See discussions, stats, and author profiles for this publication at: https://www.researchgate.

net/publication/362813655

Razvoj turizma u Bibinjama

Chapter · May 2022

CITATIONS READS

0 15

2 authors:

Ana Pejdo Ante Blaće

University of Zadar University of Zadar
19 PUBLICATIONS 26 CITATIONS 23 PUBLICATIONS 31 CITATIONS

SEE PROFILE SEE PROFILE

Some of the authors of this publication are also working on these related projects:

2015-2016 Editing of the monography considering Island of Vir View project

2006-2014 Geographical Bases of the Development of the Croatian Littoral Regions View project

All content following this page was uploaded by Ante Blaće on 20 August 2022.

The user has requested enhancement of the downloaded file.

Ana Pejdo
Odjel za geografiju, Sveučilište u Zadru, Zadar

Ante Blaće
Odjel za geografiju, Sveučilište u Zadru, Zadar

RAZVOJ TURIZMA
U BIBINJAMA
Foto: Leo Banić
BIBINJE UVOD
Suvremena gospodarska obilježja mnogih naselja Pri-
morske Hrvatske, a posebno priobalnih, temelje se ponaj-
prije na turističkoj djelatnosti. Ne samo da u uslužnim
djelatnostima upošljava znatan broj radno sposobnog
stanovništva, nego je turizam i generator društvenih i de-
mografskih promjena kao i promjena krajolika. Pri tome
prevladava predodžba o turizmu kao pozitivnom čimbe-
niku razvoja, dok se zanemaruju njegovi negativni učinci
u prostoru (primjerice problemi s vodoopskrbom tijekom
ljetnih mjeseci, posebno na otocima, zagušene stare
gradske jezgre, nepropisno zbrinjavanje otpada, visoke
cijene nekretnina, slaba povezanost između proizvodnje
hrane i njezinog plasmana turistima itd.). Hrvatska da-
nas ostvaruje oko 20 % svog bruto društvenog proizvoda
od turizma (Tourism in figures in 2017, 2018.), a najveći udio
unutar toga pripada sezonskom kupališnom turizmu, s
tendencijom rasta ostalih oblika turizma (kulturni, rural-
ni, pustolovni i dr.). U Primorskoj Hrvatskoj turizam se
počeo snažnije razvijati u drugoj polovici 20. st., posebno
od 1960-ih otvaranjem granica i izgradnjom Jadranske
turističke ceste (magistrale). Do kraja 1980-ih ostvaren je
vrhunac broja posjetitelja i noćenja, a onda je zbog Do-
movinskog rata došlo do prestanka turističke djelatnosti.
Nakon 1995. počinje ponovni razvoj turističke djelatnosti
Slika 1. Bibinje. Foto: Denis Peroš, 2016.
372
i upravo je 2017. prema broju turističkih dolazaka, broju
noćenja i zaradi bila najuspješnija do tada u povijesti hr-
vatskog turizma (Tourism in figures in 2017, 2018.).
Bibinje su priobalno naselje (i općina) smješteno u
središnjem dijelu Primorske Hrvatske, u neposrednoj
blizini Zadra (Sl. 1.). Inicijalni čimbenici razvoja turizma
u Bibinjama bili su geografski položaj i prirodna osnova,
odnosno sredozemna klima, more, obala sa šljunčanim
plažama i borove šume. Ti su čimbenici potaknuli razvoj
kupališnog turizma. S vremenom se razvila i osnovna
turistička infrastruktura u vidu ugostiteljskih objekata i
smještajnih kapaciteta. Elementi kulturne baštine, bilo da
je riječ o materijalnima (stara jezgra Bibinja, crkve, arheo-
loški lokaliteti) ili nematerijalnima (klapsko pjevanje, ga-
stronomija), bili su nedovoljno vrednovani kao atrakcijska
osnova. Današnja obilježja turizma u Bibinjama slična su
turističkom razvoju drugih primorskih mjesta u Hrvatskoj
s naglaskom na sezonskom, kupališnom turizmu. Premda
je napisano više radova o prostoru Zadarske županije (Ja-
drešić, Jurić, 1985; Zadar i okolica od Drugoga svjetskog rata do
Domovinskog rata, 2009., Potencijali društveno-gospodarskog
razvitka Zadarske županije, 2014.), u suvremenoj znanstve-
noj i stručnoj literaturi ne postoji djelo koje se bavi gos-
podarskim ili turističkim obilježjima Bibinja. Stoga je cilj
rada istražiti razvoj i suvremene odlike turizma u Bibinja-
ma te njegov utjecaj na preobrazbu naselja.
 MATERIJALI I METODE
Nekoliko je metoda korišteno za potrebe ovog rada.
Analizom literature o turističkom razvoju obližnjih pro-
stora; u prvom redu Zadra, ali i okolnih naselja/općina
smještenih u zoni otoka, priobalja ili zaobalja Zadarske
županije dobivene su spoznaje koje se mogu primijeniti
i na prostoru Bibinja (Brkić-Vejmelka, 2009; Pejdo, Bla-
će, 2013; Krce Miočić i dr., 2017.). Iz godišnjih izdanja
Državnog zavoda za statistiku o turističkom prometu
izdvojeni su podaci o kretanju broja dolazaka (posjeti-
telja) i noćenja od 1964. do 2016. i ležajeva od 1972. do
2016. u Bibinjama, što je i grafički prikazano. Ujedno su
podaci o broju postelja, dolazaka i noćenja iskorišteni
za izračun pokazatelja (koeficijenata) turističkog razvo-
ja Bibinja 1972. i 2016. godine.
Kako bi se ustanovilo kakvo je mišljenje lokalnog sta-
novništva o razvoju turizma, osmišljen je anketni upitnik
koji je izrađen aplikacijom Google Forms te je mrežnim
putem podijeljen ispitanicima koji su odabrani slučajnim
uzorkovanjem. Upitnik se sastojao od 34 pitanja organizi-
rana u tri kategorije (sociodemografski podaci, kvaliteta
života te odlike gospodarstva i razvoj turizma). Anketira-
nje je provedeno tijekom ožujka 2018. godine, a u njemu
je sudjelovalo 69 ispitanika.
RAZVOJ TURIZMA U BIBINJAMA Ana Pejdo
Ante Blaće
RAZVOJ TURIZMA
U BIBINJAMA
Počeci razvoja turizma u Primorskoj Hrvatskoj sežu u
drugu polovicu 19. st. i odnose se ponajprije na prostor
Kvarnera, odnosno Opatijskog primorja, dok su turistički
dolasci u Dalmaciju bili malobrojni i sporadični (Jadrešić,
Jurić, 1985; Brkić-Vejmelka, 2009.). Slična situacija prevla-
davala je i u prvoj polovici 20. st. i može se pretpostaviti da
je manji broj turista boravio i u Bibinjama. Nakon Drugog
svjetskog rata, Hrvatska je u okviru socijalističke Jugosla-
vije najprije doživjela intenzivnu industrijalizaciju, dok su
druge djelatnosti bile privremeno zanemarene. Primorske
dijelove Hrvatske obilježila je litoralizacija, preseljenje sta-
novništva s otoka i iz zaobalja na uski obalni pojas zbog
otvaranja radnih mjesta u tvornicama, pogonima i poslije
u turizmu (Faričić, 2012.). Važan čimbenik razvoja turiz-
ma bila je gradnja Jadranske turističke ceste (magistrale)
1950-ih i 1960-ih. Protezala se od Rijeke do Dubrovnika,
a na području Bibinja izgrađena je 1959. Time je prvi put
omogućen sustavan dolazak turista do hrvatskih obalnih
odredišta osobnim automobilima. Godine 1964. sustavno
se počeo bilježiti broj turističkih dolazaka i noćenja u svim
mjestima u Republici Hrvatskoj. Prema tim podacima (Sl.
2.) broj turista u Bibinjama od 1964. uglavnom je polagano
rastao do sredine 1980-ih, krećući se između 600 i 2500.
Usporedi li se broj dolazaka s brojem noćenja, vidljivo je da
je prosječni boravak trajao oko deset dana.

