EKONOMSKA TRGOVAČKA I UGOSTITELJSKA ŠKOLA

Andrije Hebranga 26
Samobor

TURIZAM KVARNERA
Završni rad
Školska godina 2019./2020

Mentor : Učenica :
Tea Gabriša , prof. Nikolina Dragoša 4r HTK
Nastavni Predmet :
Turistički Zemljopis

Samobor , Svibanj 2020

Sažetak

Kvarner ima iznimno dugu tradiciju gostoprimstva koja seže u samu sredinu 19. stoljeća.
Tako, primjerice, turistička tradicija Opatije započinje 1844. godine a okrunjena je u ožujku
1884. godine otvaranjem hotela Kvarner, prvog na istočnoj obali Jadrana. Do kraja 19.
stoljeća udareni su temelji turizmu Crikvenice, Novog Vinodolskog, Raba, otoka Lošinja,
Krka i Cresa te Gorskog kotara. Na tako dugoj tradiciji izraslo je i istinsko gostoprimstvo
koje se ogleda u kvaliteti usluge generacija turističkih djelatnika, bogatoj ponudi i
srdačnoj dobrodošlici.
Blaga klima priobalja i otoka kao i svjež zrak u unutrašnjosti imaju blagotvorni utjecaj na
zdravlje ljudi što je i bio prvi motiv za dolazak gostiju. Tako je primjerice Opatija 1907.
godine bila na drugom mjestu po posjećenosti među 243 lječilišta austrijskog dijela
Austrougarske Monarhije, odmah iza Karlovih Vary. Svoj turistički uspon upravo blagoj
klimi i aromatičnom raslinju može zahvaliti i otok Lošinj, potom Crikvenica, Novi
Vinodolski i sva druga odredišta u Kvarneru. (d.o.o, Samo na Kvarneru)
Sadržaj
1. Uvod..............................................................................................................................................2
2. Geografska obilježja Kvarnera......................................................................................................3
3. Turizam.........................................................................................................................................3
3.1 Opatijsko primorje.......................................................................................................................7

3.2. Riječko primorje.........................................................................................................................7

3.3. Vinodolsko Primorje...................................................................................................................8

3.4. Velebitsko Podgorje....................................................................................................................8

3.5. Kvarnerski Otoci.........................................................................................................................9

4. Zaključak.....................................................................................................................................11
Popis Literatura i Izvora.....................................................................................................................12
 1. Uvod

Kvarner je , u širem smislu , sjeverni dio Jadranskog mora između velebitske i istarske obale.
Otoci Cres, Lošinj , Krk , Rab , Pag dijele ga na Velebitski i Vinodolski kanal , Riječki zaljev
, Kvarnerić i Kvarner u užem smislu riječi (more između otoka Cresa i Istre). (Kvarner |
Hrvatska enciklopedija, 2020)

Zbog svog zaštićenog i privlačnog geografskog položaja, Kvarner je oduvijek bio

interesantan cilj raznih osvajača. (d.o.o, Geografski podaci)

Nakon propasti rimske Flanone antički naziv zamijenjen je nazivom Kvarner. Ime
najvjerovatnije proizlazi iz latinskog naziva (mare) quaternarium , tj. More sastavljeno od
četiri dijela , na čvorištu četiriju važnih plovidbenih pravaca (zapadni prema Veneciji i
Ravenni , južni prema Zadru, istočni prema Senju i sjeverni prema Rijeci).

Na kvarnerskom području sačuvani su najstariji glagoljički spomenici u Hrvatskoj (Na Krku i

Cresu, te u Senju i Plominu). (Kvarner | Hrvatska enciklopedija, 2020)

Najveći otoci u Kvarnerskom zaljevu su Krk,Cres,Lošinj,Rab i Pag , a ostali manji otoci još
su Unije, Susak , Ilovik , Plavnik , Prvić , Sv. Grgur , Goli otok itd. (Kvarnerski zaljev, 2020)

Sl.1. : Geografski položaj Kvarnera

Izvor: hr.wikipedia.org
 2. Geografska obilježja Kvarnera

Površina Kvarnera se sastoji od 3.6 tisuća četvornih kilometara ili 6.3% površine RH. Ima
više od 305.000 tisuća stanovnika ili 6.9% ukupnog broja stanovnika RH . Službeni jezik je
hrvatski, a uz književni jezik koriste se čakavski i kajkavski dijalekt.

