Professional Documents
Culture Documents
Diskretna Matematika - Elementarna Teorija Brojeva - Prvi Deo - Relacija Deljivosti Euklidov Algoritam Diofantske Jednacine
Diskretna Matematika - Elementarna Teorija Brojeva - Prvi Deo - Relacija Deljivosti Euklidov Algoritam Diofantske Jednacine
Diskretna Matematika - Elementarna Teorija Brojeva - Prvi Deo - Relacija Deljivosti Euklidov Algoritam Diofantske Jednacine
MATEMATIKA
Elementarna teorija brojeva
Ivana Milosavljevid
1. D E LJ I V O S T
Definicija
Ceo broj 𝑎 deljiv je celim brojem 𝑏, različitim od nule, ako postoji ceo broj 𝑞 takav da je
𝑎 = 𝑏𝑞. Ako je broj 𝑎 deljiv brojem 𝑏, pišemo 𝑏|𝑎 ("𝑏 deli 𝑎 ").
𝑏|𝑎 ∃𝑞 ∈ 𝑍 𝑎 = 𝑏𝑞
Kriterijumi deljivosti
ZADACI
1. Dokazati da važi 𝑎 − 𝑐 𝑎𝑏 + 𝑐𝑑 𝑎 − 𝑐 𝑎𝑑 + 𝑏𝑐
Rešenje:
𝑎𝑏 + 𝑐𝑑 − 𝑎𝑑 + 𝑏𝑐 = 𝑎𝑏 + 𝑐𝑑 − 𝑎𝑑 − 𝑏𝑐 = 𝑎 𝑏 − 𝑑 − 𝑐 𝑏 − 𝑑 = 𝑎 − 𝑐 (𝑏 − 𝑑)
𝑎 − 𝑐| 𝑎𝑏 + 𝑐𝑑 − 𝑎𝑑 + 𝑏𝑐 ˄ 𝑎 − 𝑐|𝑎𝑏 + 𝑐𝑑 𝑎 − 𝑐|𝑎𝑑 + 𝑏𝑐
Rešenje:
a) 𝑚3 − 𝑚 = 𝑚 𝑚2 − 1 = 𝑚 𝑚 − 1 𝑚 + 1 = 𝑚 − 1 𝑚(𝑚 + 1)
Proizvod tri uzastopna cela broja deljiv je sa 2 i sa 3, pa prema tome deljiv je i sa 6.
b) 𝑚5 − 𝑚 = 𝑚 𝑚4 − 1 = 𝑚 𝑚2 − 1 𝑚2 + 1 = 𝑚 𝑚 − 1 𝑚 + 1 (𝑚2 + 1)=
Ponovo iskoristimo činjenicu da je proizvod tri uzastopna broja deljiv sa 6, pa
6|𝑚5 − 𝑚 .
Zatim, ukoliko 𝑚 daje ostatak 0, 1 ili 4 pri deljenju sa 5, onda 5|𝑚 𝑚 − 1 𝑚 + 1 , a
ukoliko daje ostatak 2 ili 3, onda 5|𝑚2 + 1.
U svakom slučaju 5|𝑚5 − 𝑚.
Tako da iz 5|𝑚5 − 𝑚 ˄ 6|𝑚5 − 𝑚 30|𝑚5 − 𝑚.
3. Neka je 𝑛 ceo broj i 𝑛 > 11. Dokazati da 𝑛2 − 19𝑛 + 89 nije potpun kvadrat.
Rešenje:
Ideja je pokazati da se nalazi između kvadrata dva uzastopna broja.