Broj turističkih dolazaka Broj noćenja

250000
70000
dolasci noćenja
60000 200000
50000
150000
40000
30000 100000
20000
50000
10000
0 0
2000.

2008.
2006.
2004.
2002.

2005.
2003.

2009.
1980.

1988.

2001.

2010.
1986.

1990.
1968.

1984.

1998.
1982.

1985.

2016.
1966.

2014.
2012.
1983.
1964.

1996.

2015.
1989.
1965.

2013.
1994.
1992.

2007.
1995.
1993.
1969.

1999.
1970.

1978.

1981.
1972.

1976.

2011.
1975.
1973.

1991.
1974.

1979.

1987.
1967.

1997.
1971.

1977.

Godine

Slika 2. Kretanje broja dolazaka i noćenja u Bibinjama 1964. – 2016.

Izvor: izrađeno prema: Promet turista u primorskim gradovima i općinama, Državni zavod za statistiku, Republika Hrvatska, dok. 963/1994, Zagreb,
1995; dok. 994/1995, Zagreb, 1996; dok. 1028/1996, Zagreb, 1997; dok. 1056/1997, Zagreb, 1998; dok. 1079/1998, Zagreb, 1999; dok. 1105/1999, Zagreb,
2000; dok. 1135/2000, Zagreb, 2001; dok. 1163/2001, Zagreb, 2002; dok. 1196/2002, Zagreb, 2003; dok. 1229/2003, Zagreb, 2004; dok. 1265/2004, Zagreb,
2005; dok. 1297/2005, Zagreb, 2006., Promet turista u primorskim mjestima, Republički zavod za statistiku SR Hrvatske, dok. 3.8/1965, Zagreb, 1966;
dok. 3.8/1966, Zagreb, 1967; dok. 18.8/1967, Zagreb, 1968; dok. 37/1968, Zagreb, 1969; dok. 59/1969, Zagreb, 1970; dok. 98/1970, Zagreb, 1971; dok.
113/1971, Zagreb, 1972; dok. 149/1972, Zagreb 1973; dok. 173/1973, Zagreb 1974; dok. 206/1974, Zagreb, 1975., Promet turista u primorskim općinama,
Državni zavod za statistiku, Republika Hrvatska, dok. 848/1991, Zagreb, 1992; dok. 902/1992, Zagreb, 1993; dok. 932/1993, Zagreb, 1994., Promet turista
u primorskim općinama, Republički zavod za statistiku, Socijalistička Republika Hrvatska, dok. 244/1975, Zagreb, 1976; dok. 281/1976, Zagreb, 1977; dok.
328/1977, Zagreb, 1978; dok. 364/1978, Zagreb, 1979; dok. 398/1979, Zagreb, 1980; dok. 436/1980, Zagreb, 1981; dok. 476/1981, Zagreb, 1982; dok. 514/1982,
Zagreb, 1983; dok. 556/1983, Zagreb, 1984; dok. 593/1984, Zagreb, 1985; dok. 624/1985, Zagreb, 1986; dok. 661/1986, Zagreb, 1987; dok. 695/1987, Zagreb,
1988; dok. 734/1988, Zagreb, 1989; dok. 775/1989, Zagreb, 1990; dok. 812/1990; Zagreb, 1991., Turizam u primorskim gradovima i općinama, Državni zavod
za statistiku, Zagreb, dok. 1326/2006, Zagreb, 2007; dok. 1357/2007, Zagreb, 2008.; dok. 1381/2008, Zagreb, 2009; dok. 1409/2009, Zagreb, 2010; dok.
1437/2010, Zagreb, 2011; dok. 1464/2011, Zagreb, 2012; dok. 1492/2012, Zagreb, 2013; dok. 1516/2013, Zagreb, 2014; dok. 1540/2014, Zagreb, 2015; dok.
1565/2015, Zagreb, 2016; dok. 1595/2016, Zagreb, 2017.

373
BIBINJE Godine 1987. zabilježen je prvi vrhunac u turističkom
razvoju Bibinja s više od 4000 dolazaka i gotovo 40.000
noćenja što se poklapa s najuspješnijom turističkom se-
zonom u Hrvatskoj dotad. Agresija na Hrvatsku tijekom
1990-ih prekinula je turistički razvoj, tako da od 1991. do
1995. u Bibinjama službeno nije zabilježen nijedan turist.
Od 1996. ponovno se bilježe turistički dolasci i noćenja, a
znatnije povećanje zabilježeno je od 2002. kad su u evi-
denciju uključeni i nautički turisti koji su boravili u marini
Dalmacija, koja je otvorena nekoliko godina prije. Tako je
2009. zabilježeno više od 60.000 dolazaka i više od 200.000
noćenja. Od 2009. godine nautički turisti prestaju se evi-
dentirati tako da je broj dolazaka i noćenja u Bibinjama
pao. Posljednjih nekoliko godina broj noćenja i dolazaka
opet raste, a 2016. zabilježeno je više od 25.000 dolazaka
s 183.000 noćenja. Prosječno trajanje turističkog boravka
iznosi oko sedam dana odnosno tri dana kraće u odnosu
na razdoblje prije pola stoljeća. To je obilježje suvremenih
turističkih kretanja, pri čemu turist putuje nekoliko puta
godišnje i kraće boravi u pojedinom odredištu u odnosu na
nekoliko desetljeća prije kad se putovalo jednom godišnje i
najčešće cijeli godišnji odmor provodilo u istom odredištu.
Slična obilježja imalo je i kretanje broja postelja u Bi-
binjama (Sl. 3.). Od 1972. do kraja 1980-ih broj postelja
uglavnom se kretao između 200 i 1000 s prvim vrhun-
cem od 1318 postelja što je zabilježeno 1986. Tijekom rata
nisu zabilježena kretanja, a od 1996. broj postelja naglo je
porastao. Manjim dijelom to je posljedica gradnje smje-
štajnih kapaciteta (apartmana), ali glavni razlog porasta
krije se u otvaranju marine u kojoj ima oko 4800 postelja.
Zbog prestanka evidencije turističkog prometa u mari-
nama 2010. godine zabilježen je nagli pad broja postelja,
a potom je, zbog započete apartmanizacije, on rastao do
2015. Godine 2016. ponovno je zabilježen pad broja poste-
lja, vjerojatno zbog plaćanja paušala i uređenijeg poslova-
nja primjenom digitalnog sustava e-Visitor.
Od 1970-ih godina do danas mijenjala se i struktura
postelja ovisno o smještajnim kapacitetima (Tab. 1.), ali
razvoj turizma u Bibinjama od svojih se početaka temeljio
na privatnim smještajnim kapacitetima, prvo su to bile
pojedinačne sobe, a potom apartmani. Danas u Bibinja-
ma djeluje jedan kamp, dok hotelski smještaj ne postoji
što su ispitanici u anketi ocijenili kao jedan od najvećih
nedostataka u turističkoj ponudi mjesta.

