METODIKA GLAZBENE KULTURE 1

UVOD U OSNOVE METODIKE GLAZBENE KULTURE ZA RAD U DJEČJIM VRTIĆIMA

Ciljevi predmeta metodika glazbene kulture 1 i očekivani ishodi učenja

 Ciljevi predmeta: metodike glazbene kulture 1 i očekivani ishodi učenja ciljevi predmeta:
razviti kod studenata glazbene vještine i znanja za praktično provođenje glazbenih aktivnosti
u neposrednom odgojno-obrazovnom procesu u radu s djecom rane i predškolske dobi
 očekivani ishodi učenja na razini predmeta:
o sposobnost prilagođavanja prakse ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
specifičnostima individualnog razvoja djeteta odgojno-obrazovnog i kulturalnog
konteksta
o primjena i razumijevanje temeljnih didaktičkih načela u području Metodike glazbene
kulture
o poznavanje i razlikovanje temeljenih vrsta (oblika) glazbenih aktivnosti u okviru
metodike glazbene kulture
o primjena stečenih znanja i vještina studenata za provođenje glazbenih aktivnosti u
neposrednom
o odgojno-obrazovnom procesu u radu s djecom rane i predškolske dobi

Opis sadržaja predmeta

 Osnove metodike glazbene kulture u dječjim vrtićima

 Vrste (oblici) sadržaji glazbenih aktivnosti
 Priprema odgojitelja za aktivnost
 Načini rada u glazbenoj aktivnosti
 Metodički postupci pri aktivnostima upoznavanju/usvajanju pjesme, brojalice i aktivnog
slušanja glazbe
 Igre s pjevanjem
 Tjeloglazba i sviranje udaraljki
 Slušanje glazbe uz pokret i ples

Praćenje rada u okviru kolegija

Što je metodika?

 samostalna znanstvena disciplina koja proučava zakonitosti nastave pojedinog predmeta ili
nastavnog područja
 potječe od izraza metoda - od grčke riječi méthodos - latinski methodus- sustavni put; način -
istraživanja pojava i pristupanje pojavama koje se istražuju
 zadatak metodike- kako predstaviti/prikazati odabrani nastavni
 sadržaj u cilju-njegova razumijevanja i usvajanja

Metodika kao specijalna didaktika

• didaktika je grana pedagogije koja

• proučava opće zakonitosti obrazovanja
 • grana pedagogije koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnog procesa (prema Poljak,
1991, str.11; Bognar i Matijević, 2002, str.28)
• metodika je specijalna didaktika

Metodika kao znanost poučavanja

• metodika poučavanja nastavnog predmeta predstavlja posebnu znanstvenu disciplinu

• metodika je znanstvena disciplina bez obzira na nastavni predmet na koji se konkretna
metodika odnosi
• radi se o društvenoj znanosti koja u sebi povezuje spoznaje svih drugih disciplina koje
istražuju odgojno-obrazovni proces
• radi se dakle o interdisciplinarnoj znanosti (Bežen, 2008)

METODIKA GLAZBENE KULTURE KAO SPECIJALNA DIDAKTIKA

• proučava nastavna pitanja specifičnog predmeta – u našem slučaju Glazbene kulture

(Dobrota, 2012, str. 9)
• metodika glazbene kulture (MGK)- KAKO ponuditi i približiti djeci glazbene sadržaje
• cilj MGK u dječjim vrtićima - da odgojitelji nauče KAKO oplemeniti djecu glazbom
(Gospodnetić, 2015)
• doživljaj glazbe i razvoj senzibiliteta za glazbu
• glazbeni odgoj dio je odgojno-obrazovnog procesa koji se svakodnevno provodi u vrtiću
(Marić i Goran, 2013)

GLAZBENE AKTIVNOSTI KAO SATAVNI DIO NKRPOO-A (2015)

• hrvatski odgojno-obrazovni sustav je temeljen na kompetencijskom pristupu (Council

Recommendation of 22 May 2018 on key competences for lifelong learning)
• integrirani pristup
• usmjerenost na djetetov cjeloviti razvoj osiguravajući pritom dobrobit -well-being

CILJEVI NKRPOO-A (2015)

 „Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje usmjeren je prema osiguranju

dobrobiti za dijete”
 Cjelovit razvoj, odgoj i učenje djeteta te razvoj kompetencija
 „Postizanje ovog cilja temelji se na shvaćanju djeteta kao cjelovitog bića te prihvaćanju
integrirane prirode njegova učenja u organizaciji odgojno-obrazovnoga procesa u vrtiću”
(NKRPOO, str. 12)
 „Različiti segmenti odgojno-obrazovnoga procesa (zaštita, njega, odgoj, obrazovanje) trebaju
biti integrirani u cjelinu, tj. utkani u sve segmente zajedničkog življenja djeteta s drugom
djecom i odraslima u vrtiću, a ne vremenski i sadržajno parcelizirani.
KONCEPT DOBROBITI DJECE U KONTEKSTU RPOO-A

• koncept dobrobiti djece je kompleksan fenomen

• BITI ili OSTATI DOBRO (well-being) – ODRASLI
• POSTATI DOBRO (well-becoming) – DJECA (Tatalović
Vorkapić, 2019)
• većina europskih KURIKULUMA usmjerena na djetetovu
dobrobit s djetetom u centru odgojno-obrazovnog procesa
• -NKRPOO (2015) usmjeren prema osiguranju dobrobiti za
dijete

8. KOMPETENCIJA - KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE

• „Kulturna svijest i izražavanje razvijaju se poticanjem stvaralačkog izražavanja ideja,

iskustva i emocija djeteta u nizu umjetničkih područja koja uključuju glazbu, ples,
kazališnu, književnu i vizualnu umjetnost” (NKRPOO, 2015, str. 14)
• „Ove kompetencije razvijaju se u vrtiću čije okruženje zadovoljava visoke estetske
standarde i u kojemu se djeca potiču na različite oblike stvaralačke prerade svojih
doživljaja i iskustava, u nizu umjetničkih područja i izražajnih medija” (NKRPOO,
2015, str. 14)

KULTURA VRTIĆA
 • uključuje određene kontekstualne čimbenike (prostorno-materijalno i socijalno okruženje
vrtića) te vođenje vrtića
• poticajno prostorno-materijalno okruženje vrtića
• „Kvalitetno okruženje djeci omogucuje istraživanje razlicitih logickih, matematičkih i
fizikalnih fenomena i pojava istraživanja prirode, istraživanja različitih mogućnosti
organizacije prostora, istraživanja zvukova, tonova, melodija, glazbe i pokreta, istraživanja
razlicitih likovnih tehnika i različitih mogućnosti njihova korištenja i slično.” (NKRPOO,
2015, str. 19)

ŠTO SU KOMPETENCIJE?

kompetencije – znanja, vještine i stavovi pojedinca

dostupne ili naučene kognitivne vještine i sposobnosti koje se upotrebljavaju za uspješno i

odgovorno rješavanje određenih problema (Weinert, 2001)

Kompetencije odgojitelja

• kompetencije odgojitelja su jedan od glavnih čimbenika koji utječe na kvalitetu

predškolskog odgoja i obrazovanja (NAEYC, 2006).

DOBROBITI GLAZBE

• djetetov cjeloviti razvoj

• poticanje i razvoj djetetove kreativnosti
• kreativnost željena kvaliteta mišljenja koja često predstavlja
• važan aspekt inovacija i promjene (Lewis, 2008)
• Robinson (2015) - obrazovanjem se prenosi deklarativno znanje i razvijaju isključivo
intelektualni kapaciteti
• razvoj kreativnosti u odgoju i obrazovanju veže se uglavnom za umjetnička područja
(Zimmerman, 2009)

Dobroboti glazbenih aktivnosti u djetetovu razvoju

• značaj AKTIVNOG sudjelovanja u stvaranju glazbe (Schelenberg, 2015)

• sudjelovanje u glazbenim aktivnostima kao izvođač ili konzument - potencijal za
povećanje kvalitete čovjekova života (Sims, 2015)
• ˝Glazbena aktivnost uključuje gotovo svako područje mozga i gotovo cijeli živčani sustav
„ (Levitin, 2008, str.299)

DOPRINOS GLAZBENIH AKTIVNOSTI u KOGNITIVNOM RAZVOJU

 • poručavajući vezu između glazbe i kognitivnog razvoja utvrđeno je da:
• glazbena stručnost ili glazbena poduka može poboljšati ponašanje i modifikaciju
moždanih struktura, ne samo u glazbenoj domeni, već i u drugim domenama
• proučavajući učinak glazbe na ljudsku spoznaju, znanstvenici su počeli učiti o snazi i
neizmjernoj moći glazbe (Sylvain Moreno et al, 2009)

TRANSFER ZNANJATEMELJNI KONCEPT OBRAZOVANJA

• prenošenje znanja s jednog na drugo područje

• konačna svrha obrazovanja nije postignuta ukoliko ne dođe do transfera znanja
• do pozitivnog transfera dolazi kada učenje u jednom kontekstu doprinosu učenju u
drugom kontekstu (Perkins i Salomon, 1992)
• brzi transfer kognitivnih dobrobiti kod male djece - nakon samo 20 dana glazbenog
obrazovanja –izvanredan učinak kod svih ispitanika (Sylvain Moreno et al, 2009)

GLAZBENE AKTIVNOSTI U VRTIĆU

• pružaju ugodniji boravak djetetu uvrtiću

• mogućnost izraza djetetove energije na smislen način
• važna djetetova sloboda i spontanost u glazbenim aktivnostima
• bitan je proces, a ne produkt stvaranja
• djeca spontano pjevaju, plešu, sviraju udaraljke, crtaju uz glazbu i igraju se uz nju, ne
opeterećujući se pritom rezultatom izvedbe
• kroz igru i priču uvoditi dijete u glazbene aktivnosti

ULOGA ODGOJITELJA U PROVOĐENJU GLAZBENIH AKTIVNOSTI U VRTIĆU

• Odgojitelj najvažniji čimbenik u provođenju glazbenih aktivnosti u vrtiću

• Treba stvoriti poticajno okruženje i ponuditi nove sadržaje
• Razviti određenu razinu glazbenih kompetencija kako bi uspješno uključili djecu u
glazbene aktivnosti
• Robinson (2015) potiskivanje djetetova inherentnog potencijala uz formalno školovanje
pripisuje nedovoljnim kompetencijama odgojitelja i njihovoj nedovoljno razvijenoj svijesti
o važnosti njegovanja dječje mašte

KVALIFIKACIJA ODGOJITELJA KAO KLJUČNI ČIMBENIK DJETETOVA UČENJA I RAZVOJA

• odgojitelj može poticati (ili ograničavati) djetetov razvoj odgovarajućom (ili neodgovarajućom)
praksom (Šagud, 2006)
• svoje profesionalne zadatke provodi u skladu sa svojim znanjima, vještinama i osobnošću
(Colker, 2008, Milanović, 2014)

ULOGA ODGOJITELJA

• kompleksnost i zahtjevnost profesije zahtjeva od odgojitelja konstantno cjeloživotno

učenje i stručno usavršavanje
• od odgojitelja se očekuje svestranost i različite kako pedagoške tako i umjetničke
kompetencije
• kompleksna i zahtjeva različite kompetencije
PEDAGOŠKI TAKT KAO TEMELJNI ELEMENT PEDAGOŠKIH KOMPETENCIJA ODGOJITELJA

• pedagoška promišljanja i takt su temeljni elementi pedagoških kompetencija (Van Manen,

2016)
• pedagoški takt je rezultat teorijske naobrazbe i iskustva stečenog u praksi (Herbart, 1802)

PROVOĐENJE GLAZBENIH AKTIVNOSTI S DJECOM RANE I PREDŠKOLSKE DOBI

• istraživanja ukazuju da odgojiteljima nije uvijek jasna svrha glazbenog obrazovanja i to

osobito kreativnog načina provođenja glazbenih aktivnosti u radu s djecom (Lee, 2012)

- ZAŠTO ?

- ŠTO ?

- KAKO ?

VAŽNOST TEORIJSKOG I PRAKTIČNOG GLAZBENOG ZNANJA

- kako bismo mogli analizirati, zagovarati, podučavati i vrednovati glazbu u predškolskoj ustanovi (Jank
i Meyer, 1997 i Ferm Thorgersen, 2012)

- ˝ta se dva oblika znanja međusobno nadopunjuju u dijalektičkom procesu (Jank i Meyer, 1997, str.
41).

-Vujičić, L. (2021) Implementacija teorije u praksu ili nema dobre teorije bez dobre prakse. Učiteljski
fakultet u Rijeci

GLAZBENI ODGOJ I OBRAZOVANJE KAO KRITIČKA TEORIJA I PRAKSA

• kritička, vrlo složena teorija se treba koristiti za analizu, objašnjenje i pokušaj poboljšanja
prakse
• znanstvenici se trebaju fokusirati i na teoriju i na praksu
• praktičari često nesvjesni ili nezainteresirani za teoriju
• bez obzira na to koliko se činile različitima i odvojenima,bez teorije, ne bi bilo niti prakse.
• bez teorije praksa je osiromašena i obrnuto
• teorija vodi u praksu, a zauzvrat niti ˝najpraktičnija praksa˝ nikada nije lišena teorije,
koliko god ona bila implicitna
• smisao je stvaranje/izgrađivanje nove teorije temeljem spoznaja dobivenih promatranjem
djeteta u praksi
• teorija je promjenjiva u odnosu na praksu – stvaraju se nova teorijska uporišta
temeljem spoznaja iz prakse (Green, 2017)

ZAPOSTAVLJANJE GLAZBENIH AKTIVNOSTI U ODGOJNOOBRAZOVNOJ PRAKSI

• odgojiteljima nedostaje samopouzdanja u provođenju glazbenih aktivnosti (Sundin, 1995;

Garvis i Pendergast, 2011; Ehrlin, 2012)
• samoprocjena glazbenih kompetencija - odgojitelji izražavaju potrebu za dodatnim
usavršavanjem i daljnjim razvojem svojih glazbenih kompetencija (Bačlija Sušić, 2018).
STANJE U ODGOJNOOBRAZOVNOJ PRAKSI

 većina odgojitelja i učitelja se ne osjećaju dovoljno kompetentnim u provođenju glazbenih

aktivnosti (pjevanje i sviranje instrumenta) (Welch, 1995, Hallam et al., 2009; Hennessy, 2000;
Ruddock & Leong, 2005; Russell-Bowie, 2009; Seddon & Biasutti, 2008; Stunell, 2010; Young,
2009, Bačlija Sušić, 2018)
 nesigurnost pri provođenju glazbenih aktivnosti – negativna stajališta prema glazbi –
zapostavljanje glazbenih aktivnosti (Barry, 1992; Jeanneret, 1997; Mills, 1989; Seddon &
Biasutti, 2008)

PROVEDENA ISTRAŽIVANJA U HRVATSKOJ

• ˝Uspješno provođenje kvalitetnog glazbenog programa u vrtićima uvelike ovisi o

odgojiteljevom osjećaju osobne samo-efikasnosti u provođenju glazbenih aktivnosti,
odnosno o njihovu osobnom uvjerenju u svoju sposobnost podučavanja glazbe i stvaranja
pozitivnih ishoda s djecom u glazbi˝.
• Odgojitelji prilaze obrazovnim programima s utvrđenim stajalištima, uvjerenjima,
vrijednostima i vlastitim osjećajem samopouzdanja.
• nedostatak pripremljenosti stvara negativna stajališta prema glazbi i nedostatak
samopouzdanja u njihovoj sposobnosti u provođenju glazbenih aktivnosti
• posljedica toga je izbjegavanje provođenja glazbenih aktivnosti ili njihovo neučinkovito
provođenje (Herzog, Bačlija Sušić i Županić Benić, 2018)

ŠTO SU GLAZBENE KOMPETENCIJE ?

• glazbene komptencije = glazbena pismenost ?

• što znači biti glazbeno pismen ?
• koje vrste kompetencija glazbena pismenost uključuje ?
• može li se glazbena pismenost definirati u skladu s pristupima jezičnoj pismenosti ?
• podrazumijeva li ona samo sposobnost čitanja notnog teksta ?

GLAZBENA PISMENOST

• često krivo shvaćen i tumačen pojam

• Mills i McPherson (2006) – čitanje notnog teksta - samo jedna dimenzija procesa
stjecanja/razvoja djetetove glazbene pismenosti
• UČENJE GLAZBE SE USPOREĐUJE S USVAJANJEM MATERNJEG JEZIKA
• notni tekst daje samo djelomične informacije o glazbi
• glazbena pismenost je proces koji obuhvaća:
• sposobnost stvaranja glazbe
• razmišljanja o glazbi
• izražavanja stavova o glazbi koja se stvara/izvodi/sluša (Mills i McPherson, 2006)

DJETETOV SPONTANI NAČIN IZVOĐENJA GLAZBE – BEZ ZNANJA NOTA

 • dijete ne mora biti sposobno čitati note prije stvaranja glazbe u kojoj se uobičajeno koristi
notacija
• usporedba s usvajanjem jezika
• ˝fluentno˝ izvođenje glazbe - s lakoćom i bez čitanja nota (improviziranje, pjevanje ˝po
sluhu˝ i sl.)
• najvažnije u radu s djecom (Mills i McPherson, 2006)

RAZVOJ DJETETOVIH GLAZBENIH SPOSOBNOSTI

• tri ključna izvora razvoja glazbenih sposobnosti (Radoš, 2010):

1) kapaciteti (urođene dispozicije i sklonosti prema glazbi koje su prisutne u nekoj osobi)
2) neformalna rana glazbena iskustva
3) formalno učenje glazbe

obrazovanje, kako formalno u školi ili glazbenoj školi, tako i neformalno kroz aktivnosti i iskustva u
obitelji i zajednici, odgojno-obrazovnoj ustanovi, igraju ključnu ulogu u oblikovanju djetetovih
glazbenih sposobnosti → holistički pristup

IGRA KAO TEMELJNO METODIČKO NAČELO U RADU S DJECOM RANE I PREDŠKOLSKE DOBI

• u djetinjstvu se uči igrajući se i zato optimalno učenje znači slobodu igre

• ˝Pokušaji da se trogodišnjake i četverogodišnjake izravno podučava, da ih se natjera da
budu tihi i sjede mirno dok slušaju glazbu ili dok im se govori i pokazuje, osuđeni su na
propast. Oni moraju željeti to učiniti, jer kod njih nema razlike između igre i učenja˝
(Leach, 2003, str. 156). koje vrste igara poznajete ?

