto rade pri tlaku 52,75 kg/cm' s
parom pregrijanom na 510°C, i dvije turbine
Pametrada dvostruke redukcije snage 19.770
kW (26.500 KS) koje pokrecu jednu osovinu,
daju im brzinu 19,5 cv (vrsna brzina je u

unatoc svojoj velicini, tanker RFA Orange/eat (A 110) ima samo tri postaje za prekrcaj
goriva, dvije beens i jednu krmenu
pocetku sluzbe bila 20 cv, ali se smanjila klase 0/ je bila ukliucena i letna paluba za
tijekom eksploatacije). RFA Olna ima i
prarncani traster. Posadu broda dni 87 clano-
va, od cega 25 casnika (ranije 94 clana, od
kojih su 28 bili casnici), dok su osigurani i
prostori za smjestaj 40 pripadnika letackog vrtoleta Sea King, odnosno jedan u desni
osoblja Royal Navy. Trupovi su pojacani za na-
vigaciju kroz more koje se ledi, u svim radnim Argus nije na raspolaganju, rabe za
i zivornim prostorima provedena je klimati-
zacija (s obzirom na doba gradnje to je bila
vazna novost).
Nosivost brodova je 16.000
tona lakog goriva, 3 730 tona goriva
za letjelice, 130 tona maziva, kao i
375 tona pitke vode u ukupno 26
tankova. Ukrcavaju i suhe terete,
dok SU U pocetku sluzbe ukrcavali i
lozivo ulje (mazut) te gorivo za' kli-
pne letjelice. Raspolazu s po sedam
postaja za prekrcaj u usporednoj
plovidbi, kao i s po dvije krmene
postaje. Valja spomenuti kako su ti
brodovi namjenski gradeni kao brzi
tankeri za potporu flote, s
mogucnoscu prekrcaja goriva i u
usporednoj plovidbi, i u plovidbi u
brazdi. U doba kad su usli u uporabu
to su bili najveci i najbrfi brodovi
Sluzbe kraljevskih flotnih pomocnih
brodova, a na ispitnim plovidbama
su dosegli brzinu 21,2 cv, sto je
sredinom sezdeserih bio veliki
napredak u odnosu na pomocne
brodove iz razdoblja II. svjetskog
rata. Spomenimo kako RFA Olna ~
ima poboljsane sustave za prekrcaj u
goriva u plovidbi. u projekt tankera ~anker za potporu flote RFA Oakleaf (A 111) 1zgraden Je u
Svedskoj
VERTREP, s hangarima na bokovima
krmenog nadgrada, izmedu kojih je di-
mnjak; lijevi hangar je znatno veci od
desnog i u njega se mogu smjestiti do dva
hangar. Brodovi se povremeno, kad RFA
uvjezbavanje posada vrtoleta, Kao jednu
od mjera stedn]e planiralo se potkraj
. .
1993. tanker RFA Olna prodati, no on je zbog
povecanih potreba Kraljevske mornarice i
dalje ostao u sluzbi, a sad se planira da oba
tankera klase 0/ budu u floti RFA do 2001.
dokad bi ih trebala zamijeniti nova klasa
Wawe. Tijekom proteklih nekoliko godina
oba broda su djelovala i naJadranu.
Naoruzanie i lanseri mamaca su na
jedinice klase 0/ prvi put ugradeni 1982., i
rijetko se postavljaju, a rnoguce naoruzanje su
dva topa Oerlikon kalibra 20 mm (starija po-
stolja Mk 7A s topovima Oerlikon HS804 kali-
bra 20/80 mm dometa 1500 m zamjenjuju se
novijim postoljima Royal Ordnance GAM-BOl s
topovima Oerlikon KAA kalibra 20/85 mm
dometa 1700 m) i dvije strojnice GPMG kalibra
7,62 mm. Elekrronicku opremu cine navigaci-
jski radari proizvodaca Kelvin Hughes koji
rade u I opsegu: Type 1006, Type 14/12 i Type
14/16, kao i lanseri sustava Sea Gnat, tegljeni
c
.§ G ~FR
Jedinice klase Apple/eat pregradeni su
trgovacki tankeri koji se ponajprije rabe za
potporu flote, ali i za prijevoz goriva iz
rafinerija do vojnih sklacista
ometac torpeda Type 182, te satelitski komu-
nikacijski sustav Inmarsat.
Tankeri za potporu flote klase
Appleleal
Brodovi klase Appleleaf, koja se pocesto
spominje i kao klasa Leaf (v. dalje u tekstu),
gradeni su u brodogradilistu Camell Laird u
Birkenheadu kao niz od cetiri trgovacka
tankera tipa Stat 32 prema narudzbi kompani-
je Hudson Fuel and Shipping, koja je ubrzo
ponistena, no ipak su dovrseni te ih iznajmlju-
je britansko Ministarstvo obrane. Kako su prve
dvije jedinice vec bile opremljene, upucene su
na remont radi modifikacija u tankere za po-
tporu flote, a zatim predane Sluzhi kraljevskih
flotnih pomocnih brodova. Preostala dva
broda modificirana su tijekom gradnje.
Tanker RFA Appleleaf (A 79, bivsi
Hudson Cavalier) iznajmljen je 1978., jedini
je remontiran u brodogradihstu Wallsend Dry
LISTOPAD, 1999. HRVATSKI VOJNIK

U sluzbi su jos tri jedinice klase Rover, rnedu njima i RFA Black Rover, dok su dvije otpisane i prodane
Docks od prosinca iste do studenog sljedece
godine, a 26. rujna 1989. iznajmljen je na pet
godina Kraljevskoj australskoj ratnoj mornarici
kao HMAS Westralia (0 195), koja ga otku-
pljuje po isteku najma'). RFA Brambleleaf (A
81, bivsi Hudson Deep) izgraden je 1979., a
zatim u brodogradihstu Camell Laird ulazi u
remont koji je zavrsio sliedece godine, nakon
cega ulazi u sluzbu RFA dana 3. ozujka 1980.
Spomenimo kako je taj brod jedini u klasi
kupljen i u vlasnistvu je Ministarstva obrane.
Gradnja tankera RFA Bayleaf (A 109, bivs;
Hudson Progress) bila je privremeno obu-
stavljena, no brod je dovrsen prema komerci-
jalnom ugovoru kako bi ga 3. travnja 1981.
kompanije Lombard Leasing Services iznajmila
za potrebe orufanih snaga, a u sluzbu ulazi 26.
ozujka 1982. Na posljetku, RFA Orangeleaf
(A 110, bivsi Balder London) iznajmila je u
Premda mali tankeri za potporu flote klase Rover imaju vrlo oqranicene moqucnostl ukrcaja
suhih tereta, opremljeni su za potporu vrtoleta pri operacijama dopune zalihama iz zraka
(VERTREP), iako nemaju hangar
travnju 1982. kompanija Loyd's Industrial
Leasing, ulazi u Sluzbu kraljevskih flotnih
pomocnih brodova 2. svibnja 1984., no
otpoceo je sluzbu bez opreme za prekrcaj
goriva u plovidbi koja je ugradena tek na
remontu tijekom 1985. i 1986. Tijekom
HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.
remonta dimnjaci su bili poviseni za 3,5 m,
povecana su nadgrada i sta-
mbeni prostori, u pramca-
nom dijelu je ureden prostor
za suhe terete, na sredini
brodova dodan je bipodni jar-
bol i radni prostori za pre- -a,
krcaj na moru, kao i sustav 1
Inmarsat te drugi komu- ~
nikacijski i navigacijski su- 8
stavi. Uz opskrbu brodova u Za Sluzbu kraljevskih flotnih pornocnih brodova
plovidbi, namjena tankera u gradnji su dva tankera klase Wawe
klase Leaf je i prevozenje na-
ftnih derivata izmedu rafinerija i vojnih skla-
dista u Velikoj Britaniji.
Imaju punu istisninu 40.870 tona (RFA
Brambleleaf i Orange/ea!), odnosno 37.930
tona (RFA Bay/ea!). Preko svega su dugi
170,69 m, a izmedu okomica 163,51 m, siroki
su 25,94 m, no gaz im se razlikuje: A 81 ima gaz
11, 6 m, A 109 gazi 11 m, dok A 110 ima gaz
11,8 m. Pogonsku skupinu cine dva Dieselova
motora Crossley-S.E.M.T. Pielstick 14 PC2.2
V400 snage 10.296 (14.000 KS) koji na jednoj
osovini preko brodskog vijka promjenjivog
uspona pokrecu brodove brzinama do 15 cv
(prema nekim podatcima 14,5 cv, 15,5 cv, iii
16,6 cv, odnosno 16,3 cv u slucaju tankera RFA
Bay/ea!). Posada broji 56 ljudi (19 casnika). U
ukupno 24 tanka ukrcava se 22.000 ml lakog
goriva, kao i 3800 ml goriva za letjelice, izvje-
sna kolidna suhog tereta, dok se na otvorenoj
palubi mogu prevoziti kontejnerizirani tereti.
Njihov kapacitet pretovara goriva je medutim
razmjerno skroman, jer raspolazu samo s je-
dnom postajom na svakom boku, i trecorn na
krmi.
Tankeri klase Appleleaf nemaju ugradeno
naorufanje, ali je rnoguce postavljanje dva
topa kalibra 20 mm na postoljima GAM-B01,
kao i do cetiri strojnice kalibra 7,62 mm.
Brodovi su opremljeni navigacijskim radarima
Racal-Decca TM 12Z6 i 1229 (oba rade u I
opsegu), kao i sustavom Inmarsat, a mogu se
postaviti i dva lansera sustava Sea Gnat (Outfit
DLB). U prosincu 1998. RFA Brambleleaf bio
je jedini brod RFA koji je (u pratnji fregate
HMS Boxer klase Broadsuordi sudjelovao
u operaciji Desert Fox u Perzijskom
(Arapskom) zaljevu.
Tanker za potporu ·flote RFA
Oakleaf
Premda se tanker RFA Oakleaf (A 111,
bivsi norveski trgovacki Oktania) ponekad
svrstava u istu klasu kao i ostali tankeri klase
Leaf, on je u tolikoj mjeri razlicit da ga se
redovito izdvaja u zasebnu klasu, pri cernu se
preostala tri oznacavaju kao klasa Appleleaf
Brod je izgraden 1981. u svedskom
brodogradilistu Uddevallavarvet u mjestu
Uddevalla, a za Sluzbu kraljevskih flotnih
pomocnih brodova je unajmljen tijekom
srpnja 1985. kao zamjena za otpisani tanker
RFAPlumleaf (A 78). Najam je u lipnju 1997.
produzen na jos pet godina. Remontiran je u
brodogradilisru Falmouth Ship Repairs od 17.
veljace 1986. do 14. kolovoza iste godine, kad
je po put jedinica klase Apple/ea/ preinacen za
ulogu tankera za potporu flote. Vrijedi
spomenuti kako su mu tada dodana i dva ge-
neratora te oprema za satelitsku navigaciju
(Navsat), odnosno komunikacije (Inmarsat).
 Trup je pojacan radi plovidbe kroz more koje kolovoza 1969. je 1. travnja 1992. prodana prodan portugalskoj ratnoj mornarici kao
se Jedi. Zanimljivo je kako je to jedini brod u Indoneziji (Hrvatski vojnik br. 32, veljaca NRP Berrio (A 5210), gdje se oceku]e njegov
slufbi bilo RFA, bilo Kraljevske mornarice, koji 1998.) gdje sluzi kao KRI Arun (903). Bivsi operativni vijek najmanje do godine 2004. Sto
ima saunu koja je zadrzana pri pregradnji. RFA Blue Rover (A 270) je 31. ozujka 1993. se tice brodova koji su sada u sastavu Sluzbe
RFA Oakleaf ima punu istisninu 49.377
tona, dug je 173,69 m (izmedu okomica 168
m), sirok je 32,26 m i ima gaz 11,2 m, pa je
najveci brod u sluzbi britanskih pomorskih
snaga. Posada broji 36 ljudi (14 casnika), sto je
moguce zahvaljujuci potpuno automatizira-
nom radu pogonske skupine koju cini
Dieselov motor Uddevalla-Burmeister& Wain
4L 80MCE snage 9010 kW (12.250 KS). Pogon
je izveden na jednoj osovini s brodskim vijkom
promjenjivog uspona, no brod ima i pramcani
i krmeni traster, a postize vrsnu brzinu 15,75
cv i stalnu brzinu 14,5 cv. Ukrcava se do 43.020
m3 goriva, oprema za prekrcaj u plovidbi ra-
sporedena je na dvije bocne postaje i jednoj
krmenoj, ali brod ne krca suhe terete.

Ro-ro brad RFA Sea Crusader (A 96) rabi se

za strateskt transport, a cesto boravi i u
Jadranu

kraljevskih flotnih pomocnih brodova, RFA

Grey Rover, usao u flotu RFA 10 travnja 1970.
trebao je biti otpisan jos 1993. (moguci kupac
bila je Pakistanska" ratna mornarica), pa zatim
1997., no jos uvijek je u sluzbi, RFA Gold Rover
koji je u sluzbi od 22. ozujka 1974. sada se
uglavnom rabi za izobrazbu, dok je posljednja
izgradena jedinica RFA Black Rover u floti od
23. kolovoza 1974.
Tankeri klase Rover imaju punu istisninu
Krmena ram pa broda RFA Sea Crusader pri iskrcaju kontejneriziranih tereta u splitskoj Sjevernoj 11.485 tona (RFA Grey Rover), odnosno
luci 11.522 tona (preostala dva), laku istisninu
11.522 tone, duljinu preko svega 140,62 m
Na RFA Oakleaf naoruzanje nije ugradeno,
no moguce je postaviti dva topnkka postolja
GAM-BOl i dvije strojnice kalibra 7,62 mm, dok
elektronicka oprema ukljucuje radare Racal-
Decca 1226 i 1229, kao i dva lansera sustava
Sea Gnat. Tanker je opsezno remontiran
tijekom 1994. i 1995.