Broj postelja

12000

10000

8000

6000

4000

2000

0
2000.

2008.
2006.
2004.
2002.

2005.
2003.

2009.
1980.

1988.

2001.

2010.
1986.

1990.
1984.

1998.
1982.

1985.

2016.
2014.
2012.
1983.

1996.

2015.
1989.

2013.
1994.
1992.

2007.
1995.
1993.

1999.
1978.

1981.
1972.

1976.

2011.
1975.
1973.

1991.
1974.

1979.

1987.

1997.
1977.

Godine

Slika 3. Kretanje broja postelja u Bibinjama 1972. – 2016.

Izvor: izrađeno prema: Promet turista u primorskim gradovima i općinama, Državni zavod za statistiku, Republika Hrvatska, dok. 963/1994, Zagreb, 1995;
dok. 994/1995, Zagreb, 1996; dok. 1028/1996, Zagreb, 1997; dok. 1056/1997, Zagreb, 1998; dok. 1079/1998, Zagreb, 1999; dok. 1105/1999, Zagreb, 2000; dok.
1135/2000, Zagreb, 2001; dok. 1163/2001, Zagreb, 2002; dok. 1196/2002, Zagreb, 2003; dok. 1229/2003, Zagreb, 2004; dok. 1265/2004, Zagreb, 2005; dok.
1297/2005, Zagreb, 2006., Promet turista u primorskim mjestima, Republički zavod za statistiku SR Hrvatske, dok. 149/1972, Zagreb 1973; dok. 173/1973,
Zagreb 1974; dok. 206/1974, Zagreb, 1975., Promet turista u primorskim općinama, Državni zavod za statistiku, Republika Hrvatska, dok. 848/1991, Zagreb,
1992; dok. 902/1992, Zagreb, 1993; dok. 932/1993, Zagreb, 1994., Promet turista u primorskim općinama, Republički zavod za statistiku, Socijalistička
Republika Hrvatska, dok. 244/1975, Zagreb, 1976; dok. 281/1976, Zagreb, 1977; dok. 328/1977, Zagreb, 1978; dok. 364/1978, Zagreb, 1979; dok. 398/1979,
Zagreb, 1980; dok. 436/1980, Zagreb, 1981; dok. 476/1981, Zagreb, 1982; dok. 514/1982, Zagreb, 1983; dok. 556/1983, Zagreb, 1984; dok. 593/1984, Zagreb,
1985; dok. 624/1985, Zagreb, 1986; dok. 661/1986, Zagreb, 1987; dok. 695/1987, Zagreb, 1988; dok. 734/1988, Zagreb, 1989; dok. 775/1989, Zagreb, 1990; dok.
812/1990; Zagreb, 1991., Turizam u primorskim gradovima i općinama, Državni zavod za statistiku, Zagreb, dok. 1326/2006, Zagreb, 2007; dok. 1357/2007,
Zagreb, 2008.; dok. 1381/2008, Zagreb, 2009; dok. 1409/2009, Zagreb, 2010; dok. 1437/2010, Zagreb, 2011; dok. 1464/2011, Zagreb, 2012; dok. 1492/2012,
Zagreb, 2013; dok. 1516/2013, Zagreb, 2014; dok. 1540/2014, Zagreb, 2015; dok. 1565/2015, Zagreb, 2016; dok. 1595/2016, Zagreb, 2017.

374
Tablica 1. Broj postelja po vrstama smještajnih kapaciteta u Broj dolazaka Broj noćenja
Bibinjama 1972., 2006. i 2016.
dolasci noćenja

Godina Privatni Luke nautičkog Kampovi i Ukupno 50000 120000

smještaj turizma ostalo
40000 100000
1972. 520 0 0 520
80000
30000
2006. 3790 4800 690 9280 60000
20000
2016. 4245 0 333 4578 40000
10000 20000
Izvor: Promet turista u primorskim mjestima, Republički zavod za statistiku
SR Hrvatske, dok. 113/1971, Zagreb, 1972; Turizam u primorskim gradovima
i općinama, Državni zavod za statistiku, Zagreb, dok. 1326/2006, Zagreb, 0 0
2007; dok. 1595/2016, Zagreb, 2017. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.
Godine

Od 2000. do 2008. vođena je evidencija o nautičkim

turistima na razini Hrvatske, pa tako i Bibinja (Sl. 4.). Broj
ostvarenih dolazaka i noćenja nije malen i gotovo je stal-
no rastao u promatranom razdoblju, ali nautički turisti
ostajali su u prosjeku samo dva dana. Nautički turizam
na odredište djeluje dvojako, i pozitivno i negativno. Po-
zitivne strane proizlaze iz financijske dobiti jer nautički
su turisti najčešće oni s velikom platežnom moći. Prema
podacima iz istraživanja TOMAS koje je provedeno 2012.,
nautički turisti su dnevno u Hrvatskoj trošili 100 eura,
dok su prosječne vrijednosti maksimalnih troškova bile
oko 160 eura (Marušić i dr., 2012.). Negativni aspekti pro-
izlaze iz nezakonitog sidrenja (crni vez), nepropisnog
odlaganja otpada, nezakonitog ribarenja, smanjenja si-
gurnosti u dijelu akvatorija zbog velikog broja jedrilica
itd. (Faričić, 2012.).
Struktura gostiju s obzirom na državu podrijetla u
Bibinjama se znatno promijenila od 1964. do danas (Tab.
2.). Tada su i prema broju posjetitelja i broju noćenja
Slika 4. Kretanje broja nautičkih dolazaka noćenja 2000. – 2008. u Bibinjama
Izvor: izrađeno prema: Promet turista u primorskim gradovima i općinama, Državni zavod za
statistiku, Republika Hrvatska, dok. 1163/2001, Zagreb, 2002; dok. 1196/2002, Zagreb, 2003; dok.
1229/2003, Zagreb, 2004; dok. 1265/2004, Zagreb, 2005; dok. 1297/2005, Zagreb, 2006., Turizam u
primorskim gradovima i općinama, Državni zavod za statistiku, Zagreb, dok. 1326/2006, Zagreb, 2007;
dok. 1357/2007, Zagreb, 2008.; dok. 1381/2008, Zagreb, 2009.
dominirali domaći gosti (iz Hrvatske, a vjerojatno i iz
Slovenije) dok ih je manje od 100 bilo iz ostalih zemalja.
Godine 2016. nijedna nacija nije apsolutno prevladala u
strukturi gostiju, ali je vidljivo da domaći gosti ostvaru-
ju manje od 10 % dolazaka i noćenja. Od stranih gosti-
ju prema broju dolazaka izdvajaju se Poljaci, Nijemci,
Česi, Slovaci i Slovenci, dok su prema broju noćenja na
prvom mjestu Nijemci. Prema tome, struktura gostiju u
Bibinjama slična je strukturi gostiju na nacionalnoj ra-
zini. Uglavnom je riječ o geografski bliskim državama iz
kojih gosti putuju vlastitim automobilima.