USVAJANJE GLAZBENIH VJEŠTINA PUTEM IGRE

• primjeren djetetovom načinu učenja

• uloga odgojitelja je da olakša, podrži i ohrabri dijete
• da promišlja o glazbi u širem smislu
• važno je usmjeriti pozornost na usvajanje glazbenih sadržaja putem igre
• pošto je glazba svaka vrsta aktivnost popraćena zvukom (Gino Stefani)
• potrebno je krenuti od zvukovnih istraživanja

GLAZBENA IGRA

• temeljni način na koji djeca usvajaju glazbene sadržaje te razvijaju senzibilitet za glazbu
• djetetov senzibilitet za glazbu razvija se poticanjem razvoja djetetovog zvukovnog
senzibiliteta
• dječja igra uključuje glazbene elemente i glazbu na različite načine
• dječja glazbena igra se može definirati kao aktivnost koju djeca sama pokreću i u okviru
koje mogu samostalno odlučiti hoće li sudjelovati u igri s drugima ili ne
• kao i drugi načini igre, glazbena igra je ugodna, intrinzično motivirana i kontrolirana od
strane djece (Marsh and Young, 2015)
• glazbena igra često pridonosi socijalnoj interakciji, grupnoj koheziji i djetetovom
socioemocionalnom razvoju (Bačlija Sušić i Buerger Petrović, 2023)
• kao i sve druge igre, razvija kognitivne sposobnosti, doprinosi razvoju svestrane osobnosti
djeteta te obogaćuje njegovo mentalno zdravlje (Wigram, 2002)
• ovo je često zapostavljenopodručje istraživanja

GLAZBENA IGRA - KONTEKST

 • glazbena igra se odvijau različitim kontekstima, uključujući obiteljsko okruženje, formalna
i neformalna okruženja u ranom djetinjstvu, igrališta te neformalna i organizirana
rekreacijska okruženja i dr.
• dječja glazbena igra predstavlja osnovu za stjecanje glazbenih vještina i razumijevanja te
kreiranje i izražavanje glazbenih ideja u različitim kontekstima (Marsh and Young, 2015)

GLAZBENA IGRA – KONTEKST

• ovisno o prirodi pojedinih kurikuluma, u ranom djetinjstvu i drugim odgojno-obrazovnim

okruženjima, djeci se pruža mogućnost istraživanja instrumenata u okviru igre
• djeca se mogu „igrati” i uz snimke glabe na koju odgovaraju pokretom ili vokalizacijom i
dr.
• s druge se strane glazbena igra češće odvija i u kontekstima u kojima dijete nema na
raspolaganju određena sredstva (instrumenti i sl.) što može, ali i ne mora, predstavljati
određeno situacijsko ograničenje
• evidentno je da su djeca nevjerojatni kreatori glazbene igre
• pritom je utvrđeno da je uz stvaranje zvukova, pokret te istraživanje instrumenata, najviše
zastupljen vokalni oblik glazbenog izraza/ponašanja(Marsh i Young, 2015)

UČENJE OPONAŠANJEM

• Dijete je sposobno oponašanjem usvojiti i stvari koje ne

• razumije, zbog plastičnosti svoje svijesti
- opažanje prethodi razumijevanju
- oponašajući okolinu dijete uči hodati, crtati, svirati...

https://www.youtube.com/watch?v=gE9r1LkRCV0

• •˝Djeca rado oponašaju one koje vole i poštuju˝(Belamarić, 1987, str.25)

NAČELO UZORA I OPONAŠANA

• U prvih sedam godina života odrasli predstavljaju uzor koji dijete oponaša
• Stoga se odgojitelj treba koristiti kretnjama, gestama i osjećajima u ophođenju s djecom,
a manje opominjati, objašnjavati, verbalizirati, te moralizirati.
• Proces oponašanja odvija se u dva smjera:
1) primanje putem SVIH osjetila – multisenzorno iskustvo
2) oblikovanje putem volje

OPONAŠANJE KAO POKAZATELJ DJETETOVOG DOŽIVLJAJA I RAZUMIJEVANJA GLAZBE

• svoj doživljaj glazbe djeca često izražavaju putem oponašanja

• oponašanje ne umanjuje sposobnost djetetova doživljaja (da primj. budu duboko dirnuti
njome), niti ograničava njihovu svijest varijacijama u melodiji, ritmu, tonskoj boji i dr.
• to je slučaj i pri nedovoljno razvijenim verbalnim sposobnostima (Flowers 1993;
McMahon 1986; Sims 1990)

UČENJE PUTEM OSJETILA I POKRETA

Sve do škole dijete uči preko svih osjetila, nesvjesno, preko osjećaja i putem kretanja.

"Ako pažljivo promatramo dijete postaje očigledno da se njegov um razvija preko

kretanja...Promatranja djece iz cijelog svijeta dokazuju da dijete kretanjem razvija svoju inteligenciju."
(Seitz i Hallwachs, 1972., str. 129)
Odgajatelj treba biti model kojeg djeca oponašaju, a ne autoritet koji poučava djecu. Primjer koji daju
odrasli ostavlja puno dubljeg traga nego verbalno poučavanje. "Budite uzor ponašanja kakvo
očekujete.„ (Juul, 1996) Sve do škole dijete uči preko svih osjetila, nesvjesno, preko osjećaja i putem
kretanja.

-NOVI PEDAGOŠKI MODEL KAO TEMELJNI ELEMENT U OBRAZOVANJU ODGOJITELJA

-PONAVALJANJE

-VARIJACIJA

- IZAZOV

NOVI PEDAGOŠKI MODEL KAO TEMELJNI ELEMENT U OBRAZOVANJU ODGOJITELJA

• ponuđena glazbena igra potiče dijete na ponavljanje sadržaja

• iz pozitivnog iskustva, javlja se intrinzična motivacija što dovodi do stanja
zanesenosti(flow)
• nakon potrebe za ponavljanjem, javlja se i potreba za variranjem sadržaja
• važan je izazov
• ZP – zona proximalnog razvoja (Vygotsky, 1964) je nešto što je izazov za dijete
• POTREBNO SE USMJERITI NA DJETETOVU RAZVOJNU FAZU i zonu DJETETOVOG
PROXIMALNOG RAZVOJA(Vygotsky, 1964

DJETETOV ISKUSTVENI DOŽIVLJAJ I POTREBA ZA OPONAŠANJEM I PONAVLJANJEM

• od treće do šeste godine dijete želi rukama opipati ono što je njegov um već upio
• vrijeme idealno za isprobavanje instrumenata, osobito udaraljki
• značajan iskustveni doživljaj sviranja i zvuka koji se čuje - djetetov spontani interes najveći
• radi potrebe za ponavljanjem, dijete će spontano uvježbavati određene aktivnosti

DJETETOV ISKUSTVENI DOŽIVLJAJ I POTREBA ZA OPONAŠANJEM I PONAVLJANJEM

• dijete je zadovoljno ukoliko djeluje slobodno - ne ispravljati dijete

• odgojitelj može povremeno "slučajno" svirati na raznim udaraljkama kako bi kod djeteta
potaknuo interes/potrebu za oponašanjem
• upijanje umom i isprobavanje rukama stvara u djetetu tjelesno-duhovno sjećanje koje
ima nesvjesnu snagu (Breitenfeld i Majsec Vrbanić, 2008)

UPOZNAVANJA, USVAJANJE BROJALICE

PUTEM IGRE

MUR BUR TI-PI-TUR

TI-PI-TE-KA TI-MAN-DUR

PEK-LA JA PEK-LA TI

E-LOI GAM-BA E-LUI

DJETETOV OPĆI RAZVOJ – POZNAVANJE KOGNITIVNIH MODELA DJETETOVA RAZVOJA

• važno poznavanje osnovnih razvojnih obrazaca djetetova općeg i glazbenog razvoja

• pred dijete postaviti izazov primjeren njegovom razvojnom stupnju
• dijete će se dobro osjećati, imati pozitivnu sliku o sebi, moći dalje stvarati i istraživati nove
ideje

FAZE KOGNITIVNOG RAZVOJA JANA PIAGETA

NAČELO PEDAGOŠKOG GLAZBENOG ODGOJA KAO TEMELJ GLAZBENIH KOMPETENCIJA

NAČELO INTERESA I NAČELO DOŽIVLJAJA

u svim estetsko odgojnim aktivnostima: načelo interesa i načelo doživljaja

za svaku estetsku djelatnost potreban je interes
predškolsko dijete je emotivno osjetljivo i prijemčivo - glazba ga privlači i zanima i u njemu
ostavlja snažan dojam
za uspješno djelovanje na području glazbenog odgoja - probuditi neposredan i posredan
interes kod djeteta

NAČELO INTERESA

 poticanje djetetova interesa – odgojiteljeva snalažljivost, ugodna, vesela, zanimljiva iskustva

(glazbene aktivnosti u ugodnom sjećanju )
 djete se veseli tim aktivnostima
 slikanje fotografijama
 zagonetke
 razgovorom
 pobuđivanjem djetetovih interesa
 lutkom, pričom
 pobuđivanje sjećanjem, uspomena
 CD playerom
 Novim rasporedom prostora

NAČELO DOŽIVLJAJA

 doživljajna dimenzija - unutarnja pokretačka snaga

 potiče interes i motivaciju djece, ustrajnost u aktivnostima i igri
 „Želimo razvijati djetetove emocije, da ga senzibiliziramo, da mu razvijemo fantaziju, da
potičemo njegovo stvaralačko izražavanje, da podržavamo djetetovu sposobnost za
kombiniranje, da razvijamo dječji doživljaj i da dijete učinimo osjetljivim za ljepotu“ (Bašić,
1972, str. 7)
 ˝od doživljaja k svjesnom˝ - temeljni didaktički princip Funkcionalne muzičke pedagogije Elly
Bašić

POTICANJE DJETETOVA ESTETSKOG POTENCIJALA KROZ DOŽIVLJAJ GLAZBE

 odgoj koji se temelji na glazbi, slovenska glazbena pedagoginja Olga Denac naziva estetskim
odgojem
 doživljaj koji je oplemenjen i obogaćen glazbom neprocjenjiv je, jer se doživljava ˝lijepo˝
  ostvaruje se kulturno ozračje u dječjem vrtiću
 cilj pedagoškog procesa - kroz glazbena iskustva razvijati estetski potencijal djeteta, poticati
upoznavanju ljepote te mu omogućiti da doživi glazbenu umjetnost (Pesek, 1997).

NAČELO AKTIVNOSTI

 osigurati aktivno sudjelovanje svoj djeci

 često teško izvodivo - neke glazbene aktivnosti omogućuju se samo manjem broju djece
 neke glazbene didaktičke igre, izvođenje nekih instrumentalnih pratnji, sviranje na
melodijskim instrumentima i sl.
 omogućiti što raznolikije glazbene aktivnosti
 uz reproduktivne omogućiti i stvaralačke glazbene aktivnosti

NAČELO PREGLEDNOSTI I JASNOĆE

 pri upoznavanju djeteta s malim instrumentima odgajatelj ga jasno pokazuje djetetu i

objašnjava način njegove upotrebe
 upoznavanje djeteta s različitim zvukovima
 kreiranje djetetove interpretacije pjesme može izazvati neželjene rezultate – djeca oponašaju
odgojiteljevu interpretaciju

NAČELO PONAVLJANJA

 temeljni način rada

 ponavljanje: pjesama, pojedinačnih motiva, brojalica, instrumentalne pratnje, pjesmica koje
djeca slušaju, izvode, glazbeno-didaktičke igre i dr.
 svako ponavljanje mora biti oblikovano na način da privuče dijete sa svojom raznolikšću
 djeca moraju uživati u svakom ponavljanju
 s ponavljanjem se ne smije pretjerivati
 inačice ponavljanja trebaju biti domišljate

NAČELO POSTUPNOSTI

 Zadaci u metodičkim postupcima postaju sve zahtijevniji

 Uvodimo instrumente sa sve zahtjevnijom tehnikom
 Upoznajemo dijete sa sve zahtjevnijim glazbenim aktivnostima
 Povećavamo djetetov glasovni opseg

NAČELO INDIVIDUALIZACIJE

 uvažavanje individualnih sposobnosti svakog pojedinog djeteta

 iskoristiti maksimum djetetovih glazbenih dispozicija
 -poticati i hvaliti osjetljivu, povučenu, plašljivu i samokritičnu djecu, a ne samo onu koja su
bolja, samouvjerenija i egocentričnija

NAČELO UMJETNIČKE VRIJEDNOSTI

• važno u svim estetskim aktivnostima u kojima djetetu posredujemo umjetnička ostvarenja

• samo kvalitetna djela koja imaju umjetničku vrijednost mogu imati estetsko-odgojni
učinak
• u ranoj i predškolskoj dobi stvaraju se temelji estetskoga odgoja
• načelo umjetničke vrijednosti važno poštivati pri izboru pjesama, pri vlastitim
improvizacijama i pri izboru glazbe za slušanje
INDIVIDUALNI PRISTUP DJETETU

• Usprkos razlikama, po mogućnosti u svim situacijama treba imati na umu prihvaćanje sve
djece i izbjegavanje nepotrebne podjele zbog njihove različitosti, odnosno treba uvažavati
kulturološku različitost (Hansen, Kaufamann i Burke Walsh: Kurikulum za vrtiće:
razvojnoprimjereni program za djecu od 3 do 6 godina, 2001)
• "Važno je poticati svu djecu na širenje njihovih kompetencija, bez obzira na spol i u svim
aktivnostima.˝ (Hansen, Kaufamann i Burke Walsh, 2001, str.68)

INDIVIDUALNA PRIMJERENOST ZADATAKA

• djeca koja su suočena s očekivanjima koja su iznad ili ispod njihovog razvojnog stupnja
mogu izgubiti interes – dosadno im je, nemirna su i frustrirana
• izazov koji odgovara njihovom razvojnom stupnju - djeca će se osjećati i o sebi misliti
dobro i moći će istraživati nove ideje i aktivnosti (Hansen, Kaufamann i Burke Walsh,
2001)
• "Sva djeca u svom razvoju prolaze zajedničke razvojne stupnjeve, ali je istodobno svako
dijete jedinstveno individualno biće˝ (Stokes Szanton, 2009, str. 9)

INDIVIDUALNI PRISTUP DJETETU

• individualni pristup i briga za individualne potrebe svakog djeteta

• uvažavanjem spontanih interesa i kreativnosti djeteta daje se prednost pred dominacijom
planiranih sadržaja
• za trogodišnju djecu je tipično da provode puno vremena u individualnoj igri, no taj je
obrazac manje primjeren za petogodišnjake (Katz i McClellan,1999)

RAZUMIJEVANJE DINAMIKE GRUPE

• kako se djeca druže i reagiraju jedno na drugo unutar grupe

• s tihom djecom se obično rijeđe komunicira, nego življom
• prednosti grupnog rada: više dječjeg znanja i iskustva, više emocija i raznolikog
ponašanja, mogućnost učenja kooperacije i odgovornosti, rješavanje međusobnih
konflikata, više zabave, češće socijalno odobravanje i važnost vršnjaka dolazi više do
izražaja
• "Rad u grupi bit će uspješan ako prevladava suradnja, a ne natjecanje„ (Miljević-Riđički,
Maleš i Rijavec, 1999, str. 24).

NEPOTREBNE RIJEČI

˝Hoćete li?", “Hoćemo li još

jedanput?", “Može?„

"Tko hoće?", “Sviđa li vam se?˝

"Idemo na desnu stranu",

„Krećemo lijevom nogom„

Pokušajte", "probajte˝ "Ne mogu"

Izbjegavati stručnu terminologiju:

ritam, metar, mjera,

dinamika, tempo,

aplikacije, intonacija.

"učenje –

"danas ćemo učiti"

ili "naučiti

tri, četiri",

"tri, četiri, sad„

KVALITETNA INTERAKCIJA S DJETETOM

• Djeci treba izravno reći kakvo je njihovo ponašanje poželjno i očekivano

• Izravna komunikacija pojačava djelotvornost odraslih.
• "Kad bi djeca uvijek bila tiha i poslušna i uvijek znala obuzdati svoje porive, ne bi bilo
potrebno prisustvo stručnih i kompetentnih odraslih osoba˝ (Katz i McClellan, 1999)
• Važna kvaliteta interakcije između odgajatelja (ili roditelja) i djece, tj. onoga što nazivamo
"tonom", "duhom", "ozračjem",
• Postavljanje granica ne šteti dobrom ozračju, ali granice i pravila ponašanja trebaju
dogovoriti i djeca zajedno s odraslima (Juul, 1996)

ZAKLJUČAK

• Odgajatelj treba biti model kojeg djeca oponašaju, a ne autoritet koji poučava djecu.
Primjer koji daju odrasli ostavlja puno dubljeg traga nego verbalno poučavanje (Juul,
1996, 150. i 169. str.)
• "Budite uzor ponašanja kakvo očekujete ("Kirsten A. Hansen, Roxane K. Kaufamann i Kate
Burke Walsh, 2001, str.53.)
• "Danas je možda istinitije no ikad da će način na koji se ophodimo s našom djecom
odrediti budućnost svijeta„ (Juul, 1996)

DJEČJE IGRE S PJEVANJEM

IGRE S PJEVANJEM

• igre s pjevanjem su važan element rane glazbene senzibilizacije (Mendeš i sur., 2020)
• stvarala su ih djeca sama u okviru igre
• vrsta su pokretnih igara
• objedinjuju pjevanje i pokret
• s obzirom na prirodnu povezanost glazbe (pjesme) i pokreta, osobito kod djece rane i
predškolske dobi, djeca uče na sinkretički način – povezivanjem melodije i teksta pjesme s
određenim pokretom (Manateriotti, 1988)
• sinkretizam – prirodna povezanost različitih ujmjetničkih područja
• povezanošću pjesme i pokreta „snažnija je međusobna interakcija melodije, riječi i kretnji,
što pozitivno utječe na sveukupni razvoj djeteta” (Mendeš i sur, 2020)

DOPRINOS IGARA S PJEVANJEM

 • Djeca uče na integrirani način (Bredekamp, 1996; Slunjski, 2001)
• igre s pjevanjem pridonose brojnim dobrobitima kojima se potiče cjeloviti razvoj djece
rane i predškolske dobi te razvoj djetetovih kompetencija
• „glazba obogaćuje igru emocijama, a doživljaj zvuka i ritma potiče na motoričku reakciju
nužnu za njegov razvitak” (Mendeš i sur. 2020, str. 107)
• igre s pjevanjem pridonose i glazbenom razvoju djeteta

PODJELA IGARA S PJEVANJEM

1. podjela prema podrijetlu (narodne/tradicijske i umjetničke)

2. podjela prema formi u kojoj se izvode (krug, kolo, slobodna formacija...)

PODJELA IGARA S PJEVANJEM PREMA FORMI

PODJELA IGARA S PJEVANJEM PREMA FORMI – Mendeš i sur. 2020

ZABAVLJALICE

• Igre s pjevanjem namijenjene najmlađoj djeci

• to su ujedno i prve djetetove glazbene igre koje uključuju:
o tapšalice
o cupkalice
o gegalice
• Namijenjene su najmlađoj djeci i gotovo uvijek zahtijevaju sudjelovanje odgojtielja ili
odrasle osobe
• Izvode se pkretima ruku, nogu ili tijela (pljeskanje, geganje, cupkanje) uz ritmizirano
izgovaranje teksta ili pjevanje
• segment su usmenog stvaralaštva za djecu
• kratke pjesme ili stihovi koji se ritmički izgovaraju/kazuju djetetu (Manasteriotti, 1981)
• ujedno predstavljaju segment usmenog stvaralštva za djecu (Mendeš i sur.2020)
• emocionalno povezuju dijete s osobom koja s njim izvodi zabavljalicu
 • razvijaju djetetove tjelesne i glazbene sposobnosti
• nakon učestalog izvođenja dijete na zvuk poznate pjesme počinje samostalno izvoditi
određeni pokret

IDE BUBAMARA

Ide, ide bubamara,

Ne zna, ne zna gdje bi stala,

Gili, gili, gili...

• Narodna

Prstima lagano ˝hodamo˝po djetetovom tijelu te na zadanje riječi lagano poškakljamo dijete

•TAPŠALICE, TAŠUNALJKE ILI TAŠALICE

• igre u kojima se tekst pjeme ritmizirano izgovara ili pjeva djetetu pri čemu se plješće
djetetovim dlanovima
• izvode se već u djetetovoj prvoj godini
• dijete može tijekom izvođenja biti u različitim položajima (ležeći na leđima, sjediti ili
stajati)
• povezivanjem pokreta i ritmičkog izgovaranja tapšalice se usavršavaju jednostavni pokreti
- koordinacija pokreta ruku pri čemu se kod djeteta razvija osjećaj za ritam
• tapšalice su popraćene djetetovim osjećajem zadovoljstva i radosti
• kada dijete usvoji pokrete, počinje samo pljeskati kada čuje poznatu tapšalicu
• tašunjalke, pljeskalice, hincalice
• plješće se djetetovim ručicama

Taši taši tanana

Taši, taši, tanana

i svilena marama,

u marami šećera

da mi Sonja večera.

