Sveučilište u Slavonskom Brodu

Odjel društveno-humanističkih znanosti

SEMINARSKI RAD

Važnost obiteljske komunikacije u odgoju

Kolegij: Obiteljska pedagogija

Mentor: dr. sc. Marija Karačić

Miroslav Čorni

Slavonski Brod, siječanj 2024.

Sažetak

Ovaj seminarski rad istražuje ključnu ulogu obiteljske komunikacije u procesu

odgoja djece. Komunikacija unutar obitelji ima snažan utjecaj na emocionalni,
socijalni i kognitivni razvoj djeteta. Cilj rada je analizirati važnost kvalitetne
obiteljske komunikacije u oblikovanju zdravog odnosa između roditelja i djece te
utvrditi kako ova interakcija doprinosi formiranju pozitivnih vrijednosti i vještina
kod djece.

Ključne riječi: komunikacija, obitelj, odgoj, roditeljstvo

1. Uvod

Komunikacija je proces razmjene ideja i informacija. Latinska poslovica kaže:

„Razlog zbog kojeg imamo dva uha i samo jedna usta jest da bismo mogli više
slušati, a manje govoriti.“
Obitelj je temelj društva, a obiteljska komunikacija čini srž međusobnih odnosa
unutar nje. Kroz dinamičan proces odgoja, obitelj ima ključnu ulogu u oblikovanju
karakteristika i vrijednosti koje će oblikovati budući put svakog pojedinca. Ovaj
seminarski rad posvećen je proučavanju važnosti obiteljske komunikacije u
kontekstu odgoja djece, sagledavajući njezinu snažnu povezanost s emocionalnim,
socijalnim, kognitivnim razvojem te formiranjem identiteta mladih pojedinaca.

1.1. Definicija obiteljske komunikacije

Obiteljska komunikacija obuhvaća kompleksan sustav razmjene informacija, osjećaja

i vrijednosti unutar obiteljskog okruženja. Ona predstavlja osnovnu građu koja
oblikuje način na koji članovi obitelji percipiraju svijet oko sebe te kako razvijaju
međusobne odnose. Definirati važnost obiteljske komunikacije znači dublje
promatrati dinamiku verbalnih i neverbalnih izraza koji čine tkivo obiteljskih odnosa.

1.2. Kontekst odgoja i obiteljske dinamike

Proces odgoja nužno je prožet obiteljskim okvirom, gdje komunikacija igra važnu
ulogu u prenošenju temeljnih vrijednosti, normi i očekivanja. Obiteljska dinamika
postaje važno polazište za formiranje karakteristika poput empatije, samopouzdanja i
socijalnih vještina kod djece. Stoga, razumijevanje važnosti obiteljske komunikacije
u odgoju postaje neizostavan korak prema stvaranju harmoničnog okruženja koje
potiče optimalan razvoj svakog pojedinca.

Ovaj seminarski rad istražit će specifične aspekte utjecaja obiteljske komunikacije na

emocionalni, socijalni, kognitivni razvoj te formiranje vrijednosti i identiteta djece.
Analizirat će se i izazovi s kojima se obitelji suočavaju u suvremenom društvu te
ponuditi konkretne strategije za poboljšanje komunikacije unutar obitelji. Kroz ovo
istraživanje, cilj je sagledati ključnu ulogu obiteljske komunikacije u oblikovanju
budućnosti svake obitelji i doprinijeti boljem razumijevanju njezine važnosti u
odgoju djece.
2. Utjecaj obiteljske komunikacije na emocionalni razvoj

Emocionalni razvoj djeteta uvelike ovisi o kvaliteti obiteljske komunikacije koja se

odvija unutar doma. Emocije su temeljni element ljudskog iskustva, a obiteljska
komunikacija pruža okvir za razumijevanje, izražavanje i regulaciju emocija. U
ovom dijelu rada, istražit ćemo ključne aspekte utjecaja obiteljske komunikacije na
emocionalni razvoj djeteta.