Tablica 2. Broj turista i noćenja s obzirom na državu podrijetla u Bibinjama 1964. i 2016.

Godina turisti / Austrija Češka1 Hrvatska2 Francuska Italija Mađarska Nizozemska Njemačka3 Poljska Slovačka Slovenija Ujedinjeno Ostale Ukupno
noćenja Kraljevstvo države

T 27 50 519 3 5 - - 14 - - - 2 0 622
1964.
N 345 373 5884 25 72 - - 146 - - - 10 0 7300

T 1053 3240 2444 483 603 2205 266 3440 3565 3347 2993 168 2113 23476
2016.
N 8263 25823 16688 3018 4143 13381 2186 33355 26803 31965 22681 1052 14170 186840

1
1964. se odnosi na goste iz bivše Čehoslovačke
2
1964. se odnosi na goste iz bivše Jugoslavije
3
1964. se odnosi na goste iz bivše SR Njemačke

Izvor: izrađeno prema: Promet turista u primorskim mjestima, Republički zavod za statistiku SR Hrvatske, dok. 3.8/1965, Zagreb, 1966., Turizam u
primorskim gradovima i općinama, Državni zavod za statistiku, Zagreb, dok. 1326/2006, Zagreb, 2007; dok. 1595./2016, Zagreb, 2017.

375
 BIBINJE Analizom podataka o broju turista, noćenja, postelja i PREOBRAZBA BIBINJA POD UTJECAJEM TURIZMA
stanovnika dobiveni su podaci o turističkoj razvijenosti
Bibinja 1971. i 2016. godine (Tab. 3.). Prosječno trajanje Jedan od vidova utjecaja turizma na preobrazbu nekog
boravka smanjilo se za oko dva dana odnosno jedan dan područja su promjene u krajoliku (izgledu) tog prostora
ako se govori isključivo o stranim gostima. Iako je broj kao i promjene gospodarske strukture. Promjene krajo-
turista porastao u promatranom razdoblju zbog znatnog lika u Bibinjama rezultat su napuštanja obradivih povr-
1
Vrijednosti koeficijenta povećanja broja postelja iskorištenost kapaciteta 2016. šina i obnove raslinja s jedne strane te stanogradnje s
turističke aktivnosti i su- gotovo se prepolovila i iznosila je 11 %. Odnosno, tek malo druge (Blaće, 2021). Izgradnja stanova potaknuta je ra-
kladni TOI su: TOI 1 = koef. više od mjesec dana smještani su kapaciteti bili popunje- stom broja stanovnika Bibinja (s 2590 stanovnika 1971.
< 4 – neznatna turistička
aktivnost; TOI 2 = koef. ni i to ponajprije tijekom srpnja i kolovoza. S obzirom na na 3985 2011., (Korenčić, 1979., URL 2), ali i turističkom
4-9,99 – turistička aktivnost porast broja turista, a posebno stranih turista, intenzitet aktivnošću. Naime, dio izgrađenih stanova su stanovi za
od manje važnosti; TOI turističkog prometa porastao je za 10, odnosno za gotovo odmor odnosno vikendice koje se također mogu koristi-
3 = koef. 10-39,99 – važna
turistička aktivnost, ali ne 16 puta. Pokazatelj koji možda potpunije prikazuje usmje- ti u turističke svrhe, odnosno iznajmljivati gostima. U
i glavna; TOI 4 = koef. 40- renost prostora prema turističkoj djelatnosti jest koefi- Bibinjama je od 1971. do 2011. ukupan broj stanova pora-
99,99 – pretežna turistička cijent turističke funkcionalnosti. Koeficijent turističke stao za oko pet puta, a broj stanova za odmor za više od
aktivnost 4; TOI 5 = koef
100-499,99 – važna turistič- funkcionalnosti je odnos broja postelja i broja stanovni- deset puta što znači da je broj stanova za odmor u uku-
ka aktivnost i TOI 6 = koef. ka na istraživanom prostoru, a dobivena se vrijednost pnom broju stanova porastao s jedne desetine na jednu
> 500 – vrlo važna turistička množi sa 100, nakon čega se razvrstava u kategorije po četvrtinu (Tab. 4.). Iako se u relativnim vrijednostima ne
aktivnost (Vesna MIKAČIĆ,
„Utjecaj rezidencijalnog turističkom operativnom indikatoru (TOI)1 (Mikačić, čini da je to velik porast, vjerojatno više od 700 stanova
turizma na primorski 2007). Dakle, prema koeficijentu turističke aktivnosti, u 2018. svjedoči o turističkoj i rekreativnoj usmjerenosti
prostor Hrvatske“, Zbornik Bibinjama je 1971. turistička aktivnost bila u kategoriji od Bibinja.
radova Četvrtog hrvatskog geo-
grafskog kongresa, (ur. Anita manje važnosti, dok je 2016. bila u kategoriji znatne turi- Nerijetko nova stanogradnja izborom materijala i
Filipčić), Zagreb, 2007., stičke aktivnosti. To je u skladu s uvodnom raspravom o boja te veličinom odudara od tradicionalnih kamenih
321-336.). značenju turizma danas u priobalnim mjestima. kuća čime se narušava kulturni krajolik, no zbog želje za
brzom zaradom takva arhitektura prevladava u mnogim
primorskim turističkim mjestima.
Tablica 3. Pokazatelji turističke razvijenosti Bibinja 1971. i 2016.
Druga vrsta promjena odnosi se na gospodarsku
Pokazatelji Godina strukturu stanovništva, odnosno razmatra se koliko je
bilo zaposlenih stanovnika u pojedinim djelatnostima
1971.* 2016.* 1971. i 2011. godine. Tako je 1971. u trgovini i ugostitelj-
Prosječno trajanje turističkog boravka (dani) 9,5 7,3 stvu bio djelatan 51 stanovnik, tj. 6,2 % aktivnog sta-
Prosječno trajanje turističkog boravka inozemnih turista (dani) 8,2 7,3 novništva (Popis stanovništva i stanova 1971., 1974.) dok
je 2011. u uslužnim djelatnostima (djelatnost pružanja
Koeficijent turističke funkcionalnosti 1
7,7 110,5
smještaja, pripreme i usluživanja hrane te ostale usluž-
Iskorištenost kapaciteta2 19,4 % 11,0 % ne djelatnosti) bilo zaposleno 89 stanovnika odnosno
Intenzitet ukupnog turističkog prometa3 57,6 566,5 7,8 % ukupnog aktivnog stanovništva (URL 3). Očito je
da je 1971. i 40 godina poslije tek manji broj Bibinjaca
Intenzitet inozemnog turističkog prometa 4
32,1 507,5
bio uposlen u turizmu i to ne samo u Bibinjama, nego
* Bibinje su 1971. imale 2590 stanovnika (Korenčić, 1979.), a prema procjeni za 2016. 4144 stanovnika vjerojatno više u Zadru. Također, dijelu bibinjskog sta-
(URL 4)
1
broj postelja / broj stanovnika × 100
novništva koji se bavi iznajmljivanjem apartmana to
2
broj noćenja / (broj postelja × 365 dana) × 100 nije primarna djelatnost ni stalni izvor prihoda, pa to
3
ukupan broj turista / broj stanovnika × 100 nije ni evidentirano u popisu 2011. Nije poznato koliki
4
broj inozemnih turista / broj stanovnika × 100
su ukupni financijski prihodi od turizma u Bibinjama,
Izvor: izračunato prema: Promet turizma u primorskim mjestima, Republički zavod za statistiku SR
Hrvatske, dok. 113/1971, Zagreb, 1972; Turizam u primorskim gradovima i općinama, Državni zavod za premda se to može pretpostaviti na temelju istraživa-
statistiku; dok. 1595/2016, Zagreb, 2017. nja djelatnika Instituta za turizam. Naime, oni od 1998.
provode tržišna istraživanja pod nazivom TOMAS,
Na temelju izračunatih pokazatelja vidljivo je da je u a obuhvaćaju stavove i potrošnju turista u hrvatskim
Bibinjama došlo do znatnog porasta dolazaka i noćenja, turističkim odredištima tijekom ljeta. Prema istraživa-
odnosno do opterećenosti prostora velikim brojem ljudi nju provedenom 2017. (Marušić i dr., 2018). prosječna
tijekom ljetnih mjeseci. Istodobno, smanjene su vrijed- dnevna potrošnja turista po osobi u privatnom smje-
nosti prosječnog boravka turista i iskorištenosti kapaci- štaju iznosila je 74 eura, a u kampu 58 eura (Marušić i
teta. To su obilježja masovnog sezonskog turizma koji ne dr., 2018). U Bibinjama su 2016. ostvarena 173.183 noće-
bi trebao biti nositelj turističkog razvoja jer donosi niz nja u privatnom smještaju, a u kampu 10.487 (Turizam u
negativnih posljedica po okoliš i zajednicu. primorskim gradovima i općinama 2016., 2017.).