Mali tankeri za potporu flote

klase Rover
Tri mala tankera za potporu flote RFA
Grey Rover (A 269), Gold Rover (A 271) i
Black Rover (A 273) namijenjena su za
opskrbu ratnih brodova tijekom plovidbe
gorivom i pitkom vodom (325 m'), odnosno
(u ogranicenoj mjeri) suhim teretima,
ukljucujuci i zamrznute namirnice. Brodovi su
izgradeni u brodogradilistu Swan Hunter u "
~
mjestu Wallesend-on-Tyne. Klasa je izvorno 8
brojila pet brodova, no prva jedinica, RFA RFA sea Centurion nedavno je unajmljen i sluf na zadacarna strateskoq transporta, no njegov
Green Rover (A 268) koja je usla u sluzbu 15. blizanac ne ce biti primljen u sluzbu

LISTOPAD, 1999. HRVATSKI VOJNIK m

 Brod-radionica RFA Diligence odlikuje se izvrsnim manevarskim svojstvima; obratite pozornost na poloza] letne palube
(izrnedu okomica 131,07 m), sirinu 19,26 m i
gaz 7,3 m. Pokrecu ih dva Dieselova rnotora
Crossley-S.E.M.T. Pielstick 16 PA4 18 (A 269) iii
S.E.M.T. Pielstick 16 PC2.2 V400 (A 271 i A
273), u oba slucaja snage 11.297 kW (15.360
KS) na jednoj osovini s vijkom KaMeWa prom-
jenjivog uspona. Postizu vrsne brzine do 19,25
cv (brzine krstarenja 17 cv), a imaju i prarncani
propulzor. Doplov brodova je 15.000 Nm pri
brzini 15 cv, dok posada broji 48 danova (17
casnika) na tankeru RFA Grey Rover, odnosno
55 ljudi (18 casnika) na preostala dva broda.
Sve jedinice imaju dvije bocne postaje za
prekrcaj (ukrcava se 6600 tona lakog goriva),
kao i letnu palubu za VERTREP, koja moze
primiti vrtolet Sea King. Premda brodovi
nemaju hangar, do letne palube vodi dizalo
kojim se iz brodskih teretnih skladista pre-
bacuju suhi tereti.
Na tankere klase Rover mogu se ugraditi
dva topa kalibra 20 mm na postoljima GAM-
B01 i dvije strojnice kalibra 7,62 mm.
Navigacijski radari Racal-Decca S2690 sustava
ARPA i Racal-Decca 1690 koji rade u I opsegu,
dva lansera chaffova i IC-mamaca sustava
Vickers Plessey Corvus (Outfit DLC), odnosno
Shield, tegljeni ometac Type 182, kao i sustavi
za satelitsku komunikaciju (ciji se polozaj ante-
na razlikuje od broda do broda) cine ele-
ktronkku opremu brodova klase Rover. Osim
polozaja antena, brodovi se medusobno ra-
zlikuju i formom krme (raniji imaju jedno, a
kasniji dva krmena sidra), kao i duljinom letne
palube. Visokofrekventne antene broda RFA
Grey Rover su se 1988. rabile za pokuse
vezane uz koncept mornarickih radara za
HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.
otkrivanje ciljeva daleko iza obzora (0TH
radar). Posljednjih nekoliko godina tankeri
klase Rover uglavnom su bili na zadacarna oko
Falklandskog otoda te u Belizeu i na Karibima.
Brzi tankeri za potporu flote
klase Wawe
Kao sro smo vidjeli, osim tankera klase
Leaf, vecina tankera u sastavu Sluzbe kra-
ljevskih flotnih pornocnih brodova vec je
podosta stara: brodovi klase 0/ stari su oko 35
godina, dok su jedinice klase Rover u sluzbi
preko 25 godina. Kako se u oba slucaja radi o
klasama koje su namjenski projektirane i
gradene za potporu flotnih sastava (za razliku
od spomenute klase Leaf), njihovim otpisiva-
njem, posebice klase 0/ koja raspolaze
izvrsnim kapacitetima prekrcavanja u plovidbi,
mogucnosti sluzbe RFA za potporu plovnih
sastava Royal Navy osjetno bi se smanjile. Uz
to, otkazivanje gradnje daljnjih jedinica klase
Fort Victoria, odnosno njihovih nasljednika,
ostavilo je prazninu koju je nuzno popuniti
novim plovilima ukoliko britanske pomorske
snage zele zadrzati svoju sposobnost djelova-
nja daleko od baza.
Studije izvedivosti za gradnju dva nova
brza flotna tankera otpocele SU jOS 1994., pa je
to 16. srpnja 1997. dovelo do narudvanja dviju
novih jedinica, RFA Wawe Knight (A 389) i
Wawe Ruler (A 390), a tada je vrijednost
svake jedinice procijenjena na oko 160 miliju-
na dolara. Brodove gradi brodogradiliste
Marconi Marine (VSEL) Ltd u mjestu Barrow-
in-Furness u Skotsko]; kobilica A 389 polozena
je 22. svibnja 1998., a njegov ulazak u sluzbu
predviden je za rujan 2000., dok bi A 390 tre-
bao u flotu RFA uci u listopadu 2001. Puna
istisnina brodova biti ce 30.300 tona, duljina
trupa 181,7 m, sirina 26,9 m, a gaz 9,5 m.
Tankeri ce imati dizel-elektricnu propulziju s
ceriri Dieselova motora Warstila 12V 32E
snage 19.026 kW (25.514 KS) i cetiri generato-
ra GECM sto ce proizvoditi struju za dva ele-
ktromotora GECM snage 14.198 kW koji ce
preko jedne osovine pruzati vrsne brzine do
18 cv. Dlzel-elektricna propulzija je u skladu s
novim trendom u britanskim pomorskim
snagama, no predvidene brzine su manje u
odnosu na brzine koje razvijaju tankeri klasa
Ol i Rover. Bit ce ugradeni i pramcani te
krmeni traster poduzeca KaMeWa. Doplov
brodova trebao bi biti oko 8000 Nm pri brzini
16 cv. Posada tankera klase Wawe trebala bi
brojati 80 clanova iz RFA i 22 dana letackog
osoblja Royal Navy.
Uz 16.000 ml prostora za gorivo
(ukljurujuci 3000 ml goriva za letjelice), mazi-
vo i vodu, tankeri bi ukrcavali (uz pomoc
vlastite dizalice) i osam hladenih kontejnera
duljine 6,10 m (20 stopa, ISO tip lC), a raspo-
lagali bi i s 500 ml prostora za razne suhe
terete. Imali bi dvostruko dno (dvodno), po-
tpuno zatvorene zapovjedne rnostove, dok bi
zbog smanjivanja radarskog odraza strane na-
dgrada bile skosene pod kutem od 6°, a tako
bi se ugradila i oprema postaja za prekrcaj (po
tri na svakom boku).
Mogla bi se ugraditi dva CIWS sustava
Mk 15 Phalanx kalibra 20 mm, iako se prvotno
namjeravalo ugraditi sustave HSA (Signaal)
 Goalkeeper kalibra 30 mm, i cetiri strojnice
GPMG kalibra 7,62 mm. Predvidena je i letna
paluba s hangarom te mogucnost ukrcavanja
vrtoleta Merlin HM Mk 1. Medu elektronickom
opremom bit ce radar za motrenje povrsine
Kelvin Hughes 6000 sustava ARPA koji radi u
E!F opsegu i navigacijski radar, lanseri IC-
mamaca i chaffova te satelitski komunikcijski
sustav. Ulaskom u sluzbu dvije nove jedinice
klase Wawe otpisat ce se flotni tankeri klase
Of.
Brzi transportni brodovi
Pitanje brzog strateskog transporta
osoblja i tvoriva jedna je od kljucnih tocaka u
planiranju vojnih operacija. Zapadni stozeri
rjesavaju to pitanje na razlicite nacine s
obzirom na stratesko okruzenje, odnosno radi
Ii se o zastit! nacionalnih interesa, iii se pak
planira zdruzena visenacionalna operacija,
Brod RFA Diligence dosad je diljem svijeta sluzio za potporu
sastava britanskih ratnih i pomocnih brodova
primjerice pod okriljem NATO saveza iii
Organizacije Ujedinjenih naroda. Sluzba RFA Raytheon, jedan koji radi u E;F opsegu i drugi
sada raspolaze s dva broda specijalizirana za
strateski transport (ponajprije tvoriva, tj. ko-
ntejneriziranih tereta), dok je planovima da- Marchwooda, Limassola, Antwerpena i Splita
ljnjeg razvoja britanskih oruzanih snaga (SDR) gdje cesto pristaje prevozeci opremu konti-
iz 1998. predvideno kako bi godine 2000. RFA genta koji djeluju u sastavu snaga organizacije
u uporabi trebala imati cetiri takve jedinice, a
zatim bi se nabavile jos dvije.
Ponajprije valja spomenuti ro-ro brod za
strareski transport RFA Sea Crusader (A 96)
koji je unajmljen potkraj 1996. (na dvije
godine, ali je najam produzen) dok se gradio u
japanskom brodogradilistu kompanije
Kawasaki Heavy Industries u Sakaideu
kao trgovacki brad Celestine za panamsku
kompaniju Oceanarrow Ltd. Brod je pristigao
u veliku Britaniju tijekom studenog iste
godine, a temeljna zadaca mu je transport
Opel izgled broda RFA Diligence
teskih tereta za Zdruzene
snage za brza djelovanja
(Joint Rapid Deployment
Force, JRDF). Puna istis-
nina broda je 18.031 tona
(po nekim podatcima
25.500 tona), standardna
17.500 tona, duljina
preko svega iznosi 161 m
(izmedu okomica 150
m), slrtna 25,2 m, a gaz je
6,52 m. Dieselov pogon
cine dva motora
Kawasaki-MAN 7L 40/54
svaki snage 9976 kW
(13.378 KS) koji pokrecu
dva brodska vijka prom-
jenjivog uspona dajuci
najvecu brzinu 19 CV i
brzinu krstarenja 17,4 cv.
Posada na tom visokoau-
tomatiziranom brodu
broji svega 17 danova.
RFA Sea Crusader ima
2500 duznih metara pros-
tora za vozila na kojem
moze smjestiti oko 350
oklopnih vozila,
kamiona, i sl. iii 60 tenko-
. va koji se ukrcavaju
preko krmene rampe
nosivosti 150 tona. Nije
naorufan, a ima dva navigacijska radara
sustava ARPA koji radi u I opsegu. Brod
uglavnom plovi na linijama izmedu
LISTOPAD, 1999.
UN, odnosno NATO saveza. Iako se spominja-
lo iznajmljivanje njegovog blizanca broda
Clemeniine., do toga zasad nije doslo.
Sluzba kraljevskih flotnih pomocnih
brodova je temeljem iskustava s brodom RFA
Sea Crusader odludla prosiriti svoje kapacitete
. za strateski transport unajmljivanjem na 18
mjeseci (s opcijom za produljenje) dva nova
brza ro-ro broda tipa Stena 4-Runner od ko-
mpanije Stena (UK) Line. RFA Sea Centurion
(A 98) izgraden je u talijanskom brodogradilistu
Societa Esercizio Cantieri u Viareggiu, a pristize u
Veliku Britaniju potkraj listopada 1998. Njegova
namjena odgovara zadacama RFA Sea Crusadera.
Brod pun istiskuje oko 21.000 tona, dug je 182,6 m,
sirok 25,5 m, a ima gaz 7,4 m. Pokrecu ga cetiri
Dieselova motora Sulzer 8 7A 40S snage 23.000 kW
(31.334 KS) na dvije osovine do vrsne brzine 22 i».
Posada broji 18 danova (po nekim podatcimasamo
12 danova). Ne nosi naoruzanje i raspolaze ele-
ktronickorn opremom uobicajenorn za trgovacke
brodove u kojoj su i dva navigacijska radara. Na
tri teretne palube (povezane rampama) ima
2175 duznih metara prostora za vozila i terete.
Ro-ro brodovi RFA Sea Centurion i Sea
Crusader su zajedno s logisticko-desantmm
brodom RFA Sir Geraint klase Sir
Bedivere u proliece 1999. izmedu Iuka
Emden i Thessaloniki prevozili tehniku i tvori-
vo za potrebe britanskih postrojbi koje SU SU-
dielovale u operaciji Allied Force.
Blizanac RFA Sea Centuriona, ro-ro
brod Sea Chieftain, unatoc ranijim najavama
ne ce stupiti u sluzbu RFA (trebao je u nju ud
u travnju ove godine i nositi flotnu oznaku A
97).
Brod-radionica RFA Diligence
Jedini brod-radionica u sastavu Sluzbe
kraljevskih flotnih pomocnih brodova je RFA
Diligence (A 132), preinacenovisenamjensko
plovilo za potporu naftnih istrazivanja i
eksploatacije u Sjevernom moru, koje je
dovrseno 1981. u svedskom brodogradilistu
0resundvarvet u Landskroni kao Stena
Inspector za vec spomenutu kompaniju
Stena. Plovilo je unajmljeno 25. svibnja 1982.
kao brod-radionica za potporu snagama u
juznom Atlantiku i pokazalo se vrlo uspiesnim
u toj ulozi, pa j~ kupljeno 31. listopada 1983.
HRVATSKI VOJNIK
 Znacajke brodova RFA pogonskog brodskog vijka, sto ga nadzire
lme i oznaka Puna istisnina (tona) Duljina (m) Brzina (cv) Ulazak u sluibu RFA Napomena racunalni sustav KS 500.
Na cetiri postolja GAM-801 mogu
Atgus (A 135)
Sir &dime (L 3004)
28.081
7700
- 175,1
138,8
·-
18
16
12. 0~ 1914.
14. sijecnja 1970.
se postaviti topovi Oerlikon kalibra 20
Sir Gmint (L 3027) 5674
~- 125,5
-
16 5. oiujb 1978.
mm, a uz njih za blisku obranu mogu
- -- posluziti i cetiri strojnice kalibra 7,62
Sir Ptrcmlt (L 3036) 5674
Sir Tristnm (L 3505) 6407
-~ 125,5
135,8
-
16
15
6. oiujka 1970.
30. sijtcnja 1970.
mm. Medu elektronickom opremom su
tri navigacijska radara, upozorivac na
- - -. ·-
radarsko zracen]e RRDS Matilda tj.
Sir GaJahad (L 3005) 8751 140,6 15 7. prosinca 1987.
Fort rictoria (A 387) 32.200
Outfit UAR(l) koji pokriva opsege od H
203,7 20 24. 6pnja 1994.
- do], cetin lansera sustava Shield (Outfit
Fort Gtorge (A 388) 32.200 203,7 20 16. srpnja 1993.
Fort Grange (A 385)
-- - DLE), i sustav Inmarsat. Dobar dio svoje
23.384 184 22 6. tmnja 1978. dosadasn]e sluzbe RFA Diligence je
Fort Austin (A 386) 23.482 184
- proveo na prekomorskim zadacama
- 21 II. svibnja 1979.
Olwen (A 122)
-
-
36.603
.. ,

197,5 19,5 21. 6pnja 1965.

potpore britanskog ratnog i pornocnog
brodovlja, ne samo u juznom Atlantiku,
ON (A 123) 36.027 197,5 19,5 I. travnja 1966.
vec i u Perzijskom (Arapskom) zaljevu, a
Bl'llllbklul (A 81) 40.870 1'10.1 15 3. oiujlca 1980.
-- .---·-
bio je upucivan i uJadransko more. Kad
Baylw (A 109) 37.930 170,7 15 26. oiujka 1982. se RFA Diligence nalazio na rernontu,
-
Orangelul (A II 0) 40.870 170,7 15 2. svi!!!f 1914. RFA je iznajmljivala njegovog "blizanca"
OaJduf (A 111) 49.377
-- (prije pregradnje), brod Stena
173,7 14,5 14. kolovoza 1986. unajmljen, v. tekst
-· Seaspred izgraden 1980., pune isti-
Grey &we, (A 269)

Gold /lore, (A 271)

- 11.485
11.522
140,6
140,6
-
19
19
I 0. tmnja 1970.
22. oiujka 1974.
snine oko 10.500 tona i brzine 18 cv.