2.1. Emocionalna povezanost između roditelja i djece

Obiteljska komunikacija, posebno kroz emocionalno iskazivanje, gradi temelje za

snažnu emocionalnu povezanost između roditelja i djece. Djeca koja doživljavaju
podršku, razumijevanje i ljubav kroz verbalnu i neverbalnu komunikaciju razvijaju
sigurnu emocionalnu vezanost s roditeljima. Ovaj osjećaj sigurnosti bitan je za
emocionalnu stabilnost djeteta.

2.2. Razumijevanje i izražavanje emocija

Kroz obiteljsku komunikaciju, djeca uče prepoznavati i imenovati svoje emocije.

Roditelji imaju ključnu ulogu u učenju djece kako izražavati emocije na prikladan
način. Otvorena komunikacija o emocijama pridonosi razvoju emocionalne
inteligencije djeteta, omogućavajući mu da bolje razumije vlastite i tuđe osjećaje.

2.3. Utjecaj obiteljske komunikacije na mentalno zdravlje djeteta

Kvalitetna obiteljska komunikacija može značajno utjecati na mentalno zdravlje

djeteta. Djeca koja slobodno izražavaju svoje emocije i koje su uključena u
podržavajuće obiteljske razgovore manje su podložna stresu, tjeskobi i depresiji.
Obiteljska podrška i razumijevanje stvaraju emocionalnu sigurnost koja čini temelj
za dobro mentalno zdravlje.

Važno je naglasiti da obiteljska komunikacija ne samo da oblikuje emocionalni

razvoj djeteta, već i stvara temelj za izgradnju zdravih međuljudskih odnosa u
budućnosti. Stvaranje pozitivnog obiteljskog okruženja gdje se potiče iskreno
izražavanje emocija igra značajnu ulogu u oblikovanju emocionalne dobrobiti djece.
3. Socijalni aspekti obiteljske komunikacije

Socijalni aspekti obiteljske komunikacije veoma su važni u oblikovanju socijalnih

vještina, normi i odnosa unutar obitelji. Kroz interakciju među članovima obitelji,
dijete stječe temeljne društvene vještine i oblikuje svoje razumijevanje društva.
Razmotrit ćemo neke od ključnih socijalnih aspekata obiteljske komunikacije.

3.1. Razvoj socijalnih vještina kroz komunikaciju

Obiteljska komunikacija pruža djetetu priliku da razvija socijalne vještine poput

suradnje, kompromisa, asertivnosti i empatije. Kroz svakodnevne interakcije s
roditeljima, braćom, sestrama i drugim članovima obitelji, dijete uči kako
komunicirati s drugima, rješavati konflikte i graditi pozitivne međuljudske odnose.

3.2. Uloga obitelji u formiranju društvenih normi

Obiteljska komunikacija prenosi društvene norme i vrijednosti koje često djeluju kao
temeljni okvir za ponašanje djeteta u širem društvenom kontekstu. Obitelj je prvo
mjesto gdje dijete uči o poštovanju, odgovornosti, solidarnosti i drugim društvenim
normama koje će kasnije prenijeti u svoje druge socijalne interakcije.

3.3. Prevencija problema u ponašanju kroz otvorenu komunikaciju

Otvorena i konstruktivna obiteljska komunikacija značajna je u prevenciji problema

u ponašanju djeteta. Kada dijete osjeća podršku i razumijevanje unutar obitelji,
manje je vjerojatno da će razviti agresivno ili nepoželjno ponašanje. Obiteljski
razgovori omogućavaju dijalog o problemima, razumijevanje različitih perspektiva te
zajedničko traženje rješenja.