376
Tablica 4. Stanovi za odmor u ukupnom broju stanova u Bibinjama 1971. i 2011. Ana Pejdo
Ante Blaće
RAZVOJ TURIZMA
1971. 2011. U BIBINJAMA

Ukupno stanovi Stanovi za odmor Ukupno stanovi Stanovi za odmor

Broj P (m2) Broj % u uk. P (m2) % u uk. Broj P (m2) Broj % u uk. P (m2) % u uk.
stan. stan. stan. stan.

495 30 288 54 11,0 2 934 9,7 2 332 194 165 610 26,2 42 175 21,72

Izvor: Popis stanovništva i stanova 1971., Stanovi – Veličina, svojina, domaćinstva i lica, Knjiga II, Savezni zavod za statistiku Beograd, 1972., Popis
stanovništva i stanova 1971., Stanovi za odmor i rekreaciju, Knjiga VI, Savezni zavod za statistiku, Beograd, 1973., URL 1

Pomnože li se te vrijednosti s prosječnom potrošnjom, zadovoljavanje osnovnih potreba stanovništva (trgovina,

ispada da je od privatnog smještaja ostvareno 12,82 mili-
juna eura, a u kampu 0,77 milijuna eura odnosno 13,59 mi-
lijuna eura ukupno (oko 100 milijuna kuna) prihoda. Tu
nije uračunata potrošnja u ugostiteljskim objektima kao
ni drugi troškovi što znači da je prihod bio i veći. Godine
2010. u Bibinjama je ostvareno 124.914 noćenja u privat-
nom smještaju (Turizam u primorskim gradovima i općina-
ma 2010., 2011.), a prosječna dnevna potrošnja turista u
Hrvatskoj u privatnom smještaju te je godine bila 43 eura
(Čorak i dr., 2011.). Prema tome, može se pretpostaviti da
je 2010. od smještaja u Bibinjama ostvareno 5,37 miliju-
na eura (oko 40 milijuna kuna) prihoda. Iz toga proizla-
zi da je u razmjerno kratkom razdoblju od šest godina u
Bibinjama od smještaja ostvareno povećanje financijske
dobiti od 2,5 puta što je rezultat povećanja noćenja, kao
i jačanja potrošačke moći gostiju. Navedeni iznosi, iako
veliki, okvirni su i na razini pretpostavke, stoga ih treba
uzimati više kao indikatore kretanja pojava, a ne kao
točne podatke. S druge strane, nije poznato koliki su troš-
kovi koji se odnose na negativne strane turizma npr. stva-
ranje otpada, zagađenje mora, vode, tla i zraka, saturaciju
zemljišta zbog izgradnje, poskupljenje nekretnina, deva-
staciju postojeće infrastrukture, posebice prometne itd.
školstvo, zdravstvo, itd.) (45,5 %) i prometna povezanost
(46,8 %). Cestovni promet u Zadarskoj županiji, a tako i u
Bibinjama, funkcionira kao okosnica prometnog sustava.
Naselje Bibinje povezano je sa Zadrom i susjednom op-
ćinom Sukošan državnom cestom D8. Tijekom zimskog
dijela godine najčešće ne dolazi do zastoja u prometu i sta-
novnici Bibinja su u gradu vrlo brzo bez obzira na to dolaze
li autobusom ili osobnim automobilima. Problemi nastaju
tijekom turističke sezone kada velik broj vozila koja prome-
tuju jadranskom turističkom cestom prolazi kroz Bibinje
stvarajući gužve. Također, dio prometnica u starom dijelu
naselja nije se razvijao u skladu s gradnjom novih stambe-
nih objekata. Posljednjih nekoliko godina sve se češće po-
stavlja pitanje premještanja trase željezničke pruge koja
prolazi kroz naselje. Svega 14,2 % ispitanika odgovorilo je da
je potpuno zadovoljno razinom kvalitete života u Bibinja-
ma kao i mogućnostima zadovoljavanja osnovnih svakod-
nevnih potreba poput primjerice obrazovanja, zdravstva ili
odlaska u kupovinu. Na pitanje u kojoj su mjeri zadovoljni
stupnjem gospodarske razvijenosti i razvijenosti poljopri-
vrede kao grane koja je do sredine 20. st. upošljavala većinu
stanovništva, stanovnici su se najvećim dijelom izjašnjavali
da su ni zadovoljni ni nezadovoljni ili prilično nezadovoljni.