Bbdc &we, (A 273)

:
-
-- ~11.522 140,6
-
19 30. studenog 1973. Zaglavak
Wawr Knight (A 389) 30.000 196
- 16 rujan 2000.
- - Sluzba kraljevskih flotnih
Wawr lule (A 390) 30.000 196 16 listopad 2001. u
- -- pomocnih brodova do sada je pruzala
Su Ctusadtr (A 96) IS.OJ I 161 18 studeni 1996.
izvrsne usluge britanskim pomorskim
-- --
Su UIIIIJrion (A 98)

Diligena (A 132)
- 21.000
10.765
··-
183
112
-
22
10,5
listopad 1998.
12. oiujka 1984.
snagama, posebice s obzirom na
odnos cijene i ucinka, Duznosnici
Napomena: Kako su mnog, bredovi prue ulaska u flotu RFA bih u drugim sluibama, izostavl1en1 su datumi polaganja kobihce, porinuca 11d. sluzbe RFA s ponosom isticu kako je
svakodobno raspolozivo oko 80 posto
njezinog brodovlja, a brodovi plove
za 25 milijuna funti. Kako bi bolje odgovarao kod brzine 12 cv. RFA Diligence ima i dva veci dio svoje sluzbe. S druge strane, prist-
svrsi, pregraden je u brodogradilistu Clyde pramcana trastera KaMeWa snage 1119 kW up poslu poput onog u trgovackoj
Dock Engineering u Govanu izmedu 12. stu- (1500 KS), kao i dva krmena manevarska brodska mornarici znad kako osoblje bez ikakvih
denog 1983. i 29. veljace sliedece godine, a vijka iste snage. Brod je izvrsnih manevarskih ograda prihvaca sluzbu na moru u
ulazi u uporabu 12. ozujka 1984. Pregradnja je svojstva, pa se primjerice moze kretati bocno neprekidnom trajanju ses: mjeseci, nakon
ukljucivala dogradnju radionice u zdencu brzinama do 6 cv. Stalna posada sluzbe RFA cega, razumljivo, slijedi podulji odmor.
broda, dodatne stambene prostore za posadu broji 38 danova (15 casnika), a uz nju se Unatoc najavljenim smanjivanjima, izgleda
broda i za posade konvencionalnih podmorni- redovito ukrcava i 90 tehnicara Royal Navy pod da ce broj osoblja i plovila ostati na
ca (u prostorima koje su zauzimali sustavi za zapoviednistvorn casnika strojarske struke koji sadasnjoj razini, sa sadasnjim ustrojbenim
saturacijsko ronjenje), preinacene dizalice, obavljaju popravke drugih brodova. Stalni riesenjlma.
prikljucke za opskrbu drugih plovila elektricnom smjestaj rnoguc je za ukupno 147 ljudi, uz Treba istaknuti kako se prije neko-
energijom, vodom, gorivom, parom i stlacenim privremeni za daljnjih 55. Uz svoju temeljnu liko godina u britanskim pomorskim i
zrakom, kao i dodatna sklaclista. Tom prigodom namjenu, RFA Diligence se rabio kao rnaticni mornarickirn krugovima raspravljalo o
ugradena su i postolia za moruane, spremista strjelji- brod za miniolovce, a moze djelovati i kao svrhovitosti sluzbe RFA. Njezina plovila su
va, dodatni komunikacijski sustavi te komora za oceanski tegljac, protupozarni brod, te u naime vec odavno prestala biti "jedno-
dekompresiju. drugim ulogama. stavni trgovacki brodovi", kako ih se
Nakon pregradnje RFA Diligence ima Palubna oprema ukljucuje cetiri dizalice pocesto opisivalo, a ustrojbena rjesenja
punu istisninu 10.765 tona, standardnu 5800 nosivosti 40 tona, jednu nosivosti 20 tona, kao drugih mornarica davala su povoda
tona, duljinu preko svega 111,47 m, duljinu i po jednu nosivosti 15, odnosno 5 tona, a na razmisljanjima kako pomocno brodovlje
izmedu okomica 101,3 m, sirinu 20,5 m i gaz krovu nadgrada je letna paluba (promjera 25 valja uklopiti u sastav Royal Navy. Posebice
6,8 m. Njegovu dizel-elektricnu propulziju cini m) koja moze primiti cak i vrtolet Chinook. se pritom smjeralo na RFA Argus, kao i
pet Dieselovih generatora Nohab-Polar F2 Trup je pojacan za navigaciju morem koje se brodove klase Fort Victoria, dok se kao
16V-D svaki snage 2650 kW (3603 KS) i cetiri ledi (Ice Class lA), a spomenimo i sustav riesenje za niz ostalih zadaca predlagalo
elektromotora NEBB snage 4413 kW (6000 Ki:ingsberg Albatross za staticko i dinarnicko unajmljivanje trgovackih brodova, pri
KS) koji pokrecu jedan brodski vijak KaMeWa pozicioniranje (koje je moguce do stanja mora cemu bi brodar bilo britansko Ministarstvo
s krilima promjenjivog uspona. Najveca brzina 9) UZ pornoc cetiri sidra (svako mase 5 tona), obrane. Potonjem riesenju se ionako pri-
je 16,5 cv, stalna 10,5 cv, uz doplov 5000 Nm odnosno pramcanih i krmenih proplulzora te bjegava kad je potrebno trajno podupirati

HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.

 operacije visokog intenziteta, poput onih
tijekom rata u juznorn Atlantiku, odnosno
u Perzijskom (Arapskom) zaljevu.
Argumenti su ukljucivali i zadrfavanje u
sluzb: osoblja Royal Navy, posebice visih
casnika, koji bi dobili prigodu zapovijedati
velikim i prestiznim plovnim jedinicama.
Jedan od komentara je cak isao do prije-
dloga prodaje iii prevodenja u pricuvu
brodova klase Fort Victoria (kao preveli-
kih i nefunkcionalnih jedinica), a tako
dobivenim, odnosno ustedenim novcem
moglo se zadrfati u sluzbi cetin dizel-ele-
ktricne podmornice klase Upholder.
Nadalje, mornari bi sluzbovanjern na
pomocnim brodovima stjecali dragocjena
iskustva, odnosno na njima bi provodili
dijelove ciklusa izobrazbe, pri cernu ne bi
trpila temeljna namjena tih brodova.
Proracunska sredstva Royal Navy su
medutim raspodijeljena na kapacitete u
skladu sa strateskim studijama, a sluzba
RFA nije ukinuta. Jak razlog tome je sto bi
militarizacija bila neprihvatljiva za osoblje
Sluzbe kraljevskih flotnih pomocruh
brodova, bez obzira sto bi se time otvorili
novi, premda bitno drukciji putevi kari-
jere, bar za neke pripadnike RFA.
Spomenimo kako Royal Navy ionako trpi
manjak osoblja, posebice u nekim
osjetljivim podruqima poput mornara u
sluzbt stroja, pa je vrlo upitno koliki bi stu-
panj operativnosti imali posve povojaceni
pomocni brodovi.
~
e
u
Premda je nova brodovlje u sastavu Sluzbe kraljevskih flotnih pornocnln brodova svojom konstrukcijom daleko odmaklo od trgovackih plovila,
osoblje sluzbe RFA i nadalje ostaje civilno
Civilna sluzba RFA izbjegla je tako
najveca kresanja obrambenog proracuna,
pa je danas cak u ekspanziji, nabavom
novih tankera i ro-ro brodova, kao i na-
mjeravanom gradnjom Iogisticko-desa-
ntnih brodova te novih brodova za prihvat
ranjenika", Nadalje, postoje prijedlozi
kako bi se zadace Sluzbe kraljevskih flo-
tnih pomocruh brodova mogle prosinti,
primjerice preuzimanjem hidrografskih
brodova (sto ipak nije ucinjeno jer su ta
plovila, ukljucujuci najnoviji brod, HMS
Scott, ostala u sastavu Royal Navy) iii pak
desantnih plovila klase Ardennes iz sasta-
va britanske kopnene vojske (sto je opet
malo vjerojatno jer su ti brodovi sada pri
kraju svoje sluzbe). Treba k tome drzatl na
umu kako je sluzba RFA danas naiveci
poiedinacni britanski brodar i poslodavac
osoblju trgovacke mornarice, sto bi je
moglo uciniti presudnom za odrfavanje
baze kvalificiranog osoblja, s obzirom na
ubrzano smanjivanje britanske trgovacke
flote. Kako je odrfavanje takvog osoblja
strateski nacionalni interes, sluzba RFA
danas usput obavlja i tu vitalnu funkciju.
Napomene:
I) Svi brodovi RFA za prekrcaj tekudh tereta rabe gumena crijeva
promjera 152 mm, kojima se za jedan sat po svakoj postaji za
prekrcaj maze precrpiti (pri tlaku 74,4 kPa) oko 508 tona goriva.
2) Tijekom svibnja 1998. HMAS Westralia je zbog pozara u stro-
jarnici pretrpio tesku havariju.
3) Umjesto RFA Grey Rovera, Pakistan je kupio nizozemski tanker
·
LISTOPAD, 1999.
Hr. Ms. Poolster (A 835) koji sada sluzi kao PNS Moawin (A 20).
4) Planovi daljnjeg razvoja britanskih oruzanih snaga (SDR) iz
1998. predvidaju gradnju dviju novih brodova za prihvat ranjenika
(tj. bolnickih brodova), svakog s po 200 postelja, a prvi bi usao u
sluzbu 2005.
Literatura:
I. Asian Defence Journal, travanj 1991., R. Sachi "Swan Launches
Royal Navy's Fleet Auxiliary Vessel"
2. !DR, travanj 1992., David Miller "Logistic support for a bluewa-
ter fleet, The UK's Royal Fleet Auxiliary"
3. Rivista Marittima, veljaca 1999., "Navi transpono in affitto per la
RFX'
4. Jane's Defence Upgrades, ozujak 1999., Richard Scott "Fon
George gets her guns"
5. Jane's Defence Weekly, 28. travnja 1999., Joris Janssen Lok,
Richard Scott "UK yard, Dutch builder team up for Al.SL bid"
6. Warship World, "RFA Report", godsta 1997. i 1998.
7. Jean Labayle Couhat i Bernard Prezelin, A. D. Baker III "Combat
Fleets of the World 1988/89", Naval Institute Press, Annapolis 1988.
8. Richard Sharpe (ured.) "Jane's Fighting Ships 1989-90", Jane's
Information Group, Coulsdon 1989.
9. Stephen Chumbley (ured.) "Conway's All the World's Fighting
Ships 1947 - 1995", Conway Maritime Press, London 1995.
10. Mike Critchley "British Warships and Auxiliaries", godista
1994.;95., 1995.;')6., 1996.;97., 1997.1)8., 1998.1)9., 1999./2000.,
Maritime Books, Liskead
11. Richard Sharpe (ured.) "Jane's Fighting Ships 1995-96", Jane's
Information Group, Coulsdon 1995.
12. Jeremy Flack 'Today's Royal Navy in Color", Greenwich
Editions, London 1996.
13. Werner Globke (ured.) "Weyers FlottentaschenbuclvWarships
of the World 19971)8", Bernard & Graefe Verlag, Bonn 1997.
14. Promidzbeno rvorivo slum, RFA
HRVATSKI VOJNIK
 Ugradnjom anaerobnih
pogonskih sustava u
suvremene dizel-elektricne
podmornice omoguceno je
znatno povecanje trajanja
podvodne plovidbe, odnosno
pobollsanje svojstva
zamjetljivosti

Mislav BRLIC

ogucnost sto duljeg borav-

M
ka pod vodom stoljetni je
ljudski san. Tako je u fran-
cuskoj skripti iz 13. sto-
ljeca La Vrai Historie
d'Alexandre (Istinita povijest Aleksandra N.)
opisano vjerojatno izmisljeno spustanie Alek-
sandara Velikog godine 332. p. K. u dubine
Bospora u nekoj vrsti ronilackog plovila
napravljenog od zeljeznog okvira oblozenog
rnagarecorn kozom kao vodonepropusnom
zastitorn. Stara germanska legenda Salman i
Marolf zapisana potkraj 12. stoljeca kazuje
kako je Marolf izbjegao da ga Heidenki:inig
otkrije tako da je pod vodom boravio punih
cetrnaest dana. Njegova metoda bila je jednos-
tavna jer se posluzio cijevi za disanje. Od ta
dva prva spomena covjekovog boravka pod

HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.

 vodom u povijesnim se arhivima mogu
pronact radovi raznih zanesenjaka o boravku
pod vodom na ovaj iii onaj nadn, od kojih su Vodikov peroksid

svakako najistaknutiji bili Leonardo da Vinci Gorivo

Vada
svojim zanimljivim izumom prve novov-
jekovne podmornice i engleski casnik William
Bourne koji je 1578. objavio projekt svoje pod-
mornice. No, ti projekti nisu nikad bili ost-
vareni. Prvu podmornicu o kojoj su sacuvani
podatci sagradio je 1620. Nizozemac Cornelius
Prtmami krug
van Drebbel. Bila je napravljena od drva, roni-
la do dubina od 3 do 5 metara, a kretala se na CO2 + vi~ak vode
vesla.
U sljedecim stoljecima izgradena su
razlidta plovila, s boljim iii losijirn mo- 6
gucnostima ronjenja, no tek je potkraj 19.
stoljeca izurn motora s unutarnjim
izgaranjem omogucio uvodenje podmor-
nice kakvu danas poznajemo. No, to je jos Unatoc tome, iako je podvodna plovidba
bilo daleko od plovila koje moze roniti, na periskopskoj dubini uporabom
bolje reci daleko od plovila projektiranog snorkela bila znatno pobolisanje u odnosu
za dugotrajni boravak ispod vode i povre- na povrsinsko djelovanje, razvoj radarske
meni izlazak na morsku povrsinu. Motori s tehnologije cak je i plovidbu snorkelom
unutarnjim izgaranjem traze velik udio ucinilo podmornicu ciljem koji se moze
zraka ili kisika, pa je tek uvodenje snorkel relativno lako otkriti. Temeljna mana tog
uredaja tijekom II. svjetskog rara omo- uredaja je ta sto zahtjeva povremeno
gucilo da se podmornice projektiraju vise 6. Crpka za vodu
izronjavanje usisne cijevi snorkela kroz
kao podvodna plovila, a povrsinska samo 7. Turbina
povrsinu mora cime se podmornica izlaze
po potrebi (snorkel je uredaj koji je 8. Kondenzator
velikoj opasnosti otkrivanja. Pritom pod-
smjesten u nadgradu i mostu podmor- 9. Reduktor
mornica mora izroniti na snorkel dubinu,
nice, a omogucava pomocu usisne cijevi 10. Spojka
a to su dubine oko 5 do 10 metara pri koji-
snorkela opskrbu Dieselovog motora 11. Porivni elektromotor
ma dizel-elektricna podmornica postaje
zrakom kad je podmornica pod vodom). 12. Odrivni lefaj
vidljiva iz zraka i lak plijen svojim progo-