Najveći otoci su Krk i Cres , svaki oko 406. četvornih kilometara površine.

Reljef je uglavnom građen od vapnenaca mezozojske starosti , s ponešto dolomita , osobito u

sjeverbom priobalju Riječkog zaljeva (Kastavština) te na otoku Cresu. (d.o.o)

Na primorju i otocima prevladava mediteranska klima s vrućim ljetima i blagim zimama. Na

gorju prevladava umjereno mediteranska klima s vrućim ljetima i blagim zimama.( Na gorju
prevladava umjereno kontinentalna klima , a u višim predjelima planinska klima s umjereno
toplim ljetima i hladnim zimama.

Temperatura mora u ljetnim mjesecima dostiže i do 26 stupnjeva u proljeće i jesen 16

stupnjeva , dok je zimi 10 stupnjeva. (d.o.o)

3. Turizam

Kvarner je sjevernojadranska regija poznata po stoljećima dugome turističkom razvoju , ali i

kolijevka hrvatskog poslovnog turizma. Regija Kvarner ujedinjuje otoke , priobalje ali i
zelenu , brdovitu unutrašnjost. Svaki od tih predjela ima kongresne kapacitete, a prirodne
raznolikosti na vrlo maloj udaljenosti zanimljiv su spoj za održavanje poslovnih skupova,
insentiva i team building programa svih vrsta i veličina. To je područje poznato i po odličnoj
gastronomskoj ponudi i vinima. (Kvarner, 2020)

Prva asocijacija na poslovni turizam te regije upravo je grad Opatija, povijesno turističko
odredište koje je razvoj započelo kao lječilište, a potom taj svoj ugled nadogradilo i razvojem
MICE ponude. (Kvarner, 2020)

Kvarner je poznat i po velikome broju priredaba od kojih je najveća svakako Riječki

karneval, kojega je Sunday Times svojedobno uvrstio u sam vrh najatraktivnijih svjetskih
događanja. (Kvarner, 2020)
Kao svojevrsna suprotnost ili, još točnije, vrijednost više pomorskomu dijelu Kvarnera je
gorje – zeleni Gorski kotar s Nacionalnim parkom Risnjak. (Kvarner, 2020)

Kvarner je regija s najduljom turističkom tradicijom u Hrvatskoj, s izuzetno raznolikim i

vrijednom resursnom osnovom te jedna od vodećih destinacija u zemlji, danas se nalazi u
poziciji zastajanja za konkurentima i gubljenjem težišnog udjela. (Bussiness)

Istovremeno, na Kvarneru je u tijeku veliki investicijski ciklus, posebice ulaganja u hotele,

marine i kongresni kapacitet, ali i udruge za turizam bitne projekte, od prometne
infrastrukture do urbane obnove“. (Snježana B.-Živoder, Rujan,2009)

Danas je Kvarner druga najjača turistička regija Hrvatske s 20% udjela noćenja u ukupnom
turističkom prometu zemlje (2008.). Proteklih godina turistička aktivnost na Kvarneru ušla je
u fazu stabilnog rasta no ipak, činjenica je da današnje performanse regije,pri čemu se misli
na koncentraciju aktivnosti tijekom ljetnih mjeseci, ostavljaju značajan prostor za daljnji rast.
(Snježana B.-Živoder, Rujan,2009)

U 2008.g na Kvarneru je ostvareno oko 11,3 milijuna noćenja što predstavlja rast od 4.9% u
odnosu na 2007 g. (Snježana B.-Živoder, Rujan,2009)

Uz oscilacije tijekom posljednjih 10 godina noćenja na Kvarneru nakon 2005.g stabilno

rastu ,iako je ostvarena stopa rasta od 3.3% niža od rasta Hrvatske od 6.2%. Tržišni se udio
smanjio te je u 2008. Iznosio 20% noćenja registriranih u Hrvatskoj u usporedbi s 26% u
1998. Valja naglasiti ,međutim, da je udio stabilan na 20% od 2005.g . (Snježana B.-Živoder,
Rujan,2009)

Sl.2. Kretanje noćenja na Kvarneru , 1890.- 2008.