40
ANKETNO ISTRAŽIVANJE
Broj ispitanika

35 Potpuno
30 nezadovoljan
U anketnom ispitivanju sudjelovalo je 69 ispitanika od če-
Prilično
ga 57 % muškaraca i 43 % žena. Ispitanici su većinom bili 25
nezadovoljan
zrele dobi (20 – 59 godina, 75 %), a manji dio se odnosi na 20
Ni zadovoljan
starije (60 – 70 godina) i mlado stanovništvo (do 19 godina). 15 ni nezadovoljan
Od ukupnog broja ispitanika njih svega 1 % ima završenu Prilično
10
samo osnovu školu, 44 % srednju dok ih je 55 % s visokom zadovoljan
ili višom stručnom spremom. Deset ispitanika navelo je 5
Potpuno
turizam kao djelatnost kojom se bave, premda kod njih još 0 zadovoljan
30-ak nije isključeno da se ne bave nekom uslužnom djelat- Razina Mogućnost Osnovne Zabavni i Kulturni
kvalitete zapošljavanja potrebe rekreativni sadržaji
nošću. U drugom dijelu ankete ispitanici su izrazili svoje života stanovništva sadržaji
mišljenje o kvaliteti života i raznim pokazateljima gospo- (trgovina,
školstvo,
darske razvijenosti u Bibinjama (Sl. 5.). U vezi s pitanjem zdravstvo...)
u kojoj su mjeri zadovoljni kvalitetom života ispitanici su
dosta podijeljeni. Kategorije kod koji je najveći udio sta- Slika 5. Zadovoljstvo ispitanika različitim aspektima kvalitete života
novništva prilično zadovoljan su kvaliteta života (45,5 %), Izvor: Anketno ispitivanje, ožujak 2018.

377
 Slika 6. Zadovoljstvo ispitanika različitim aspektima gospodarske razvijenosti Jedno od pitanja koje prema mišljenju lokalnog stanov-
Izvor: Anketno ispitivanje, ožujak 2018. ništva još nije adekvatno riješeno jest zbrinjavanje otpada
40 (Sl. 6.). Gotovo 40 % ispitanika navodi da nisu ni zadovoljni
Broj ispitanika

ni nezadovoljni zabavnim i rekreativnim sadržajima u Bi-

35
Potpuno binjama, dok 34,8 % njih nije ni zadovoljno ni nezadovoljno
30 nezadovoljan kulturnim sadržajima u mjestu. I u tom je slučaju vidljiv
25 Prilično veliki nerazmjer između ljetnog i zimskog dijela godine.
nezadovoljan Ljeti se nude brojna događanja potaknuta velikim brojem
20
Ni zadovoljan turističkih dolazaka, dok zimi lokalno stanovništvo većinu
15
ni nezadovoljan svojih potreba za zabavnim, kulturnim ili rekreativnim
10 Prilično sadržajima ispunjava u gradu Zadru. Usporedbe radi, iz
zadovoljan
5 ranijih istraživanja provedenih na prostorima zaobalja i
Potpuno otoka vidljivo je da je razina zadovoljstva stanovništva tih
0
zadovoljan
Prometna Gospodarska Razvijenost Zbrinjavanje naselja znatno manja, odnosno manja nego u Bibinjama
povezanost razvijenost poljoprivrede otpada što utječe na odluku o eventualnom preseljenju u Zadar ili
druge gradove (Graovac, 2009; Pejdo, 2012.).
U sljedećem pitanju od ispitanika se tražilo da odgo-
Slika 7. Zadovoljstvo ispitanika elementima turističke ponude vore u kojoj su mjeri zadovoljni elementima turističke
Izvor: Anketno ispitivanje, ožujak 2018. ponude (Sl. 7. i 8.). Za šest od sedam stavki (turistička
40 ponuda u naselju općenito, iskorištenost turističkih po-
Broj ispitanika

tencijala, turistička posjećenost, ulaganje lokalne uprave

35 u turizam, kvaliteta i broj smještajnih kapaciteta i kvali-
30 teta ugostiteljske ponude) najveći dio ispitanika odgovo-
Potpuno
nezadovoljan
rio je da nije ni zadovoljan ni nezadovoljan. Uz velik udio
25
onih koji su ni zadovoljni ni nezadovoljni slijedi neznat-
Prilično
20
nezadovoljan no manji udio onih koji su prilično nezadovoljni. Unutar
15
navedenih kategorija jedino je na pitanje koje se odnosilo
Ni zadovoljan
ni nezadovoljan na kvalitetu ugostiteljske ponude veći udio onih koji su
10 odgovorili da su prilično zadovoljni (23 %) od onih koji su
Prilično
5 zadovoljan odgovorili da su prilično nezadovoljni (20 %). U svim kate-
Potpuno gorijama (izuzev kvalitete ugostiteljske ponude i kvalite-
0
zadovoljan te okoliša) nije zabilježen odgovor „potpuno zadovoljan“.
Turističkom Iskorištenošću Turističkom Ulaganjem
ponudom turistričkih posjećenošću lokalne uprave
Stavka kojom je najveći udio ispitanika (11,2 %) potpuno
u naselju potencijala naselja u turizam nezadovoljan je ulaganje lokalne uprave u turizam.
općenito naselja Sljedeće anketno pitanje odnosilo se na niz aktivno-
sti i sadržaja, odnosno potencijalnih oblika turizma za
koje su ispitanici morali odabrati između toga posto-
Slika 8. Zadovoljstvo ispitanika elementima turističke ponude
je li i u kojoj mjeri su razvijeni u Bibinjama (Sl. 9. i 10.).
Izvor: Anketno ispitivanje, ožujak 2018.
Za sedam od deset aktivnosti/sadržaja ispitanici su od-
40 govorili da postoje i da su razvijene. Riječ je o plivanju/
Broj ispitanika

35
kupanju u moru, šetnji u prirodi, vožnji biciklom, ribo-
lovu, agroturizmu i kulturnim događanjima i sadržajima
30 Potpuno i manifestacijama. Za ostale aktivnosti (zdravstveno-re-
nezadovoljan kreativni sadržaji, kulturna događanja, wellness/spa sa-
25
Prilično držaji) ispitanici su najveći dijelom rekli da u Bibinjama
20 nezadovoljan navedena aktivnost ne postoji, ali da bi im dobro došla ili
15 Ni zadovoljan su dali odgovor „ne znam/ne mogu se odlučiti“. Hrvatski
ni nezadovoljan
turizam u svim manjim naseljima, pa tako i Bibinjama,
10 Prilično nalazi se na svojevrsnoj prekretnici. Osim mora i sunca
zadovoljan
5 turistu 21. st. potrebno je ponuditi odmor s nizom aktiv-
Potpuno
0 zadovoljan
nosti. Bibinje trenutačno ipak mogu ponuditi uglavnom
Kvalitetom i Kvalitetom Kvalitetom okoliša aktivnosti vezane uz kupališni turizam, a uz to u naselju
brojem ugostiteljske (čistoća mora, vode, ne postoje hoteli ili neki drugi objekti koji bi nudili razli-
smještajnih ponude zraka..)
kapaciteta čite zdravstveno-rekreativne i kulturne sadržaje. Zbog

378
blizine Zadra turisti, kao i lokalno stanovništvo, dio po- Slika 9. Mišljenje ispitanika o turističkim aktivnostima i sadržajima
treba za rekreacijom ili kulturom mogu ispuniti u gradu Izvor: Anketno ispitivanje, ožujak 2018.