&;s1ek sovietske podrnornice Projekta A 615 klase Quebec

LISTOPAD, 1999. HRVATSKI VOJNIK

Presjek podmornice nlernackou Tipa XXVI pokretane Walterovom turbinom
niteljima. Tako je i nakon uvodenja
snorkela podmornica bila najzasticenija
plovidbom u potpuno zaronjenom stanju,
no od trenutka zaronjavanja podmornici
bi poceo istjecati vremenski sat.
U povrsinskoj plovidbi ili plovidbi
snorkelom dizel-elektricne podmornice
Dieselovi motori pokrecu podmornicu
puneci pritom akumulatorske baterije
koje se rabe u podvodnoj plovidbi. Tako je
podvodna izdrzljivost u biti odredena
kapacitetom aku-baterija. Dosad su prove-
dena mnoga istrazivanja kako bi se
poboljsala djelotvornost aku-baterija, pa
su njima dobivene znatne prednosti, no
Britanska ispitna podmornica HMS Excalibur
HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.
kapacitet baterije moze se povecati samo
do ogranicene vrijednosti. Punjenje veceg
kapaciteta baterija zahtijeva vise vremena
provedenog na iii blizu morske povrsine
povecavajuci time opasnost za otkrivanje
podmornica. Nadalje, aku-baterije mogu
teziti najvise do 20 posto istisnine pod-
mornice te je stoga ogranicen broj koji se
moze ugraditi, a suvremene aku-baterije
mogu osigurati dosta energije samo za dva
ili tri dana podvodne plovidbe malim brz-
inama.
Rjesenje je odto bilo u lznalazenju nove
vrste podmornickog pogona koji bi doveo do
smanjenja trajanja ili, u idealnim uvjetima,
izbacivanja snorkel plovidbe te time poboljsao
znacaike ronjenja podmornice.
Istrazivanja su usmjerena u dva [edi-
na rnoguca smjera kojima se trebao uvesti
novi podmornicki pogon: prema pogonu
kojem za stvaranje energije ne treba oksi-
dant' (kisik iii zrak) iii prema pogonu koji
je neovisan o utjecaju atmosferskog zraka.
Prvi problem rijesen je nuklearnim
pogonom kojem kao gorivo sluz! oboga-
ceni izotop urana (U235), a ubrzo se uvid-
jelo da je problem nezavisnog atmosfer-
skog zraka moguce rijesiti samo omogu-
cavanjern podmornici da gorivo i oksidant
nosi sa sobom. No, takav pogonski uredaj
 Nacelo rada Dieselovog motora u radu zatvorenim krugom
Kisik iz spremnika
Argon iz spremnika
Prema Diesel~m motoru (hladenje)
~ visokim t[akom
Prema lsparivacu tekuceg kisika
(grijanje tekuceg kisika)
iii je trebao stvoriti dos ta visok predtlak za
izbacivanje ispusnih plinova kojim se
maze svladati stupac dubine vode na dubi-
nama od 200 do 300 metara iii nije smio
imaci produkte izgaranja.
Prve podmornice s anaerobnim
pogonskim sustavima
Prve studije o pogonu bez utjecaja van-
jske acmosfere iii s nezavisnom atmosferom
(anaerobni pogon) zapocele su i prije pocetka
II. svjetskog rata. U tridesetim godinama ovog
stoljeca tadasnji Sovjetski Savez je proveo
Istrazivanja na Dieselovom motoru u radu
zatvorenim krugom (tzv. REDO pogon), pa je
u lipnju 1941. porinuta ispitna podmornica M-
401. Ispicni podatci dobiveni s podmornice M-
401 implementirani su u podmornicu M-254,
prvu podmornicu Projekta A 615 (NATO
oznake Quebec) porinutu 31. kolovoza 1950.
Izmedu 1953. i 1957. izgradeno je' vise od 30
podmornica te klase s pogonom na Dieselov
motor u radu sa zatvorenim krugom. No, taj je
sustav dobro radio samo pod laboratorijskim
uvjetima sa znanstvenicima i posadom, dok su
u operativnoj sluzbi s ratnom posadom iskust-
va sovjetske ratne mornarice bila vrlo losa
Pofari i eksplozije u strojarnici nisu bili rijetka radu zatvorenim krugom i gorivih clanak
pojava, sto je rezultiralo u ozljedivanju i
trovanju posade, cak i gubitku posade i pod-
mornice. Pocetkom sedamdesetih godina sve
podmornice klase Quebec su povucene iz
sluzbe i raspremljene.
Tijekom II. svjetskog rata Niemacka je
radila na tri odvojena razvojna programa gom krugu para proizvedena u generatoru
anaerobnog pogona. Najpoduzetniji program
proveo je niernacki inzemer Helmut Walter
koji je razvio pogon uz pornoc Walterove tur-
bine (Walterov pogon), a za dobivanje oksi-
danta je rabljen vodikov peroksid (H202) koji
se prevozio u podmornici. Katalitickom raz-
Procisceni ispusni plinovi
Sustav upravljanja
vodom (WMS)
lzlaz oneci~cene morske vode pod
Visokotlacri!-Srpka
Ulaz morske vode pod visokim tlakom u
WMS
gradnjom vodikovog peroksida dobio bi se
kisik i voda, te bi se kisik rabio za izgaranje
dizel-goriva tj nafte. Izgaranjem goriva u
komori se razvija visoka temperatura i visoki
tlak. Da se odrze normalni pogonski uvjeci, u
komoru se ubrizgava voda te se za turbinu
dobiva radni medij temperature 550°C i tlaka
30 bara. Smjesa plinova izgaranja i vodene
pare ekspandira u turbini do protutlaka jed-
nakog hidrostatskom tlaku na dubini ronjenja
podmornice, pa se snaga turbine smanjuje s
U niemacku podmornicu Ex-U 1 bila su ugracfena
porastom dubine ronjenja. Pad snage na dubi-
ni od 100 metara iznosi oko 30 posto. Stoga je
u kasnijim postrojenjima proces podijeljen na
dva odijeljena kruga. U prvom se krugu smje-
sa plinova i pare vodi u generator pare. U dru-
pare odlazi u turbinu, a nakon ekspanzije
odvodi se u kondenzator te se kao kondenzac
vraca u generator pare. Tako rad turbine ne
ovisi o dubini ronjenja, nego o podtlaku u
kondenzatoru. Preostali ugljikov dioksid se
pod tlakom izbacuje iz podmornice. Kod
LISTOPAD, 1999.
Walterovog pogona njegovo trajanje je
ograniceno zalihama vodikovog peroksida koji
je bio uskladisten izvan cvrstog trupa podmor-
nice.
Iako je taj pogonski sustav ispoljavao
dobre znacajke, rukovanje gorivom bilo je vrlo
problernaticno, a osim sro se Walterova
turbina pokazala nepouzdanom imala je i pre-
veliku potrosnju oksidansa. Omjer utroska
goriva i vodikovog peroksida iznosi 1:9,
odnosno specificni utrosak vodikovog per-
oksida priblizno iznosi 2 kg/kWh. Velika
potrosnja skupog vodikovog peroksida jedan
je od glavnih razloga sto Walterov turbinski
pogon podmornica nema siru primjenu.
Walterow pogon primijenjen je prvi put
1939. na ispitnoj podmornici V-80 podvodne
iscisnine 80 tona, a postignuta je podvodna
brzina 28 cvorova, sto je potaklo gradnju
daljnih podmornica s tom vrstom pogona,
cetiri podmornice Tipa XVIIA (podvodne
istisnine oko 725 tona) i tri Tipa XVIIB (pod-
vodne istisnine 415 tona). Pogonsko postro-
jenje imalo je dvije turbine snage od po 1849
kW, a postignuta je podvodna brzina 25
(XVIIB), odnosno 26 cv (XVIIA) u trajanju od 5
sati. Zalihe vodikovog peroksida iznosile su 55
tona. Te su podmornice sluzile za izobrazbu
posada jer se predvidala gradnja napadajnih
podmornica Tipa XXVI podvodne istisnine
prototipna postrojenja Dieselovog motora u
1160 tona, s turbinom snage 5500 kW i pod-
vodnom brzinom 25,4 cv, ali je rat zavrsio prije
no sro SU te podmornice usle U sluzbu,
Podmornice Tipa XVII na kraju rata bile su
potopljene, no dvije su nakon rata izvucene i
popravljene. Podmornicu U-1407 je preuzela
britanska mornarica, a podmornicu U-1406
amerkka ratna mornarica.
Podmornica U-1407 je ponovno opreml-
jena i primljena u sluzbu Royal Navy pod
imenom HMS Meteorite (N 25) te je rabljena
za daljnji razvoj Walterovog pogona. Program
HRVATSKI VOJNIK

Shematski prikaz podmornice Ex-U 1 s umetnutom anaerobnom sekcijom
je ocijenjen relativno uspjesnim, pa je britans-
ka ratna mornarica u kolovozu 1947. narudla
gradnju dviju podmornica podvodne istisnine
1200 tona s turbinskim pogonskim sustavorn
koji je radio s vodikovim peroksidom, naz-
vanih HMS Excalibur i HMS Explorer. To
su bile iskljucivo ispitne podmornice, bez tor-
pednih cijevi ili radara. Unatoc impresivnim
znacajkarna (brzina 26,5 cv mogla se odrzati tri
sata ili brzina 12 cv punih 15 sati) opasnosti i
rizici pridruzeni vodikovom peroksidu uveliko
su nadmasili prednosti Walterovog pogona, pa
su stoga ispitivanja bila zaustavljena.
Podmornicu HMS Explorer je vlastita posada
prozvala HMS Exploder, dok je HMS Exca-
libur bila znana kao HMS Excruciator.
Bivsi Sovjetski Savez je nakon II. svjet-
skog rata, izmedu 1947. i 1952., takoder nas-
tavio s razvojem pogonskih sustava
koji su kao gorivo rabili vo-
Sekcija e-in s
dijelovima
Dieselovog
motora u
radu
zatvorenim
krugom:
gore lijevo -
apsorber,
gore desno -
Dieselov
motor, dolje -
sustav upravljanja
vodom i crpke
dikov peroksid, a godine 1958. u
podmornicu S-99 Projekta 617 (NATO
oznake Whale) ugraden je takav ispitni sustav.
Dana 15. rujna 1959. u toj je podmornici
tijekom podvodne plovidbe doslo do eksplo-
zije. Podmornica je kasnije raspremljena, a taj
tip pogona je napusten.
Druge dvije alternative niemackog
anaerobnog programa bile su razne vrste
Dieselovog motora u radu zatvorenim krugom
i Stirlingov motor, a obje su kao oksidans
HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.
rabile kisik. Kisik je bio stvaran kemijski ili
uskladisten u bocama kao plin iii je bio rash-
laden u tekucem stanju.
Zanimanje za razvoj anaerobnog pogona
smanjeno je tijekom pedesetih godina
uvodenjem nuklearnih pogonskih sustava koji
su nudili stvarnu neogrankenu podvodnu
autonomiju. Tako je bilo sve do osamdesetih
godina kad je iz nekoliko razloga ponovno
potaknuto zanimanje za anaerobni pogon.
Naime, suvremene podmornice na nuklearni
pogon, iako predstavljaju usavrsenu inacicu
podvodnog plovila, fizicki su prevelike za
operacije u plitkim vodama (Kontinentalni
self, Sredozemno more, Balticko more, itd.), a
uporaba podmornica za prikupljanje obavje-
stajnih podataka i iskrcavanje specijalnih
postrojbi na obali trazi manje podmornice s
konvencionalim iii nenuklearnim
pogonom. Nadalje, potkraj
sedamdesetih biljez!
se iznimno pobolj-
sanje znacajki
svih vrsta pro-
tu pod mo r -
nickog na-
oruzanja.
Uporedno s
time, u punjenje akumulatorskih baterija podmornica
obalnim vo-
dama kao
sto je Perzij-
ski zaljev, vode
jugostocne Azi-
je, pa i Jadransko
more, gustoca zrako-
plovnih ophodnji sa su-
vremenim motrilackim sustavi-
ma ogranii'ila je vrijeme snorkel plo-
vidbe podmornica na 20 minuta. Kao svojevrsni
odgovor na takvo stanje dolazi do naglog porasta
broja istrazivanja o nadnima koji bi pobolisali
znai'ajke konvencionalnih podmornica. Kako je
iznimna skupoca gradnje nuklearnih podmor-
nica, a time i njihova nedostupnost vecini
zemalja, tako je i trajno nepredvidljiva opas-
nost nuklearnog reaktora, pa i teskoca
manevriranja u plitkim vodama pokazala da
nuklearne podmornice nisu idealno riesenie
za sve zemlje i sve vode, naglasena je potreba
uvodenja takvih vrsta pogona koji bi dali novi
smisao i znacenje konvencionalnim podmor-
nicama.
U meduvremenu je tehnoloskirn razvo-
[em stupanj znacajki zamjetljivosti i znacajki
C3I tehnologije na dizel-elektricnim podmor-
nicama dosegao razinu prisutnu i kod nuk-
learnih podmornica, no njihova ogranicena
podvodna autonomija bila je jos uvijek njihov
glavni nedostatak u usporedbi s nuklearnim
podmornicama.
Prvi pokusaji produljenja podvodne
autonomije konvencionalnih podmornica
sredinom ovog stoljeca, kao sto smo vidjeli,
nisu urodili plodom. No, mnoge inzenjerske
inovacije i tehnicka poboljsanja na drugim
znanstvenim podruqima postali su sada, u svi-
jetlu suvremene tehnoloske razine, vrijedni
razmatranja i primjene na podruqu anaer-
obnog pogona podmornice te potaknule .nje-
gov ponovni razvoj. Iako su razvijena brojna
rjesenja, vrlo mali broj njih dosegnuo je svoju
operacionalizaciju. Danas su operativna ili
poodmakloj fazi razvoja cetiri razlidta temelj-
na sustava anaerobnog pogona koji, nadopun-
jujuci se Dieselovm motorom, mogu tzv. hib-
ridnim pogonom omoguciti podmornici dulju
podvodnu plovidbu. To su:
- Dieselov motor u radu zatvorenim krugom
- gorivi danci
- Stirlingov motor
- Rankinova parna turbina u radu zatvorenim
krugom
. Od ta cetiri sustava za sada jedino
riesen]e s Dieselovim motorom u radu
zatvorenim krugom nudi jedan pogonski sus-
tav i za povrsinsko i za podvodno djelovanje.
Ostali sustavi trenutacno mogu osigurati samo
podvodni pogon, dok se za povrsinski pogon i
i dalje mora rabiti konvencionalni Dieselov
motor. Tako su anaerobni pogonski sustavi jos
uvijek pornocni sustavi koji zajedno s konven-
cionalnom Dieselovom propulzijom predvi-
denom za stvaranje snage za povrsinsku
plovidbu tvore hibridni pogon podmornice.
Dieselov motor u radu so
zatvorenim krugom (Closed Cycle
Diesel motor, CCD)
Zamisao o radu Dieselovog motora sa
zatvorenim krugom porjece jos iz pocetka
ovog stolieca, a prvi ju je ostvario Fritz von
Opel. Prva ispitivanja obavljena su jos 1907. u
hamburskom brodogradilistu Germania Werft,
no bez vecih uspjeha.
Dieselov motor u radu zatvorenim kru-
gom kao oksidans rabi vlastite ispusne plinove
pri cemu je prethodno potrebno odstraniti