Izvor: BIST,Institut za turizam
Tijekom 2008 g , najveći broj noćenja ostvaren je u hotelima (36%) , slijedi privatni smještaj
(33%) te kampovi (24%) . Udio noćenja u hotelima i kampovima pada nauštrb privatnog
smještaja. Promatramo li u duljem razdoblju , moguće je utvrditi da se prosječna duljina
boravka gostiju u smještajnom objektu na Kvarneru smanjuje te je u 2008. Iznosila 5.1 dana.
(Snježana B.-Živoder, Rujan,2009)

Turističko poslovanje na Kvarneru izrazito je sezonalno. U razdoblju lipanj – rujan 2008.

Ostvareno je 85% noćenja, odnosno 63% ostvareno je u srpnju i kolovozu. Iako se unazad
nekoliko godina primjećuju mali pomaci u širenju sezone unutar četiri ljetna mjeseca, ovi
rezultati gotovo su nepromijenjeni u proteklih deset godina. (Snježana B.-Živoder,
Rujan,2009)

Sl.3. Prikaz sezonske distribucije noćenja na Kvarneru, 2008.

Izvor : BIST,Institut za turizam
Sl.4. Prikaz ukupnih noćenja na Kvarneru, 1989.,1998. I 2008. God.
Izvor : BIST,Institut za turizam

U 2008. godini Kvarner raspolaže s ukupno 181 tisuća postelja, odnosno oko 66 tisuća soba,
50% je u privatnom smještaju, 22% u kampovima u 18% u hotelima i sličnim kapacitetima.
(Snježana B.-Živoder, Rujan,2009)

Udio privatnog smještaja raste tijekom proteklih 10 g , a iskorištenost postelja u 2008 najviša
je u hotelima i sličnim kapacitetima (35% na godišnjoj razini) u kampovima iznosi 19% i u
privatnom smještaju 11%. (Snježana B.-Živoder, Rujan,2009)

Sl.5. Prikaz kretanja broja ležajeva i iskorištenosti u hotelima na Kvarneru

Izvor: BIST,Institut za turizam

Od ukupno 102 hotelska objekta u 2008 , najviši udio postelja (54%) nalazi se u objektima s
3*. Hoteli s 4* i 5* bilježe i najvišu iskorištenost kapaciteta , koja na godišnjoj razini u 2008.
Iznosi 52% odnosno 53%. (Snježana B.-Živoder, Rujan,2009)
3.1 Opatijsko primorje

Turistička je povijest Opatije započela 1844. godine,izgradnjom vile „Villa Angiolina.“

(Kvarner, 2020). Prvi je hotel otvoren 1885. godine, a te je iste godine na prvome kongresu
balneologa donesena odluka da postane klimatsko lječilište, što je 1889. godine carskim
ukazom i službeno postala. Time je započeo razvoj cjelogodišnjega opatijskog turizma,
kojemu je prirodan nastavak bio i održavanje kongresa i drugih skupova. (Kvarner, 2020).
Elegantna opatijska rivijera obuhvaća obalna naselja na potezu Mošćenička Draga – Lovran –
Ika i Ičići - Opatija – Volosko te manja naselja Veprinac i Matulji u zaleđu. (d.o.o)

Razvila se nakon dovršetka pruge Beč - Opatija/Matulji (1883.g) , koja je spajala Beč s
Jadranom u samo 5 sati , za tadašnje vrijeme munjevitom brzinom prema tada jednom od
najatraktivnijih turističkih odredišta austrougarske monarhije ,u kojem je već 1884. godine
izgrađen prvi hotel na istočnoj obali Jadrana – hotel Kvarner. (d.o.o)