ili ostalim okolnim naseljima smještenim u radijusu od

40 Plivanje/kupanje

Broj ispitanika
20 do 30 minuta vožnje od Bibinja. Aktivnosti za koje su u moru
se ispitanici izjasnili da su prisutne, ali da bi mogle biti 35
Vodeni sportovi
bolje su kupanje/plivanje i vodeni sportovi. 30 (skijanje na vodi
Kao glavni neželjeni učinak koji uzrokuje turizam naj- 25 i sl.)
veći broj ispitanika naveo je onečišćenje okoliša kao i činje- Šetnje u prirodi
20
nicu da tijekom turističke sezone dolazi do poskupljenja (pješačenje)
svakodnevnih potrepština (Sl. 11.). Iako je lokalno stanov- 15 Vožnja biciklom
ništvo najvećim dijelom zadovoljno prometnim sustavom, 10
ipak se ističu problemi u prometu koji se javljaju tijekom 5
ljetnih mjeseci kada kroz Bibinje prolazi veći broj vozila,
0
ne samo onih koji ulaze u naselje, već i onih koji prometu- Nema i nema Nema, ali Ne znam / Prisutno je, Prisutno je i
ju Jadranskom turističkom cestom. Osim toga, stanovnici potrebe za dobro bi Ne mogu se ali moglo bi dobro je
tim došlo odlučiti biti bolje
kao probleme koji se sve češće javljaju navode nemoralno
ponašanje turista kao i buku u noćnim satima.
Na kraju anketnog upitnika ispitanicima je ostavljena Slika 10. Mišljenje ispitanika o turističkim aktivnostima i sadržajima
mogućnost da samostalno upišu što misle o svom mjestu Izvor: Anketno ispitivanje, ožujak 2018.
te u kojem bi se smjeru turizam kao jedna od prevladava- 60 Ribolov

Broj ispitanika
jućih aktivnosti trebao razvijati u budućnosti. Većina kao
Agroturizam
osnovne prednosti Bibinja navodi da je to malo, mirno
mjesto s brojnim plažama, kvalitetnom gastronomskom 50 Wellness/ spa sadržaji
ponudom, u blizini Zadra s kojim je kvalitetno povezano. Zdravstveno-rekreativni
sadržaji (liječenje i sl.)
Kao što je jedan od ispitanika naveo: „Bibinje su malo 40
mjesto, ali puno mogućnosti”. Kulturna događanja
i sadržaji (muzeji,
Da bi Bibinje postale što privlačnija turistička destina- kazališta i sl.)
30
cija, ispitanici su iznijeli niz prijedloga poput: „urediti ci-
Manifestacije (koncerti,
jelo naselje, a ne samo središnji dio Bibinja: urediti okoliš lokalne zabave i sl.)
– šume, polja, plaže; ukloniti otpad, organizirati edukacije 20
za lokalno stanovništvo; organizirati ljetno kino; urediti
infrastrukturu (lokalna cesta), organizirati više konce-
10
rata za mlade; urediti biciklističke, pješačke i trim-staze;
ulagati u čiste i uredne Bibinje, popraviti klupe u mjestu;
svakodnevno čistiti Jaz koji je po nekima zaštitni znak 0
mjesta; urediti parking, organizirati kulturno-zabavne Nema i nema Nema, ali Ne znam / Prisutno je, Prisutno je i
potrebe za tim dobro bi došlo Ne mogu se ali moglo bi dobro je
sadržaje, tečajeve, animaciju za sve uzraste; kroz cijelo odlučiti biti bolje
mjesto izgraditi/urediti nogostupe i biciklističke staze;
provesti arhitektonski natječaj za uređenje obalnog poja- Slika 11. Mišljenje ispitanika o neželjenim učincima u turizmu
sa od kraja Punte do Lipauske; provesti natječaj za atrak- Izvor: Anketno ispitivanje, ožujak 2018.
cijske i rekreativne sadržaje iznad Jadranske magistrale u
Gužve na plažama
šumi i kroz šumu, prema Bibinjskom polju i u Bibinjskom
Nestanci struje radi slabe
polju (biciklističke i trkačke staze, pravi sredozemni park infrastrukture
s plemenitim mediteranskim biljem, turistička valoriza- Onečišćenje okoliša
cija kulturne i povijesne baštine...); zatvoriti kamenolom; Poskupljenje svakodnevnih
premjestiti prugu; dovršiti kanalizaciju“ itd. (Anketno potrepština
ispitivanje, 2018.). Očito je da je lokalno stanovništvo, a Povećanje cijena najma
stanova i poslovnih…
još više ono koje je uposleno u uslužnim djelatnostima,
Nemoralno ponašanje turista
svjesno potreba svog naselja pa su mještani i iznijeli niz Problemi u prometu
konkretnih prijedloga u svrhu unapređenja turizma. Ve- (zastoji, gužve..)
ćina prijedloga odnosi se na infrastrukturne zahvate i ko- Buka posebice u
noćnim satima
munalno uređenje Bibinja, dok su ostali usmjereni prema
0 10 20 30 40
vrednovanju prirodne i kulturne baštine i osmišljavanju
dodatnih sadržaja za turiste. Broj ispitanika

