VENEZUELA

-Venezuela najsjevernija je država Južne Amerike, smještena na obali Karipskog mora. Na

–

zapadu graniči s Kolumbijom, na jugu s Brazilom te na istoku s Gvajanom.

Latinskoj Americi.

Ima neka od najvećih svjetskih dokazanih nalazišta nafte.

Venezuelanci žive u siromaštvu, često u sirotinjskim gradovima, od
kojih se neki prostiru po brdima oko glavnog grada Caracasa.

Glavni grad Venezuele je grad Caracas u kojem živi više od 2 milijuna

ljudi. Nekada su na ovom mjestu živjeli Indijanci iz plemena Karaka, pa
otuda i ime grada.

Venezuela ima najviši vodopad na svijetu - Angel, smješten u

nacionalnom parku Canaima.
Ime je dobio u čast američkog pilota Jamesa Angela, koji je 1933.
godine preletio vodopad.

 Velika većina stanovništva Venezuele, oko 90 posto, je katolika.

Protestantizam prakticira oko 7 posto, a 4 posto lokalnih Indijanaca
drži se tradicionalnih vjerovanja.

Glavni grad: Caracas

Valuta: Venezuelanski bolivar
Broj stanovnika: 28,2 milijuna (2021.) Svjetska banka
Bruto domaći proizvod: 482,4 milijarde USD (2014.) Svjetska banka
Državno uređenje: Predsjednički sustav, Savezna republika
Službeni jezik: Španjolski

GEOGRAFIJA

Klima Venezuele je tropska, uglavnom vlažna i vruća, nešto blaža samo u gorskim predjelima.
Najveća rijeka je Orinoco koji utječe u more velikom deltom.
Istočno od Orinoca reljef se uzdiže prema jugu i istoku i tvori zapadni dio Gvajanskog gorja u
kojem se nalazi Anđeoski vodopad, najviši na svijetu (pad vode je 979 m).

NA
PAPIRU .

POVIJEST
Na području Venezuele osnovana je 1522. jedna od prvih španjolskih
naseobina u Južnoj Americi, a nešto kasnije je većina venezuelanskoga
teritorija uključen u sastav potkraljevstva Nove Granade, a manji je
istočni dio priključen Novoj Andaluziji.

Borba za samostalnost potrajala je deset godina, a u njoj su se uz Bolívara istakli i generali

Antonio José de Sucre i José Antonio Páez koji je postao i prvim predsjednikom Venezuele
nakon raspada unije s Ekvadorom i Kolumbijom godine 1830.

Politički život Venezuele u 19. i ranom 20. stoljeću obilježili su nestabilnost, žestoka borba za
vlast i diktature. Nakon smrti autoritarnog vođe Juana Vicentea Gómeza godine 1935. započela
je demokratska preobrazba zemlje koja je dovela do konačnog povlačenja vojske iz političkog
života 1958. Iskorištavanje nalazišta povećalo je nacionalno bogatstvo.

Njegova je politika izazvala protivljenje venezuelanskih gospodarstvenika, sindikata i studenata;

popularan je u dijelu stanovništva zemlje, među siromašnijima.

STANOVNISTVO

Stanovnici Venezuele porijeklom su Španjolci, Američki Indijanci, crni Afrikanci,

zatim Talijani, Portugalci, Arapi, Nijemci i drugi. Dvije trećine stanovnika su mestici i mulati, a oko
20 % bijelci. Velika većina stanovništva živi u gradovima na sjeveru zemlje. Uz španjolski, govore
se i mnogi indijanski jezici. Oko 71 % stanovnika pripada rimokatoličkoj crkvi,
17% protestantizam (uglavnom pentekostalizam), 8% bez religije.

JEZICI
U Venezueli je popisano 46 jezika, od kojih je 40 živih, a za 6 njih nije poznato imaju li živih
govornika, ili su izumrli. Službeni je jezik španjolski. 288 496 venezuelanskih državljana govori
nekim od indijanskih jezika kao materinskim, a najrasprostranjeniji je wayúu (170 000).

GOSPODARSTVO

Gospodarstvom dominira industrija s jednom trećinom BDP-a, 80 % izvoznih prihoda i više od

polovice ukupnih proračunskih prihoda. Najveći problemi gospodarstva su ovisnost o cijenama
nafte na svjetskom tržištu, visoka nezaposlenost i inflacija.

GLAZBA
Najveći venezuelski glazbenik izrastao iz programa El Sistema je dirigent Gustavo Dudamel i uz
njega Diego Matheuz