Socijalni aspekti obiteljske komunikacije određuju temeljne obrasce ponašanja i

socijalnih vještina koje dijete nosi sa sobom u druge društvene sfere. Obiteljska
podrška i otvorena komunikacija pridonose stvaranju socijalno kompetentnog
pojedinca sposobnog uspješnog sudjelovanja u društvu.
4. Kognitivni razvoj i obiteljska komunikacija

Kognitivni razvoj djeteta, odnosno proces stjecanja znanja, razumijevanja i

mentalnih sposobnosti, duboko je povezan s kvalitetom obiteljske komunikacije.
Obiteljska interakcija pruža okvir za poticanje intelektualnog rasta djeteta, razvoj
jezičnih vještina te podršku učenju i akademskom uspjehu.

4.1. Poticanje intelektualnog rasta kroz dijalog

Obiteljski razgovori, posebno oni koji potiču pitanja, raspravu i kritičko razmišljanje,
igraju ključnu ulogu u poticanju intelektualnog rasta djeteta. Kroz konstruktivan
dijalog, dijete uči analizirati informacije, razvijati logičko razmišljanje te izražavati
vlastite ideje. Obiteljska komunikacija koja potiče istraživački duh doprinosi razvoju
kreativnosti i sposobnosti rješavanja problema.

4.2. Razvoj jezičnih vještina kroz svakodnevnu komunikaciju

Obiteljski razgovori veoma su važni u razvoju jezičnih vještina djeteta. Kroz bogat
jezični okoliš kod kuće, dijete stječe rječnik, razumijevanje gramatike te sposobnost
artikulacije. Obiteljska komunikacija, posebno čitanje zajedno, priče i razgovori o
svakodnevnim događajima, pridonosi razvoju komunikacijskih vještina koje su
ključne za uspjeh u školi i životu.

4.3. Obiteljska podrška u učenju i akademskom uspjehu

Obiteljska podrška i angažman u učenju imaju snažan utjecaj na akademski uspjeh

djeteta. Kada dijete doživljava podršku roditelja kroz pomaganje s domaćim
zadaćama, poticanje učenja i pružanje resursa, razvija pozitivan odnos prema učenju.
Obiteljska komunikacija o važnosti obrazovanja i postizanju ciljeva potiče
motivaciju i samopouzdanje djeteta u obrazovnom procesu.

Obiteljska komunikacija ima snažan utjecaj na kognitivni razvoj djeteta pružajući mu

potrebne intelektualne i jezične poticaje. Kroz podršku učenju i poticanje razgovora,
obitelj postaje ključan čimbenik u oblikovanju intelektualnih kapaciteta djeteta te
pripremi za uspješno suočavanje s izazovima akademske i životne stvarnosti.
5. Razvoj vrijednosti i identiteta kroz obiteljsku komunikaciju

Obiteljska komunikacija ima značajan utjecaj na formiranje vrijednosti i identiteta

djeteta. Obitelj je prvi kontekst u kojem dijete uči o moralu, društvenim normama,
vjerovanjima te razvija svoj identitet. Kroz međusobne odnose i razgovore, obiteljska
komunikacija oblikuje temelje za moralno razumijevanje i osobni razvoj djeteta.
Istražiti ćemo neke ključne aspekte razvoja vrijednosti i identiteta kroz obiteljsku
komunikaciju.

5.1. Prijenos obiteljskih vrijednosti i tradicija

Obiteljska komunikacija ima bitnu ulogu u prijenosu obiteljskih vrijednosti i

tradicija. Kroz razgovore o obiteljskoj povijesti, zajedničkim ritualima, običajima i
vrijednostima, dijete stječe osjećaj pripadnosti i identiteta. Obiteljski razgovori o
moralnim dilemama, odgovornostima i zajedničkim vrijednostima pomažu djetetu da
internalizira te vrijednosti i usvoji ih kao svoje.

5.2. Formiranje osobnog identiteta kroz obiteljske interakcije

Obiteljska komunikacija pruža prostor za dijalog o individualnosti, željama, snovima

i identitetu djeteta. Otvorena komunikacija o osobnim iskustvima, strahovima,
radostima te podrška u izražavanju vlastitih stajališta omogućavaju djetetu da
oblikuje svoj osobni identitet. Obiteljski razgovori o važnim životnim pitanjima
pridonose jačanju samopouzdanja i samosvijesti djeteta.