Spremnik tekuceg kisika tijekom ispitivanja
produkte izgaranja te nadoknaditi potroseni
kisik. Na taj nacin se formira poseban fluid ciji
sastav, temperatura i tlak su promjenjivi u
krugu, ali na usisu uvijek moraju biti postav-
ljeni pocetni uvjeti.
Potkraj sedamdesetih i pocetkorn osam-
desetih godina nekoliko poduzeca obnavlja
zamisao o potrebi uvodenja nave vrste Die-
selovog motora za pogon podmornice. Tako je
talijansko poduzece S.S.O.S. 1978. izgradilo
civilnu istrazivacku podmornicu PH-X02 s
pogonskim postrojenjem na temelju Diese-
lovog motora Mercedes. Isto je poduzece po-
tom 1982. izgradilo radnu podmornicu
IMI-35 s istim pogonskim sustavorn, uz
uporabu motora Fiat snage 66,2 kW. No,
najveci napredak postiglo je sveudlite u bri-
tanskom gradu Newcastle godine 1982. kad je
nadnilo pokusni Dieselov motor u radu
zatvorenim krugom snage 25 kW zajedno s
dotad novim sustavom prociscavana ispusnih
plinova morskom vodom.
Potkraj osamdesetih godina njemacko
poduzece Thyssen Nordseewerke (TSNW) i
nizozemsko poduzece RDM Submarines
odlucili su u svoje sliedece projekte pod-
mornica ugraditi Dieselov motor u radu
zatvorenim krugom unoseci vlastita pobolj-
sanja, Tako je godine 1991. u njemackorn
brodogradllisru TSNW, Emden u podmorni-
cu posebno opremljenu za pokusna istrazi-
vanja prvi put ugraden Dieselov motor u
radu zatvorenim krugom. Radilo se o pod-
mornici Tipa 205 nazvanoj Ex-U 1 u kojoj
su vec nekoliko godina ranije obavljana ispi-
tivanja vezana uz pogon gorivim dancima.
Ukratko, sustav Dieselovog motora u
radu zatvorenim krugom rabi standardni
nepromijenjeni Dieselov motor s turbo pu-
njenjem koji moze biti operativan na
povrsini kao i pod morem. U sustavu sa
zatvorenim krugom ispusni plinovi napusta-
ju Dieselov motor s temperaturom od pri-
blizno 350-400°C i pod pritiskom 3 bara. Is-
pusni plinovi sadrze uglavnom ugljikov
dioksid, dusik, vodenu paru i malu kolicinu
neizgorenog kisika. Kako bi bili prikladni za
ponovno uvodenje u motor moraju se
ukloniti oba glavna produkta izgaranja,
ugljikov dioksid i vodena para. Kako se vo-
dena para moze jednostavno ukloniti pos-
tupkom kondenziranja, glavni problem osta-
je ugljikov dioksid. Riesenje je nadeno u
uvodenju apsorbera u koji se nakon hlade-
nja na 80-100°C pomocu rashladnog sustava
(kondenzatora) dovode ispusni plinovi gdje
se obavlja uklanjanje ugljikovog dioksida.
Postoje tri prakticna nadna uklanjanja
ugljicnog dioksida u apsorberu. To su: kemijs-
ki pomocu apsorpcije kalijevim hidroksidom
(KOH), regenerativna apsorpcija i apsorpcija
vodom.
Nedostatak KOH apsorbera je njego-
va velicina i tezina, a mora se osigurati i
prostor i tezina uravnotezenja za ispo-
ruceni KOH. On se moze uporabiti samo
jednom, pa se tada mora bilo gdje odlozi-
ti, sto stvara i problem odlaganja kemij-
skog otpada.
Kod regenerativnog apsorbera eli-
miniran je problem odlaganja otpada, ali
stoga sto ta metoda osigurava relativno
slaba svojstva apsorpcije potrebno je
nositi cak i vece kolicine apsorbenta
nego kod KOH sustava, no neka po-
bolisanja tog sustava postignuta su u
Japanu. . Procisceni ispusni plinovi se vracaju u
Najprakticnijim sustavom u pogledu
tezine, velicine i odlaganja otpada smatra se
metoda apsorpcije uz pomoc vode. Yoda je
jednostavni apsorber ugljicnog dioksida u
usporedbi s kemijskim apsorberima, no
kolicina vode je ogranicena. Omjer apsorp-
cije moze se poboljsati hladenjem i
povecanjern pritiska pri kojem se obavlja
apsorpcija sto takoder ima prednost jer se
tada ne zahtijevaju dodatne crpke za izbaci-
vanje ispusnih plinova koji istjecu u pod-
vodnoj plovidbi podmornice. Postoji granica
pritiska kod kojeg motor moze raditi za dani
omjer kompresije. Iako se moze razviti
posebni motor za rad pri vecim pritiscima,
to je u suprotnosti s konceptom uporabe
istog motora za povrsinsko/snorkl djelova-
nje i podvodni rad u zatvorenom krugu.
LISTOPAD, 1999.
U vodenom apsorberu obavlja se
prodscivanje ispusnih plinova, odnosno
uklanjanje ugljikovog dioksida mqesanjem
ispusnih plinova s rasprsenom morskom
vodom. Ugljikov dioksid se razgraduje u
morskoj vodi, a istodobno vodena para kon-
dezira u vodu. Vrlo je tesko, a bilo bi i ned-
jelotvorno pokusati ukloniti svu kolidnu
ugljikovog dioksida prije njegova vracanja u
motor. Inertni plin (dusik) i neizgoreni kisik
nastavljaju kruzni proces, a istodobno dolazi
do obogacivanja kisikom iz spremnika. No,
sto je veci udio ugljicnog dioksida manja je
razina specificne topline goriva sto smanjuje
toplinsku djelotvornost motora (povecava
se potrosnja goriva), pa, da bi se to izbjeglo,
dodaju se male kolidne argona kako bi
specificna toplina narasla do normalne
razine te povecao ucinak motora. Argon se
medutim djelomicno otapa u vodi, tako da
se mala kolicina argona izgubi u svakom cik-
lusu pa se nadoknaduje iz posebnog spem-
nika. Automatski sustav nadzora kontrolira
sastojke recirkuliranog plina, te ispravlja
svaku neravnotezu.
Potrebna kolidna morske vode za
uklanjanje ugljicnog dioksida dobiva se uz
pornoc posebnog sustava crpki nazvanog
Sustav upravljanja vodom (Water Manega-
ment System, WMS), koji omogucuje da
Dieselov motor u radu zatvorenim krugom
moze raditi pod vodom neovisno o dubini,
tj. vanjskim pritiscima. Energijom morske
vode koja se rabi pri uklanjanju ugljicnog
dioksida, preko Sustava upravljanja vodom
izjednacava se tlak kruznog procesa s vanj-
skim. Tako se omogucava nesmetana izrnje-
na morske vode, a time i izbacivanje
ispusnih plinova iz podmornice.
Sustav upravljanja vodom razvilo je
britansko poduzece Carlton (bivsi Cos-
worth) Deep Sea Systems (CDSS).
Dieselov motor postizuci normalni tlak
prije spomenutim kontroliranim ubrizga-
vanjem kisika. Jedini, manji nedostatak
tog sustava je taj sto sustav upravljanja
vodom rnoze prouzrodti stvaranje buke iii
vibracija uslijed rada crpki.
Kisik za potrebe Dieselovog motora
u radu zatvorenim krugom uskladisten je
u tekucern stanju u posebni spremnik s
vakumski izoliranim dvostrukim stijenka-
ma zbog svoje ekstremno niske tempera-
ture (-180°C). Cisti kisik se moze trans-
portirati u cistom plinovitom stanju pod
tlakom iii u tekucern stariju. No, raj drugi
nacin je cesci jer se njime znatno stedi na
zapremini.
(nastavit ce se)
HRVATSKI VOJNIK
 Na viecnom putu borbe i opstoinosti
HRVATSKA VOJSKA
KROZ POVIJEST (XLIV.
Rat za austrijsko naslijede
Velimir VUKSIC
u ranu zoru 16. prosinca ad je 31. svibnja 1740. miadi
17 40., u jednom od
odlucujudh trenutaka
povijesti Europe, mladi pruski
kralj Friedrich II. (1740.-1788.)
K pruski kralj sjeo na prijestolje,
naslijedio je vojsku od 83.000
ljudi, koju je pazljivo podizao
njegov otac Friedrich I. Stari
monarh, svojim drfanjem i izgledom person-
ifikacija "narednika za dril i parade", bio je
uzor za mnoge militantne monarhe kroz
poveo je svoju u plave adore sliedece stoljece i pol. Vojska Friedricha I. bila
je u stvari njegova igracka, a njegovo veliko
odjevenu vojsku u sjevernu zadovoljstvo bilo je promatrati je na obuci i
provinciju Habsburskog brojnim paradama. Uz pornoc "dril-maistora",
odnosno strucnjaka za obuku princa Leopolda
carstva - u slesku. Pruskom od Anhalt-Dessaua, Friedrich I. stvorio je
izvanredno pjesastvo, Napusten je takozvani
invazijom 17 40. zapocelo je nizozemski nacin obuke kojim je uviezbavano
otklanjanje jezicac na vagi pjesastvo naoruzano musketama na fitilj i
primijenjen novi poznat kao "pruski drill"
"europske ravnoteza snaga" zapamcen medu ostalim i po zeljeznoj stegi
kakva nije imala primjere u drugim europskim
sa zapada i juga na novu silu vojskama. S novim musketama na kolo i me-
- Prusiju. zapoceo je i proces talnim stapom za nabijanje pruski musketiri su
uporno vjezbali sve dok nisu bili u stanju ispa-
"prusizacije" Njemacke, liti pet do set hitaca u jednoj minuti, odnosno
u borbenim uvjetima tri hica. Stupanje u
poznat kao pruski militarizam, geometrijski pravilnom linijskom postroju,
koji ce u buducnosti imati zaokretanje i prelazenje u razlicite borbene
slofaje (evoluiranje) uvjezbavano je sve dok se
razorne i dalekosezne nije izvodilo zeljenom brzinom i tocnoscu
Konacni rezultat bio je izobucen pjesak koji je
posljedice. Austrija i ostale obavljao svoje zadace gotovo kao stroj. Pod
zemlje Europe prisiljene su nadzorom svojih casnika i brojnih docasnika
kretao se i pucao bez zastoja i bez obzira na
dovesti se u red i naostriti protivnicku paljbu.
Za razliku od oca koji je izbjegavao svoju
zube kako bi opstale u novom
vojsku izloziti opasnostima i naporima rata,
opasnom vremenu njegov sin Friedrich II. je s njom presao
granicu Habsburskog Carstva i pokrenuo veli-
ki povijesni proces. Sleska, koja je danas dio
moderne Poljske, nalazila se iza planina
Moravske i Ceske, i kao takva strateski pri-
padala podruqu sjeverne Europe. Utvrde u
Sleskoj bile su zapustene, a rijeka Odra nudila
je Prusima prirodan plovni put do sredista
pokrajine. Fridrich II. upao je u Slesku sa
HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.
dio)
26.000 ljudi u dva smjera - jednim uz Odru, i
drugim na sjever pokrajine. Austrijanci su
imali svega 6.000 nesprernnih ljudi koji su tre-
bali docekati napad. Lokalni zapovjednik Irac,
general pukovnik Browne uzaludno je upozo-
ravao Bee na hitnost situacije. Tek kad su nje-
gove postrojbe odbacene na snijegom
pokrivene moravske pianine, pokrenuli su se
Austrijanci.
Molvic
U rano proljece 1741. u sjevernoj
Moravskoj skupljeno je 18.100 ljudi (9800
piesaka, 6800 konjanika i 19 topova) pod
zapoviednisrvorn rnarsala Neipperga, netom
oslobodenog iz zatvora. Njegov stari prijatelj,
suprug carice Marije Terezije, dao mu je
priligodu da popravi losu reputaciju koju je
stekao poraznim rezultatima turskog rata iz
1737. Neipperg je nevjerojatnom hladno-
krvnoscu izbio na nezasticenu cestu, glavnu
komunikaciju u sredistu pruske vojske. Pojava
male Neippergove vojske zatekia je Pruse
nespremne, ali izmoreni dugom i napornom
hodnjom Austrijanci su se utaborili pokraj seia
Molvic (njem. Moliwitz, polj. Malujowice) bez
namjera za daljnjim djelovanjem. Neipperg je
samo poslao nekoliko postrojbi da uspostave
vezu s utvrdom Brieg gdje se nalazila austrijska
posada. Austrijsko pjesastvo sastojalo se
vecinom od " ... novaka, seljaka i ostalog loseg
materijala. Neki od njih su stupili u svoje
pukovnije svega nekoliko dana prije polaska... "
Prusi su vrio brzo skupili 22.000 ljudi i pod
zapovjednistvorn svoga kralja krenuli na
Neipperga. Prusi su bili gotovo dvostruko jaci
u pjesastvu, nesto slabiji u konjanistvu (4600
jahaca) i mnogo jaci u topnistvu (53 topa).
Kasnije je Friedrich I. zapisao; " ... Nije bilo
druge mogucnosu nego napasti protivnika... ".
Austrijanci su jos uvijek bili u taboru kad
su u rano jutro 10. travnja 1741. Prusi u neko-
liko kolona krenuli preko snijegom pokrivenih
polja u njihovom smjeru. Na srecu Prusa, sva-
 nuo je suncan i topao dan pa nije postojala
opasnost da ce se navlaziti barut i ugroziti
nadmocnu paljbu musketira. Austrijski general
pukovnik Carl Romer skupio je svojih sest
konjanidcih pukovnija (4., 12., 23., 25. kirasire,
1. i 3 7. dragune) i izasao pred nastupaiuce
Pruse prinudivsi ih da ranije razviju u bojne
redove omogudvsl tako izlazak ostale austri-
jske vojske. Stiteci tako izlazak austrijske
vojske Romer je na sebe privukao paljbu
pruskog topnistva. " ... Nista nije falosnije nego
gledati kako topovske kugle padaju rnedu
guste redove konjanika koji stoje i cekaju
zapovijed za pokret...". Iako austrijsko
pjesastvo jos nije bilo razvijeno za borbu,
potaknut snaznom topovskom paljbom
Romer je na svoju ruku zapovjedio napadaj na
protivnicko desno krilno konjanistvo general
bojnika Gesslera (10., 11. kirasiri i 4. draguni).
No na iznenadenje Austrijanaca, prusko ko-
njanistvo pokazalo se nedoraslo njhovoj
navali.
" ... Oni (Prusi) docekali su nas na mjestu
tako da su dobili najgore od nase navale.
Njihovi pregolemi konji nisu se uopce pokaza-
li dobrima - nasi konjanici prvi bi udarac
macem uputili po konjskoj glavi. Konji bi
padali zajedno sa svojim jahacirna koje smo
tada napadali s leda. Pruski konjanici nosili su
ispod sesira zeljezne kape s dvije ukrizene
sipke koje su se raspadale pod udarcima nasih
maceva nanoseci im jos tefe rane. Mogu
dodati kako nam je bilo zapovijedeno da
dobro naostrimo maceve prije bitke, koji sada
izgledaju kao pile ... "
Pukovnija 11. pruskih kirasira, poznata i
pod pocasnim nazivom karabinjeri, izgubila je
kod Molvica 135 jahaca, a njihov zapovjednik
pukovnik Hermann von Wartensleben uspio je
zarobiti stjeg protivnickom dragunskom
eskadronu na sljedeci nadn: " ... Oteo je stijeg
uz vrlo visoku cijenu. Neprijate] je zestoko
navalio na njega vidjevs! da je visoki casnik i da
ima stijeg. Obje uzde su mu bile presnecene, a
njegov konj je zadobio dvije ozbiljne rane.
Austrijanci su mu rasjekli kaput na nekoliko
miesta, prvi metak iz samokresa pogodio ga je
u desno koljeno, drugi u bok ispod lijeve ruke
i tred u vrat..."
Austrijski konjanici potisnuli su
desnokrilno prusko konjanistvo i ugrozili bok
pjesastva. U takvoj situaciji pruski kralj
Friedrich IL sjeo je u svoju kociju i "odmaglio"
s bojista. Na austrijsku nesrecu, Romera je u
prolazu, sasvim slucajno, s nesto vece uda-
ljenosti pogodio pruski dragon samokresom u
glavu i oborio ga s konja. Sad vise nije bilo
nikoga tko ce zaustaviti prusko pjesastvo koje
se, kao na paradnom trgu, valjalo prema aus-
trijskim redovima. Kasnije je Neipperg
napisao: " ... Pruski pjesad otvorili su pakle-
Pruski kirasir iz 13. pukovnije, 1756.
Za svoje konjanistvo Friedrich II. prvi je svojedobno napisao;
" ... Tesko da je koji casnik znao svoj posao, ljudi su se bojali
konja, a vojnicki dril izvoden je pjesice. I konji i ljudi su
bili preveliki i tromi, a konjanici nisu znali jahati. Ono
sto su ljudi znali, sluzilo je samo za parade. Najgore od
svega bila je sporost konjanistva, sto je bilo najocitije u
bitci kod Molvica 1741..."
Nakon bitke Friedrich II. odluclo je preustrojiti svoje konjanistvo
brojnim naputcima i zapovjedima. Obuka je obuhvatila vjezbe
kretanja u manjim formacijama, polueskadronima, eskadronima,
pukovnijama i nekoliko pukovnija zajedno. Konjima je posvecena
puna pozornost. Casnici su bili kaznjavani zbog loseg stanja
konja. Kralj je zabranio paljbu s konjskih leda, a svakog
casnika koji je docekao napad protivnickog konjanistva na
mjestu odmah je uklonio s duznostl i lisio cina, Prusko
konianlstvo je ucilo napadati u galopu i to sa sve vece i
veee udaljenosti, postaiucl tako odlucna navalna snaga.
Kirasirske pukovnije bile su poseban predmet
pozornosti pruskog kralja. Za lanace su izabirani
najbolji novaci koji su rodeni na selu i koji su dobro
poznavali konje. Najmanja visina novaka smijela je
biti 172 cm, a konja 157 cm. U Prusiji je od 1735.
zapoceo je rad na uzgoju poznate
pasmine konja Holstein koji su
se pokazali najboljim izborom
za pruske kirasire. U svakoj
pukovniji bilo je 740 konja
plus 80 za visoke casnlke i
stozer; Svaka pukovnija
imala je pet eskadrona, a
svaki eskadron 6 casnika,
12 docasnika i oko 150
janaca,
Najprestiznija kirasirska
pukovnija bila je svakako
13. koja je jos nosila naziv i
Garde du Corps (tjelesna
straze), Uvijek su bili
zajedno u brigadi sa 10.
pukovnijom poznatom kao
Gens d'armes (lit. ljudi pod
oruzijem). U pocetku
pukovnija se sastojala od samo
jednog eskadrona, a 1756. dobila
je jos dva. Pukovnija je stalno bila
smlestena u Postadmu u Berlinu, a
za casnike sa pricalo; " ... da su sa
svakim generalom i casnlkom
mogli ravnopravno raspravljati o
vojnim pitanjima ... "
Zastita kirasira sastojala se od
crnolakiranog prsnog oklopa i
zeljezne kape ispod sesira.
Osnovno naoruzanje bio je ravni
mac pallash, karabin i dva
samokresa. Pukovnije su se
medusobno razilovale po tzv.
pukovskoj boji koja se iSticala na
svijetlokrem uniformi, salu, torbici
za pojasom i nadsedlici na konju.
Rub nadsedlice i otkane navlake
na utokama za samokrese bio
je posebno izvezen u
pukovskim bojama. Za pruske
kirasire drzi se da su bili najbolje
tesko konlanlstvo druge polovice
18. stolleca,
LISTOPAD, 1999. HRVATSKI VOJNIK
nsku paljbu. Nikad nisam vidio nesto slicno u
svim svojim kampanjama. Prusi su ispaljivali
pet kugli dok su moji piesaci za isto vrijeme
jedva uspjevali ispaliti dvije. Zato sam zpovie-
dio da se ne gube vrijeme puneci muskete
nabijanjem kugli sipkom, nego da se nabijaju
udarcem kundaka o zemlju. Zbog toga nase
kugle nisu imale svoju silinu, tako da su ih kas-
nije pruski ljecnid bez vecih problema vadili iz
plitkih rana ... ".
Potrebno je napomenuti da su austrijski
pjesaci rabili drvene sipke za nabijanje koje su
se u zaru borbe lako lomile, posebice ako su
njima baratali neiskusni novaci.
" ... Desnokrilno austrijsko konjanistvo
nesigurno je krenulo u navalu, ali vidjevsi
svoje pjesastvo pritisnuto teskom paljbom
ubrzo je zastalo. General Berlichingen
pokusao je ohrabriti svoje ljude tako sto se
zaletao sve do dvadesetak koraka od nepri-
jatelja. Ljut zbog neuspjeha raznio je glave
dvojici svojih konjanika koje je dohvatio u
odstupanju, posiekavsi kasnije njih jos neko-
liko. Stvari su dalje krenule od zla na gore. Nasi
pjesaci uzvracali SU paJjbu ali Se nisu mogli
pomaknuti s mjesta. Bojne je uskoro zahvatio
nered i bilo je jadno vidjeti novake kako se
pokusavaju skloniti jedan iza drugog ... ".