379
BIBINJE ZAKLJUČAK
U malim hrvatskim priobalnim naseljima razvoj speci-
fičnih oblika turizma osnovni je preduvjet produljenja
turističke sezone. Analizom je utvrđeno da je glavnina
turističkog prometa u Bibinjama koncentrirana tijekom
srpnja i kolovoza dok bi eventualni razvoj specifičnih
oblika turizma i upotpunjavanje trenutačne turističke po-
nude koja se temelji gotovo isključivo na konceptu „sun-
ce, more, pijesak“ doprinijela popunjavanju smještajnih
kapaciteta u predsezoni i postsezoni. Na temelju anali-
ze statističkih podataka i rezultata anketnog ispitivanja
može se zaključiti da je trenutačni stupanj razvoja turi-
stičke djelatnosti u Bibinjama umjereno zadovoljavajući.
Lokalno stanovništvo istaknulo je probleme, odnosno ne-
gativne posljedice razvoja turizma (onečišćenje okoliša,
prometne gužve, buka itd.), ali iznijelo je i prijedloge za
unapređenje ponude te komunalno uređenje mjesta. U
skladu s postojećom resursno-atrakcijskom osnovom niz
je snaga i prilika koje je potrebno i dalje razvijati imajući
na umu probleme i prijetnje koje se javljaju ako se turi-
stička djelatnost ne razvija u skladu s održivim razvojem
prostora. Bogata kulturna, povijesna i gastronomska po-
nuda u spoju s prirodnim ljepotama u naselju, ali i nje-
govoj blizini trebali bi biti temelj turističke promidžbe
Bibinja kao mjesta koje može ponuditi više.
IZVORI
Anketno ispitivanje, provedeno mrežnim putem tijekom ožujka
2018.
Fotografija Bibinja, autor Denis Peroš, 2016.
Popis stanovništva i stanova 1971., Stanovi – Veličina, svojina, doma-
ćinstva i lica, knjiga II, Savezni zavod za statistiku Beograd, 1972.
Popis stanovništva i stanova 1971., Stanovi za odmor i rekreaciju,
knjiga VI, Savezni zavod za statistiku, Beograd, 1973.
Popis stanovništva i stanova 1971., Stanovništvo, Delatnost,
rezultati po naseljima i opštinama, knjiga X, Savezni zavod za
statistiku, Beograd, 1974.
Promet turista u primorskim gradovima i općinama, Državni zavod
za statistiku, Republika Hrvatska, dok. 963/1994, Zagreb, 1995;
dok. 994/1995, Zagreb, 1996; dok. 1028/1996, Zagreb, 1997; dok.
1056/1997, Zagreb, 1998; dok. 1079/1998, Zagreb, 1999; dok.
1105/1999, Zagreb, 2000; dok. 1135/2000, Zagreb, 2001; dok.
1163/2001, Zagreb, 2002; dok. 1196/2002, Zagreb, 2003; dok.
1229/2003, Zagreb, 2004; dok. 1265/2004, Zagreb, 2005; dok.
1297/2005, Zagreb, 2006.
Promet turista u primorskim mjestima, Republički zavod za
statistiku SR Hrvatske, dok. 3.8/1965, Zagreb, 1966; dok. 3.8/1966,
Zagreb, 1967; dok. 18.8/1967, Zagreb, 1968; dok. 37/1968, Zagreb,
1969; dok. 59/1969, Zagreb, 1970; dok. 98/1970, Zagreb, 1971; dok.
113/1971, Zagreb, 1972; dok. 149/1972, Zagreb 1973; dok. 173/1973,
Zagreb 1974; dok. 206/1974, Zagreb, 1975.
380
Promet turista u primorskim općinama, Državni zavod za
statistiku, Republika Hrvatska, dok. 848/1991, Zagreb, 1992;
dok. 902/1992, Zagreb, 1993; dok. 932/1993, Zagreb, 1994.
Promet turista u primorskim općinama, Republički zavod za stati-
stiku, Socijalistička Republika Hrvatska, dok. 244/1975, Zagreb,
1976; dok. 281/1976, Zagreb, 1977; dok. 328/1977, Zagreb, 1978;
dok. 364/1978, Zagreb, 1979; dok. 398/1979, Zagreb, 1980; dok.
436/1980, Zagreb, 1981; dok. 476/1981, Zagreb, 1982; dok. 514/1982,
Zagreb, 1983; dok. 556/1983, Zagreb, 1984; dok. 593/1984, Zagreb,
1985; dok. 624/1985, Zagreb, 1986; dok. 661/1986, Zagreb, 1987;
dok. 695/1987, Zagreb, 1988; dok. 734/1988, Zagreb, 1989; dok.
775/1989, Zagreb, 1990; dok. 812/1990; Zagreb, 1991.
Tourism in figures in 2017, Ministarstvo turizma Republike
Hrvatske, Zagreb, 2018.
Turizam u primorskim gradovima i općinama, Državni zavod
za statistiku, Zagreb, dok. 1326/2006, Zagreb, 2007; dok.
1357/2007, Zagreb, 2008.; dok. 1381/2008, Zagreb, 2009; dok.
1409/2009, Zagreb, 2010; dok. 1437/2010, Zagreb, 2011; dok.
1464/2011, Zagreb, 2012; dok. 1492/2012, Zagreb, 2013; dok.
1516/2013, Zagreb, 2014; dok. 1540/2014, Zagreb, 2015; dok.
1565/2015, Zagreb, 2016; dok. 1595/2016, Zagreb, 2017.
URL 1, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., Stanovi
prema načinu korištenja po gradovima/općinama, Državni
zavod za statistiku, Zagreb, https://www.dzs.hr/, 9. 4. 2018.
URL 2, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., Stanovništvo
prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011., Državni zavod za
statistiku, Zagreb, https://www.dzs.hr/, 9. 4. 2018.
URL 3, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., Zaposleni
prema područjima djelatnosti, starosti i spolu, popis 2011., Državni
zavod za statistiku, Zagreb, https://www.dzs.hr/, 9. 4. 2018.
URL 4, Procjena stanovništva prema spolu, po gradovima i
općinama, 31. 12. 2016., Državni zavod za statistiku, Zagreb,
https://www.dzs.hr/, 9. 4. 2018.
LITERATURA
Ante BLAĆE, „Promjene korištenja zemljišta u Bibinjama od 19.
stoljeća do danas“, u ovoj monografiji.
Jadranka BRKIĆ-VEJMELKA, „Neki pogledi na turistički razvoj
Zadra i okolice u drugoj polovici 20. stoljeća“, Zadar i okolica
od Drugoga svjetskog rata do Domovinskog rata, (gl. ur. Tado
Oršolić), Zagreb – Zadar, 2009, 464-485.
Sanda ČORAK, Zrinka MARUŠIĆ i suradnici, Stavovi i potrošnja
turista u Hrvatskoj – TOMAS ljeto 2010, Zagreb, 2011.
Josip FARIČIĆ, Geografija sjevernodalmatinskih otoka, Zagreb,
2012.
Vera GRAOVAC, „Demogeografske osnove razvoja zadarske
regije“, doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu,
Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek,
Zagreb, 2009.
Vlatko JADREŠIĆ, Boris JURIĆ, Turizam zadarskog kraja, s
osnovama turističke teorije i politike, Zadar, 1985.
Mirko KORENČIĆ, Naselja i stanovništvo SR Hrvatske: 1857 – 1971.,
Zagreb, 1979.
Božena KRCE MIOČIĆ, Jadranka BRKIĆ-VEJMELKA, Ina KOLEGA,
„Razvoj turizma u Kalima“, Kali, (ur. Josip Faričić), Zadar, 2017,
951-963.
 Zrinka MARUŠIĆ, Siniša HORAK, Ivan SEVER, Stavovi i potrošnja Ana Pejdo
Ante Blaće
nautičara u Hrvatskoj – TOMAS nautika jahting 2012, Zagreb, RAZVOJ TURIZMA
2012. U BIBINJAMA
Zrinka MARUŠIĆ, Sanda ČORAK, Ivan SEVER i suradnici, Stavovi i
potrošnja turista u Hrvatskoj – TOMAS ljeto 2017, Zagreb, 2018.
Vesna MIKAČIĆ, „Utjecaj rezidencijalnog turizma na primorski
prostor Hrvatske“, Zbornik radova Četvrtog hrvatskog
geografskog kongresa, (ur. Anita Filipčić), Zagreb, 2007.,
321-336.
Ana PEJDO, „Razvoj prometnog sustava Zadarske županije u
kontekstu litoralizacije Hrvatske“, doktorska disertacija,
Sveučilište u Zadru, Zadar, 2012.
Ana PEJDO, Ante BLAĆE, „Preobrazba Velog Rata pod utjecajem
turizma“, Veli Rat, (ur. Ante Uglešić, Josip Faričić), Zadar, 2013,
649-664.
Potencijali društveno-gospodarskog razvitka Zadarske županije,
(ur. Josip Faričić), Zadar, 2014.
Zadar i okolica od Drugoga svjetskog rata do Domovinskog rata,
(ur. Tado Oršolić), Zagreb, Zadar, 2009.

Foto: Leo Banić

381

View publication stats