• govori se ili se pjeva na tri tona kao Ringe ringe raja

• takve melodije pripadaju pentatonskoj ljestvici koja nema toniku ni vođicu

CUPKALICE, CUPALICE ILI CUPALJKE

• igre koje se izvode nakon što je dijete počelo sjediti

• držeći dijete na koljenima, odrasla osoba „cupka” s njime podižući pete s poda i spuštajući
ih uz RITMIČKO izgovaranje ili pjevanje riječi cupkalice

HOPA, CUPA

Hopa, cupa, čet'ri noge,

Sve četiri krute,

Hopa, cupa, mi idemo

Na daleke pute.

GEGALICE

• počinju se primjenjivati nakon što dijete počinje sjediti

• uz ritimički izgovor ili pjevanje slogova odrasla osoba pokreće (gega) dijete lijevo-desno,
gore-dolje i sl. uz pridržavanje djetetove glave
• tako se dijete najrpije gega u sjedećem položaju, a kasnije, u drugoj i trećoj godini se
počinje gegati i u stojećem položaju prenoseći težinu s jedne nogu na drugu

IGRE S PJEVANJEM ZA JASLIČKU DOB KOJE SU ODRASLI STVORILI ZA DJECU

• također su dio folklora

• tašunjalke (tapšalice, tašunalice, pljeskalice), hopsalice, cupkalice, hincalice, gegalice,
ljuljalice, zamišljalice, oponašalice, dodirivalice, nagomilavalice (Milan Crnković: Hrvatske
malešnice, Školska knjiga, Zagreb 1998., 14.-15.str.)
• igre na dlanu i prstima, s dječjim rukama, nosićem i sl.
• cupkalice i gegalice- uz njihov metar možemo dijete cupkati u krilu, pomagati mu da
skakuće, ljuljati ga na različite načine, gegati ga lijevo-desno, lupkati metar po tijelu i
raznim predmetima, stupati... (to su zapravo igre s pjevanjem za jasličku djecu)
(Gospodnetić, 2015)
• uspavanke (uspavalice) - odrasli pamte uspavanke iz svog djetinjstva i koriste ih za
uspavljivanje svoje djece, imaju sve elemente folklora

IGRE S PJEVANJEM U KOLU

• djeca se mogu držati za ruke u kolu i kretati se uz pjevanje

• primjer kretanja u kolu - Ringe raja – djeca se kreću u kolu. Kada prestanu pejvati kolo se
zaustavlja i djeca čučnu
• držeći se za ruke u kolu mogu poskakivati s noge na nogu, hodati u metru ili ritmu, kretatit
se te mijenjati smjer kretanja
• u sredini kola je jedno dijete koje izvodi neke pokrete ili na kraju odabire drugo dijete za
određenu ulogu (primjer U kolu je sestrica)
• kolo se kreće, a prozvana se djeca okreću za 180 ili 360 stupnjeva (Sedam godin u kolu)

IGRE S PJEVANJEM U KRUGU

• krug se formira u igrama u kojima djeca uz pjevanje pjesme izvode pokrete rukama i
tijelom
• pokretima opisuju sadržaj pjesme
• izvode ritam pjesme pokretima
• sviraju ritam dječjim udaraljkama
• izvode pravila zadana pjesmom - izvode se prema zaadanim pravilima
• Primjer Sunce sije kiša će
https://www.youtube.com/watch?v=d7zKWZDY7HY

IGRE S PJEVANJEM U OTVORENOM KOLU, REDU I KOLONI

• glavna karakteristika im je linijska izvedba i kreatnje u redu, nizu i sl.

• djeca mogu stajati jedno do drugoga ili jedno iza drugoga
• neke od ovih igara se pojavljuju s glavnom ulogom
• primjer Došla majka s kolodvora - https://www.youtube.com/watch?v=wSvJ7-5gY1M
(DJECA)

IGRE S PJEVANJEM SLOBODNIH OBLIKA

IGRE S PJEVANJEM MJEŠOVITIH OBLIKA

ODBIR IGRE S PJEVANJEM, PRIPREMA I OKUPLJANJE DJECE

• pri odabiru igre s pjevanjem potrebno je obratiti pozornost na govorne glazbene i

motoričke kompetencije djece
• melodija je često jednostavnija od ostalih dječjih pjesama kako nebi otežavala djeci
izvedbu pokreta
• tekstovi potiču djecu na pokret, pa stoga trebaju biti jednostavni i razumljivi kako bi ih
djeca s lakoćom mogla izvesti
• sadržaji pjesama proširuju dječja znanja i spoznaje o svijetu koji ih okružuje, potiču
kreativnost djece te bogate njihov rječnik
• ukoliko se u pjesmama i igrama pojavaljuju djeci nepoznate riječi ili radnje potrebno ih je
djeci objasniti na primjeren način
IZVOĐENJE IGARA S PJEVANJEM ZA NAJMLAĐU DJECU

• pjesmu i pokrete izvodi odgojitelj, a djeca će se ovisno o svojim razvojnim mogućnostima

tijekom duljeg vremena postupno pridruživati u igri
• uz tekst i ritam izvođenja mogu se izvoditi različiti pokreti: hod, trčanje, poskoci, slobodni
pokreti tijelom,glavom, rukama i nogama, oponašanje različitih radnji, kretanja životinja i
svega što je dostupno dječjoj mašti
• kako bi djeci pjesma i igra uz pjesmu postale bliske te kako bi ju djeca s radošću ponavljala
i uživala u njoj, nije potrebno izvoditi veliki broj pjesama.
• dovoljno je tijekom pedagoške godine pažljivo, u skladu s estetskim kriterijima i
primjerenosti, odabrati nekoliko igara s pjevanjem kako bi ih djeca mogla dobro
upoznati, zavoljeti i zajednički rado izvoditi (Mendeš i sur.,2020)

POSTUPAK USVAJANJA PJESME

KLJUČNI ČIMBENICI U PREZENTACIJI SADRŽAJA

• sigurna interpretacija odgojitelja

• radost na njegovom licu i jasan izgovor riječi
• skladan pokret imaju ključnu ulogu u na dojam koji će na dijete ostaviti pjesma i cijela
pokretna igra- igra s pjevanjem

KONCEPT SOCIO-EMOCIONALNOG OBRAZOVANJA I SOCIO-EMOCIONALNOG UČENJA

 • SEO - odgojno-obrazovni proces kojim pojedinac razvija SEK za osobni, društveni i
akademski rast i razvoj u kontekstu kurikuluma RPOO-a
• SEU - način stjecanja i primjene znanja, stavova i vještina potrebnih za razumijevanje i
upravljanje emocijama, postavljanje i realizaciju pozitivnih ciljeva, empatije prema
drugima, uspostavljanje i održavanje pozitivnih odnosa te donošenje odluka (CASEL,
2019).

SOCIO-EMOCIONALNA DOBROBIT KAO JEDAN OD TEMELJNIH CILJEVA NKRPOO-A (2015)

• shvaćanje djeteta kao cjelovitog bića te prihvaćanje integrirane prirode njegova učenja
• važnost zdravog i uspješnog funkcioniranja djeteta i pozitivnih socijalnih odnosa u
kvalitetnom okruženju (NKRPOO, 2015)

KONCEPT SOCIO-EMOCIONALNE DOBROBITI DJECE

• dio opće dobrobiti djece - povezana s djetetovom mentalnim zdravljem (Tatalović i

LoCasale-Crouch, 2021)
• područje RPOOA- a - IZVOR dobrobiti djeteta (Sheridan and Pramling Samuelsson, 2013)
• utječe na cjelokupni razvoj i učenje (Funk i Ho, 2018)

• ulaganje u unaprjeđenje i promicanje mentalnog zdravlja stanovništva doprinosi

obrazovnim ishodima djece i adolescenata (COM, 2021)
• uz IGRU I KONTAKT S PRIRODOM te TJELESNOM AKTIVNOŠĆU – ULOGA GLAZBE (2019/C
189/02).

RAZVOJ SEU-A I SEK-A U KONTEKSTU RPOO-A

• polazište za sve kurikularne aktivnosti

• optimalni razvoj mentalnog zdravlja i dobrobiti djece (Ho i Funk, 2018; Yorke i sur., 2021)
SOCIO-EMOCIONALNO UČENJE U KONTEKSTU GLAZBENIH AKTIVNOSTI

PROBLEM I CILJ ISTRAŽIVANJA

• problem istraživanja
• nedostatak:
- grupne kohezije i
- SEK-a u novooformljenoj skupini djece
• (n=27) - 5 do 7 godina.
• cilj istraživanja - razvoj SEK-a djece putem glazbenih aktivnosti
• temeljno istraživačko pitanje - kako glazbenim aktivnostima pridonijeti razvoju bolje
grupne kohezije, pozitivnijeg ozračja te razvoju SEK-a djece u skupini
• PRVA ETAPA DJELOVANJA AI- JAČANJE GRUPNE POVEZANOSTI
• upoznavanje/usvajanje nove pjesme Jabučice crvena
• brojalica Kesten
• igra s pjevanjem Mali bratec Ivo i Mala Marica;
• pokretne igre Vrući kesten i Glazbeni kipovi
• pokretno plesna igra Pokaži ritam uz glazbu Okul Öncesi Dans
(https://www.youtube.com/watch?V=jx8b6rjf9bs)

DRUGA ETAPA DJELOVANJA – EMOCIONALNA SVJESNOST

- Što priča ova glazba,

- Pogodi osjećaj i pokaži ga pokretom - Kutija puna osjećaja (Laevers, 2006)
- Glazbeni poligon (portuglaska dječja pjesma Borbolethina )
- igra Zečići u rupu (Rabbits-in-a-Hole-Earthquake Drill.pdf )
(https://www.youtube.com/watch?v=IKeN9U-rdfk)
- cilj brzo se sakriti na sigurno mjesto.

IZVOĐENJE GLAZBE TIJEKOM IGRE

 • Pjesmu koju dobro poznaje dijete voli češće izvoditi tijekom zajedničke i samostalne igre,
samoorganiziranih aktivnosti i sl.
• Izvođenje, ponavljanje pjesama, brojalica i drugih oblika glazbenih aktivnosti usvojenih u
dječjem vrtiću – potvrda je kvalitete rada odgojitelja
• Pjesma, brojalica tako postaju „emocionalnim sudionikom” djetetovih igara
• Dijete interpretira sadržaje ujedno ih ponavaljajući i dodatno usvajajući tijekom igre
(pjeva zadubljeno svojim igračkama s ili bez pokreta i sl.), prezentirajući ih svojim
roditeljima (kako bi ih primjerice razveselio )
• Dijete tako uživa u onome što upoznaje, uči - usvaja

USVAJANJE IGRE S PJEVANJEM

• Djeca najbolje usvajaju igru s pjevanjem u „njezinoj sveobuhvatnosti”( Mendeš i sur.,

2020, str. 115)
• Odgojitelj pjeva krećući se istodobno s djecom
• Na taj način djeca istodobno doživljavaju te upoznaju i usvajaju pjesmu, pokrete i pravila
igre
• Kod složenijih igara s pjevanjem je dobro da djeca najprije usvoje pjesmu
• Pritom je važna motivacija putem nekog zanimljivog sadržaja ili povezivanje s aktualnim
projektom
• Nakon usvajanja pjesme djeca će se više usredotočiti na pokret, pa će im na taj način
kretnje biti ljepše i skladnije

ULOGA I POSTUPCI ODGOJITELJA PRI IZVOĐENJU IGRE S PJEVANJEM

• S obzirom na to da igra s pjevanjem uz pjesmu i pokret uključuje i određena pravila –

zadatak odgojitelja je da ih objasni i prezentira djeci na primjeren način
• Odgojitelj prije svega treba sam ovladati sadržajima
• - pjevanjem pjesme
• - „naučiti korektno i izražajno pjevati pjesmu, pri čemu je ptorebno da pjeva intonativno
čisto i da potpuno vlada tekstom pjesme” (Manasteriotti, 1988, str. 71)
• izvođenjem određenih pokreta
• pravilima izvođenja igre s pjevanjem

PRIMJERI IZVOĐENJA IGARA S PJEVANJEM U VRTIĆU V.S. IZVOĐENJE ODRASLIH

Igra kolo – u vrtiću

• https://www.google.com/search?q=igre+s+pjevanjem+
+Igra+kolo&sca_esv=574372205&rlz=1C1EJFC_enHR837HR837&biw=1536&bih=715&tb
m=vid&sxsrf=AM9HkKlhHegkDqK0OWcyMm48bmfTIRI6AQ
%3A1697615394696&ei=Io4vZYCGKuODi-gPwP2fgAQ&ved=0ahUKEwiAn8OUjv-
BAxXjwQIHHcD-B0A4FBDh1QMIDQ&uact=5&oq=igre+s+pjevanjem+
+Igra+kolo&gs_lp=Eg1nd3Mtd2l6LXZpZGVvIhtpZ3JlIHMgcGpldmFuamVtICBJZ3JhIGtvbG8
yBRAhGKABSJ0fUJEJWPkccAB4AJABAJgBqAGgAcgKqgEDNy42uAEDyAEA-
AEBwgIEECMYJ8ICBhAAGBYYHsICBRAAGIAEwgIHECEYoAEYCogGAQ&sclient=gws-wiz-
video#fpstate=ive&vld=cid:480a28c0,vid:-obJMLzDT4U,st:0

Ringe, ringe raja - https://www.youtube.com/watch?v=GpTTw0z6_aY

 • Izvanvrtićke aktivnosti - djeca polaznici etno-tradicijskog programa
• https://www.facebook.com/dvivanicgrad/videos/13032818-djeca-polaznici-etno-
tradicijskog-programa-roditeljima-su-pokazali-kako/653544655002515/

POTICANJE KREATIVNOSTI DJECE U OKVIRU IGARA S PJEVANA

GLAZBENE AKTIVNOSTI KAO SASTAVNI DIO INTEGRIRANOG KURIKULUMA

METODIČKE AKTIVNOSTI U PREDŠKOLSKOM KURIKULUMU

• Učenje je povezano i integrirano“ (Hansen, Kaufmann, Walsh, 2006., str. 93- 94).
 -„Dječje učenje i razvoj su integrirani, sva se razvojna područja razvijaju paralelno i
međusobno su povezana.
 -slijedeći svoje interese dijete uči činjenice i izvodi zaključke o novostečenim informacijama
 -vještine učenja nisu izdvojene po predmetima, već se javljaju istovremeno (počinje
matematički zaključivati, koristiti jezične sposobnosti i metodom pokušaja i pogrešaka
rješavati neki problem)
 -Hansen, Kaufmann i Walsh (2006). Kurikulum za vrtiće: razvojno primjereni program za djecu
od 3 do 6 godina, Zagreb: Pučko otvoreno učilište Korak po korak

INTEGRIRANI KURIKULUM

• -obuhvaća sva područja djetetova razvoja u jednoj cjelini kako bi odgovarao prirodi
djeteta i njegovu odgoju i obrazovanju te je stoga nužno integrirani
• aktivnosti djeteta ne strukturiraju se prema izdvojenim metodičkim područjima niti se
na bilo koji način sadržajno i vremenski odjeljuju.
• integrirani kurikulum je odstupanje od pozitivističke koncepcije učenja tj. korištenja
kontroliranih metoda poučavanja i prenošenja razlomljenih - čestica znanja u korist
omogućavanja svrhovite aktivnosti za dijete, osiguranja kvalitete njegovih iskustava i
ostvarenja dinamičnog pristupa učenju.
• djetetu se osiguravaju različiti izbori te se osnažuje samoorganizacijski potencijal njegovih
aktivnosti tj. osnažuje se njegova neovisnost i samostalnost u aktivnostima (Slunjski,
2011)

NACIONALNI KURIKULUM ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

  ˝Važan cilj Nacionalnoga kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje je cjelovit razvoj,
odgoj i učenje djece te razvoj njihovih kompetencija. Postizanje ovog cilja temelji se na
shvaćanju djeteta kao cjelovitog bića te prihvaćanju integrirane prirode njegova učenja u
organizaciji odgojno-obrazovnoga procesa u vrtiću.
 Različiti segmenti odgojno-obrazovnoga procesa (zaštita, njega, odgoj, obrazovanje) trebaju
biti integrirani u cjelinu, tj. utkani u sve segmente zajedničkog življenja djeteta s drugom
djecom i odraslima u vrtiću, a ne vremenski i sadržajno parcelizirani˝. (NOK, 2014, str, 12).
 odgojno-obrazovni rad se ˝planira i oblikuje cjelovito (tematski, projektno), a ne
parcelizirano (kao međusobno nepovezane aktivnosti, izdvojena područja učenja˝ (NOK,2014,
str. 26).

METODIČKA KONCEPCIJA U INTEGRIRANOM PREDŠKOLSKOM KURIKULUMU

 u integriranom predškolskom kurikulumu rada s djecom odgojitelj nema dominantnu,

autoritarnu ulogu u poticanju razvoja i aktivnosti djece, nego ulogu stvaratelja uvjeta za
interaktivne aktivnosti u kojima će dijete moći izgrađivati svoju autonomiju.
 umjesto da prenosi djetetu gotove informacije, treba postupno i strpljivo pratiti dijete kroz
njegove interaktivnosti, pribavljajući mu mogućnost stjecanja novih uvida i dolaska do novih
otkrića
 riječ je o pristupu u kojem odgojitelj ne dominira, nego uvažava i ohrabruje inicijativu djece te
ih potiče na osmišljavanje i organiziranje vlastitih aktivnosti (Slunjski, 2015).

METODIKA GLAZBENE KULTURE U INTEGRIRANOM KURIKULUMU RANOGA I PREDŠKOLSKOG ODGOJA

I OBRAZOVANJA

 glazbene aktivnosti se mogu uključiti u tzv. integrirani kurikulum ranoga i predškolskog odgoja
 zagovornici takvog pristupa smatraju da „sadržaji učenja trebaju proizlaziti iz različitih
područja povezanih zajedničkom temom koja djecu zanima, te da su znanja stečena na
takav način mnogo kvalitetnija jer se izgrađuju i praktično primjenjuju na način i u
kontekstu koji za djecu ima smisla“ (Slunjski, 2001, str.23).

INTEGRACIJA GLAZBE U SVE DIJELOVE DJETETOVA ŽIVOTA

• pjesme se stapaju s pričama, slušanje glazbe povezuje s pokretom i sviranjem instrumenata

• zvuk instrumenta može se povezati s akustikom.
• kao i pristup razvoju jezika u drugim područjima, glazbu ne treba tretirati kao zasebni entitet,
ali se može povezati s upoznavanjem pojmova u društvenim područjima, jezikom,
matematikom i prirodom.
• “pronašao sam ugodne načine za postizanje ciljeva kurikuluma - pismenosti i računanja
putem glazbe, od pjevanja rima i pjevanja pjesama do brojanja ritmova i kretanja u
geometrijskim uzorcima po podu˝ (Campbell i Scot-Kasner, 2010, str. )
• https://familymath.stanford.edu/for-educators/explore-math-while-singingcounting-songs/

INTEGRACIJA RAZLIČITIH PODRUČJA

• primjer aktivnosti u pjevanju pjesme Jula i jabuka

• pri igri s jabukama se mogu uključiti zadaci iz matematike, prirode, likovne kulture (crtanje
jabuke), a najveći dio aktivnosti pjevati s djecom pjesmu
• ako u aktivnosti dominira pjevanje pjesme, to je aktivnost iz područja glazbene kulture, ali
postavljeni zadaci iz drugih područja nam nisu manje važni
• cilj je integracija – povezivanje različitih područja
ODGOVORITI NA PITANJA

1. Na koji način koristite glazbu u svom životu?

2. Koje ste glazbene aktivnosti i interese imali kao dijete?
3. Jeste li promatrali djecu u glazbenoj igri?
4. Postoje li neke glazbene vještine za koje
5. smatrate da ih možete lakše usvojiti od drugih?
6. Što mislite da bi sva djeca trebala moći kao rezultat glazbenog odgoja i obrazovanja?