Opatija je tako brzo postala ishodištem hrvatskog turizma. Danas na to mjesto posjećuju
mnoge moderne i luksuzne vile ,grand hoteli, lječilišta i 12km dugo obalno šetalište
Lungomare. (d.o.o). Opatija je prepoznatljiva turistička destinacija s vrhunskim smještajnim
objektima i lepezom ponude od odmorišnog, zdravstvenog do kongresnog turizma. (d.o.o)

3.2. Riječko primorje

U samom središtu Kvarnera smještena je Rijeka , jedan od najvećih hrvatskih gradova. Rijeka
i njezin prsten imaju sve što treba vrhunskoj turističkoj regiji ; bogatu kulturnu ponudu ,
dinamičan zabavni život , prekrasne plaže , romantične stare gradove te kontrapunkt ritma
urbanog središta i mira starih gradića. (Rijeka i Prsten). Kao grad zanimljivih povijesnih
zbivanja, Rijeka ima mnoge spomenike kulture ali i priređuje festivale i kulturne priredbe .
Bogata poviješću i tradicijom, ova je regija mjesto susreta mora i gorskog kraja , dobro
čuvane tradicije i urbanih klubova za mlade te priredbi. (Rijeka i Prsten) . U jedinstvenosti
Riječke regije treba ubrojiti i mogućnost skijanja na Platku s pogledom na more i otoke.
Ljubitelji adrenalinskih sportova sigurno će doći na motodrom Grobnik , no i ovo je područje
ishodište mnogih običaja, pokladne tradicije , vjerskog turizma kao i bogate enološke i
gastronomske ponude. (Rijeka i Prsten)
3.3. Vinodolsko Primorje

U središnjem dijelu sjevernog Hrvatskog primorja, iz stare frankopanske utvrde zvane

Novigrad, razvio se i proširio uz morsku obalu turistički grad Novi Vinodolski, središte
današnje Rivijere Novi Vinodolski. (O Novom Vinodolskom). Zahvaljujući zimzelenoj
vegetaciji i blagoj mediteranskoj klimi, čistom moru i zraku, Novi Vinodolski postao je 1878.
godine, nedugo nakon Opatije, jedno od prvih turističkih mjesta primorskog kraja. (O Novom
Vinodolskom). Dušu grada Novog Vinodolskog predstavlja bogato kulturno nasljeđe: zidine
rimske utvrde "Lopsica", ostaci samostana fratara Pavlina, frankopanski kaštel s kulom,
Stolna crkva, Crkvica sv. Trojstva i sv. Marina na istoimenom otočiću, kuća braće
Mažuranić, Čitaonica i knjižnica iz 1845., Narodni muzej, Gradska galerija "Turnac",
staklena kapelica i jezgra starog dijela grada. (O Novom Vinodolskom)

Poslovična gostoljubivost lokalnog stanovništva, kristalno bistro more, raznovrsne plaže,

grad i okolica bez industrijskih zagađivača, brojni vinogradi, lovna područja, strujanje
gorskog zraka iz visokih šuma neposrednog zaleđa, uređene biciklističke i planinarske staze,
vidikovci i šetnice – sve to daje Rivijeri Novi Vinodolski nerocjenjive ekološke prednosti,
posebno za razvitak turističko-ugostiteljske djelatnosti.“ (O Novom Vinodolskom)

Hoteli, autokampovi, dvije marine, apartmani i sobe u privatnim kućama nude smještajni
kapacitet za preko 10.000 turista dnevno. (O Novom Vinodolskom)

3.4. Velebitsko Podgorje

Velebitsko podgorje je područje u podnožju Velebita, između Senja i rijeke Zrmanje.

Ogoljelost područja (vapnenački kamenjar) rezultat je dugotrajnoga čovjekova utjecaja
(krčenje, ispaša stoke). Poznata je uvala Zavratnica. (Podgorje (Velebit), 2020). Izgradnja
Jadranske magistrale omogućila je razvoj turizma (Senj, Jablanac, Karlobag); redovite
trajektne veze s otokom Rabom i Pagom. Naseljeno je u antičko doba.