Pruski musketir iz 25. pukovnije, 17 41.

U bitci kod Molvica sudjelovala je jedna bojna 25.

pukovnije i dvije kompanije grenadira. Bojna je imala
123 poginula, a bojnik Wolf v. Retzow zasluzio je
Pour-le-merite (najvise i prestlzno odlicje za hrabrost
i iznimne podvige).
Bojna je bila osnovna takticka postrojba pruskog
pjesastva. Administrativno se sastojala od pet satnija
(kompanija) musketira i jedne satnije grenadira. Svaka satnija
imala je satnika, prvog porucnika, dva druga porucnika, zastavnika,
16 docasnlka i 114 ostalih vojnika. Satnija grenadira imala je 98
vojnika. Pukovnija je imala dvije bojne i sa svojim stozerom brojila
ukupno 50 casnlka, 160 doeasnika, 38 bubnjara, 12 ostalih
muzicara s puhacim instrumentima (flauta i oboa), 12 opkopara,
1220 musketira i 196 grenadira.
Na pocetku Friedrchove vladavine pjesacke bojne zauzimale su
linijski slozaj u cetiri reda, ali se od 1742. postrojavaju u tri reda.
Vojnici su stajali tako da su se medusobno doticali ramenima.
~irina bojne bila je oko 160 koraka, a razmak izmedu redova dva
koraka.
Pruske pukovnije medusobno su se razlikovale prema boji koja se
isticala na plavom kaputu (rukavi, okovratnik, prsa i tzv. draguner),
ornamentu na otkanoj podlozi za dugmad, pomponu na seslru, boji
hlaca i navlaka za noge. Priblizno pola pruskih pukovnija je imalo
crne, a pola bijele navlake, odnosno pola njih svijetlokrem i pola bijele
hlaee, Osnovno naoruzanle bila je musketa Mod. 1728., bajunet i kratki
pjesacki mac. Oprema se satojala od komate torbe sa 60-80 naboja (u
bitci kod Molvica pruski pjesci ispalili su oko 500.000 naboja) i
poznatog pruskog koznog ranca koji se nosio na ledima.

HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.

--
1 km
Usprkos pocetnorn uspjehu konjanisrva,
Austrijanci su izgubili bitku. Pruski kralj je za
pobjedu saznao od generala Schwerina i to su
mu dojavili dok je bio u bjekstvu!
Navecer je Neipperg povukao svoju
vojsku s bojnog polja izgubivsi oko 4550 ljudi i
ved dio svojeg topnistva, dok su prusi izgubili
4851 vojnika. Zanimljiva je primjedba pruskog
piesackog casnlka koji je pokusao opravdati
znatne gubitke medu njima. Poginulo je 190
visokih i visih casnika: " ... Najvece gubitke nani-
jeli su nam njihovi ostrostrijeld, kojih je bilo
po sest u svakoj kompaniji. Njihova meta bili
su uglavnom casnici. Gadali su 'nas iz zaklona
(heckenfeuer) sto su naucili od Francuza ... "
(F.C. Geuder, 1906., str 128.)
Iz ovoga se moze pokusati zakljuciti
nekoliko stvari. U bitci kod Molvica austrijski
pjesaci stajali su u gustim redovima na
otvorenom i bez zaklona. Na zapovijed su
gadali plotunskom paljbom dok se to jos
moglo. Ostri strijelci bili su izdvojeni izvan li-
nijskog bojnog reda te su koristeci zaklone na
terenu slobodno birali ciljeve i pucali po
Prusima. U austrijskoj vojsci u to vrijeme ni po
ustroju, ni po obuci nije bilo ostrih strijelaca.
Prve dvije kompanije redovitih ostrosrrljelaca
(iagera) osnovane su tek godine 1760. Onda
pitanje otkud ostrostrfjeld?
U kasnijim godinama rata Friedrich II. je
svojim vojnicima savietovao da se ne moraju
bojati Hrvata na otvorenom terenu, ali:
" ... Sasvim je druga situacija u sumama i plani-
Mo{vic. 10.04.1741
AUSTRIJANCI:
~ 23.pjesacka pukovnija
23.
-
~ konjanicka pukovnija
PRUS I:
pjesacka pukovnija
~ konjanicka pukovnija
Pampic a bojna grenadira
*
topnistvo
nama. Na toj vrsti terena Hrvati se bace na
zemlju i sakriju se iza stijena i drveca. To znaci
da se ne rnoze vidjeti otkud gadaju i nema
nacina da im se naplate gubitci koje su tako u
stanju nanijeti ... ". U nekoliko navrata je pruski
kralj iznosio rnisljenja o taktici Hrvata, odno-
sno hrvatskih granicara, i to u tonovima od
preporuka do ljutnje jer se: " ... sakrivaju kao
razbojnici i ne zele izaci na ravno i otvoreno i
tamo odmjeriti snage s casnim pruskim
pjesacima koji stoje hrabro i uspravno ... ".
Moglo bi se dodati, kao izvrstan cilj. Tako
opisana taktika odavno je bila poznata na
hrvatskoj granice, nije se morala udti od
Francuza. Prije bi se moglo red obrnuto,
Cini se da bi mogla biti rijec o tome da
su ostrostrijeld dosli s hrvatske granice,
odnosno da je rijec o pandurima. Iako su prve
granicarske pukovnije osnovane nekoliko god-
ina kasnije, vec u sliedeo» kampanji 1742. na
listi austrijske vojske u Sleskoj, pod zapovjed-
nistvorn generala grofa Bacanija, nalaze se tri
bojne Varazdinaca, iako su sluzbeno ustrojeni
u regularne pukovnije tek 1745.
Poslije pobjede kod Molvica zakljucen je
15. lipnja savez izmedu Prusije i Francuske
kojemu su redom pristupile Spanjolska,
Bavarska, Saska, Palacka, Svedska, Keln (Koln)
i Napuljska Kraljevina. Na strani Austrije
stupile su Velika Britanija, Nizozemska,
Pijemont i Hanover (Hannover), tako da se rat
za austrijsku bastinu prosirio u europski rat.
El2I
LISTOPAD, 1999. HRVATSKI VOJNIK