GLAZBENE AKTIVNOSTI U VRTIĆU

• aktivnost u vrtiću je način vođenja određenog programa koji vodi do realizacije jednog ili
više sadržaja
• odgojitelj se prethodno treba pripremiti da bi djeci pružio izabrani sadržaj
• često se upotrebljava i izraz „vođena aktivnost”
• radi se o vođenom sadržaju, vođenoj igri u kojoj odgojitelj nudi mnoštvo načina kao sredstvo
ostvarivanja cilja
• aktivnostima nije cilj "mijenjanje" djeteta te je potrebno poslušati i njihove želje i savjete
• aktivnost mogu započeti i usmjeravati odgojitelji, ali i djeca
• poželjna je ravnoteža njihovih inicijativa, vođenja, pitanja i odgovaranja (Kristen, Hansen,
Roxane, Kaufamann i Burke Walsh, 2001)

ZADACI GLAZBENE KULTURE

GLAZBENA AKTIVNOST KAO VOĐENA AKTIVNOST

• zbog prirode same glazbe – samo uvjetno usmjerena aktivnost

• glazba koja se pjeva, izgovara ili sluša, čuje se u cijeloj prostoriji
• ne očekuje se da se sva djeca priključe odgojitelju u aktivnostima (plesanju, promatranju ili
pokretanju aplikacija, sviranju ili pjevanju)
• kad čuju odgojiteljevo pjevanje obično prelaze na pjevanje pjesme koju čuju i prestaju
pjevušiti svoju pjesmu
• izvođenje glazbe ne smije biti ometano bukom iz kutića u kojima se djeca igraju drugih igara
• neka djeca nastave pjevušiti svoju pjesmu što ne ometa druge aktivnosti

PROVOĐENJE GLAZBENIH AKTIVNOSTI

• glazbom se mogu povezivati aktivnosti tokom cijelog dana

• "Pjevanjem, kretanjem, pljeskanjem, plesanjem, sviranjem ili tihim slušanjem, dnevni
program ispunjava se do potpunosti„ (Hansen, Kaufamann i Burke Walsh, 2001, str. 23)
• aktivnost se može provoditi sa svom djecom (onom koja se odazovu), u manjim grupama i
individualno.
 • djecu koja oklijevaju pridružiti se aktivnosti ne treba previše nagovarati

ŠTO ? -VRSTE (OBLICI, SADRŽAJI)

KAKO ? - NAČINI RADA U GLAZBENOJ AKTIVNOSTI

• sistematizirane igre u radu odgojitelja

• osnovni načini rada u glazbenoj aktivnosti u glazbenim aktivnostima:

GLAZBENA AKTIVNOST V.S. METODIČKI POSTUPAK

• razlikovati te utvrditi kada počinje sam metodički postupak, a kada glazbena aktivnost
• metodički postupak je dio glazbene aktivnosti – različitih metoda u provođenju glazbenih
aktivnosti u okviru odgojno-obrazovne strategije
• glazbena aktivnost – širi pojam
• metodički postupak- uži pojam
• METODA/E -smišljen ili ustaljen način obavljanja nekog rada ili aktivnosti
• metode pri provođenju glazbenih aktivnosti se sastoje od metodičkih postupaka
• metodički je postupak kombinacija više osnovnih metoda
• Metode u okviru odgojno obrazovne prakse
 • Metodički postupak kombinacija više osnovnih metoda

TRAJANJE GLAZBENE AKTIVNOSTI

• usporedba s nastavnim satom u osnovnoj školi

• trajanje aktivnosti je oko 15 minuta (vrlo rijetko traje 45 minuta kao školski sat)
• ovisi o zanimljivosti sadržaja aktivnosti
• dječja pažnja traje kratko - najviše ovisi o odgojiteljevom načinu kako će zainteresirati djecu,
odnosno kakav će metodički postupak primijeniti
• svaka aktivnost treba biti puna raznolikosti i promjena
• uz primjenu dobrog metodičkog postupka i dobru glazbu – dulja dječja pažnja – može
potrajati i više od pola sata
• odgojitelj treba procijeniti koji trenutak je pogodan za završetak aktivnosti (Gospodnetić,
2015)
• trajanje glazbene aktivnosti ovisi o njezinoj zanimljivosti
• "Bitno je omogućiti trajanje aktivnosti djece u skladu s njihovim interesom i
koncentracijom....„ Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predškolske djece,
Ministarstvo prosvjete i kulture, Zavod za školstvo, 1991, str.11
• djeca se žele još igrati i pjevati
• pjesma se može ponoviti i 15 puta,
• brojalica više od 20 puta,
• slušanje skladbe s nosača zvuka 4-8 puta
• obično se izvodi oko 5 igara s pjevanjem, svaka oko tri puta (Gospodnetić, 2015)

UOBIČAJENE POGREŠKE PRI PROVOĐENJU GLAZBENIH AKTIVNOSTI

• "Okupit ću djecu oko sebe i onda ću im jednom odsvirati pjesmu, pa ću je otpjevati uz sviranje
i onda ću je otpjevati bez sviranja„
• dijete ne mora doći na sredinu sobe, ako se igra u nekom od kutića
• ako i dođe, morat će čekati da se sva djeca skupe pa će oni koji su došli prvi izgubiti strpljenje
i htjet će se vratiti svojoj igri
• ne "tjerati" djecu na sudjelovanje u aktivnostima
• kako bi privukao i sakupio djecu odgojitelj treba zapjevati pjesmu i glazbom privući djecu
(Gospodnetić, 2015)

UOBIČAJENE POGREŠKE PRI PROVOĐENJU GLAZBENIH AKTIVNOSTI

• "i onda ću im jednom odsvirati pjesmu„

• obično se ne radi o virtuoznom sviranju melodije i pratnje istovremeno, nego o sviranju
melodije pjesme
• odgojitelju je potrebno da se podsjeti melodije prije nego djeci zapjeva pjesmu
• potrebno je svirati u pravom tempu - sviranje u sporom tempu uz zastajkivanje djeci nije
zanimljivo
• "pa ću je otpjevati uz sviranje˝- samo u pravom tempu
• ukoliko odgojitelj svira s lakoćom, a ima poteškoća s pjevanjem, može pojačati svoje sviranje,
a postepeno i pjevanje i na taj način započeti aktivnost
• potrebno je početi pjevati uz sviranje, a kad se uhvati intonacija, otići od sintetizatora zvuka ili
klavira/gitare u prostor kako bi se aktivnosti izvodile s djecom (Gospodnetić, 2015)

ODGOJITELJ KAO POSREDNIK ZNANJA

 • odgojitelj kao prenositelji kulture
• ključan način prezentiranja informacija/sadržaja za djecu te jesu li informacije usvojene od
strane djece
• teorije učenja, socijalizacije i socijalnog učenja naglašavaju snažan utjecaj koji odgojitelj može
imati na djetetovo učenje i razvoj.
• odgojitelj bi se trebao priremiti za pjevanje, s lakoćom i profinjenošću se kretati uz glazbu
• način na koji odgojitelj prenosi glazbu, njegov užitak i ljubav prema glazbi također se prenosi
na djecu (Campbell-Scott Kasner, 2010)

ODGOJITELJ KAO MODEL GLAZBENOG PONAŠANJA

• kvalitetan odgajatelj tijekom podučavanja glazbe i pokreta služi kao model glazbenog
ponašanja.
• vještinu izvedbe djeca uče oponašanjem odgajatelja, a isto tako mogu biti pod utjecajem
ponašanja i komentara svog odgajatelja.
• verbalna objašnjenja daleko su manje učinkovita od demonstracija. Djeci je teško samo
riječima opisati kako pjevati, svirati ksilofon i sl
• mnoga djeca neće imati spoznaju o glazbenicima koji mogu dobro pjevati i vješto svirati
glazbene instrumente.
• ključna uloga odgojitelja za djetetovu glazbenu dobrobit
• njegov model može omogućiti djeci da promatraju, apsorbiraju i reinterpretiraju glazbu i
pokret tijekom vlastite izvedbe (Campbell i ScottKassner, 2010).

ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA DJETEOV INTERES

• djetetov interes- značajan čimbenik pri provođenju glazbene aktivnosti

• uz dobar izbor skladbe odgojitelj svojom interpretacijom, primjerenom kvalitetom i
glasnoćom kompozicije koja se sluša utječe na interes djece
• različite metode rada u glazbenoj aktivnosti: glumom, promjenama glasa u vezi s tekstom
(izražajnim pjevanjem), pokretom, baratanjem aplikacijama ili sviranjem udaraljki

NAČIN PROVOĐENJA GLAZBENE AKTIVNOSTI

• moguće izvođenje nekoliko glazbenih aktivnosti za redom

• uobičajen postupak u glazbenim vrtićima i predškolskim tečajevima, glazbenim vrtićima u
sklopu glazbenih škola, jer u većini takvih ustanova aktivnost traje 60 minuta
• zbog kratkotrajne pažnje djece aktivnost je koncipirana na takav način

PRIPREMA ODGOJITELJA ZA AKTIVNOST

• važna temeljita priprema za glazbenu aktivnost

• 1.odabir teme- što će raditi s djecom –vrsta glazbene aktivnosti
• sadržaj koji odgojitelj odabire treba biti kvalitetan – umjetnički vrijedan i primjeren djeci i
njihovoj dobi (opseg pjesme, duljina i sl.)
• 2.analiza
• ukoliko je izabrani sadržaj nov potrebno je proučiti detalje notnog i tekstualnog zapisa,
analizirati pjesmu po elementima, pojasniti sve što je nejasno
 • važno točno naučiti pjesmu/brojalicu/igru s pjevanjem pri pripremi za aktivnost
• ukoliko odgojitelj ne broji na glas – noga ili ruka ravnomjerno otkucavaju dobe
• vježbanje u sporom tempu nezaobilazna faza
• UVJEŽBAVANJE RITMA
• otkucavanje/lupkanje ritma pjesme ili brojalice rukom o stol ili pljeskanje određenog ritma uz
brojanje
• primjerice nogom ili jednom rukom odgojitelj može otkucavati/lupkati metar, a pljeskanjem
ritam (Gospodnetić, 2015)

UVJEŽBAVANJE SVIRANJA

• važno odrediti pravilan prstomet

• pri vježbanju kretati od problematičnih taktova, a ne uvijek od početka
• pri vježbanju ne prosviravati, nego uvježbavati problematična mjesta kako bi se stekao
automatizam
• priprema može trajati i nekoliko tjedana
• studenti svjedoče o tome kako im je često dva tjedna premalo da nauče zadani sadržaj

UVJEŽBAVANJE PJEVANJA

• nakon naučenog sviranja prelazi se na vježbanje pjevanja pjesme

• s obzirom na nepostojanje kolegija Solfeggio u kojem se, između ostalog, uči pjevati po
notama, pjevanje se uči po sluhu (uz sviranje)
• nakon sviranja melodije pjesama u sljedećoj fazi, cilj je pjevanje i svirane melodije
• često problem za studente koji su ranije rijetko pjevali ili su pjevali puno niže
• potrebno vrijeme za uvježbavanje težih mjesta i kontrolu pjevanja uz sviranje
• pri vježbanju pjevanja uz sviranje korisno svirati glasnije, a pjevati tiše
• pri vježbanju pjevanja bez sviranja dobro je povremeno provjeriti intonaciju
• potrebno posebno uvježbati veće skokove (intervale)
• čest je slučaj u padu intonacije pri pjevanju a capella
• korisno zajedničko vježbanje
• korisno uključiti se u pjevački zbor, pjevati uz radio, nosač zvuka, snimku s Youtube-a
• problem u pjevanju može biti i psihičke prirode
• korisno upjevavanje
• važno točno pjevanje, a ne ˝lijepo˝ pjevanje
• djeca u odgojiteljevom pjevanju trebaju osjetiti energiju koja će ih potaknuti da zapjevaju s
njim
• djecu oduševljava ono što odrasli čine s oduševljenjem

PLANIRANJE I UVJEŽBAVANJE METODIČKG POSTUPKA

• nakon uvježbavanja pjesme ili brojalice u dovoljno brzom tempu treba isplanirati metodički
postupak i uvježbati ga
• uz vježbanje pjesme ili brojalice može se vježbati i njezin metar ili ritam u hodu, pljeskanjem i
na udaraljkama
• za metodički postupak odgojitelj treba uvježbati jedan ili više načina-metoda rada
• kod aktivnosti izvođenja igara s pjevanjem - nije potrebno uvježbavati metodički postupak
nego samo treba uvježbati radnje koje se spominju u pravilima igara
• potrebno izmjeriti vrijeme pjevanja i pričanja (kako ne bi bilo više priče), gleda se u ogledalo
dok se pleše i uvježbava sve detalje koji će se pojaviti u aktivnosti (gospodnetić, 2015)
CILJ METODIČKOG POSTUPKA

• temeljni cilj metodičkog postupka u glazbenoj aktivnosti je produžiti pažnju djece što dulje, da
bi što dulje bila okružena glazbom
• cilj zapravo nije naučiti pjesmu, nego produžiti njeno pjevanje da djeca budu dulje okružena
glazbom i da uživaju u glazbi, a usput će se ostvariti i zadaci – razvoj glazbenog sluha,
senzibiliteta (osjetljivosti, osjećaja) za ritam, metar, melodiju itd. (Gospodentić, 2015)

PLANIRANJE I UVJEŽBAVANJE METODIČKG POSTUPKA

• unaprijed izraditi rekvizite (aplikacije, udaraljke...)

• odjenuti primjerenu odjeću i obuću
• ako je tema aktivnosti slušanje glazbe, cijela priprema se sastoji od analize skladbe i
planiranja i uvježbavanja metodičkog postupka
• ukoliko se provodi aktivnost poticanja dječjeg glazbenog stvaralaštva ili sviranje na
udaraljkama, potrebna temeljita priprema i razmišljanje

TRAJANJE METODIČKOG POSTUPKA

• nema gornje granice u vremenu koja bi ograničavala trajanje aktivnosti

• odgojitelj treba procijeniti koji trenutak je pogodan za završetak aktivnosti i ne treba se
ustručavati reći djeci: "Gotovi smo, možete se sad igrati u svojim kutićima što želite."
• ako je aktivnost uključivala puno trčanja i živosti, odgojitelj može pred kraj aktivnosti smiriti
djecu tako da pređe u statičnu aktivnost (sjedenje u krugu ili sl.)
• za kraj aktivnosti se potrebno odlučiti kad vidimo da je nekoj djeci dovoljno igranja na istu
glazbu, a pjesma se ponovila petnaestak puta (15), ili brojalica više od dvadeset puta (20), ili
su poslušali skladbu s nosača zvuka 4-8 puta, ili su se poigrali oko pet (5) igara s pjevanjem,
svaku oko tri puta
• radi se otprilike o broju ponavljanja koji traje petnaestak minuta

TRAJANJE METODIČKOG POSTUPKA

• ukoliko je odgojitelj u dilemi treba li završiti aktivnost pitati djecu: "Hoćete li još?"
• ukoliko nekad i dalje žele izvoditi aktivnostmožemo završiti s prijedlogom da se dalje igraju
sama
• primjerice skladbu za aktivno slušanje, pustimo da i dalje svira- nastaviti ju slušati

OSMIŠLJAVANJE PROSTORA

• potrebno isplanirati u kojem prostoru će se odvijati aktivnost

• odgojitelji često koriste dvorište za igre s pjevanjem i dvoranu vrtića za aktivno slušanje glazbe
i ostale aktivnosti u kojima se djeca kreću
• student koji se priprema za aktivnost treba unaprijed dogovoriti s mentorom u kojem
prostoru će se aktivnost odvijati
• isprobati i glasnoću instrumenta na kojem će si davati intonaciju (ili donijeti svoj instrument)
ili glasnoću nosača zvuka na aparatu u vrtiću
 • soba ili dvorište bolji prostor za djecu od dvorane
• u sobi dnevnog boravka, kad se čuje pjesma većina djece će se odmah približiti odgojitelju,
dok će ostali slušati glazbu igrajući se nešto drugo

OSMIŠLJAVANJE PROSTORA

• kad se začuje glazba s CD-a bez obzira radi li se o planiranoj aktivnosti slušanja ili pasivnom
slušanju, neka djeca će odmah potražiti prostor za pokret/ples
• djeca koja se kreću/plešu, često se kreću samo na prostoru tepiha na kojem obično sjede, što
pokazuje njihovu sputanost
• djeca u jaslicama slobodno koriste prostor cijele sobe
• djeca u vrtiću često imaju manje prostora za kretanje nego kod kuće
• velik prostor potiče djecu na pokret/ples kao što akustičan prostor potiče na pjevanje
• potrebno omogućiti prostor za kretanje djece

PROVOĐENJE GLAZBENIH AKTIVNOSTI U SKLADU S DJETETOVOM DOBI

• ako odgajatelj nije isplanirao aktivnost da bude dovoljno raznolika i zanimljiva, trogodišnjaci
obično postaju nemirni nakon deset minuta, dok petogodišnjacima nije problem zajednička
igra u trajanju od pola sata.
• mala djeca mogu odlučiti prije vremena napustiti grupu ili uopće ne sudjelovati, odnosno
nastaviti se igrati u nekom od centara aktivnosti, i to im se mora omogućiti
• glazbene aktivnosti su specifične po tome što sva djeca čuju glazbu koja se pjeva ili sluša, bez
obzira sudjeluju li u aktivnosti ili ne

INDIVIDUALNI PRISTUP DJETETU

• "Ono što je jednom djetetu zanimljivo, drugo će možda

• zaplašiti. Odgojitelji i osobe koje se brinu o djeci moraju voditi računa o temperamentu
svakog djeteta, kako bi bili sigurni da od nespremnog djeteta ne traže previše˝ Stokes
Szanton, 2000., str. 23.
• ako se neko dijete ne pridružuje ostaloj djeci i ne zapjeva s njima, često ćemo pjevati samo s
tim djetetom, primj. kad ga posjednemo u krilo.
• važan je individualni pristup, ali i neverbalni odnos odgojitelja , primj. pogled i smiješak očima

NEKOMPETITIVNI KARAKTER GLAZBENIH AKTIVNOSTI

• aktivnosti bi trebale biti nekompetitivne (Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja

predškolske djece, Ministarstvo prosvjete i kulture, Zavod za školstvo, 1991)
• psiholozi savjetuju suradnički, a ne natjecateljski način rada, čak i u školskoj dobi, između
ostalog zato što se u natjecateljskim aktivnostima uspješni veličaju, a manje uspješni
potiskuju i zanemaruju (Miljević-Riđički, Maleš i Rijavec, 1999)
• aktivnosti trebaju biti zabavne, bez natjecateljske komponente - izbjegavati igre u kojim ima
pobjednika i gubitnika
• djeca koja neprestano gube često počinju sumnjati u vlastite sposobnosti i ubrzo odustaju od
igara (Kristen, Hansen, Roxane, Kaufamann i Burke Walsh, 2001)

TREMA PRI IZVOĐENJU GLAZBENIH AKTIVNOSTI

• nastaje zbog povećane odgovornosti pojedinca

• u trenutku kad čovjek postane svjestan da ga netko pažljivo sluša ili gleda, događa se da zataji
automatizam stečen vježbanjem
 • za automatizirane aktivnost je zadužena desna moždana polutka (kao i za kreativnost), koja
najbolje radi kad smo opušteni
• prije nego nastane automatizam, podaci su analizirani lijevom, logičkom polutkom mozga koja
pomaže u trenucima stresa kad automatizam zataji
• jedna od tehnika za povezivanje moždanih polutki je upravo glazba, čak i samo pljeskanje i
lupkanje ritmova