Senj ima bogatu starovjekovnu baštinu (Argyruntum, Lopsicae, Ortoplae), a iz prijelaza u

srednji vijek, čak i bizantske tragove. Podgorski kraj svjedoči da je ovdje neka bila hrvatska
srednjovjekovna glagoljaška književnost. Najbrojniji su sakralni i profani spomenici iz vojno-
krajiškog razdoblja. (Podgorje (Velebit), 2020)
3.5. Kvarnerski Otoci

Među njima su naši najveći otoci Cres i Krk, ali i manji, pravi bedemi surove, ali vrlo bogate
prirode. Tu nije vruće kao na jugu, a ima i više kiše, pa se susreću eumediteran i
submediteran. Kvarneski otoci su i posljednje utočište bjeloglavog supa. (Kvarnerski otoci -
Priroda Hrvatske)

Između Istre i kopna, koje se brzo penje u planine Gorskog kotara, kvarnerski otoci danas su
poznato turističko područje, ali i iznimna prirodna pozornica. (Kvarnerski otoci - Priroda
Hrvatske)

Krk je odmah iza Cresa, koji je tek za koji hektar naš najveći otok, a zbog blizine kopna,
davno je naseljen i izmijenjen. Jugoistočna strana mu je strma, a obala visoka i do 400 metara
ruši se u more dok su ostale strane blaže i niže s mnogo uvala. (Kvarnerski otoci - Priroda
Hrvatske)

Cres je izdužen u smjeru sjever-jug, dug je 66 kilometara, u najširem dijelu širok 12

kilometara, a u najužem tek 2 kilometra. Na njega se nastavlja vrlo razveden otok Lošinj,
odijeljen sa samo nekoliko metara umjetno prokopanog kanala u mjestu Osoru. (Kvarnerski
otoci - Priroda Hrvatske)

Jedan od najšumovitijih jadranskih otoka s čak tristo izvora vod je otok Rab. O povijesti toga
otoka govore mnogi mitovi i priče, od kojih neki žive i na gradskim ulicama i trgovima Raba,
poput one o čednoj Dragi i strasnom Kalifrontu koja je zapisana i u skulpturama uz fontanu
na Trgu sv. Kristofora. U Crkvi sv. Križa već se više od četvrt stoljeća tijekom ljeta, od
lipnja do rujna, održava festival klasične glazbe pod nazivom Rapske glazbene večeri. Tu
je i katedrala Velike Gospe, jedna od najvrednijih romaničkih crkava u Hrvatskoj i još mnogi
vrijedni spomenici koji svjedoče o trajanju, čuvaju baštinu i jesu baština.“ (Otok Rab -
Osobnost,ljepota i užitak)

Zahvaljujući dobroj klimi ali i jedinstvenom ugođaju, turistička je tradicija ovdje duga. Još
sredinom 1889. godine tadašnje općinsko vijeće proglasilo je Rab morskim kupalištem i
lječilištem. Novi, itekako važan poticaj rapskom turizmu i njegovu usmjerenju dao je
svojedobno britanski kralj Edward VIII. Boraveći ovdje s izabranicom svojega srca,
Amerikankom Wallis Simpson, on se - kažu - prvi kupao bez odjeće. Tako je ovdje utemeljen
nudizam.“ (Otok Rab - Osobnost,ljepota i užitak)
Na središnjem dijelu otoka Paga nalazi se akropola s crkvom Sv. Marije, kao dio nekadašnjeg
Paga čije povijesne tragove valja tražiti još u razdoblju antike.

