Professional Documents
Culture Documents
Povijest - 3. Razred Gimnazije - 1.dio
Povijest - 3. Razred Gimnazije - 1.dio
Povijest - 3. Razred Gimnazije - 1.dio
PRUSKA
o DINASTIJA HOHENZOLERN
Provode ujedinjenje kroz ratove
Žele uvesti centraliziranu apsolutnu monarhiju
Pruska razmrvljena u njihovo vrijeme
Istočna Pruska
Brandenburg
Mogli sudjelovati u izborima za Njemačkog vladara
o Friedrich Wilhem I.
Jaka vojska
Postavio početke militarizma
Profesionalna i sveprisutna vojska
Oslobodio se vazalskog odnosa sa poljskim kraljevima
Ojačao apsolutizam
Centralizacija države
o Friedrich III.
Gradi škole (vojne) – dao je obrazovati svog sina
Postaje kralj Friedrich I. nakon što je stao na austrijsku stranu u ratu za španjolsko
nasljeđe (1701. pa onda Pruska postaje kraljevina)
Daje ukinuti torturu
kameralizam – više izvoza, manje uvoza
Prosvjećeni apsolutizam-oslanja se na plemstvo jer nema građanskog sloja, pa
plemstvo obavlja sve poslove (seljak je potpuno podređen plemiću jer treba žrtvovati
seljake da bi plemići bili poslušni)
o Friedrich II. Veliki
Dobro obrazovan
Od njega se puno očekivalo jer je bio obrazovan
Pokrenuo rat za austrijsku baštinu jer je htio pokrajinu Šleziju pripojiti
Pruskoj (gospodarski je razvijena)
Pruska, Francuska, Španjolska, Sardinija, Bavarska Vs Austrija,
Engleska, Saska (Taj se rat vodi u fazama)
Friedrich je uspio pripojiti Šleziju (tamo je koristio porezni sustav
kameralizma pa su Austrijanci požalili jer su ju izgubili pa su pokrenuli
Sedmogodišnji rat)
Engleska je Francuskoj otela još kolonija
o Sedmogodišnji rat
Pruska, Velika Britanija, Hanover (njemačka državica) protiv Austrija, Francuska,
Rusija, Švedska
„prvi svjetski rat“ jer se događal na 3 kontinenta i na mnogim svjetskim morima
Šlezija je ostala u pruskim rukama
Habsburgovci uspjeli zadržati titulu cara (jer je Mariju Tereziju zamjenil njezin muž jer
ono… Nebre žena vladati)
Priznat status pete velesile u Europi
HABSBURŠKA MONARHIJA
Poljska
Francuska
Tijekom druge polovice 16. st. --> vjerski sukobi
Bartolomejska noć
Ubijen velik broj Hugenota od katolika tijekom
vjenčanja
Obnova centralizma i početak apsolutne monarhije tijekom Henrika IV.
Burbona
o Bio je Hugenot, pa je postal katolik da bi mogel vladati
o 1589. donio Nanski edikt
Htio je zaštititi Hugenote
Hugenoti mogu slobodno prakticirati vjeru
o Ubijen 1610. od fanatičkog katolika
Francuska kao apsolutna monarhija
Temelje apsolutizma postavio ministar Luja XIII. Richeluieu
o Kralj je neograničen vladar
o Ne saziva Državne staleže i smanjuje moć aristokracije
DRŽAVNI STALEŽI (podsjetnik 2. razreda)
1302.
Sva tri staleža (svećenstvo, plemstvo i predstavnici
gradova)
Svi tri donose odluku o nečemu unutar staleža, onda
predstavljaju svoju odluku i ona odluka koja ima većinu je
pobjedila
o Kraljevski činovnici imaju važnu ulogu
Provode kraljevu volju diljem države
o Strong and dominant France
Politiku nastavio Jules Mazarin (od 1642.)
o Prvi ministar Luja XIV. (zapravo njegove mame Ane koja je vladala
kao regentica jer je imal 5 godina kad je zavladal)
Pobuna Fronda 1653.
o Plemstvo se pobunilo protiv apsolutizma
o Oteli su jadnog malog Luja :(
Zato Luj nije vjeroval plemstvu dok je bil veći
LUJ XIV.
Samostalno vlada od 1661.