ardijski muzej (Guards
G
Museum), odnosno muzej
Kralj~vske pjesacke garde
smjesten Je u samom srcu
Londona, nedaleko od
Buckinghamske palace u Wellingtonovim
barakama. Po velidni i brojnosti izlofaka ne
moze se mjeriti i usporedivati s velikim
nacionalnim zbirkama izlozenim u Kraljevskoj
orufarnici u Toweru, Nacionalnom vojnom
muzeju iii Imperijalnom ratnom muzeju. Sam
muzej se ovako ne moze ni usporedivati jer
ima sasvim drugu svrhu i namjenu, koju
izvrsno ispunjava. Naime, kroz raznovrstan i
bogat izlozberu postav od tridesetak krono-
losk! uredenih vitrina, s aurenucnim izloscima,
prica se i prikazuje povijest pet pjesackih
pukovnija Kraljevske garde. Takoder je jedna
od svrha muzeja da sluzi kao pomoc pri obuci
novaka i mladih vojnika, kao i za zabavu i
ucenje zainteresiranoj javnosti. Vecinu
izlozenih predmeta ranije nisu vidjeli ni mnogi
vojnici garde, a gotovo nikada ostala javnost.
Muzej pak nije postavljen kao definitivni
izlozbeni postav vec je uvjetovan prostorom i
financijskim sredstvima.
Kratak poviiesni pregled
pukovniia piesacke garde
Kroz lzlozbeni postav djelomice je
ispricana povijest pjesackih pukovnija pukovnija pjesacke garde." Pukovnija je 1685.
Kraljevske garde, ali radi bolje preglednosti
HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.
Ciardijski
•
muzeJ
u Londonu
Gardijski muzej u Londonu prenosi pricu o
pet pukovnija Kraljevske pjesacke garde
kroz razdoblje od gotovo 350 godina rata
i mira, od grac!anskog rata u Engleskoj pa
sve do nedavnog zaljevskog rata
Vladimir BRNARDIC
iznijet cemo kratku povijest svake pukovnije. pjesacke garde", te je taj naziv zadrzala sve do
Kraljevska pjesacka garda se sastoji od tri sta- 1815., kada joj je promijenjen zadnji put.
rije i dvije mlade pukovnije. Tradicionalna boja Nakon bitke kod Waterlooa, kada je pukovnija
adore je skarletnocrvena, s plavim hlacama i porazila grenadire Napoleonove carske garde,
visokim crnim kapama od medvjedeg krzna. dodijeljen joj je naziv "Prva iii grenadirska
Pukovnije se medusobno razlikuju po nacinu pukovnija pjesacke garde" iii kako su je krace
nosenja i boji perjanice, poloza]u
gumbi i oznakama. Perjanice su
nosene radi prepoznavanja i kako
bi vojnici ravnajuci se po njima
znali svoje mjesto u bojnom redu.
Grenadirskoj pukovniji, kao na-
jstarijoj pripadalo je po tradiciji
polozaj na desnom krilu, te su pe-
rjanice nosene na desnoj strani
kape. Coldstreamska garda bila je
na lijevom krilu i nosila perjanice
na lijevoj strani, a u sredini je bilo i
E
V
mjesto Skotske garde, te ona nije ~
nosila nikakvu perjanicu. i
Grenadirska garda 5
Tijekom svojeg boravka u
izbjeglistvu kralj Charles II. je u
Brugesu 1656. od svojih pristalica
ustrojio pukovniju pod nazivom
"Kraijevska pukovnija garde. " Kad se kralj zvali "Grenadiri garde." Ukupno je zabiliezeno
vratio na prijestolje raspustio je parlamenta- 76 bitaka u kojima se pukovnija borila i stvorila
rnu vojsku i zatrazio podizanje jos jedne svoju reputaciju. Nakon bitke kod Tangiera
pukovnije od 12 satnija sa zadatkom njegove 1680. pukovnija je sudjelovala u gotovo svim
osobne zasute. Godine 1665., obje pukovnije vecim sukobima. Odigrala je i jednu od
su spojene u jednu pod nazivom "Kraijevska kljucmh uloga prigodom poraza Francuza u
bitki kod Dettingena 1743. Tijekom napoleo-
promijenila naziv i postala je "Prva pukovnija nskih ratova sudjelovala je u Wellingtonovom
 pohodu u Spanjolskoj i Portugalu, te u vec
spomenutoj bitki kod Waterlooa 1815. Ireca
bojna pukovnije sudjelovala je u krimskom
ratu, gdje je pukovnija zadobila cetiri od prvih
dodjeljivanih najvisih britanskih odliqa,
Viktorijin kriz. Nadalje, 1. bojna je sudjelovala
u deblokadi kod Khartouma 1898., a iduce
godine se 2. i 3. bojna bore u juznc] Africi.
Tijekom I. svjetskog rata podignuta je i 4.
bojna, te se sve cetiri bojne bore u Francuskoj
sudjelovavsi u 34 bitke i zadobivsi sedam
Viktorijinih krizeva, U II. svjetskom ratu,
nakon povlacenja kod Dunkerquea, pjesacke garde" iii 1831. kad joj je kralj Wiliam
pukovnija sa sest! bojni sudjeluje u borba-
ma u Africi, Italiji, Tunisu i zapadnoj
Europi. .Nakon rata dijelovi pukovnije
sluzili SU sirom svijeta': na Dalekom i
Bliskom Istoku, Mediteranu, u Africi,
Srednjoj Americi i Europi. Pukovnija
povremeno sluzi u Sjevernoj Irskoj, te
izvrsava duznosti osiguranja Njezina
Velicanstva tijekom sluzbe u Londonu.
Coldstreamska garda
Coldstreamska garda je podignuta
1650. po zapovijedi Olivera Cromwella
kao Monckova pjesacka pukovnija, te je
postala dio "Nave vojske" (New Model
Army), prve stajace vojske u Britaniji.
Pukovnija je dugo vremena, prije nego je pre-
miestena u London, boravila na skotsko-
engleskoj granici sa stozerorn u gradicu
Coldstreamu po kojem je dobila i ime. U
Londonu su pak snage generala Moncka osi-
gurale red i slobodne izbore koji su omogucili jedinu od gardijskih pukovnija na paradama,
povratak kralja na prijestolje. Nakon resta-
uracije parlamentarna vojska je bila
raspustena, ali je Monckova pjesacka pukovni-
ja ustrojena kao "Lordska genera/ska
pukovnija pjesacke garde" (po novoj tituli
generala Moncka). Nakon smrti generala
Moncka pukovniji je i sluzben« dopustena
uporaba dugo koristenog naziva
"Coldstreamska garda." Coldstreamska
pukovnija je sudjelovala u mnogim ratovima.
Borila se pod zapovjednistvom vojvode od
Marlborougha i vojvode od Wellingtona,
istaknula se u Juznoj Africi, u Flandriji, tijekom
mnogih bitaka u II. svjetskom ratu, u Malaji i u
Juznoj Arabiji.
Skotska garda
Pukovnija Skotske garde podignuta je
1642. po zapovijedi kralja Charlesa I., kao nje-
gova tjelesna straza, Pukovnija je odmah
poslana u Irsku, gdje se s manjim prekidom
zadrzala sve do 1649., kada je vracena u Sko-
tsku, gdje je postala dio Skotske vojske
Charlesa II. Nakon poraza kod Worcestera,
kralj je bio prisiljen pobjed u inozemstvo, a
pukovnija je po zapovijedi Olivera Cromwella
raspustena Nakon povratka kralja na prijesto-
lje 1660. pukovnija je ponovno podignuta kao
dio Skotske vojske pod nazivom "Skotska
pukovnija pjesacke garde." Godine 1686. pre-
seljena je u Englesku vojsku i ukljucena u sa-
stav Pjesarke garde kao treca pukovnija. Po
godini osnutka, 1642., trebalo joj je pripasti
prvo mjesto kao najstarijoj pukovniji, ali je
zbog raspustanja i diskontinuiteta zauzela
trece mjesto. Otkad je 1695. zadobila prvo
priznanje u opsadi Namura, pukovnija je su-
djelovala u 92 bitke i svim vecirn ratovima.
Nekoliko puta joj je mijenjano ime, primjerice
1772. kad je nazvana "Ireca pukovnija
dao neobicno ime "Skotski Jiziliri garde."
Danasnji naziv "Skotska garda" potvrdila im je
kraljica Viktorija 1877.
Irska garda
Irci su se tijekom stoljeca pokazali kao
vrlo dobri borci, sto je zapazila kraljica
Viktorija i odala im priznanje ustrojivsi 1900.
Irsku pukovniju pjesacke garde. Irska garda,
popularno zvana "the Micks," odmah je
poslana u Burski rat, gdje se iskazala kao ~
pjesastvo na konjima. Tijekom dva svjetska
rata pukovnija je dokazala svoju kakvocu 5
zaslufivsi sest Viktorijinih krizeva, Pukovnija se
borila u gotovo svim vecim bitkama, a u II.
svjetskom ratu njezini pripadnici SU Se jednako
dobro borili kao pjesaci, tenkisti, padobranci
iii komandosi. Njihovi najznacajniji trenuci bili
su tijekom borbi u Sjevernoj Africi i Italiji pod
zapoviednistvom rnarsala Alexandera, petog
pukovnika Irske garde. Irsku pukovniju garde,
predvodi maskota - irski vucji hrt.
Velska garda
LISTOPAD, 1999.
Velska pukovnija pjesacke garde ustroje-
na je 26. veljace 1915. po zapovijedi Njegova
Velicanstva kralja Georga V. Pukovnija je po-
punjena novacenjern i prernjestaiem iskusnih
velskih vojnika iz ostalih pukova. Nakon
sestomjesecne obuke 1. bojna se bori u bitki
kod Loosa, a nadalje tijekom I. svjetskog rata u
Francuskoj i Flandriji. Druga bojna podignuta
je 1939. i borila se u Boulogneu, dok je 1.
bojna bila u sastavu Britanskih ekspedicijskih
snaga u Belgiji. Ireca bojna podignuta je
tijekom rata i borila se u Sjevernoj Africi i
Italiji. 1. i 2. bojna usle su u sastav Gardijske
oklopne divizije i kao prve britanske snage
usle su u oslobodeni Brussel, nakon napre-
dovanja od 100 km u jednome danu. Nakon
rata raspustene su 2. i 3. bojna, a 1. bojna sluzi
po citavorn svijetu. Sudjeluje u akcijama oko
Suzeskog kanala, u Adenu, na Cipru i u
Sjevernoj Irskoj. Velska garda sudjelovala je
1982. u falklandskom ratu, a pojedini njezini
pripadnici i u drugim sukobima.
Muzej
Obilazak muzeja zapocinje prostorijom
u kojoj su postavljene adore raznih pukovnija
garde. Uz njih su izlozene i pojedine oznake
pukovnija, oznake cinova i pojedinih sluzhi.
Lutke prikazuju razlicite vrste paradnih i
svakodnevnih odora, od ljetnih i zimskih;
vojnickih, docasnickih i casnickih, do odora
gaidasa, trubaca iii inzenieraca. U iducoj pro-
storiji zapocinje povijesna prica o osnutku i
djelovanju pukovnija u 17. stoljecu, Jedan od
prvih izlozaka je zastava 20. satnije
Grenadirske garde s motivom hrasta unutar
l
i
kojeg se nalazi okrunjena glava. Ovaj motiv
duboko je vezan uz tradiciju prema kojoj se
1651. mladi 19-godisnji Charles Stuart, buduci
kralj Charles II., skrivao od svojih neprijatelja u
stablu hrasta, a cuvali su ga i pomogli mu pri
njegovom bijegu njegovi prijatelji. Otad se
motiv hrasta i hrastova lisca cesto pojavljuje na
zastavi i dijelovima vojne adore. U izgnanstvu
HRVATSKI VOJNIK
 je kralj 1656. u Burgesu od svojih prijatelja i
sljedbenika ustrojio Kraljevsku pukovniju
garde od koje danas potjecu Grenadiri garde.
Medu izloscima iz ovog razdoblja zanimljiv je
jedan crtez iz 1661., koji prikazuje originalne
dizajne zastava namijenjenih Grenadirskoj
gardi. Jedan drugi, takoder originalni crtez
prikazuje logor za koji se pretpostavlja da je
pripadao Skotskoj gardi za vrijeme logorova-
nja kod Leitha. Na posebnom mjestu visi
portret generala Georga Moncka, koji je sa
svojom pukovnijom nazvanom Coldstreamska
garda, odigrao vaznu ulogu prigodom vracanja
kralja na prijestolje. Ostala je sacuvana i njego-
va posudica za cuvanje duhana za usmrkava-
nje, izradena od zlata i emajla. Rijedak i jedi-
nstven izlofak predstavlja Dunbarska medalja.
Bila je to prva medalja dodjeljivana za pojedini
pohod iii bitku. Na medalji se nalazi lik Olivera
Cromwella, a dodjeljivana je zbog bitke kod
Dunbara koja se odigrala 3. rujna 1650. U ovoj
bitki je sudjelovala i Monckova pukovnija, ka-
snija Coldstreamska garda. Izgled najranijih
gardista predocavaju dvije lutke u prirodnoj
velidni odjevene u tipicne odore musketira i
pikenira Coldstreamske garde iz sredine 17.
stoljeca i razdoblja gradanskog rata u
Engleskoj.
Osamnaesto stoliece u britanskoj povi- j
jesti obiljezeno je jednom osobom. To je
cuveni vojskovoda Marlborough, tocnije John
Churchill prvi vojvoda od Marlborougha. On je
svoju vojnicku karijeru zapoceo kao kadet u
Grenadirskoj pukovniji garde. Kasnije je
postao jedan od najpoznatijih europskih
vojskovoda. Za njegove brojne zasluge, nakon
bitke kod Bleinheima 1704., kraljica Ana mu je
poklonila mac s ugraviranom posvetom i sre-
brnom opremom. Smatra se da je to prvi
dvorski, odnosno poklonjeni mac s ugravira-
nom posvetom u Engleskoj. Uz mac kraljica je
vojvodi jos poklonila i palacu Bleinheim za
r.t:'I HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.
l,:i:,I
koju su joj vojvoda i njegovi nasljednici morali
svake godine simbolicno poslati jednu malu
zastavu poznatu kao "Quit Rent Banner."
Jednu takvu zastavu svijetloplave boje s tri zla-
tna ljiljana, iz 1984., kraljica je prepustila muze-
ju. Dizajn zastave slican je zarobljenim fra-
ncuskim zastavama prikazanim na jednoj
tapiseriji palace Bleinheim.
· Slika Keppelove djece, koja glume u
igrokazu "Nooadei casnie" ilustrira odore
casnika i obicnog vojnika grenadirske satnije
Coldstreamske garde. Grenadiri su 1678. pri-
dodani svakoj pukovniji pjesacke garde, a
novaceni su od najvisih i najjacih ljudi pa su
ubrzo postali elitne postrojbe raspo-
redene na desnom krilu bojnog poretka.
Nosili su karakteristicne visoke kape u
obJiku mitre, pOStO SU im tada uobicajeni
trorogi sesiri smetali prigodom bacanja
granata. Medu izlosdrna je i vrlo rijedak
primjerak casrnckog kaputa satnika
Needhama iz Trece (skotske) gardijske
pukovnije, koji je sluzio od 1756. do 1761.
Gumbi u parovima sviedoce da odora
potiece iz vremena prije 1774. kad je uve-
deno pravilo grupiranja po tri gumba za
ovu pukovniju, sto vrijedi jos i danas. Na
jednoj slici prikazano je kako lord Ligonier
1758. imenuje Richarda Coxa agentom
Prve pukovnije, a zanimljivo je da jos i
danas bankarska kuca Cox's & King's
djeluje kao bankar i agent mnogih
45
pukovnija britanske vojske.
Tijekom 18. stoljeca u Londonu nije bilo
policijske sluzbe, pa ju je stoga, kao i mnoge
druge poput vatrogasne, obavljala garda. Osim
kraljevske palace cuvali su jos i Englesku
banku i glavna kazalista, Garda je razdvajala i
glumce od publike, a povezanost s kazalistern
bila je jaka sve do sedamdesetih godina ovog
stolieca Vojnici garde cesto SU koristeni za
prikaz vojnika iii masovne scene u predstava-
ma. 0 povezanosti s kazalistem svjedoci jedna
zanimljiva slika iz 1778., a koja prikazuje
kaplara Irece pukovnije kako poducava glu-
micu Charlotte Walpolen baratanju i vjezbanju
s musketom za potrebe njezine uloge. Slika je
ujedno i <lobar izvor izgleda odora tog vreme-
na. U 18. stoliecu zapodnie i razvoj vojne
glazbe, a vojne orkestre placali su i opremali
casnici. Garda je imala male orkestre bogato
odjevenih crnih muzicara, sto joj je davalo
egzotican izgled. Egzoticnost je upotpunjavao
i turski instrument sastavljen od zvondca na
stapu zvan ''jingling Johnny." Garda je bila
poznata i po svojoj strogoj disciplini, a o njezi-
noj provedbi svjedoci izlozena knjiga kazni i
bic zvan "Cat" (Macka), Macka je imala devet
repova, odnosno koznih traka s po devet
utkanih komadica olova. Kazna od po 300
udaraca ovim bicern nije bilo nista
neuobicajeno, a ako ih kaznjenik nije mogao
podnijeti odjedanput ostatak bi dobio drugi
dan. 0 bitkama sviedoce mnoge slike, a pose-
bice je istaknut juris grenadira Prve pukovnije
garde na francuske utvrdene poloza]e ispred
sela Vason u bitki kod Fontenoya 1745. Osim
slikovno ovaj juris reproduciran je i na diorami
s figurama olovnih vojnika. Jedna kombinirana
bojna garde sudjelovala je u americkom ratu
za nezavisnost, a o odori toga vremena svje-
<loci portret pukovnika Thomasa. U ovom ratu
SU casnici i docasnici odloziJi SVOje tradiciona-
lno oruzje, partizane i helebarde, kao i zlatne
ukrasne trake, kako bi predstavljali sto manje
uocljive mete za americke ostrostrqelce. •
Krajem 18. i pocetkom 19. stoljeca
zapocinje vrlo nemirno razdoblj~ revolu-
 cionarnih i napoleonskih ratova u kojima
gotovo redovito sudjeluju pripadnici gardi-
jskih pukovnija. Kad su Francuzi 1796. napali
Nizozemsku u pomoc su stigle britanske
ekspedicijske snage. Tijekom jednog sukoba
vojnik Skinner uspio je osposobiti pet brita-
nskih topova preotetih od Francuza, izbusivsi
zaklinute cijevi za incijalno punjenje. Zbog
toga je unaprijeden i odlikovan. 0 tome svie-
dod i njegov portret na kojem je prikazan kao
novadd narednik s odlioern. Portreti i minija-
ture vojnika promaknutih u docasnike i
casnike su rijetke, pa je stoga zanimljiv i
portret Johna Paynea. On se borio u ratu na
Iberskom poluotoku i u bitki kod Corunne, a
uspeo se sve do logisticar~ 2. bojne
Grenadirske garde. Posebice je zanimljiva
minijatura pukovnika Mannersa, sto ju je dao
izraditi kralj George III. za gospodu Manners.
Zanim!jivost portreta je u tome sto prikazani
casnik nosi sesir lakog piesastva koristen Samo
od 1793. do 1801. Manners je bio zapovjednik
bojne lakog piesastva garde 1795. Neobicnost
predstavlja slika grada Sv. Sebastijana s
pricvrscenom medaljom za opcu vojnu sluzbu
u desnom gornjem kutu slike. Medalja je pri-
padala kapetanu Thomasu Barrowu iz
Coldstreamske garde, sudioniku diverzijskog
napadaja na grad. Medalja za opcu vojnu
sluzbu pokriva razdoblje od 1793. do 1814., ali
je autorizirana tek 1847. za vrijeme kraljice
Viktorije i zbog ustede podijeljena samo
zivucim ratnicima. Iako medalja vrijedi od
1793. prva priznata vojna akcija bila je 1801. u
Egiptu. Izlozena medalja ima sedam od
mogucih trinaest plodca s imenima najva-
znijih bitaka. Na njoj se i jedini put spo-
minje ime nekog americkog mjesta, Fort
Detroita. Medu vrijedne izloske se ubraja i
srebrom okovani rog za barut narednika
Browna iz 3. bojne Prve gardijske
pukovnije. Na podlosku je i vrlo lijep na-
tpis, a ovakvi primjerci su jako trazeni kod
skuphaca.
Jedna od najpoznatijih epizoda u
povijesti garde je i vjerojatno najpoznatija
bitka u povijesti, bitka kod Waterlooa 18.
lipnja 1815., u kojoj je Napoleon dozlvto
svoj konacni poraz. U samoj bitki jedna od
najpoznatijih akcija je obrana dvorca
(Chateau) Hougoumont. Bio je to kliucan
poloza] u Wellingtonovom borbenom
poretku, a branile su ga citav dan satnije
lakog pjesasoa svih triju pukovnija garde.
Obranom je zapovijedao pukovnik Macdonnell, a
zajedno s narednikom Grahamom, takoder iz
pukovnije Coldstreamske garde, bio je zasluzan
za zatvaranje sjevernih vrata prigodom fra-
ncuskog napadaja. Zbog ove odlucne akcije
ostali narednici su mu poklonili srebrnu
medalju. Ovaj cuveni dogadaj obrane
Hougoumonta uprizoren je na nekoliko slika.
Nakon bitke kod Waterlooa vojvoda
Wellington je inicirao dodjeljivanje medalje
svim sudionicima bitke, ali i sudionicima dviju
bitaka sto su joj prethodile, Ligny i Quatre
Bras. Takozvana "The Waterloo Medal" bila je
izradena od, otprilike, jedne unce srebra,
koliko je tezilo i zrno muskete. Neobicnost
medalje je sto se na njoj nalazi lik princa
regenta, a ne kralja Georga III. Osim toga
Wellington je inzistirao da medalja bude za sve
jednaka, kako za vojnike tako i za casnike.
Pravila za nosenje medalje izgleda nisu bila
vrlo stroga jer na svom portretu casnik
Matthew Clay iz Irece gardijske pukovnije nosi
LISTOPAD, 1999.
medalju s naliqem prema naprijed. Medu
izlosdrna je britanska musketa Brown Bess,
jedno od najpoznatijih vatrenih oruzja u bri-
tanskoj vojsci. Njezina uporaba proteze se
kroz razdoblje od pocetka 18. sve do 20. sto-
ljeca. Jedan primjerak ove muskete zarobio je
od pirata u Kamerunu 1961. pukovnik
Grenadirske garde Oliver Lindsay. Musketa je
jos uvijek bila u funkcionalnom stanju.
Posebno vazan trofej medu izloscirna pre-
dstavlja mac casnika francuske Imperijalne
garde. Njega je zarobio kapetan, a kasniji
dopukovnik John Reeve iz Prve gardijske
pukovnije. Zbog ove pobjede nad cuvenim
francuskim grenadirima Imperijalne garde svi
casnid SU promaknuti za dva Cina i dobiJi SU
duplu placu Osim toga princ regent odobrio
je u spomen na ovaj dogadaj da se Prva
pukovnija pjesacke garde nazove Grenadirska
pukovnija, odnosno da puni naziv pukovnije
glasi "Prva iii grenadirska pukovnija
pjesacke garde." Sve do danas ova pukovnija
ostala je jedina u britanskoj vojsci koja je zado-
bila sluzbenu titulu na osnovi pobjede u borbi.
Jos jedan vazan dogadaj vezan UZ Prvu
pukovniju je imenovanje vojvode od
Wellingtona 15. pukovnikom 1827.
Wellingtonu je posvecena jedna zasebna vitri-
na u kojoj se nalazi jedna njegova nepoznata
minijatura iz dzepnog dnevnika koji je oslikao
slikar Banzil i poklonio princezi Augusti od
Hessen-Cassela, Medu lzloscirna je i vojvodina
odora, odnosno kaput i cako, koje je nosio na
velikoj paradi u Hyde parku 1829., kada je ne-
zgodno pao s konja. Nesto kasnije, kao dio
adore, uvedena je visoka kapa od medvjedeg
krzna po kojoj su gardisti i danas poznati
sirom svijeta. Najstariji sacuvani primjerak pri-
padao je vojvodi od Yorka. Osim sto nisu
otporne na vatru i moljce ove kape su gotovo
neunistive, Neke stare vise od stotinu godina
jos SU uvijek u sluzbi, Medu izloscima
pozornost privlad preparirana glava gusan
Jacoba. Nakon sto je tijekom sluzbe
Coldstreamske garde u Kanadi gusan oglasio
uzbunu, zahvalni su ga gardisti donijeli natrag
sa sobom u London kao pukovnijskog ljubim-
ca. Oko vrata nosi casnicki gorget kao oznaku
da je "uvijek bio na duznostl.'' Kao takav
prikazan je i na slici kako zajedno s gardistom
strazan ispred vojarne.
Nakon napoelonskih ratova zavladalo je
duze mirno razdoblje i Britanija je drasticno
smanjila svoju vojsku, sto se pokazalo gotovo
katastrofalnim u krimskom ratu, zapocetom
1854. U njemu je takoder sudjelovala i garda.
Jedna od najpoznatijih epizoda, spasavan]e
zastava Trece (skotske) pukovnije garde,
dogodila se u bitki kod Alme 1854. kad je odjel
stjegonosa 1. bojne bio opkoljen, ali je ostao
hrabro stajati na svom mjestu oznacavajuci
HRVATSKI VOJNIK