Naziv Pag prvi se puta spominje u X. st. i to kada je 976. kralj Stjepan Držislav oslobodio
Pag od bizantske vlasti i za upravitelja grada postavio hrvatskog župana. (grad Pag,
2020)Turizam je najvažnija gospodarska grana u Pagu. Premda je prvi veći zamah paški
turizam doživio početkom šezdesetih godina 20 stoljeća, ipak njegovi počeci sežu u dublju
prošlost. Tako je već 1929. godine Pag imao svoj turistički prospekt, a odmah na početku 20.
stoljeća, u Zvonimirovoj ulici otvoren je i hotel. Pag raspolaže s oko 10 000 turističkih
kreveta, a tijekom ljetne sezone u Pagu boravi preko 100 000 gostiju koji ostvaruju više od 1
000 000 noćenja. Najveći broj turista boravi u privatnim apartmanima i sobama, dio u auto-
kampovima, dok ostali popunjavaju hotelske kapacitete. (grad Pag, 2020)

U prosjeku strani gosti čine 60 posto od ukupnog broja gostiju koji ljetuju u Pagu te ostvaruju
oko 65% noćenja. (grad Pag, 2020)
4. Zaključak

Tema ovog završnog rada je bilo opisivanje Kvarnera , njegovog geografskog , kulturnog,
povijesnog i turističkog dijela . Navedeni su njegovi (kvarnerski) najveći i najmanji otoci,
te bitni dijelovi njegove turističke i kulturne prošlosti , i kako su se oni razvili i nastali
Smještaj na Kvarneru može se pronaći na kopnu ili na nekim od najpopularnijih otoka
poput Paga. Veliki je izbor privatnog smještaja u apartmanima i kućama u robinzonskom
stilu koje možete pronaći svega stotinjak metara udaljene od mora. Gotovo sav smještaj je
klimatiziran i ima u ponudi privatnu kupaonicu. Pozicija Kvarnera je značajna po tome
što je s jedne strane povezan s kontinentalnom Hrvatskom , a s druge strane ima izlaz na
more i ukrašen je s nekoliko velikih hrvatskih otoka. Smještaj na Kvarneru koji se može
rezervirati je standardnog tipa kao što su apartmani,studio apartmani i sobe, a u ponudi su
i luksuzni hoteli s pogledom na more.

Kvarner je kolijevka poslovnog turizma i jedna od vodećih zemalja, tako da je za Kvarner

veoma bitan grad Opatija,i otvorenje prvog hotela, čime je cijeli razvoj i započeo.

Povijesno znanje na festivalima čini Kvarner jednom srednjovjekovnom atrakcijom.

Otok Rab je posebice poznat po svom festivalu klasične glazbe i katedrale Velike Gospe a
o povijesti toga otoka govore mnogi mitovi i priče.

Rijeka sadrži bogatu kulturnu ponudu i prelijepe plaže, s smatra se gradom s mnogo
povijesnih događaja u spomenika , kao i kulturnih priredba i festivala.

Novi Vinodolski, zahvaljujući svom reljefu i mediteranskoj klimi , ,je jedan od prvih
turističkih mjesta primorskoga kraja.
Popis Literatura i Izvora

E-knjiga :

Boranić-Živoder, S., Čorak, S., Ivandić, N., Krešić, D. and Tomljenović, R., 2009. Krovni
Plan. Zagreb: Turistička zajednica Kvarnera.

Web-Stranice :

Kvarner. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža,

2020.

Priroda Hrvatske. 2020. Kvarnerski Otoci - Priroda Hrvatske. [online] Available at:
<http://prirodahrvatske.com/2018/07/24/kvarnerski-otoci/>

d.o.o., M., 2020. Geografski Podaci. [online] Kvarner.hr. Available at:

<http://www.kvarner.hr/mediji/osnovni_podaci_o_kvarneru/Geografski_podaci>

d.o.o., M., 2020. Primorje. [online] Kvarner.hr. Available at:

<http://www.kvarner.hr/mediji/osnovni_podaci_o_kvarneru/O_Kvarneru/Primorje>

d.o.o., M., 2020. Otoci. [online] Kvarner.hr. Available at:

<http://www.kvarner.hr/mediji/osnovni_podaci_o_kvarneru/O_Kvarneru/Otoci>

Tz-novi-vinodolski.hr. 2020. O NOVOM VINODOLSKOM | Turistička Zajednica Grada.

[online] Available at: <http://www.tz-novivinodolski.hr/hr/o_novom_vinodolskom/1/47>

Enciklopedija.hr. 2020. Velebitsko Podgorje | Hrvatska Enciklopedija. [online] Available

at: <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64114>