TREMA

• stjecanje vještina je dugotrajni proces

• našem tijelu je potrebno više vremena za vježbanje nego za učenje određenih sadržaja, jer je
potrebno vrijeme za formiranje asocijativne veze u mozgu
• vježbanje i učenje će kroz dovoljno vremena dovesti do rješavanja treme, a također i praksa i
iskustvo u situacijama u kojima se trema pojavljuje
• važno i samopouzdanje pojedinca i vjera u vlastite glazbene sposobnosti
• glazbena sposobnost univerzalna i inherentna ljudska sposobnost – ona je dio općeljudskog u
nama

FENOMEN GLAZBENIH SPOSOBNOSTI

• složen fenomen koji obuhvaća niz sposobnosti: shvaćanje i pamćenje melodije, percepciju
ritma, shvaćanje tonaliteta, utvrđivanje intervala, uočavanje estetskog značenja glazbe i
apsolutnog sluha
• sposobnost estetskog doživljavanja glazbe, sposobnost estetskog prosuđivanja o glazbi te
osjetljivost na umjetničku kvalitetu glazbenog djela i njegove interpretacije (Mirković – Radoš,
1996)

GLAZBENE SPOSOBNOSTI

• rezultat zajedničkog djelovanja naslijeđenog i naučenog - urođenih dispozicija i aktivnosti

okoline
• rezultat su sazrijevanja, neformalnih iskustava i formalnog učenja glazbe
• osnovne glazbene sposobnosti (osjećaj za ritam, visinu, trajanje i boju tona) - više određene
genetskim nasljeđem
• složene (glazbena memorija, osjećaj za akorde, harmoniju, modulacije i sl.) – više određene
razvojem

SLUH I MUZIKALNOST

• muzikalnost osnovna dispozicija svakog prosiječnog djeteta

• sluh i muzikalnost nisu istoznačni pojmovi odgoj sluha ne znači istovremeno i odgoj
muzikalnosti
• sluh je samo jedan dio muzikalnosti i nije istovjetan s njom
• nema potpuno nemuzikalnog djeteta kao ni djeteta bez sluha
• sluha nema jedino dijete koje je gluho u medicinskom smislu
• djeca koja pjevaju ˝falš˝ imaju nedovoljno razvijen sluh
• sluh više fiziološka činjenica
• muzikalitet kompleksna komponenta više glazbeno-psihološko određenje (Bašić, 1985)

GLAZBENE SPOSOBNOSTI I DAROVITOST

• specifična darovitost za područje glazbe

 • određene sposobnosti su osnova darovitosti (Čudina Obradović, 1991)
• nije bitno posjeduje li odgojitelj glazbenu darovitost, jer se sve može izvježbati
• ni najtalentiraniji glazbenici bez vježbanja ne bi razvili vještine i postigli rezultate
• viši stupanj potencijalne glazbene sposobnosti omogućit će studentu brže napredovanje u
određenim fazama vježbanja i brže stjecanje vještina
• sposobnost/darovitost odgojitelja će se možda najviše uočiti u izražajnosti pjevanja pjesme ili
izgovaranja brojalice
• najvažnije vježbanjem postići točnost i preciznost u glazbenoj struci

APSOLUTNI SLUH

• konkretna vještina koja se uobičajeno smatra znakom urođene glazbene darovitosti

• po statističkim izvještajima u punom obimu posjeduje ju svega jedan od 10000 ljudi
• sposobnost trenutne identifikacije fiksiranog notnog imena koje je najpribližniji odsviranom
tonu
• imaju i obrnutu vještinu - mogu otpjevati ili odsvirati zadanu tonsku visinu bez višekratnih
krivih pokušaja
• raniji početak glazbene naobrazbe - veća vjerovatnost apsolutnog sluha (Sergeant, 1969)
• nije u korelaciji s drugim glazbenim vještinama, niti je prediktivan u pogledu glazbenog
uspjeha
• mnogi profesionalni glazbenici nemaju apsolutni sluh, a neki ga čak smatraju i smetnjom
(Parncutt & Levin, 2000)
• https://www.youtube.com/watch?v=dAsXCvrwN6U

MJERE GLAZBENIH SPSOBNOSTI

• psihološka mjerenja u glazbi provode se testovima

• test -˝standardizirani postupak pomoću kojeg se izaziva određena aktivnost, a onda se učinak
te aktivnosti mjeri i vrednuje tako da se individualni rezultat usporedi s rezultatima, koji su
dobiveni kod drugih individua u jednakoj situaciji˝(Bujas, 1959,96)
• prve psihološke testove glazbenih sposobnosti - 1880. Karl Stumpf
• Seashore 1919. godine - prvi standardizirani test glazbenih sposobnosti
• 1920. godine testovi G.Revesza
• testovi glazbenih sposobnosti - ispituju sposobnosti razlikovanja visine tonova, opažanja i
pamćenja melodije, ritma i harmonije te sposonbost estetskog procjenjivanja

PRIMARY MEASURES OF MUSIC AUDIATION – PMMA (GORDON, 1982)

• prvi i za sada jedini test za psihološko ispitivanje djece predškolske i rane školske dobi (5-8
god.)
• na temelju neposrednog dojma djeca daju intuitivne odgovore o tome jesu li tonski, odnosno
ritamski modeli isti ili različiti
• test se sastoji od tonskog i ritamskog dijela
• svaki sadrži primjere za vježbu te po 40 zadataka
• dijete ne mora znati čitati i pisati, niti imati glazbeno iskustvo ili formalno glazbeno
obrazovanje
• svaki zadatak se reproducira na CD-u imenovanjem nekog predmeta koji je nacrtan na listu za
odgovore iznad odgovarajućeg zadatka
• nakon što dijete čuje jedan par fraza određuje jesu li fraze iste ili različite – zaokružuje par
istih ili različitih lica
PMMA – PRIMJER MELODIJSKI PRIMJER RITMIČKI PRIMJER

Značaj testa glazbenih sposobnosti

• razlog za oprez u pridavanju prevelikog značaja rezultatima testova glazbenih sposobnosti

• učinak na testu može ovisiti od: motivacijskih i emocionalnih čimbenika, poznavanja okoline u
kojoj se test odvija, ponašanja ispitivača, nivoa uznemirenosti ispitanika i suptilnijih
motivacijskih čimbenika - podložnost neuspjehu

DAROVITOST I TALENT

• za pojam darovitosti koriste se različiti izrazi

• osim darovitosti susrećemo i pojmove: talentiran, nadaren, izuzetan, genij, čudo, superioran.
• pod pojmovima darovit i nadaren najčešće se misli na potencijalnu darovitost, dok pojam
• talent označava manifestiranu darovitost, odnosno razvijenost područno specifične
darovitosti (akademske, umjetničke, sportske ili tehnološke)
• Gagné (2003) u svom Diferenciranom modelu darovitosti i talenta u glazbi koristi pojam
darovitost pri opisu pojedinaca koji su obdareni prirodnim potencijalom za postignuće koji je
izrazito iznad prosječnog za njihovu dobnu skupinu u jednom ili više specifičnih područja
• pojam talent, odnosno talentirani pojedinac Gagné koristi pri opisu vrhunske izvedbe
(vrhunskih vještina) koje su nastale kao rezultat nekog oblika sustavne vježbe u određenom
području.

TEORIJA VIŠESTRUKIH INTELIGENCIJA H. GARDNERA

• 90-tih godina prošlog stoljeća počelo opadati zanimanje za standardizirane testove

• pojavljuju se nova istraživanja na području čovjekove inteligencije
• značajan doprinos istraživanju glazbenih sposobnosti dao je Howard Gardner autorTeorije o
višestrukim inteligencijama (1983)
• pored inteligencije izmjerene testom, postoje i druge – može se biti inteligentan u različitim
područjima i na različite načine
• Gardner (2011) je postavio model od sedam različitih inteligencija: lingvističke, glazbene,
logičko matematičke, spacijalne, tjelesno-kinestetičke, intrapersonalne i interpersonalne,
prirordna i egzistencijalna
• Gardner je 1983. godine napisao i knjigu "Okviri uma:
• Teorija o multiplim inteligencijama", u kojoj je naveo 8 tipova inteligencije – 2016. godine
dodana još jedan
ZAKLJUČAK

• glazbene aktivnosti su sastavni dio integriranog kurikuluma ranoga i predškolskog odgoja i

obrazovanja
• glazba koja se pjeva, izgovara ili sluša, čuje se u cijeloj prostoriji
• ne očekuje se da se sva djeca priključe odgojitelju u aktivnostima
• metodički postupak je dio aktivnosti – različitih metoda u provođenju glazbenih aktivnosti u
okviru odgojno obrazovne strategije
• potrebna temeljita priprema za provođenje glazbene aktivnosti
• djeca nakon usvojenih sadržaja i sama preuzimaju inicijativu u provođenju glazbenih
aktivnosti što odgojitelj treba podržati

DJEČJE IGRE S PJEVANJEM

IGRE S PJEVANJEM

• igre s pjevanjem su važan element rane glazbene senzibilizacije (Mendeš i sur., 2020)
• stvarala su ih djeca sama u okviru igre
• vrsta su pokretnih igara
• objedinjuju pjevanje i pokret
• s obzirom na prirodnu povezanost glazbe (pjesme) i pokreta, osobito kod djece rane i
predškolske dobi, djeca uče na sinkretički način – povezivanjem melodije i teksta pjesme s
određenim pokretom (Manateriotti, 1988)
• sinkretizam – prirodna povezanost različitih ujmjetničkih područja
• povezanošću pjesme i pokreta „snažnija je međusobna interakcija melodije, riječi i kretnji, što
pozitivno utječe na sveukupni razvoj djeteta” (Mendeš i sur, 2020)

DOPRINOS IGARA S PJEVANJEM

• Djeca uče na integrirani način (Bredekamp, 1996; Slunjski, 2001)

• igre s pjevanjem pridonose brojnim dobrobitima kojima se potiče cjeloviti razvoj djece rane i
predškolske dobi te razvoj djetetovih kompetencija
• „glazba obogaćuje igru emocijama, a doživljaj zvuka i ritma potiče na motoričku reakciju
nužnu za njegov razvitak” (Mendeš i sur. 2020, str. 107)
 • igre s pjevanjem pridonose i glazbenom razvoju djeteta

PODJELA IGARA S PJEVANJEM

• podjela prema podrijetlu (

o narodne/tradicijske
o umjetničke
• podjela prema formi u kojoj se izvode
o krug, kolo, slobodna formacija...

PODJELA IGARA S PJEVANJEM PREMA FORMI

a. Igre s pjevanjem u krugu

b. Igre s pjevanjem u koloni
c. Igre slobodnih oblika
d. Igre mješovitih oblika (Manasteriotti, 1988)

Igre s pjevanjem prema formi

a. Tašunaljke, gegalice, cupkalice

b. Igre s pjevanjem u koloni
c. Igre s pjevanjem u kolu
d. Ostale glazbene igre (Protić, 1987)

PODJELA IGARA S PJEVANJEM PREMA FORMI – Mendeš i sur. 202

1. Zabavljalice
2. igre s pjevanjem u kolu
3. igre s pjevanjem u krugu
4. igre s pjevanjem u kolu, redu i koloni
5. igre s pjevanjem slobodnih oblika
6. igre s pjevanjem mješovitih oblika

ZABAVLJALICE

• Igre s pjevanjem namijenjene najmlađoj djeci

• to su ujedno i prve djetetove glazbene igre koje uključuju:
• - tapšalice
• - cupkalice
• - gegalice
• Namijenjene su najmlađoj djeci i gotovo uvijek zahtijevaju sudjelovanje odgojtielja ili odrasle
osobe
• Izvode se pkretima ruku, nogu ili tijela (pljeskanje, geganje, cupkanje) uz ritmizirano
izgovaranje teksta ili pjevanje
• segment su usmenog stvaralaštva za djecu
• kratke pjesme ili stihovi koji se ritmički izgovaraju/kazuju djetetu (Manasteriotti, 1981)
• ujedno predstavljaju segment usmenog stvaralštva za djecu (Mendeš i sur.2020)

ZABAVLJALICE

• emocionalno povezuju dijete s osobom koja s njim izvodi zabavljalicu

• razvijaju djetetove tjelesne i glazbene sposobnosti
 • nakon učestalog izvođenja dijete na zvuk poznate pjesme počinje samostalno izvoditi
određeni pokret
• IDE BUBAMARA
• Ide, ide bubamara,
• Ne zna, ne zna gdje bi stala,
• Gili, gili, gili...
• Narodna

Prstima lagano ˝hodamo˝ po djetetovom tijelu te na zadanje riječi lagano poškakljamo dijete

TAPŠALICE, TAŠUNALJKE ILI TAŠALICE

• igre u kojima se tekst pjeme ritmizirano izgovara ili pjeva djetetu pri čemu se plješće
djetetovim dlanovima
• izvode se već u djetetovoj prvoj godini
• dijete može tijekom izvođenja biti u različitim položajima (ležeći na leđima, sjediti ili stajati)
• povezivanjem pokreta i ritmičkog izgovaranja tapšalice se usavršavaju jednostavni pokreti -
koordinacija pokreta ruku pri čemu se kod djeteta razvija osjećaj za ritam
• tapšalice su popraćene djetetovim osjećajem zadovoljstva i radosti
• kada dijete usvoji pokrete, počinje samo pljeskati kada čuje poznatu tapšalicu
• tašunjalke, pljeskalice, hincalice
• plješće se djetetovim ručicama
Taši taši tanana
Taši, taši, tanana
i svilena marama,
u marami šećera
da mi Sonja večera.
• govori se ili se pjeva na tri tona kao Ringe ringe raja
• takve melodije pripadaju pentatonskoj ljestvici koja nema toniku ni vođicu

CUPKALICE, CUPALICE ILI CUPALJKE

• igre koje se izvode nakon što je dijete počelo sjediti

• držeći dijete na koljenima, odrasla osoba „cupka” s njime podižući pete s poda i spuštajući ih
uz RITMIČKO izgovaranje ili pjevanje riječi cupkalice
• HOPA, CUPA
Hopa, cupa, čet'ri noge,
Sve četiri krute,
Hopa, cupa, mi idemo
Na daleke pute.

GEGALICE

• počinju se primjenjivati nakon što dijete počinje sjediti

• uz ritimički izgovor ili pjevanje slogova odrasla osoba pokreće (gega) dijete lijevodesno, gore-
dolje i sl. uz pridržavanje djetetove glave
• tako se dijete najrpije gega u sjedećem položaju, a kasnije, u drugoj i trećoj godini se počinje
gegati i u stojećem položaju prenoseći težinu s jedne nogu na drugu
GEGALICE

IGRE S PJEVANJEM ZA JASLIČKU DOB KOJE SU ODRASLI STVORILI ZA DJECU

• također su dio folklora

• tašunjalke (tapšalice, tašunalice, pljeskalice), hopsalice, cupkalice, hincalice, gegalice,
ljuljalice, zamišljalice, oponašalice, dodirivalice, nagomilavalice (Milan Crnković: Hrvatske
malešnice, Školska knjiga, Zagreb 1998., 14.- 15.str.)
• igre na dlanu i prstima, s dječjim rukama, nosićem i sl.
• cupkalice i gegalice- uz njihov metar možemo dijete cupkati u krilu, pomagati mu da skakuće,
ljuljati ga na različite načine, gegati ga lijevo-desno, lupkati metar po tijelu i raznim
predmetima, stupati... (to su zapravo igre s pjevanjem za jasličku djecu) (Gospodnetić, 2015)
• uspavanke (uspavalice) - odrasli pamte uspavanke iz svog djetinjstva i koriste ih za
uspavljivanje svoje djece, imaju sve elemente folklora

IGRE S PJEVANJEM U KOLU

• djeca se mogu držati za ruke u kolu i kretati se uz pjevanje

• primjer kretanja u kolu - Ringe raja – djeca se kreću u kolu. Kada prestanu pejvati kolo se
zaustavlja i djeca čučnu
• držeći se za ruke u kolu mogu poskakivati s noge na nogu, hodati u metru ili ritmu, kretatit se
te mijenjati smjer kretanja
• u sredini kola je jedno dijete koje izvodi neke pokrete ili na kraju odabire drugo dijete za
određenu ulogu (primjer U kolu je sestrica)
• kolo se kreće, a prozvana se djeca okreću za 180 ili 360 stupnjeva (Sedam godin u kolu)

IGRE S PJEVANJEM U KRUGU

• krug se formira u igrama u kojima djeca uz pjevanje pjesme izvode pokrete rukama i tijelom
• pokretima opisuju sadržaj pjesme
• izvode ritam pjesme pokretima
• sviraju ritam dječjim udaraljkama
• izvode pravila zadana pjesmom - izvode se prema zaadanim pravilima
• Primjer Sunce sije kiša će https://www.youtube.com/watch?v=d7zKWZDY7HY

IGRE S PJEVANJEM U OTVORENOM KOLU, REDU I KOLONI

• glavna karakteristika im je linijska izvedba i kreatnje u redu, nizu i sl.

• djeca mogu stajati jedno do drugoga ili jedno iza drugoga
• neke od ovih igara se pojavljuju s glavnom ulogom
• primjer Došla majka s kolodvora - https://www.youtube.com/watch?v=wSvJ7-5gY1M(DJECA)

IGRE S PJEVANJEM SLOBODNIH OBLIKA

 • slobodnijeg su karaktera
• djeca se slobodno kreću prostorom i pjevaju izvodeći neke pokrete

IGRE S PJEVANJEM MJEŠOVITIH OBLIKA

• Izvode se u dva ili više oblika

• primjerice kolo i lovica – Boc, boc iglicama

ODBIR IGRE S PJEVANJEM, PRIPREMA I OKUPLJANJE DJECE

• pri odabiru igre s pjevanjem potrebno je obratiti pozornost na govorne glazbene i motoričke
kompetencije djece
• melodija je često jednostavnija od ostalih dječjih pjesama kako nebi otežavala djeci izvedbu
pokreta
• tekstovi potiču djecu na pokret, pa stoga trebaju biti jednostavni i razumljivi kako bi ih djeca s
lakoćom mogla izvesti
• sadržaji pjesama proširuju dječja znanja i spoznaje o svijetu koji ih okružuje, potiču
kreativnost djece te bogate njihov rječnik
• ukoliko se u pjesmama i igrama pojavaljuju djeci nepoznate riječi ili radnje potrebno ih je
djeci objasniti na primjeren način

IZVOĐENJE IGARA S PJEVANJEM ZA NAJMLAĐU DJECU

• pjesmu i pokrete izvodi odgojitelj, a djeca će se ovisno o svojim razvojnim mogućnostima

tijekom duljeg vremena postupno pridruživati u igri
• uz tekst i ritam izvođenja mogu se izvoditi različiti pokreti: hod, trčanje, poskoci, slobodni
pokreti tijelom,glavom, rukama i nogama, oponašanje različitih radnji, kretanja životinja i
svega što je dostupno dječjoj mašti
• kako bi djeci pjesma i igra uz pjesmu postale bliske te kako bi ju djeca s radošću ponavljala i
uživala u njoj, nije potrebno izvoditi veliki broj pjesama.
• dovoljno je tijekom pedagoške godine pažljivo, u skladu s estetskim kriterijima i
primjerenosti, odabrati nekoliko igara s pjevanjem kako bi ih djeca mogla dobro upoznati,
zavoljeti i zajednički rado izvoditi (Mendeš i sur.,2020)

POSTUPAK USVAJANJA PJESME

- važan izbor pjesme

- odgovornost odgojitelja pri izboru pjesme u kontekstu pripreme novog projekta,
pronalaženju novih metodičkih postupaka te pripremi materijala za
- važno okruženje i poticajno ozračje (glazbeni instrumenti, udaraljke, slike
djeteta/djece koja pjevaju ili izvode/plešu u kolu i sl.)
- potrebno pripremiti motivaciju za svaki novi susret: aplikacija, lutka, igračka,
poticajnim riječima, po mogućnosti povezanim s projektom kojim se bave

KLJUČNI ČIMBENICI U PREZENTACIJI SADRŽAJA

• sigurna interpretacija odgojitelja

• radost na njegovom licu i jasan izgovor riječi
• skladan pokret imaju ključnu ulogu u na dojam koji će na dijete ostaviti pjesma i cijela
pokretna igra- igra s pjevanjem
o upoznavanje ugodne melodije, zanimljivih riječi potaknut će/pobuditi će djetetovu
pažnju i snažne emocije kod djece
 o emocije su izuzetno važne za pobuđivanje ljubavi i interesa za glazbu – na taj će način
djeca rado izvoditi te usvajati glazbene sadržaje

KONCEPT SOCIO-EMOCIONALNOG OBRAZOVANJA I SOCIOEMOCIONALNOG UČENJA

• SEO - odgojno-obrazovni proces kojim pojedinac razvija SEK za osobni, društveni i

akademski rast i razvoj u kontekstu kurikuluma RPOO-a
• SEU - način stjecanja i primjene znanja, stavova i vještina potrebnih za razumijevanje i
upravljanje emocijama, postavljanje i realizaciju pozitivnih ciljeva, empatije prema
drugima, uspostavljanje i održavanje pozitivnih odnosa te donošenje odluka (CASEL,
2019).