𝑛2 − 19𝑛 + 89 = 𝑛2 − 18𝑛 + 81 − 𝑛 − 8 = (𝑛 − 9)2 − (𝑛 − 8) < (𝑛 − 9)2
𝑛2 − 19𝑛 + 89 = 𝑛2 − 20𝑛 + 100 + (𝑛 − 11) = (𝑛 − 10)2 + (𝑛 − 11) > (𝑛 − 10)2
(𝑛 − 10)2 < 𝑛2 − 19𝑛 + 89 < (𝑛 − 9)2
4. Ako je 𝑛 ∈ 𝑁, dokazati: 6|2𝑛3 − 3𝑛2 + 𝑛.
Rešenje:
Primetimo da je 2𝑛3 − 3𝑛2 + 𝑛 = 𝑛 2𝑛2 − 3𝑛 + 1 = 𝑛 2𝑛 − 1 (𝑛 − 1). Jedan od brojeva
𝑛, 𝑛 − 1 je paran. Ako brojevi 𝑛 I 𝑛 − 1 nisu deljivi sa 3, onda je sa 3 deljiv broj 𝑛 + 1, pa i
broj 2𝑛 − 1 = 2𝑛 + 2 − 3 = 2(𝑛 + 1) − 3. U svakom slučaju, 6| 𝑛 2𝑛 − 1 (𝑛 − 1),
odnosno 6|2𝑛3 − 3𝑛2 + 𝑛.
Rešenje:
Neka je taj broj 𝑥𝑦𝑦 = 100𝑥 + 10𝑦 + 𝑦 = 100𝑥 + 11𝑦 = 7(14𝑥 + 𝑦) + 2𝑥 + 4𝑦.
7|𝑥𝑦𝑦 i 7|7(14𝑥 + 𝑦), pa 7| 𝑥𝑦𝑦 − 7 14𝑥 + 𝑦 = 2𝑥 + 4𝑦 = 2(𝑥 + 2𝑦)
Sledi da 7| 𝑥 + 2𝑦.
A zbir cifara broja 𝑥𝑦𝑦 je upravo 𝑥 + 2𝑦.
Rešenje:
Kako je dati broj deljiv sa 9, to je i zbir njegovih cifara deljiv sa 9, tj. treba da važi
9|4 + 𝑥 + 𝑦.
To je mogude samo u dva slučaja: ako je 𝑥 + 𝑦 = 5 ili 𝑥 + 𝑦 = 14.
Dati broj može se napisati u obliku
199300 + 10𝑥 + 𝑦 = 8 ∙ 24912 + 4 + 8𝑥 + 2𝑥 + 𝑦
a je on deljiv sa 8 ako i samo ako je 8|4 + 2𝑥 + 𝑦.
U prvom slučaju, kada je 𝑥 + 𝑦 = 5, da bi broj 4 + 2𝑥 + 𝑦 = 𝑥 + 9 bio deljiv sa 8, mora biti
𝑥 = 7, što je nemogude jer 𝑥 + 𝑦 = 7 + 𝑦 = 5, a 𝑦 je cifra.
Dakle, preostaje drugi slučaj, kada 𝑥 + 𝑦 = 14. Tada je 4 + 2𝑥 + 𝑦 = 𝑥 + 18 deljivo sa 8
jedino ako je 𝑥 = 6, a onda je 𝑦 = 8.
Traženi broj je 199368.
7. Odrediti najmanji prirodan broj koji pri deljenju sa 2, 3, 4, 5 i 6 daje redom ostatke 1,
2, 3, 4 i 5.
Rešenje:
Neka je 𝑛 traženi broj. Tada je broj 𝑛 + 1 deljiv sa 2, 3, 4, 5, 6, a pošto je NZS(2,3,4,5,6)=60,
to je najmanji takav broj jednak 𝑛 + 1 = 60, tj. 𝑛 = 59.
9. Odrediti najmanji prirodan broj koji pri deljenju sa 4, 6, 8, 10 i 12 daje redom ostatke
2, 4, 6, 8 i 10.