5.3. Razumijevanje različitosti i poštovanje u obitelji

Obiteljska komunikacija značajna je u razvoju empatije, razumijevanja različitosti te

poštovanju drugih. Kroz razgovore o različitim perspektivama, obitelj može poticati
otvorenost prema različitostima u mišljenju, kulturi ili životnim stilovima. Ovakva
komunikacija podržava razvoj tolerancije i uči dijete važnosti poštovanja drugih.

Kroz prijenos obiteljskih vrijednosti, poticanje osobnog izražavanja i podršku u

formiranju identiteta, obitelj postaje važan čimbenik u oblikovanju moralnog i
osobnog razvoja djeteta. Obiteljski odnosi i komunikacija pružaju osnovu koja će
oblikovati kako dijete vidi sebe i svijet oko sebe.
6. Izazovi i strategije poboljšanja obiteljske komunikacije

Izazovi u obiteljskoj komunikaciji mogu proizaći iz različitih čimbenika, uključujući

različite osobnosti, generacijski jaz, stres, nedostatak vremena ili tehnološke
distrakcije. Razumijevanje tih izazova veoma je važno za poboljšanje obiteljske
komunikacije. Uz to, primjena određenih strategija može znatno unaprijediti
kvalitetu komunikacije unutar obitelji.

6.1. Komunikacijski izazovi u suvremenom društvu

Suvremeno društvo donosi sa sobom specifične izazove koji mogu utjecati na

kvalitetu obiteljske komunikacije.

Nedostatak vremena i brzina života:

Suvremeni način života često dovodi do nedostatka vremena za duboke i

smislene obiteljske razgovore. Rješenje ovog izazova uključuje planiranje
zajedničkih aktivnosti, stvaranje obiteljskih rutina i svjesno usmjeravanje
pažnje prema obitelji.

Tehnološke distrakcije:

Učestalo korištenje tehnologije, poput pametnih telefona, može ometati lice u

lice komunikaciju. Postavljanje pravila o korištenju tehnologije tijekom
obiteljskih aktivnosti pomaže stvaranju fokusa na međusobne odnose.

Rad od kuće i obiteljska ravnoteža:

Rad od kuće može donijeti dodatne izazove u odnosu na odvajanje radnog

vremena od obiteljskog vremena. Važno je postaviti granice, odvojiti radni
prostor od obiteljskog prostora te uspostaviti jasne trenutke odmora i
zajedničkih aktivnosti.
6.2. Važnost slušanja i empatije

Aktivno slušanje:

Aktivno slušanje uključuje potpuno posvećivanje sugovorniku, postavljanje

pitanja, ponavljanje ključnih poruka i pokazivanje interesa. Razvoj ove vještine
unutar obitelji stvara otvoren i podržavajući okoliš za dijalog.

Razumijevanje perspektiva:

Poticanje članova obitelji da razumiju različite perspektive doprinosi

raznolikosti mišljenja i stvaranju prostora gdje se svaki član osjeća čuo i
poštovan.

Empatična komunikacija:

Postavljanje sebe u cipele drugoga člana obitelji i prepoznavanje njihovih

osjećaja doprinosi izgradnji dubljih međusobnih veza. Razvijanje empatije
unutar obitelji pridonosi boljem razumijevanju i podršci.

6.3. Tehnike poboljšanja komunikacije u obitelji

Redoviti obiteljski sastanci:

Organiziranje redovitih obiteljskih sastanaka pruža strukturu za raspravu o

važnim temama, iznošenje problema te donošenje zajedničkih odluka.

Postavljanje jasnih očekivanja:

Razgovor o očekivanjima u vezi komunikacije, pravilima ponašanja i

zajedničkim ciljevima stvara jasan okvir koji pomaže u smanjenju konflikata.