SOCIO-EMOCIONALNA DOBROBIT KAO JEDAN OD TEMELJNIH CILJEVA NKRPOO-A (2015)

• shvaćanje djeteta kao cjelovitog bića te prihvaćanje integrirane prirode njegova učenja
• važnost zdravog i uspješnog funkcioniranja djeteta i pozitivnih socijalnih odnosa u
kvalitetnom okruženju (NKRPOO, 2015) osiguravanje kvalitetnog okruženja djeteta i
kompetencija odgojitelja

KONCEPT SOCIOEMOCIONALNE DOBROBITI DJECE

• dio opće dobrobiti djece - povezana s djetetovom mentalnim zdravljem (Tatalović i

LoCasale-Crouch, 2021)
• područje RPOOA- a - IZVOR dobrobiti djeteta (Sheridan and Pramling Samuelsson, 2013)
• utječe na cjelokupni razvoj i učenje (Funk i Ho, 2018)
• ulaganje u unaprjeđenje i promicanje mentalnog zdravlja stanovništva doprinosi
obrazovnim ishodima djece i adolescenata (COM, 2021)
• uz IGRU I KONTAKT S PRIRODOM te TJELESNOM AKTIVNOŠĆU – ULOGA GLAZBE (2019/C
189/02).

RAZVOJ SEU-A I SEK-A U KONTEKSTU RPOO-A

• polazište za sve kurikularne aktivnosti

• optimalni razvoj mentalnog zdravlja i dobrobiti djece (Ho i Funk, 2018; Yorke i sur., 2021)
SOCIO-EMOCIONALNO UČENJE U KONTEKSTU GLAZBENIH AKTIVNOSTI

PROBLEM I CILJI STRAŽIVANJA

• problem istraživanja
• nedostatak:
- grupne kohezije i
- SEK-a u novooformljenoj skupini djece
• (n=27) - 5 do 7 godina.
• cilj istraživanja - razvoj SEK-a djece putem glazbenih aktivnosti
• temeljno istraživačko pitanje -kako glazbenim aktivnostima pridonijeti razvoju bolje grupne
kohezije, pozitivnijeg ozračja te razvoju SEK-a djece u skupini

PRVA ETAPA DJELOVANJA AI- JAČANJE GRUPNE POVEZANOSTI

• upoznavanje/usvajanje nove pjesme Jabučice crvena

• brojalica Kesten
• igra s pjevanjem Mali bratec Ivo i Mala Marica;
• pokretne igre Vrući kesten i Glazbeni kipovi
 • pokretno plesna igra Pokaži ritam uz glazbu Okul Öncesi Dans
(https://www.youtube.com/watch?V=jx8b6rjf9bs)

DRUGA ETAPA DJELOVANJA – EMOCIONALNA SVJESNOST

- Što priča ova glazba,

- Pogodi osjećaj i pokaži ga pokretom
- Kutija puna osjećaja (Laevers, 2006)
- Glazbeni poligon (portuglaska dječja pjesma Borbolethina )
- igra Zečići u rupu (Rabbits-in-aHole-Earthquake Drill.pdf )
(https://www.youtube.com/watch?v=IKeN9U-rdfk)
- cilj brzo se sakriti na sigurno mjesto.

IZVOĐENJE GLAZBE TIJEKOM IGRE

• Pjesmu koju dobro poznaje dijete voli češće izvoditi tijekom zajedničke i samostalne igre,
samoorganiziranih aktivnosti i sl.
• Izvođenje, ponavljanje pjesama, brojalica i drugih oblika glazbenih aktivnosti usvojenih u
dječjem vrtiću – potvrda je kvalitete rada odgojitelja
• Pjesma, brojalica tako postaju „emocionalnim sudionikom” djetetovih igara
• Dijete interpretira sadržaje ujedno ih ponavaljajući i dodatno usvajajući tijekom igre
(pjeva zadubljeno svojim igračkama s ili bez pokreta i sl.), prezentirajući ih svojim
roditeljima (kako bi ih primjerice razveselio )
• Dijete tako uživa u onome što upoznaje, uči - usvaja

USVAJANJE IGRE S PJEVANJEM

• Djeca najbolje usvajaju igru s pjevanjem u „njezinoj sveobuhvatnosti”( Mendeš i sur.,

2020, str. 115)
• Odgojitelj pjeva krećući se istodobno s djecom
• Na taj način djeca istodobno doživljavaju te upoznaju i usvajaju pjesmu, pokrete i pravila
igre
• Kod složenijih igara s pjevanjem je dobro da djeca najprije usvoje pjesmu
• Pritom je važna motivacija putem nekog zanimljivog sadržaja ili povezivanje s aktualnim
projektom
• Nakon usvajanja pjesme djeca će se više usredotočiti na pokret, pa će im na taj način
kretnje biti ljepše i skladnije

ULOGA I POSTUPCI ODGOJITELJA PRI IZVOĐENJU IGRE S PJEVANJEM

• S obzirom na to da igra s pjevanjem uz pjesmu i pokret uključuje i određena pravila –

zadatak odgojitelja je da ih objasni i prezentira djeci na primjeren način
• Odgojitelj prije svega treba sam ovladati sadržajima
• - pjevanjem pjesme
• - „naučiti korektno i izražajno pjevati pjesmu, pri čemu je ptorebno da pjeva intonativno
čisto i da potpuno vlada tekstom pjesme” (Manasteriotti, 1988, str. 71)
• izvođenjem određenih pokreta
• pravilima izvođenja igre s pjevanjem

PRIMJERI IZVOĐENJA IGARA S PJEVANJEM U VRTIĆU V.S. IZVOĐENJE ODRASLIH

• Igra kolo – u vrtiću

 • https://www.google.com/search?q=igre+s+pjevanjem+
+Igra+kolo&sca_esv=574372205&rlz=1C1EJFC_enHR837HR837&biw=1536&bih=715&tb
m=vid&sxsrf=AM9HkKlhHegkDqK0OWcyMm48bmfTIRI6AQ
%3A1697615394696&ei=Io4vZYCGKuODigPwP2fgAQ&ved=0ahUKEwiAn8OUjv-
BAxXjwQIHHcDB0A4FBDh1QMIDQ&uact=5&oq=igre+s+pjevanjem+
+Igra+kolo&gs_lp=Eg1nd3Mtd2l6LXZpZGVvIhtpZ3JlIHMgcGpldmFuamVtICBJZ3JhIGtvbG8
yBRAhGKABSJ0fUJEJWPkccAB4AJABAJgBqAGgAcgKqgEDNy42uAEDyAEAAEBwgIEECMYJ8I
CBhAAGBYYHsICBRAAGIAEwgIHECEYoAEYCogGAQ&sclient=gws-wiz-
video#fpstate=ive&vld=cid:480a28c0,vid:-obJMLzDT4U,st:0
• Ringe, ringe raja - https://www.youtube.com/watch?v=GpTTw0z6_aY
• Izvanvrtićke aktivnosti - djeca polaznici etno-tradicijskog programa
• https://www.facebook.com/dvivanicgrad/videos/13032818-djecapolaznici-etno-
tradicijskog-programa-roditeljima-su-pokazalikako/653544655002515/

POTICANJE KREATIVNOSTI DJECE U OKVIRU IGARA S PJEVANJEM

• iako igre s pjevanjem imaju unaprijed određena pravila izvođenja (izvođenje pokreta) djeca ih
mogu i sam kreirati tijekom usvajanja ili tijekom izvođenja
• -na taj način igre s pjevanjem dobivaju i stvaralački oblik
• -djeca im primjerice dodaju nove pokrete, korake ili svoja nova pravila
• to pridonosi razvoju njihove mašte i kreativnosti te samopoštovanja

PJESMA U RADU S DJECM RANE I PREDŠKOLSKE DOBI PRIPREMA ODGOJITELJA ZA AKTIVNOST

UPOZNAVANJA/USVAJANJA PJESME

PJESMA/PJEVANJE

• najčešći sadržaj glazbenih aktivnosti i najčešći jezik glazbe koji dijete koristi
• pjevanje predstavlja čovjekov prirodni način izražavanja koji se jasno očituje još od ranog
djetinjstva.
• pjesma omogućuje djetetu prvo glazbeno iskustvo i nudi mu različite izražajne mogućnosti
(Denac i Ilič, 1993)
• pjesma je uvijek izvor radosti za dijete – cilj je kroz pjesmu pružiti radost i toplinu atmosfere
• dijete rane i predškolske dobi se glasa i pjeva spontano, neopterećeno konvencijama odraslih
• reakcija glasom i pokretom na pjesmu odraz je snažnog doživljaja i emocija koje pjesma budi
u djetetu (Marić i Goran, 2013)

Marić i Goran (2013) pjesmu definiraju kao poetsko-glazbeno umjetničku strukturu te navode kako su
načini nastanka pjesme usmena predaja ili stvaralački potencijal umjetnika. Usvajanje pjesme je
najčešća vrsta glazbene aktivnosti u dječjem vrtiću, a pri odabiru pjesme odgojitelj treba osobito
misliti na prilagođenost teksta, opsega i stila dobi djece. Cilj je navedene aktivnosti usvajanje
određene pjesme pri čemu djeca zapravo imaju mogućnost susresti se sa bitnim glazbenim
elementima poput melodije, ritma, harmonije, metra i slično (Gospodnetić, 2015). Kako bi dijete
ponovno željelo čuti ili zapjevati pjesmu potrebno je osmisliti dojmljiv metodički postupak. Pjesma je
utkana u vrtićku svakodnevnicu jer se njome često obilježavaju bitni događaji poput rođendana,
proljetnih zbivanja, Božićnih svečanosti i slično, ali i oni svakodnevni događaji kao što su uobičajene
dnevne rutine poput brisanja nosa, pranja ruku i slično. Važno je da pjesma kod djece budi pozitivne
emocije jer samo tada može ostaviti neizbrisive tragove u djetetovoj ličnosti te ima neizmjernu
odgojnu vrijednost (Marić i Goran, 2013).
DJETETOVO PJEVANJE

• pjevanje je aktivnost koja počinje odmah nakon rođenja (Pesek, 1997)

• to je najstariji, najpopularniji i mogli bi se reći prvi oblik muziciranja (izvođenja glazbe)
(Domonyi, 1986)
• pjesma je za dijete rane i predškolske dobi prva glazba (Voglar, 1986, str. 47)
• pjevanje u djetetovoj dobi je neiscrpan izvor izražavanja djetetovih emocija
• mnogi skladatelji su svoja djela stvarali u najvećem duševnom uzbuđenju i zanosu
• „Pjesma izvire iz djeteta slično kao i kod pjeva ptica (Tomerlin, 1969).

DJETETOVO PJEVANJE

• pjesma je za dijete prva glazba i predstavlja ishodište, put i cilj predškolskog glazbenog
odogoja (Voglar, 1989).
• pjevanje u vrtiću je jedna od najčešćih glazbenih aktivnosti
• pjesma mora biti doživljaj za dijete kako bi postala njegova potreba (Voglar, 1989)
• suvremeni razvoj tehnologije s jedne strane doprinosi razvoju djetetova pjevanja, a s druge
strane se upravo radi veće dostupnosti različitih glazbenih izvedbi manje pjeva
• dijete osobito rado sluša pjevanje osoba za koje je emotivno vezan (Borota, 2013)
• važna razvijena svijest odgojtielja o važnosti pjevanja za dijete i njegov cjeloviti razvoj

VAŽNOST PJESME U DJETETOVU RAZVOJNOM I ODGOJNOM PROCESU

čestim/svakodnevnim pjevanjem snažno djelujemo na djetetov:

• - emocionalni
• - intelektualni i
• - tjelesni razvitak

igrom uz pjesmu razvijaju se djetetove:

• - motoričke vještine
• - potiče se socijalizacija i
• - kulturne navike međusobnog ophođenja (Marić i Goran, 2013)

DOBROBITI PJEVANJA ZA DIJETE

• razvoj različitih glazbenih sposobnosti: razvoj sluha, slušne pozornosti, osjećaja za ritam,
glazbeno pamćenje, oblikovanje djetetova glasa, osjećaj za skupno muziciranje i sl.
• pjevanje doprinosi razvoju djetetova govora i bogaćenju njegova rječnika – djeca upoznaju
nove riječi, tekstove i stihove
• pjevanje veselih, umirujućih, nježnih pjesama pobuđuje kod djeteta različita raspoloženja -
potiče se emocionalna i misaona aktivnost čime se potiču i sve ostale psihičke aktivnosti
djeteta
• sklad melodije, ritma i teksta pjesme utječe na razvoj estetskog osjećaja i glazbenog ukusa
• utječe se na razvoj glazbenog ukusa kao i na sposobnost prepoznavanja i razlikovanja pjesama
različitog karaktera (Domonji, 1986)

DOPRINOS PJEVANJA GLAZBENOJ KULTURI DJETETA

Grujić (2017) smatra da se doprinos pjevanja glazbenoj kulturi djece ogleda na sljedeći način:

- formiraju se pjevačke vještine i navike djece

- djeca se uče pjevanju u vrtiću i u svakodnevnom životu
 - razvija se glazbeni sluh djeteta
- razvija se sposobnost usklađivanja načina pjevanja i raspoloženja koje donosi sama pjesma
- razvija se pjevački glas djeteta te jača i proširuje njegov ambitus

VAŽNOST PJESME U ODGOJNOM PROCESU

- pjevanje pjesme utječe na djetetov cjeloviti razvoj

- vrijedno je samo kada u djetetu budi radost i zadovoljstvo
- tada pjesma ima neprocjenjivu odgojnu vrijednost i utjecaj na razvitak cjelovite ličnosti
djeteta
- otpjevana riječ ili otpjevana misao se snažnije usađuje u djetetovu svijest u odnosu na samo
izgovorenu riječ
- dijete tako dublje proživljajva pojmove i nenametljivo ih usvaja kroz igur tonova i ritma (Marić
i Goran, 2013)

˝ODGOJNO PJEVANJE˝

- talijanska pedagogica Rossa Agazzi koja je početkom dvadesetog stoljeću u pedagošku teoriju
uvela pojam odgojno pjevanje

˝Pjeva domorodac kad se obraća nepoznatim silama, pjeva majka kad uspavljuje dijete, pjeva radnik
kad radi, pjeva seljak u polju i dijete u svojim igrama, pjevuši starac kad zasja sunce, pjeva onaj koji
voli i tko se nada. I tek kad bi se čovječanstvu zabranilo pjevanje, shvatili bismo da je ono potreba
ljudskog života (Manasteriotti, 1988, str. 5).

PJESMA KAO INTEGRALNI DIO DJETETOVA ŽIVOTA

 umjetnička pjesma ili glazbeni folklor - sastavni je dio projektnih tema u vrtiću
 pjesmom se obilježavaju svi značajni trenutci djetetova života (rođendani i sl.)
 ˝život je integralni dio pjesme, a pjesma je integralni dio života˝ (Marić i Goran, 2013, str. 50)
 djeca rane i predškolske dobi ne mogu i nužno ne moraju svladati pjesmu za svaku priliku
 odgojitelj će kroz svoj rad upoznati i mnoge pjesme skladane za djecu od kojih su neke
namijenjene slušanju i doživljavanju
 izvode se uz različite projekte - pjeva ih sam odgojitelj u za to primjerenim situacijama (Marić
i Goran, 2013)

PJESME ZA DJECU I DJEČJE NARODNE PJESME

 razlikujemo pjesme za djecu od dječjih narodnih pjesama

• pjesme za djecu su stvorili odrasli da bi ih djeca pjevala ili slušala
 narodne pjesme su uglavnom stvorila djeca i nazivaju se dječje pjesme
 igre s pjevanjem su također stvorila djeca te one pripadaju folkloru, odnosno dječjim
pjesmama ili dječjem folkloru, odnosno tradicijskim ili predajnim dječjim igrama

RAZLIČITI IZRAZI ZA POJAM DJEČJE PJESME

"hrvatske pučke pjesme"

"hrvatske pučke pjesme za najmlađe",

"hrvatske sanatalice"

"hrvatske pjesme mališanske"

"mališnice˝

"mališnice˝ ili "malešnice"

"hrvatske ranke˝

• budući nijedan od navedenih izraza nije zaživio koristi se izraz "dječje pjesme"
• za podvrste je potrebno imenovati o kojoj vrsti se radi (nabrajalice, uspavanke, rugalice itd.)

Milan Crnković: Hrvatske malešnice, Školska knjiga, Zagreb 1998.

MALEŠNICE

• prvi pjesnički tekstovi s kojima se dijete ima priliku susresti i to u zajedničkoj igri djece i
roditelja koja uključuje pokret i riječ (Velički i Katarinčić, 2011)
• sam naziv malešnice predložio je Milan Crnković koji je smatrao da je odnos u hrvatskoj
književnosti prema malešnicama „donekle nemaran“ (Velički, Katarinčić, 2011, str. 24) prema
Crnković, M.)
• posebnost malešnica je ta da su one dio dječjeg života i djeca su aktivni sudionici u njihovim
izvedbama
• najčešće se čuju u roditeljskom domu, u odnosima odraslih i male djece, dok u dječjim
vrtićima češće čujemo, u obliku igara s pjevanjem, dječje pjesme starije vrtićke djece.

„Malešnice svih naroda imaju određena zajednička mjesta i sličnosti u izrazu, ali one ipak i prije svega
prenose karakteristične crte fizionomije pojedinog naroda, pripomažu nacionalnoj identifikaciji,
povezivanju i osjećaju jedinstva“ (Velički, Katarinčić, 2011, str. 25).