mjesto okupljanja bojne. U ovom su dogadaju
sudjelovali porucnici Lindsay i Thistlethwaite,
a Lindsay je zbog svoje hrabrosti odlikovan
Viktorijinim krizern. Dogadaj je ovjekoviecen
na mnogim vise iii manje pouzdanim slikama,
a na poseban nadn je predstavljen u drugoj
prostoriji muzeja. U velikoj staklenoj vitrini
postavljene su tri lutke u prirodnoj velidni u
odorama i sa zastavama, te oslikanom pozadi-
nom vrlo realisticno docaravajuci ovaj
dogadaj.
Obiljetje krimskoga rata bila je
nefunkcionalna britanska logistika zbog cega su
vojnici oskudijevali u gotovo svim potrepstina-
ma. Cesto su se morali snalaziti na razlidte
nadne O cemu sviedoce mnogi izlosci, a medu
njima i crvena pletena kapa dopukovnika
Heygartha iz pukovnije Skotske fizilirske garde.
Vaznu ulogu u ratu odigralo je medicinsko
osoblje, a posebice je poznata prica o Florence
Nightingale. 0 njenom humanitarnom djelova-
nju svjedoci kerarnicka kupica "Po Eliza" kojom
je ranjenicima davala gutljaj ruma kako bi im
ublazila muke. 0 lijecenju ranjenika najbolje nam
sviedoci drvena kutija s medicinskim priborom
glavnog lijecnika Huthwaitea 3. bojne
Grenadirske garde. Kutija je puna razlicitih vrsta
kliiesta, hvataljki, nozeva i pila. Iako djeluju prim-
itivno i zastrasuiuce, njima su se izvodile mnoge
slozene operacije. Pored kutije izlozena je i lutka
odjevena u odoru glavnog lijecnika Trottera.
Karakteristknost ove odore je u plavom
barsunastom zavrsetku rukava koji su, kad bi se
rukavi otkopcali i zasukali, sluzili kao spuzva za
upijanje krvi. Zbog toga su lijecnici bili jedini
casnici koji nisu nosili zlatne obrube na odorama
i koji su mogli sami otkopcati rukave.
Nakon krimskog rata gardijske pukovnije
sudjeluju u borbama u Egiptu 1882., a dvije
godine kasnije i u Sudanu. U ovom posljednjem
pohodu osnovan je poseban zbor na devama u
koji je usla gardijska pukovnija na devama sas-
tavljena od gardista i casnika svih triju pukovnija.
Kako je to otprilike izgledalo sviedod akvarel
Orlanda Norriesa prikazujuci je na pohodu u
crvenim odorama iako su gardisti tada preferirali
HRVATSKI VOJNIK LISTOPAD, 1999.
sive kapute. Nekoliko godina kasnije iz
novog pohoda na Sudan i bitke kod
Omdurmana garda je donijela kud rnnogo-
brojne trofeje derviske vojske. Oni sviedoce
o primitivnosti naorufanja urodenickih
postrojbi pretezno macevirna i kopljima.
Medu zarobljenim macevima ima i prirnjera-
ka iz vremena krizarskih ratova koji su u
'Sudan dospjeli iz Egipta. Zarobljene su
mogobrojne zastave, stitovi, koplja, te
kacige i pancirne Zicane kosulje koje SU
predstavljale statusni simbol. Za mjedeni vrh
u obliku polumjeseca ostecenog metkom
tvrdi se da je skinut sa satora samog kalifa.
Medu izloscima iz 19. stolieca pozornost
privlace dvije lutke djecaka odjevene u odore
garde. Prva odora grenadirskog casnika iz 1822.
izradena je za treceg sina kraljice Viktorije, princa
Arthura, vojvodu od Connaughta kada je imao
pet godina. Druga odora casnika Skotske garde
izradena je za njegova sina takoder princa
Arthura 1885. kad je on takoder imao pet goclina.
Garda sudjeluje i u burskom ratu u [uzno]
Africi. Od nekoliko
bojni svih triju
gardijskih pukovni-
ja osnovana je
brigada 1. divizije,
koja se bori u
mnogim bitkama
tijekom tri godine.
0 jednoj od slavnih
epizoda, ulasku u 2a
0
Bloemfontein, svje- ~
dod razglednica s :~
prikazom Coldstre- i
amske garde .. Izloze-
na je i fotografija
psa imenom Jog
koji je postao lju-
bimcem i masko-
tom Skotske garde.
Na ogrlici je imao dvije minijaturne medalje s
trima plodcama i imenima bitaka sto ih je
prosao. Koliko god udaljeni od civilizacije i
uobicaienog nadna Zivota vojnici i casnici SU Se
trudili da ga na neki nadn osiguraju. 0 tome
svjedoci i prekrasan mali srebrni loncic za po-
dgrijavanje cuvan u kozno] kutijici Jorda Herberta
Scotta. Vjeruje se da mu je sluzio za podgrija-
vanje viskija.
Za I. svjetski rat mobilizirano je svih devet
bojni koje su sadnjavale gardijsku brigadu te su
odmah ukljuceni u Britanske ekspedicijske snage
u Belgiji i Francuskoj. 0 sudjelovanju garde u
ovom ratu sviedoce mnoge slike i izlosd, a
posebno potresno i zastrasujuce djeluju na-
dgrobni kriz pripadnika Skotske garde i prvi
primjerak zastitmh plinskih maski. Zanimljiv je i
plakat kojim se pozivaju novaci da se prikliuce
novoustrojenoj Velskoj gardi na engleskom i
velskom jeziku. Posebno mjesto zauzima
Viktorijin kriz gardista Grenadirske garde W. D.
Fullera. On je jurisajuci sam zarobio gotovo
pedeset njemackih vojnika StO SU Se povlaciJi
kroz komunikacijski rov. Gardisti takoder medu
prvima sudjeluju i u II. svjetskom ratu istodobno
obavljajuci i svoje tradicionalne duznosti Ovo
razdoblje predstavlja nekoliko zanimljivih izlofa-
ka. Gardisti su se borili na prostorima na kojima
su se vec ranije borili u povijesti. Jedna fotografi-
ja prikazuje tenk kako prolazi kroz selo Waterloo
pokraj kuce koja je sluzila kao stozer vojvode od
Wellingtona 1815. Malu crvenu celuloidnu lu-
tkicu pokupio je gardist Sharrad prigodom
povlacenja iz Dunkerquea zbog sumnje da je
mina iznenadenja. Objesio ju je na svoj tenk s
kojim je kasnije dosao sve do Berlina. Lutkica je
donesena i na sudenje u - Niirnbergu gdje je
gardist Sharrad bio jedan od cuvara. Svake
godine na obljetnicu oslobodenja Brussela nje-
govi gradani oblace svoj cuveni simbol, kipic
"Mannikin Pis" (Mali pisac) u odoru Velske
garde koja je prva usla u grad. Odora je brizno
namiestena kako bi kipic i dalje mogao ne-
smetano funkcionirati.
Nakon ovog rata vise nije bilo globalnih
sukoba, ali gardisti i dalje sudjeluju u manjim
operacijama u Palestini, Malaji, Cipru, Egiptu,
Sjevernoj Irskoj, [uzno] Americi (falklandski rat),
Perzijskom zaljevu, Hrvatskoj i Bosni. Takoder je
jos uvijek bitna i tradicionalna ceremonijalna
uloga gardista koja svake godine privlaci
mnostvo turista u London. Gotovo 95 posto svih
turista gotovo obvezno dode vidjeti izmjenu
straze ispred Buckinghamske palace. Neki
navrate i u Gardijski muzej koji je svakako vrije-
dno posjetiti.
1.ahvaljujem na susretljivosti osoblju Gardijskog muzeja.
(I am thanking for the kindness and compliments of the staff of the
Guards museum.)
 ~.~~~-.~A.:.~ .
............... NA DIGITALIZIRANOJ BOJISNICI
ZADATAKIZVRSEN -
U pricuvi SO% memoriie

BUDUCE MOGUCNOSTI
- identifikaciia na boiisnic
- dodatni priiamnik
'
Svi procesori programabilni na - kontrola glasom
boiisnici preko prednie ploce - ulaz u mreiu
- GPS priiamnik
- simultani glas i data
SI NC GARS
- prijenosni
- na vozilu
- na zrakoplovu

Predstavnistvo za Hrvatsku ~~ill@G[1 tel. 052 742 092, fax 052 742 216, e-mail: tradel@pu.tel.hr
 rl N' ~ »k f II R II «. d.d.

- savijace sa: sirom, jabukama, visnjama

- strukle sa sirom

~@J M (?~[ru Muo ~(?@)O ~W@@o - apricot okruglice

- njoki - valjusci
@@ D0@0lJ@Ju@®0 ~W@J@OlJ@~
o ~(?illJUffiJ~Ol?@W@® lto~@®Ucfil