Korištenje "Ja poruka":

 Umjesto optuživanja, treba poticati članove obitelji da izražavaju svoje osjećaje
i potrebe kroz konstruktivne "Ja poruke". Ovo olakšava izražavanje bez
stvaranja obrambenih reakcija.

Edukacija o komunikacijskim vještinama:

Aktivnosti poput zajedničkih tečajeva ili radionica o komunikacijskim

vještinama mogu pružiti alate i razumijevanje potrebno za poboljšanje
obiteljske komunikacije.

Primjenom ovih strategija, obitelji mogu prevladati izazove suvremenog

društva, razviti dublje međusobne odnose te stvoriti podržavajući okoliš za rast
i razvoj svakog člana.
7. Zaključak

7.1. Sažetak ključnih nalaza

U ovom seminarskom radu o važnosti obiteljske komunikacije u odgoju,

identificirani su ključni nalazi koji ističu neizmjeran utjecaj obiteljske interakcije na
emocionalni, socijalni, kognitivni razvoj te formiranje vrijednosti i identiteta djeteta.
Osnovna saznanja obuhvaćaju:
 Emocionalni razvoj: Kvalitetna obiteljska komunikacija jača emocionalnu
povezanost između roditelja i djece, potiče razumijevanje i izražavanje
emocija te pridonosi pozitivnom mentalnom zdravlju djeteta.
 Socijalni aspekti: Obiteljska komunikacija važna je u razvoju socijalnih
vještina, oblikovanju društvenih normi te prevenciji problema u ponašanju
kroz otvorenu komunikaciju.
 Kognitivni razvoj: Kroz dijalog, poticanje jezičnih vještina i podršku u
učenju, obiteljska komunikacija doprinosi intelektualnom rastu djeteta,
razvoju kreativnosti te postizanju akademskog uspjeha.
 Razvoj vrijednosti i identiteta: Obiteljska komunikacija prenosi obiteljske
vrijednosti, tradicije te podržava formiranje osobnog identiteta djeteta kroz
otvoreni dijalog i razumijevanje različitosti.

7.2. Preporuke za unapređenje obiteljske komunikacije u odgoju

Na temelju prethodnih nalaza, predlažu se sljedeće preporuke za unapređenje

obiteljske komunikacije u odgoju:

1. Redoviti obiteljski rituali: Uspostaviti redovite trenutke zajedničkih

aktivnosti poput obroka, šetnji ili igara kako bi se potaknula neformalna
komunikacija.
2. Aktivno slušanje i empatija: Poticati članove obitelji na aktivno slušanje,
postavljanje pitanja te izražavanje empatije kako bi se izgradili dublji
međusobni odnosi.
 3. Postavljanje jasnih očekivanja: Razgovarati o očekivanjima vezanim uz
komunikaciju, pravilima ponašanja i zajedničkim ciljevima kako bi se stvorio
jasan okvir.
4. Tehnološka ograničenja: Postaviti pravila o korištenju tehnologije tijekom
obiteljskih aktivnosti kako bi se očuvao fokus na međusobnim odnosima.
5. Edukacija o komunikacijskim vještinama: Potaknuti članove obitelji na
sudjelovanje u radionicama ili tečajevima o komunikacijskim vještinama
kako bi se stekli alati za poboljšanje komunikacije.

Ove preporuke su namijenjene podršci obiteljima u stvaranju poticajnog okruženja za

rast i razvoj djece, ističući važnost obiteljske komunikacije kao ključnog faktora u
odgoju.
8. Literatura

Mlinarević, V. (2022).Odgoj djeteta i komunikacija roditelja u suvremenim uvjetima.

Nova prisutnost 20 (1), 133-145

Pinjuh, K. (2015). Obiteljska komunikacija. Kultura komuniciranja, znanstveno

stručni godišnjak. 4(1), 36-50

Višnjić-Jevtić, A. Visković I. (2021). Roditeljstvo u vrijeme pandemije Covid-19:

perspektiva roditelja djece rane i predškolske dobi. Metodički ogledi, 28 (1), 11–38