NURSERY RHYMES

• engleski izraz koji se koristi za dječje pjesme nastale u dodiru odraslih i djece – prenošene su
usmenim putem do prvih zapisa
• Nursery rhymes su pučke dječje pjesme čiji su stihovi prenošeni narodnom predajom iz
generacije u generaciju,
• u Engleskoj se smatraju najpopularnijim pjesmama.
• postoje zabilješke o pjesmama iz 1609. godine, te zbirka Thommy Thumb iz 1842. (Velički,
Katarinčić 2011).
• majke su prve pjevale svojoj djeci kod kuće, a sada nursery rhymes imaju posebnu važnost u
kurikulumu engleskih vrtića
• "Povezuju riječi i pokrete i aktiviraju više osjetila˝
• namijenjene su malom djetetu i s uspjehom uvlače u svoju osebujnu igru sasvim malu djecu,
katkad čak i onu koja još nisu prohodala."[ isto, 7. str.]

PJESME ZA DJECU

• pjesme koje su stvorili odrasli kompozitori da bi ih djeca pjevala ili slušala - uglavnom se zna
ime autora
• dječje pjesme i pjesme za djecu ravnopravno pjevamo s djecom ne ističući djeci njihovu
razliku, osim što možemo spomenuti ime kompozitora ako je poznat
• mnoge umjetničke pjesme izjednačile su se s narodnima
• primjer: pjesma Plakala mala Vidica napisao pjesnik Jovan Subotić, Djeca i maca Krunoslav
Kuten, a Stari palac kruha prosi (recitacija) Ljudevit Varjačić
• mnoge autorske pjesme pretvaraju se u narodne - primj. Božićne pjesme
 • Franjo Langer u 19. stoljeću komponirao pjesme koje su se toliko proširile da su se izjednačile
s narodnima: Kirie eleison, O Betleme, Radujte se narodi i Svim na zemlji.

AUTORSKE PJESME I RECITACIJE KAO NARODNA SVOJINA

• njihova umjetnička neprolazna vrijednost i ljepota

• djeca su ih prihvatila jer su skladane na način na koji ona izmišljaju svoje pjesme
• osim melodije koja se svidjela djeci, tekstovi tih pjesama nalikuju na dječje tekstove
• u povijesti odgoja djece neki odgojitelji i pedagozi nisu razumijevali vrijednost narodnog
stvaralaštva pa su namjerno mijenjali dječje stvaralaštvo
• smatrali su da će na taj način bolje odgojiti djecu
• muzikolog i skupljač narodnog blaga dr. Franjo Kuhač najveći pobornik očuvanja narodnog
blaga

PRIMJER

• Puž, muž,
• pusti roge van
• da ti kuću ne prodam
• staroj babi za duhan.
• primj. Poturčić smatra da se dijete tom pjesmicom uči nasilju (prodati tuđu kuću),
nepoštivanju odraslih (stara baba), i pušenju (kupuje duhan).
• predlaže njezinu izmjenu: neka dijete nagovara puža da izađe jer mu je kućica zaprljana, a
dijete će mu pomoći da jeočisti (navikavanje na red!), a ako neće, dijete će ga staviti na travu
da pase (navikavanje na ustrajan rad).
• Poturičiću smetaju sve šaljive pjesme (neozbiljnost!), svi pripjevi tipa diri-diri, nina-nena
(besmislenost)

PJESME KOJE SU ODRASLI STVORILI KAKO BI IH PJEVALI DJECI

• također su dio folklora

• uspavanke (uspavalice) - odrasli pamte uspavanke iz svog djetinjstva i koriste ih za
uspavljivanje svoje djece, imaju sve elemente folklora
• tašunjalke (tapšalice, tašunalice, pljeskalice), hopsalice, cupkalice, hincalice, gegalice,
ljuljalice, zamišljalice, oponašalice, dodirivalice, nagomilavalice (Milan Crnković: Hrvatske
malešnice, Školska knjiga, Zagreb 1998., 14.- 15.str.)
• igre na dlanu i prstima, s dječjim rukama, nosićem i sl.
• uz njihov metar možemo dijete cupkati u krilu (cupkalice), pomagati mu da skakuće, ljuljati ga
na različite načine, gegati ga lijevo-desno, lupkati metar po tijelu i raznim predmetima,
stupati... (to su zapravo igre s pjevanjem za jasličku djecu) (Gospodnetić, 2015)

OBLICI DJEČJEG STVARALAŠTVA

- igre koje su odrasli stvorili za djecu, a djeca su ih zbog primjerenosti oponašala, preoblikovala,
prihvatila i zadržala, također možemo svrstati u dječje stvaralaštvo (Knežević, 1988)
- brzalice - rečenice teške za izgovor koje treba brzo izgovoriti i ne pogriješiti,[ Goran Knežević:
Naše kolo veliko, Ethno, Zagreb 2002., 8. str.]
- rugalice - neke od njih su stvorili odrasli, a neke djeca (kao i brojalice)
- bajalice, izmišljalice, nabrajalice, tužbalice (Milan Crnković: Hrvatske malešnice, Školska
knjiga, Zagreb 1998, str, 13.
- razbrajalice, tepalice, molitvice, pitalice, zagonetke, pjesme za igru ili igralice i pjesme za kolo
RUGALICE

• Primjer rugalice:
- tužibaba reza dobi komad mesa
- tuži još, tuži još pa si kupi stari koš
• Tužibaba reza, dobi komad mesa
• ponekad djeca nastavljaju:
• "Tuži još, dobiš groš, pa si kupi stari koš." (Sibinj, iz: Radovan Bradarić: Brojalice i pjesme iz
Slavonije i Baranje, Osijek, 1986.)
• pjeva se na tri tona kao Ringe ringe raja

BRZALICE

• Primjeri brzalica:
a. Riba ribi grize rep
b. Na vrh brda vrba mrda
c. Prešo Petar preko puta,
pita Pavla po pet puta:
"Pošto, Pavle, par pataka?"
"Par pataka, pet petaka."
• (ritam ove brzalice je ujednačen, od početka do kraja ga možemo zapisati u osminkama. (iz:
Branko Rakijaš: Pjesma i igra, Školska knjiga, Zagreb 1963, str. 23. )
• Kao i kod brojalica, treba paziti na naglaske u riječima

PJESMA U DJEČJEM VRTIĆU

• većinu glazbenih poticaja dobro je temeljiti na melodiji, odnosno pjesmi

• pjesma je sinteza svih glazbenih elemenata
• dijete ima veću potrebu za sadržajima koji imaju melodiju
• odgojitelji bi također trebali većinu aktivnosti obogatiti sadržajima koji naglašavaju melodiju
• ritmičke igre imaju svoju vrijednost, naročito kao poticaj razvoja psihomotornih sposobnosti

PROCES UPOZNAVANJA/USVAJANJA PJESME ZA DIJETE

• s druge strane, neki autori usvajanje pjesme smatraju kompliciranim procesom za dijete -
perspektiva odraslih (Mayeski, 2008)
• uključuje: slušanje, razumijevanje i prisjećanje teksta, ispravni izgovor, prisjećanje i pjevanje
melodije
• potrebno je uskladiti više elemenata u isto vrijeme
• brojalice i improvizacije koje su stvorila sama djeca i njihov ritam odraslima može predstavljati
problem, ali djeci ne ! - djeca ponove ono što čuju (Gospodnetić, 2015)
• uz djetetu primjeren i zanimljiv način ovaj proces može biti vrlo zabavan i poticajan za dijete

NA KOJI NAČIN USVOJITI PJESMU U RADU S DJECOM ?

• kako djetetu približiti pjesmu, a da proces njezina usvajanja djetetu bude zanimljiv i primjeren
?
• na koji način interpretirati i posredovati pjesmu da djetetu bude zanimljiva ?

PRIPREMA ODGOJITELJA

• odabir teme - odgojitelj bira sadržaj koji je primjeren djeci, njihovoj dobi, rasponu glasa i sl.
• potrebno obratiti pozornost na:
 • odabrani tekst i njegovu estetsku vrijednost
• na duljinu pjesme, melodijske linije, dječji interes i sl.
• Jeremić i Stanković (2019) ističu sljedeće kriterije za odabir pjesme:
- estetski kriterij (kvaliteta literarnog i glazbenog teksta)
- odgojni kriterij (putem sadržaja literarnog teksta
- obrazovni kriterij
- dobni kriterij

PRIPREMA ODGOJITELJA ZA GLAZBENU AKTIVNOST UPOZNAVANJA, USVAJANJA I PONAVLJANJA

PJESME

• odgojitelj prije odabira glazbenog djela koje ćekoristiti u radu s djecom, treba detaljno
analizirati njegov sadržaj te njegove mogućnosti za realizaciju odgojno-obrazovnog rada s
djecom Grujić (2017) -
• nakon toga pjesmu je potrebno otpjevati i odsvirati te utvrditi postojanje eventualno
zahtjevnih dijelova
• odgojitelj pritom treba utvrditi i karakter glazbenog djela te detaljno analizirati sredstva
glazbenog izraza kao što su: tempo, dinamika, artikulacija i sl.
• potrebno je analizirati i tekst, melodiju ritam pjesme te njezin glazbeni oblik
• analiza pjesmice pomaže odgojitelju pri odabiru načina na koji će djecu upoznati s odabranim
glazbenim djelom.

ODABIR PJESME

• treba biti u skladu s djetetovom dobi

• vremenom njezina izvođenja u vrtiću
• potrebno je odabrati djetetu zanimljive i razumljive pjesme koje u sebi sadrže ponavljanje
melodijskih, ritmičnih te tekstualnih uzoraka
• važna je i umjetnička i estetska vrijednost pjesme koja se izvodi s djecom
• njezino raspoloženje, sadržaj (glazbeni i tekstualni)
• pozornost potrebno usmjeriti na pjesme koje su tematski bliske događajima iz njihova
svakodnevnog života, koje su u skladu s njegovim interesom i željama
• pri izboru pjesme potrebno je obratiti pozornost na njezin sadržaj, melodiju, ritam, tempo,
dinamiku, karakter te oblik oblik sadržaj melodiju tempo ritam dinamiku karakter

ODABIR PJESME

• pri odabiru pjesme i njezinom upoznavanju odgojitelj se treba voditi principima:

- primjerenosti s obzirom na dob djeteta
- postupnosti i sistematičnosti te podprincipima od poznatog k nepoznatom, od lakšeg ka
težem i sl.) (Jeremić i Stanković, 2019)
• nakon odabira pjesme slijedi analiza
• pjesmu analiziramo po elementima (melodiji, metru, ritmu, harmoniji, tekstu i glazbenom
obliku)

ODABIR MELODIJE

• jednostavne melodijske linije

• jednostavnoga ritma
• jednostavnoga metra - mjere
• pristupačna glazbenog oblika
 • odgovarajućega melodijskog opsega koji je primjeren dječjim glasovnim mogućnostima
• •pri izboru pjesama, potrebno je voditi računa i o postupnom razvijanju dječjega glasa,
interesu djeteta i njegovim mogućnostima (Marić i Goran, 2013).

ODABIR TEKSTA PJESME

• s djecom u vrtiću pjevamo uglavnom pjesme na hrvatskom jeziku, ali se sa skupinama djece
koja uče strane jezike može pjevati i pjesme na stranim jezicima
• pjevaju se i pjesme na hrvatskim narječjima
• tekst pjesme nije pravi glazbeni element i u izboru pjesme je manje važan od umjetničke
vrijednosti pjesme
• tekstovi pjesama proširuju dječja znanja i iskustva o prirodi i okolini, obogaćuju dječji rječnik
novim riječima i pojmovima, pa tako pjesma utječe i na razvoj intelektualnih sposobnosti
djeteta (Manasteriotti, 1971)
• Marić i Goran (2013) navode glavne odrednice pri odabiru teksta pjesme:
o estetski vrijedan
o razumljiv djetetu
o na književnom jeziku ili narječju kraja u kojemu dijete živi
o ne smije biti predugačak

TEKST PJESME

• •odgojitelji bi trebali djeci objasniti nepoznate riječi u pjesmi, no preporuča se da to naprave

tek nakon što su djeca čula skladbu, kako bi glazbeni doživljaj bio potpuniji (Gospodnetić,
2015).
• •birati metodičke postupke koji će za vrijeme usvajanja pjesme održavati interes i emocije
djece te tako osigurati njihovu aktivnu suradnju
• pri odabiru metodičkog postupka pri usvajanju pjesme, odgojitelj može iz teksta pjesme
osmisliti priču koja će održati interes djece te dati mogućnost da se pjesma još nekoliko puta
ponovi, a da djeca pritom ne osjećaju dosadu pri ponavljanju (Manasteriotti, 1971).
- umjesto priče, interes za pjesmu može pobuditi i recitacija ako je sadržajno u skladu s
pjesmom koju djeca uče pjevati.
- navedeni oblici rada u kojima je ujedinjeno više umjetničkih vrsta djeluju na djecu
snažno, ostaju im dublje u sjećanju te ih potiču na aktivnu suradnju pri ponavljanju i
utvrđivanju pjesme (Manasteriotti, 1971).

TEKST I MELODIJA PJESME

Tekst pjesme

• estetski vrijedan
• razumljiv djetetu
• na književnom jeziku ili narječju kraja u kojemu dijete živi
• ne smije biti predugačak (do 3. godine samo 1 kitica (više kitica ako je pjesma kratka); poslije
2, iznimno 3 kitice
• u 6. godini 3 kitice (ako su kratke i ako se veći dio ponavlja)

Melodija

• jednostavne melodijske linije

• jednostavnog ritma
• jednostavnog metra – mjere
 • glazbenog oblika
• odgovarajućeg melodijskog opsega

Marić i Goran, 2013

NAČIN DJETETOVOG UPOZNAVANJA I USVAJANJA PJESME U VRTIĆU

• pjevanje se uči oponašanjem

• tzv. „metodom lovca”
• odgojiteljevo pjevanje temeljni je uzor djetetu
• ima dvojaku funkciju: - djetetovo slušanje te potom
- oponašanje odgojiteljevog pjevanja.
• -dijete je sposobno oponašanjem usvojiti i stvari koje ne razumije, zbog plastičnosti svoje
svijesti – opažanje prethodi razumijevanju.
- moguće je da dijete percipira čak i složeniji oblik, a da ga ipak ne razumije (Belamarić,
1987)

UPOZNAVANJE I USVAJANJE PJESME

• pjesmu je uvijek potrebno predstaviti djeci kao cjelinu, a ne posebno upoznavati dijete s
tekstom, a potom melodijom pjesme.
• prvi puta dijete pjesmu treba čuti cijelu, sa svim kiticama, kako bi ona mogla u svojoj
cjelovitosti ostaviti na njega dojam.
• pjesma se usvaja u cjelini, zbog toga treba usvajanje duže pjesme planirati za duže
razdoblje
• pri prvom susretu će je upoznati, samo djelomično usvojiti, ali će to potaknuti želju za
ponovnim susretom s pjevanjem pjesme (Marić i Goran, 2013).

NAČIN UPOZNAVANJA PJESME U RADU S DJECOM

• ako pjesma ima nekoliko kitica, one za dijete predstavljaju nerazdvojnu cjelinu i ono
nije zadovoljno dok ne otpjeva sve kitice (Tomerlin, 1969)
• ˝ukoliko se pjesma pjeva podijeljena na manje cjeline- fraze, gubi se percepcija
homogenosti melodije i teksta, a pjevanje djetetu psotaje nezanimljivo i naprono˝
(Marić i Goran, 2013, str. 53)
• ponavljati se može jedino kitica po kiticu - na taj način ju dijete bolje razumije, snažnije
doživljava, radije pjeva i lakše pamti (Marić i Goran, 2013)
• - kada odgojitelj uoči da neko dijete želi s njim pjevati, treba ga ohrabriti i pozvati da mu
pomogne (Marić i Goran, 2013).
• - vrlo je poticajno ako se odgojitelj tijekom dana češće obrati pojedinom djetetu i pjeva
samo njemu, te da se pri pjevanju koristi odgovarajućom mimikom, kretnjom ili lutkom
koju pokreće u ritmu pjesme.

NAČIN USVAJANJA/UPOZNAVANJA PJESMICA

• za poneke će pjesmice biti potrebno dulje vrijeme da ih djeca otpjevaju intonativno

˝točno˝, ali reproduktivna virjednost pjevanja ovdje ionako nije u prvom planu
• tek višekratnim ponavljanjem iste pjesme djeca će pjevati sve bolje, no ta ponavljanja
moraju biti metodički i motivacijski pažljivo osmišljena
• kako bi se izbjegla monotonost ponavljanja koje je nužno pri utvrđivanju novog sadržaja,
višekratno pjevanje iste pjesme može se ˝osvježiti˝ uvijek novim detaljima koji djeci
kroz igru postaju izazov za ponavljanje (Ivanović i Tavčar, 2003)
 • pjesma se izvodi uz instrumentalnu pratnju koja ju zvukovno obogaćuje, a time se kod
djece stvara još snažniji dojam i doživljaj
• dobro je isto tako odsvirati i samu melodijsku liniju s desnom rukom, a nakon što
odgojitelj stekne sigurnost pri izvođenju pjeva bez instrumenta - a cappella
• isto tako, ako dijete pjeva pjesmicu drugačije od onog kako ju je odgojitelj pjevao,
odgojitelj ne bi trebao ispravljati dijete, već bi ga trebao pustiti da pjeva onako kako zna
• takva neproduktivna kritika odgojitelja u vezi s glazbenom improvizacijom djece je najteža
povreda dječjeg samopouzdanja (Gospodnetić, 2015).
• dječje pjevanja vrlo važno jer obogaćuje dječji emocionalni svijet te izoštrava umjetnički
senzibilitet djece (Rojko, 2006) .
• pjevanje je izražavanje osjećaja i pretpostavlja povećanu emocionalnu pripremljenost koja
nije uvijek prisutna kod djeteta (stoga ga ne treba prisiljavati)

NAČIN USVAJANJA/UPOZNAVANJA PJESMICA

• pjevanje nove pjesme treba biti spontano

• pjevajući pjesmicu zajedno s odgojiteljem u cjelini, dijete će najbolje osjetiti njezinu
muzikalnu zakonitost
• isčitivanje i analiziranje samog teksta, a zatim ponavljanje fraze po frazu djeca bi pjevala
bez osjećaja cjeline, gubeći pritom interes
• njihovo bi se pjevanje pritom svodilo na mehaničko ponavljanje (Ivanović i Tavčar, 2003)

UPOZNAVANJE I USVAJANJE PJESME

• dijete pjeva u najranijoj dobi tako što spontano ponavlja vokale ili kratke slogove na
neodređenim visinama, preko vlastitih motiva do kratkih melodija u obliku njegove
svakodnevne kreativne igre
• odgojitelj treba znati da preglasno i nepravilno pjevanje škodi djetetovu glasu –
odgojitelj treba biti svjestan da ga djeca oponašanju

OPSEG DJEČJEG GLASA

• s obzirom na opseg pjesama koje djeca pjevaju razlikujemo:

pjesme za mlađu

pjesme za srednju

pjesme za stariju skupinu

• Dječji opseg glasa nije velik pa su pjesme prilagođene prosječnom opsegu glasa djece
pojediskupina.
• Opseg pjesama za mlađu skupinu (3-4 godine) je od e1 do a1.
• Opseg pjesama za srednju skupinu (4-5 godina) je od d1 do a1 ili h1.
• Opseg pjesama za stariju skupinu (5-7 godina) je od c1 do c2, eventualno do e2.