„Kralj Sunce“ --> on je u središtu svega
„Država to sam ja“
Preselio sav društveni i politički život u Versailles iz Pariza („PaRiZ jE
bUnToVaN!“) (a i mora kontrolirati plemstvo)
APSOLUTISTIČKA VLAST
o Vlada samostalno i uz pomoć vijeća savjetnika (sposobni ljudi)
o Gospodarski uspon uz pomoć Colberta
o Kodifikacija prava (jedinstvenost rascjepkanog zakona)
Ukida Nanski edikt 1685. i protjeruje Hugenote
o Ili bježite ili se ubijte
o Gospodarstvo Francuske patilo jer su Hugenoti
bili trgovci i obrtnici
Omalovažavao je plemstvo
o Kraljevo ustajanje
Plemići su ga morali čekati dok se ne probudi i onda dvoriti
Ali to samo visoko pozicionirani plemići, oni niski su samo
mogli gledati
Novi modni standardi u Europi (čovjek je nosil štikle jer je bil pre niski :( )
LUJ XV.
o Društvo u njegovo (valjda, Horvat je bil nejasan (ili je on ili Luj 14.))
vrijeme bilo podijeljeno na 3 “staleža”
o Stalež svećenstva
Nalaze se na visokim dužnostima
o Plemstvo
Dvorsko
Vezano za dvor
Provincijsko
Njihov prihod ovisi o renti koju mu daju seljaci pa je
njihov status promjenjiv
o III. Stalež (čine ga radnici i građani)
U Francuskoj je sve manje kmetova, pa se stvara tkz. III. Stalež,
koji ne samo da je slobodan od zemlje nego ju nema uopće
Iz njih su se stvorili radnici koji su novi sloj u to vrijeme
Oni rade i po 14 h dnevno
Građani
Pružaju otpor apsolutizmu u obliku prosvjetiteljstva
“Poslije mene, potop” (ili ti “après moi, le déluge” ako hoćete) - referiral se na
to da će slijedećem vladaru biti teško vladati u Francuskoj, a njega nije briga
(politička situacija koja je dovela do revolucije)
On je izgubil mnoge ratove, pa tak i sedmogodišnji (1756.-1763.) pa je izgubil
i mnoge kolonije
o Sjeverna Amerika i Indija pripale Engleskoj
Sudjeluje i u ratu za poljsku baštinu
ENGLESKA
Dinastija Tudor
Dobri odnosi s parlamentom, pogotovo Lizika
Nagli razvoj gospodarstva i zlatno doba Engleske
anglikalisti
izumrla nakon Elizabete I. (1603.)
Dinastija Stuart (Jakov I. i Karlo I.)
Žele uvesti apsolutnu monarhiju
Sukobi s parlamentom
Podupirali katolike
1628. uveli potpuni apsolutizam -12 godina bez parlamenta
1640. sazvali parlament zbog ustanka u Škotskoj (odluke o novim porezima)
Građanski rat (1642. – 1649.)
Rojalisti vs pristaše parlamenta (predvođeni Oliverom Cromwellom)
Prve dvije godine kralj pobjeđuje zbog plaćene vojske
Na kraju je kralj dekapitiran
Cromwellova „diktatura“
Engleska postala republika (Commonwealth)
1651. uveli Navigacijski akt
Uveden merkatilizam (bez poreza se trguje s engleskim brodovima, a sa
stranima ga ima)
Kolonije proizvode sve što Engleskoj treba pa šalju u Englesku
Lord Protector (1653.)
Engleska postala pomorska sila
Preuzimali su nizozemske kolonije (New Amsterdam --> New York)
1660. restauracija Stuarta
Trebali su se zakleti da neće uvesti apsolutizam ponovno
Karlo II. se toga držal, ali Jakov II. ne
Nezadovoljstvo parlamenta --> Slavna revolucija 1688. (konzervativci
(torijevci) i liberali (vigovci) ujedinjeni protiv kralja)
Jakov II. svrgnut (obje su ga stranke zbacile s vlasti)
Bio je zadnji katolik na prijestolju I
Willim III. Oranski dolazi na vlast (njegov zet)
Deklaracija o pravima (1689.)
Reguliran odnos kralja i parlamenta
Veća uloga parlamenta
Engleska definirana kao ustavna monarhija (PARLAMENT-zakonodavna
vlast, KRALJ-izvršna, SUDOVI-sudska)
Anne Stuart
Willimova šogorica
Zakon o nasljeđu 1701.
Samo protestanti nasljeđuju krunu
Zakon o uniji 1707.
Velika Britanija (Škoti ulaze u realnu uniju s Engleskom , odriču se parlamenta da se
uključe u poslove) – vode liberali, vanjska politika (kolonizacija u SAD-u)
Gibraltar – rat za španj.baštinu
SAD
Hrvatska
Ostatci ostataka nekada moćnog hrvatskog kraljevstva
https://www.slideshare.net/batica1/sveto-rimsko-carstvo-u-18-stoljeu-38823068