10. Dokazati da 𝑛|𝑛 + 1 onda i samo onda ako je 𝑛 = ∓1.
11. Ako je 𝑛 neparan broj, dokazati da je 𝑛(𝑛2 − 1) deljiv sa 24.
12. Dokazati da je kvadrat celog broja deljiv sa 4 ili je oblika 8𝑛 + 1.
13. Dokazati da je kvadrat brojeva koji nisu deljivi ni sa 2 ni sa 3 oblika 12n+1.
14. Dokazati da:
a) 9|10𝑛 − 1
b) 11|10𝑛 + (−1)𝑛−1
15. Dokazati da je zbir 2𝑛 + 1 uzastopnih brojeva deljiv sa 2𝑛 + 1.
2. EUKLIDOV ALGORITAM
Deljenje sa ostatkom
Svaki ceo broj 𝑎 se može, za dati ceo broj 𝑏, na jedinstven način predstaviti u obliku:
𝑎 = 𝑏𝑞 + 𝑟, 0≤𝑟< 𝑏
gde 𝑞 zovemo količnik, a 𝑟 ostatak dobijen pri deljenju broja 𝑎 brojem 𝑏.
Neka su 𝑎 i 𝑏 nenegativni celi brojevi i neka je bar jedan različit od 0. Njihov najvedi
zajednički delilac i najmanji zajednički sadržalac se obeležavaju sa NZD(𝑎, 𝑏) i sa NZS(𝑎, 𝑏)
redom.
Najvedi pozitivan ceo broj koji je delilac i od 𝑎 i od 𝑏, naziva se najvedi zajednički delilac
brojeva 𝑎 i 𝑏. On uvek postoji, što se lako dokazuje, polazedi od principa dobrog uređenja.
Najvedi zajednički delilac dva cela broja, od kojih je bar jedan različit od 0, je jedinstven.
Važi:
NZD(𝑎, 1)=1
NZD(𝑎, 𝑎)=𝑎
NZD(𝑎, 0)=𝑎
NZD(𝑎, 𝑏)=NZD(𝑏, 𝑎)
Ako su 𝑎1 , 𝑎2 , … , 𝑎𝑛 pozitivni celi brojevi, 𝑛 ≥ 3, tada je
NZD(𝑎1 , 𝑎2 , … , 𝑎𝑛 ) = NZD (NZD (𝑎1 , 𝑎2 , … , 𝑎𝑛−1 ), 𝑎𝑛 ).
Primer:
NZD(48,30)=NZD(30,18)= NZD(18,12)=NZD(12, 6)= NZD(6,6)=6
Euklidov algoritam se bazira na prethodnom algoritmu:
𝑎 = 𝑏𝑞 + 𝑟 NZD 𝑎, 𝑏 = NZD 𝑏, 𝑟 = NZD(𝑏, 𝑎 − 𝑏𝑞)
Teorema:
Neka su 𝑎 i 𝑏 nenegativni celi brojevi, pri čemu je bar jedan različit od nule. Tada je
NZD 𝑎, 𝑏 jednak najmanjem celom broju koji se može izraziti kao linearna funkcija od 𝑎 i 𝑏,
tj. NZD(𝑎, 𝑏) se može prikazati kao NZD(𝑎, 𝑏) = 𝑎𝑥 + 𝑏𝑦, gde su 𝑥 i 𝑦 celi brojevi.
Euklidov algoritam
Neka su 𝑎 i 𝑏 pozitivni celi brojevi, 𝑎 > 𝑏. Tada prema algoritmu delenja, jednoznačno su
određeni brojevi 𝑞𝑖 i 𝑟𝑖 , 1 ≤ 𝑖 ≤ 𝑘 + 1, takvi da je
𝑎 = 𝑞1 𝑏 + 𝑟1 , 0 < 𝑟1 < 𝑏;
𝑏 = 𝑞2 𝑟1 + 𝑟2 , 0 < 𝑟2 < 𝑟1 ;
𝑟1 = 𝑞3 𝑟2 + 𝑟3 , 0 < 𝑟3 < 𝑟2 ;
. . .
