Professional Documents
Culture Documents
Obrtna Novcana Sredstva
Obrtna Novcana Sredstva
Komuna u pravilu posjeduje znatno veću količinu novca nego što je potrebno za
potrošnju stanovništva i razvoj profitne privrede u periodi obračuna. Višak novčanih
sredstava predstavlja novčanu akumulaciju komune. Iz tog novčanog fonda komuna
mora sačuvati određenu novčanu rezervu za pokrivanje eventualnih investicijskih
poremećaja, zatim za pokrivanje šteta nastalih elementarnim ili na druge načine
nastalim nepogodama. Sa tim novčanim sredstvima komuna sama sebe osigurava.
Ostatak novca se može koristiti kao obrtna sredstva.
***
U klasičnom ekonomskom sistemu potrošači koji nemaju gotovog novca uzimaju kredite
za kupovinu robe. Krediti opterećuju cijenu robe sa kamatom koju određuje tržište. Osim
toga što je duži period otplate kredita to je veća kamata pa je potrošačima u interesu da
što prije otplate kredite.
Uvođenjem beskamatnog kredita potrebno je formirati novi sistem raspodjele novca koji
će biti najmanje podjednako obrtno financijski efikasan kao što je klasično kamatno
kreditiranje. Kako je količina obrtnih sredstava velika ali i ograničena tako se može
dogoditi da budu nedostatna za potrebe svih korisnika. Sa time u vezi obrna sredstva
treba raspodjeljivati među korisnicima u funkciji vremena obrta što se može prikazati
formulom:
K-obrtnih sredstava =
Veći K-obrtnih sredstava će ostvariti korisnik obrtnih sredstava koji u kraćem vremenu
vrati posuđeni novac. Svi veći koeficijenti obrtnih sredstava će osigurati beskamatno
kreditiranje od strane komune bez obzira na količinu potraživanih sredstava, dok se
fond obrtnih sredstava ne istroši.
Sistem daje veću mogućnost pridobijanja novca privredi koja predviđa kraće vrijeme
prometa robe, što je i razumljivo jer se tada novac brže vraća te se može ponovo
obrtati. Proizvodnja koja u periodu platnog obračuna od mjesec dana nalazi svoju
potrošnju moći će pomoću opisanog sistema raspodjele koristiti neograničenu količinu
novčanih sredstava jer ih praktično odmah i vraća.
Privreda u zajedničkom vlasništvu stanovnika komune je dužna da posuđenu količinu
novca vrati u periodi obračuna. Privreda može vratiti obrtna sredstva pod uvjetom da
naplati proizvedenu robu, odnosno ukoliko proizvodi robu koju društvo treba. U slučaju
neuspjeha proizvođači neće ostvariti dovoljnu dobit. Ukoliko dobit ipak bude veća od
količine utrošenih obrtnih sredstava, tada poduzeća još uvjek posluju relativno pozitivno
jer su u stanju vratiti obrtna novčana sredstava. Mala ostvarena dobit u periodu
obračuna će smanjiti dohodak radnika.
Ukoliko ostvarena dobit padne ispod količine korištenih obrtnih sredstava, tada
poduzeće bilježi gubitak obrtnih novčanih sredstava. Toleriranje takve situacije bi dovelo
do smanjivanja količine novčanih sredstava u novčanom fondu komune pa bi
proizvođači imali teškoće obnavljati proizvodnju. Naravno da finansijsku nedisciplinu ni
jedan ekonomski sistem ne može dozvoliti pa tako ne može ni komuna i stoga uvodi
sistem mjera za podnošenje odgovornosti. U novom sistemu svi radnici podnose
odgovornost za gubitak obrtnog novca i zajednički ga nadoknađuju pomoću dohodovnih
bodova minulog rada.
Svako poduzeće u toku godinu dana uzima obrtna sredstva onoliko puta koliko je
potrebno i vraća ih po ostvarenoj dobiti na tržištu. Ukoliko poduzeće u periodu od
godinu dana ne uspiju vratiti sva obrtna sredstva tada se razlika između posuđenih i
vraćenih sredstava odbija od posjeda dohodovnih bodova minulog rada svih radnika
proporcionalno koeficijentu odgovornosti. U slučaju gubitaka poduzeća veći koeficijenat
odgovornosti radnika donosi veći gubitak dohodovnih bodova minulog rada i niži
dohodak. I obratno, manji koeficijenat odgovornosti radnika u slučaju novčanih gubitaka
poduzeća donosi manji gubitak količine dohodovnih bodova minulog rada i manji pad
visine dohotka. Inicijator pogrešne odluke će dopunski biti sankcioniran lošom ocjenom
radnika i posebnih komisija. Na taj način uzimanje obrtnih sredstava za sobom povlači
veliku odgovornost cijelog kolektiva što je uvjet produktivnog poslovanja.
Svaki gubitak privrede smanjuje količinu novca u fondu obrtnih sredstava komune.
Međutim može se pretpostaviti da će u sistemu koji efikasno sprovodi odgovornost
poslovanja, gubici biti mali i da će ih komuna nadnoknaditi otkupom novog novca
pomoću dohodovnih bodova minulog rada i porastom novčane dobiti produktivnih
poduzeća komune.
Najveći rizik podnose poduzeća koja koriste veću količinu obrtnih sredstava u odnosu
na cijenu rada radnika, kao što je to slučaj u trgovini ili u finalnoj proizvodnji koja u većoj
mjeri kupuje poluproizvode i repromaterijale drugih proizvođača.
Međutim, dugoročno gledano obrtna sredstva će postajati sve manje potrebna ili će se
raspodjeliti beskamatno, tako posjednici akumuliranog novca više neće moći uzimati
kreditnu proviziju. Tada će posjednici akumuliranog novca imati interes da novac
zamjenjuju za dohodovne bodove minulog rada čime će komuna ostvariti veća novčana
sredstva za beskamatno kreditiranje privrede i potrošača.
Na kraju treba reći da bez obzira koliko se privreda komune udruživala, tržišna privreda
nikada neće biti neosetljiva na kolebanje konjunkture. Zaoštravanjem uvjeta za
podnošenje odgovornosti koje će donijeti radna konkurencija, neuspjesi proizvođača
mogu biti izrazito nepogodni. Sa time u vezi proizvođači će morati tražiti veći stupanj
sigurnosti privređivanja i nalaziti će je u proizvodnji za poznate potrošače.
Natrag na početak