𝑟𝑘−3 = 𝑞𝑘−1 𝑟𝑘−2 + 𝑟𝑘−1 , 0 < 𝑟𝑘−1 < 𝑟𝑘−2 ;
𝑟𝑘−2 = 𝑞𝑘 𝑟𝑘−1 + 𝑟𝑘 , 0 < 𝑟𝑘 < 𝑟𝑘−1
𝑟𝑘−1 = 𝑞𝑘+1 𝑟𝑘 + 0, (𝑟𝑘+1 = 0)
Niz 𝑟1 , 𝑟2 , 𝑟3 , … , 𝑟𝑘−1 , 𝑟𝑘 je opadajudi niz prirodnih brojeva manjih od b, što znači da se gore
opisani postupak mora završiti posle konačnog broja koraka.
Teorema
𝑁𝑍𝐷 𝑎, 𝑏 = 𝑟𝑘 , gde je 𝑟𝑘 poslednji pozitivan ostatak dobijen primenom Euklidovog
algoritma na prirodne brojeve 𝑎 i 𝑏, 𝑎 > 𝑏.
Primer:
Odrediti NZD (252, 198).
Po Euklidovom algoritmu imamo
252 = 1 · 198 + 54
198 = 3 · 54 + 36
54 = 1 · 36 + 18
36 = 2 · 18
Dakle, NZD (252, 198) = 18.
ZADACI
Teorema
Linearna Diofantska jednačina 𝑎𝑥 + 𝑏𝑦 = 𝑐 ima rešenje ako i samo ako je 𝑑 | 𝑐 , gde je
𝑑 = 𝑁𝑍𝐷 (𝑎, 𝑏).
Teorema
Ako je 𝑑 = 𝑁𝑍𝐷 (𝑎, 𝑏) , 𝑑 | 𝑐 i (𝑥0 , 𝑦0 ) jedno rešenje Diofantske jednačine 𝑎𝑥 + 𝑏𝑦 = 𝑐,
tada su sva rešenja 𝑥, 𝑦 data formulama
𝑏
𝑥 = 𝑥0 + ∙ 𝑡
𝑑
𝑎
𝑦 = 𝑦0 − ∙ 𝑡
𝑑
Primer
Reši Diofantsku jednačinu 28𝑥 + 70𝑦 = 39 koristedi Euklidov algoritam.
Primer
Reši Diofantsku jednačinu 7𝑥 + 19𝑦 = 50 ne koristedi Euklidov algoritam.
Da bi 𝑥 bio ceo broj 1 − 5𝑦 mora biti deljiv sa 7, odnosno mora biti 1 − 5𝑦 = 7𝑛, gde je 𝑛
proizvoljan ceo broj.
Ovo dovodi do Diofantske jednačine 5𝑦 + 7𝑛 = 1, pri čemu su sada nepoznate 𝑦 i 𝑛.
Nastavimo isti postupak.
1 − 7𝑛 1 − 2𝑛
5𝑦 + 7𝑛 = 1 𝑦= = −𝑛 +
5 5
𝑦∈𝑍 5 | 1 − 2𝑛 1 − 2𝑛 = 5𝑚, 𝑚∈𝑍
1 − 5𝑚 1−𝑚
2𝑛 + 5𝑚 = 1 𝑛= = −2𝑚 +
2 2
𝑛∈𝑍 2| 1−𝑚 1 − 𝑚 = 2𝑝, 𝑝∈𝑍
𝑚 = 1 − 2𝑝, 𝑝 ∈ 𝑍
Dakle, imamo 𝑚 = 1 − 2𝑝, pri čemu je 𝑝 proizvoljan ceo broj. Do rešenja 𝑥 i 𝑦 sada
dolazimo uvrštavanjem unazad:
1 − 5𝑚 1 − 5(1 − 2𝑝)
𝑛= = = −2 + 5𝑝
2 2
1 − 7𝑛 1 − 7(−2 + 5𝑝)
𝑦= = = 3 − 7𝑝
5 5
50 − 19𝑦 50 − 19(3 − 7𝑝)
𝑥= = = −1 + 19𝑝
7 7
Na ovaj način je odmah dobijeno rešenje u kanonskom obliku.
ZADACI