TEMELJNI NAPUTCI PRI DJETETOVU PJEVANJU

1. ne pjevati glasno- tiho i visoko pjevanje je prirodno dječje pjevanje

2. pjevati u prvoj oktavi – uz eventualni prelazak u
oktavu – svaki ton ispod prve oktave je predubok – odraslim ženskim osobama
prirodno je pjevati od g-g1 – takvo duboko pjevanje može izazvati čvoriće na
dječjim nježnim glasnicama
 3. prije početka pjevanja odgojitelj treba dati intonaciju na instrumentu, čime će se
izbjeći preduboko pjevanje

UPOZNAVANJE/USVAJANJE PJESME KROZ IGRU

• usvajanje putem igre – temeljni način usvajanja pjesme

• putem igre dijete spontano, na zabavan način usvaja pjesmu
• pjevanje pjesme dijete doživljava kao igru u kojoj je važan doživljaj pjesme i prvi susret s
njom.
• u djetetovoj ranoj i predškolskoj dobi rijetko se koristi frontalni oblik rada pri aktivnosti
upoznavanja/usvajanja pjesmice
• pjesmu usvaja ponavljanjem i to spontano u igri ili motivacijom odgojitelja (Goran i Marić,
2013).
• svako ponavljanje, novo izvođenje doprinosi djetetovom pamćenju i boljoj interpretaciji
pjesme
• vedrina i šaljivost

PONAVLJANJE MATERIJE NA NEPRIMJETAN NAČIN

• kao čarobnjaci
• kao roboti
• zatvorenih očiju
• rukama poklopljenih ušiju
• zatvorenog nosa
• u čučnju

NAČINI USVAJANJA - PONAVLJANJA PJESMICA KROZ IGRU

• jednu kiticu mogu otpjevati dugokosa djeca, a drugu oni kratkih frizura
• motivacija može biti šaljive naravi: ˝Sad nek pjevaju….˝ ..svi koji stoje na jednoj nozi, svi koji
su našli para i sl.
• ponavljanje je potrebno oblikovati u igru kako bi se izbjegao osjećaj dosade pri ponavljanju
• ˝Dijete živi igrajući se i igrajući se živi˝ (Ivon, 2009, str.7)

NAČINI USVAJANJA -PONAVLJANJA PJESMICA KROZ IGRU

• važno djetetovo aktivno sudjelovanje kroz kretanje, animiranje

• putem aplikacija ili sviranja udaraljki, variranje tempa dinamike, dramatizacije i sl.
• ključna aktivnost – ponavljanje materije na najneprimjetniji način
• tražiti nove metodičke postupke koji će produžiti djetetovu pažnju

MOTIVACIJA DJETETA ZA PJEVANJE

• načelo interesa i motivacije jedno je od najvažnijih načela u radu s djecom, pa tako i pri
glazbenim aktivnostima
• važno stvoriti ugodno ozračje i pobuditi interes djeteta za novu pjesmu – može se potaknuti
pričom
• na taj način dječji će angažman i koncentracija biti maksimalni
• zajedničko pjevanje za dijete predstavljt će veće veselje ukoliko odgojitelj bude poštivao
sljedeće upute:
- pjesma treba biti prisutna u djetetovu svakidašnjem životu kao nešto što se samo
- po sebi podrazumijeva
ŠTO S DJECOM KOJA NE PJEVAJU INTONATIVNO ČISTO ?

• treba li takvu djecu koja ˝nemaju sluha˝ utišati da ne kvare zajedničko pjevanje djece
primjerice na nekoj priredbi ?
• sposobnost vokalne reprodkcije nije istovjetna sa sluhom, a sluh s muzikalnošću.
• procesom pjevanja razvit će se mogućnost intoniranja svakog pojedinog djeteta.

PJEVANJE PJESME KAO STVARALAČKI ČIN DJETETA

• interpretacija pjesme nije puko ponavljanje nekog umjetničkog djela

• dijete svojim glasovnim, intelektualnim i emocionalnim potencijalom sudjeluje u nastajanju
i kreiranju izvedbe (Marić i Goran, 2013)
• poticati djetetovu inicijativu i kritičan odnos prema pjesmi te ih poticati na oblikvoanje
interpretacije (Denac i Ilič, 1993)
• ˝svakom novom izvedbom pjesma ponovno nastaje, ponovo ju ˝stvara˝
• ˝za odraslog čovjeka to je umjetnička izvedba, a za dijete igra˝ (Marić i Goran, 2013, str. 55)

PRIPREMA ODGOJITELJA ZA AKTIVNOST UPOZNAVANJA/USVAJANJA I PONAVLJANJA PJESME

AKTIVNOST PJEVANJA U RADU S DJECOM RANE I PREDŠKOLSKE DOBI

• najznačajniju ulogu pri usvajanju nove pjesme imaju odrasli

• na koji način interpretirati i posredovati pjesmu da djetetu bude zanimljiva ?
• na koji način da dijete usvoji pjesmu, a da mu proces usvajanja bude zanimljiv, primjeren, te
stvaralački i glazbeno bogat ?

DJETETOVO PJEVANJE

• mala djeca uče na karakterističan, jedinstven način i ne postoji "čarobni recept" za

podučavanje pjevanja (Persellin, D. C. I Bateman, L. K., 2008)
• pjevanjem dijete izražava emotivni doživlja te razvija glazbene i pjevačke/vokalne sposobnosti

VAŽNO RAZLIKOVANJE METRA I RITMA PJESMICE

• najprije se vježba brojanje metra pjesme ili brojalice

• kod brojalice je bolje odmah rukom razbrojavati sebe i zamišljenog partnera, nego vježbati
metar pljeskanjem
• dirigent dirigira u metru

UVJEŽBAVANJE PJEVANJA

• nakon naučenog sviranja prelazi se na vježbanje pjevanja pjesme

• s obzirom na nepostojanje kolegija Solfeggio u kojem se, između ostalog, uči pjevati po
notama, pjevanje se uči po sluhu
• nakon sviranja melodije pjesama u sljedećoj fazi, cilj je pjevanje svirane melodije
• često problem za studente koji su do ranije rijetko pjevali ili su pjevali puno niže
• potrebno vrijeme za uvježbavanje težih mjesta i kontrolu pjevanja uz sviranje
• pri vježbanju pjevanja uz sviranje korisno svirati glasnije, a pjevati tiše
• pri vježbanju pjevanja bez sviranja dobro je povremeno provjeriti intonaciju
• potrebno posebno uvježbati veće skokove (intervale)
• čest je slučaj u padu intonacije pri pjevanju a capella
• korisno zajedničko vježbanje (Gospodnetić, 2015)

UVJEŽBAVANJE PJEVANJA
 • korisno uključiti se u pjevački zbor, pjevati uz radio ili nosač zvuka
• problem u pjevanju može biti i psihičke prirode
• korisno upjevavanje
• važno točno pjevanje, a ne ˝lijepo˝ pjevanje
• djeca u odgojiteljevom pjevanju trebaju osjetiti energiju koja će ih potaknuti da zapjevaju s
njim
• djecu oduševljava ono što odrasli čine s oduševljenjem

UVJEŽBAVANJE SVIRANJA

• važno odrediti pravilan prstomet

• pri vježbanju kretati od problematičnih taktova, a ne uvijek od početka
• pri vježbanju ne prosviravati, nego uvježbavati problematična mjesta kako bi se stekao
automatizam
• priprema može trajati i nekoliko tjedana
• studenti svjedoče o tome kako im je često dva tjedna premalo da nauče zadani sadržaj
(Gospodnetić, 2015)

UVJEŽBAVANJE METRA I RITMA

• ukoliko odgojitelj ne broji na glas – noga ili ruka ravnomjerno otkucavaju dobe
• vježbanje u sporom tempu nezaobilazna faza UVJEŽBAVANJE RITMA
• otkucavanje/lupkanje ritma pjesme ili brojalice rukom o stol ili pljeskanje određenog ritma uz
brojanje
• primjerice nogom ili jednom rukom odgojitelj može otkucavati/lupkati metar, a pljeskanjem
ritam

UVJEŽBAVANJE BRŽEG TEMPA

- nakon što je svladano pjevanje pjesme, prelazi se na ubrzavanje tempa

- često je iznenađujuće koliko brzi tempo olakšava izdržavanje dugih tonova i pauzi, a
također i pjevanje fraze na jednom dahu
- odgojitelji kojima je potrebno da sviraju uz pjevanje s djecom, tokom cijele aktivnosti su
vezani za instrument i ne mogu zaplesati s djecom
- kao način uvježbavanja moguće vježbati uz snimke svojih kolega

PRIPREMA ODGOJITELJA - DAVANJE INTONACIJE

• potrebno kako bi odgojitelj mogao odrediti početni ton

• instrument za davanje intonacije (klavir, synthesizer, harmonika, gitara, blok-flauta,
˝štimalica˝, glazbena vilica)
d) važna oktava u kojoj se daje intonacija (oktava više ili niže od zadane otežava
prepoznavanje intonacije)
e) za intonaciju odsvirati prvih nekoliko tonova ili cijelu pjesmu

PRIMJER

• primjer: igra s pjevanjem Mi smo djeca vesela počinje s tri tona u razmacima kvarte (DO SO,
DO) pa je potrebno odsvirati sva tri
• čak ako pjesma i ne počinje skokom, mnogo je lakše početi pjevati ako odsviramo cijelu prvu
frazu i zatim još jedanput samo prvi ton
• ukoliko odgojitelj ne uspije ponoviti zadani ton - treba zatražiti da ga zapjevaju sama djeca
UVJEŽBAVANJE INTONACIJE I POČETKA PJESME

• treba paziti da ne prođe previše vremena između davanja intonacije i početka pjevanja i da se
ne govori prije nego se zapjeva, jer se intonacija začas zaboravi
• najsigurnije je početi pjevati, dok još zvuči ton s instrumenta
• može se početi pjevati pjesma uz sviranje, a tek nakon nekoliko taktova odvojiti se od
instrumenta i početi se kretati s djecom

DAVANJE INTONACIJE

• ukoliko odgojitelj nije u mogućosti ponoviti zadani ton treba zatražiti da ga zapjevaju sama
djeca i potom ga preuzeti od djece
• olakotna okolnost za odgojitelja kojemu je teško ponoviti ton s instrumenta – kolegica
• ne zaustavljati djecu pri pjevanju ukoliko djeca zapjevaju u drugoj intonaciji koja im odgovara
– odgojitelj se treba prilagoditi i prihvatiti intonaciju djece
• ukoliko odgojitelj nema instrument za davanje intonacije – bolja je bilo kakva nego nikakva
intonacija
• veća pogreška je davanje znaka za početak pjesme, a da odgojitelj nije niti pokušao dati
intonaciju
• pjesmu, brojalicu ili skladbu koju djeca aktivno slušaju ne prekidamo, osim što pjesmu
možemo dijeliti na kitice – ne cjepka se pjesma na fraze kao u osnovnoj školi
• važna cjelovitost pjesme

ODGOJITELJEVO PJEVANJE

• odgojiteljeva boja glasa utječe na djetetovu, na njegov izgovor teksta i uživljenost u pjesmu –
djeca uče oponašanjem - odgojitelj uzor – djeca su njegovo ogledalo
• djeci je bolje pjevati ikako nego nikako
• djeca ne traže savršenstvo, nego ljubavi i bliskost
• u sobi dnevnog boravka, kad se čuje pjesma većina djece će se odmah približiti odgojitelju,
dok će ostali slušati glazbu igrajući se nešto drugo

PRIPREMA STUDENTA/ODGOJITELJA ZA PROVOĐENJE GLAZBENE AKTIVNOSTI

- odjenuti primjerenu odjeću i obuću unaprijed izraditi rekvizite (aplikacije, udaraljke...)

- potrebno isplanirati u kojem prostoru će se odvijati
- aktivnost/metodički postupak

NAJČEŠĆE PJESME U DJEČJIM VRTIĆIMA

• dječje pjesme imaju veliku vrijednost, bilo da su igre s pjevanjem ili se samo pjevaju pa je
dobro da odgojitelji prenose tradiciju narodnog stvaralaštva na djecu koja inače ne bi
upoznala naše narodno blago
• od poznatih narodnih pjesama koje se s djecom pjevaju u mnogim, a osobito u vjerskim
vrtićima i školama najčešće su božićne pjesme
• uglavnom su folklorne, makar među njima ima i komponiranih pjesama, ali su se i one
potpuno uklopile među narodne
• važno dati adekvatnu intonaciju bez obzira što ove pjesme odgojitelji znaju napamet
• većina Božićnih pjesama (narodne i komponirane, ali koje su stvorili odrasli) vrlo su bliske
dječjim pjesmama
• dječje pjesme s Božićnim motivima nisu tako brojne kako bi se moglo očekivati s obzirom na
ulogu koju taj blagdan ima u životu djece (Crnković, 1998)
OPSEG BOŽIĆNIH PJESAMA

• u obiteljskom okruženju djeca pjevaju te pjesme zajedno s odraslima iako je opseg Božićnih
pjesama dosta velik
• djeca pjevaju dijelove koje mogu otpjevati, a ostalo otpjevaju odrasli
• zbog velikog opsega vrlo je važno pjevati ih u idealnoj intonaciji, da bi djeca mogla otpjevati
što više dijelova pjesme.

METODIČKI POSTUPKA UPOZNAVANJA I USVAJANJA PJESME

GLAZBENA AKTIVNOST UPOZNAVANJA, USVAJANJA I PONAVLJANJA PJESME

• različiti autori na različite načine opisuju glazbenu aktivnost upoznavanja, usvajanja i

ponavljanja (utvrđivanja) pjesme
• Gospodnetić (2015) – razlikuje glazbenu aktivnost i metodički postupak obrade –
UPOZNAVANJA, USVAJANJA I PONAVLJANJA pjesme
• navedeni pojam obrade nije u skladu s metodičkim metajezikom, stoga se koriste pojmovi
UPOZNAVANJA,
• USVAJANJA I PONAVLJANJA pjesme/brojalice
• važno je razlikovati te utvrditi kada počinje sam metodički postupak, a kada glazbena
aktivnost
• metodički postupak je dio aktivnosti
• pod metodičkim postupkom podrazumijevamo skup načina rada, kojima odgajatelj ponavlja
pjesmu, brojalicu ili slušanje glazbe u sklopu aktivnosti od početka do kraja

GLAZBENA AKTIVNOST UPOZNAVANJA, USVAJANJA I PONAVLJANJA PJESME

• Glazbena aktivnost upoznavanja/usvajanja pjesme po sluhu prema Jeremić i Stanković (2019):

1) uvodni dio (motivacijski)
2) centralni dio aktivnosti (sam metodički postupak)
3) završni dio aktivnosti (ponavljanje i utvrđivanje pjesme)

UVODNA AKTIVNOST – MOTIVACIJA DJECE

• cilj - bolje razumijevanje te motiviranje djece na usvajanje pjesme (Grujić, 2017)

• načini i sredstva za motivaciju: - razgovor o literarnom tekstu pjesme (njegove teme i
karaktera, kakva bi glazba odgovarala navedenom tekstu i sl.)
- različiti predmeti, slike, poezija, priča ili glazbeni primjer ili primjeri, tematski ili karakterno u
vezi s literarnim i glazbenim sadržajem pjesme (Jeremić i Stanković, 2019)
- uz korištenje igračaka, slika, audio-zapisa i dr. vodi se razgovor
- priča kao najbolje motivacijsko sredstvo

NAČINI PROVOĐENJA METODIČKOG POSTUPKA UPOZNAVANJA, USVAJANJA I PONAVLJANJA PJESMICE

- -pri koncipiranju metodičkog postupka, odgojitelj treba odabrati koje načine rada (pokret,
udaraljke, aplikacije i dramatizacija) će koristiti u određenoj glazbenoj aktivnosti
- pri provođenju metodičkog postupka upoznavanja i usvajanja nove pjesmice koriste se:
pokret, aplikacije, udaraljke i dramatizacija te pjesmu ili skladbu uklopljenu u priču.
- odgojitelj treba u skladu s kompozicijom koju će raditi odabrati i uvježbati jedan ili više
načina rada
 - potrebno je isplanirati koliko načina rada će primijeniti, a isto tako treba znati i "zašto" se
odlučio za neki sadržaj, element skladbe ili način rada (Gospodnetić, 2015).

Načini rada u glazbenoj aktivnosti –KAKO ?

- sistematizirane igre u radu odgojitelja

- osnovni načini rada u glazbenoj aktivnosti/u glazbenim aktivnostima:

NAČINI RADA U GLAZBENOJ AKTIVNOSTI V.S. GLAZBENE SASTAVNICE – KAKO V.S. ŠTO

GLAZBENE SASTAVNICE ELEMENTI PJESME

- melodija
- metar
- ritam
- tempo
- dinamika
- harmonija
- glazbeni
- oblik
• melodija, ritam, metar, tempo, dinamika, harmonija, glazbeni oblik

ELEMENTI GLAZBENOG DJELA - PJESME

 - djecu ne treba opterećivati analizom elemenata glazbenog djela
- neprirodno je s djecom učiti najprije tekst, pa ritam, a tek onda melodiju, jer djeca percipiraju
pjesmu kao cjelinu, a ne po dijelovima

MELODIJA

• niz tonova različitih visina

• povezana je s drugim elementima (ritam, harmonija, dinamika i sl.)
• sekvenca – melodijsko -ritmički motiv koji se ponavlja zaredom jedan ili više puta na raznim
stupnjevima ljestvice (obično tonovi ispod ili iznad)
• varijacija - ako se melodija u skladbi ponavlja više puta, ali malo izmijenjena - neki različiti
tonovi, ritam, harmonija

METAR

• metar=mjera
• kao sinonimi se mogu koristiti izrazi: puls, takt
• pokazuje broj i vrstu osnovnih jedinica (doba)
• nizanje doba (odnosno niz zvukova jednakihtrajanja, osnovnih jedinica mjere), onako kako
bismo hodali kad čujemo pojedinu glazbu (npr. u dvodobnoj mjeri dva koraka u taktu )
• "Ritam se izražava u izmjeni dugo -kratko, dok se metar izražava u izmjeni naglašeno -
nenaglašeno, a te obje pojave usko su međusobno povezane " (Tajčević, M. - Osnovna teorija
muzike, Prosveta, Beograd 1967.str. 53. )
• u svakoj mjeri je prva doba naglašena, osimako je ritam sinkopiran

RITAM

• poznat a parafraz a početka Evanđelja po Ivanu: "U početku bijaše ritam" (glazbeni teoretičar
H. Riemann )
• sastavni dio melodije, predstavlja vremenski protok glazbe, njezinu vremensku organizaciju
(Spiller, 1997)
• "Ritam nosi odnose dužina, vrste i akcente, a metar (na osnovi postojanja akcenata)
uobličava u cjeline ritmički tok i omogućava njegovu vizualnu realizaciju." (The New Grove
Dictionary of Music and Musicians, vol. XV, 1980, 805 - 824. i str. 222. )
• zapisuje se notama i pauzama raznih oblika
• pauza je važan dio ritma

HARMONIJA

• općenito značenje riječi harmonija je sklad

• istovremeno zvučanje najmanje tri različita tona
• znanost o građi i spajanju akorada
• do devete godine života dijete je osjetljivo samo na melodiju i ritam, a ne zapaža harmoniju
(Stefanović, 1958, Dobrota,1999)

TEKST

• nije glazbeni element u punom smislu riječi, ali je sinkroniziran s ostalim elementima u
vokalnim i vokalno-instrumentalnim skladbama
• neki autori tekst ne ubrajaju u glazbene elemente (Sam, 1998)
• pjevajući pjesmu ili izgovarajući brojalicu trebamo paziti da ne bismo naglašavali nenaglašene
slogove tekst
 • ta pogreška se najčešće događa kad se na nenaglašenom slogu pojavi viši ton

GLAZBENI OBLIK

• sačinjavaju dijelovi od kojih se sastoji skladba i način na koji je složena

• skladbe su sagrađene spajanjem malih dijelova u sve veće cjeline
• glazbeni motiv - najmanji dio iz kojeg se gradi glazbena misao
• najmanji prepoznatljivi dio skladbe, karakterističan po svom ritmu ili melodiji (početak - prva
četiri tona 5. simfonije Ludwiga van Beethovena – c-mol)https://www.youtube.com/watch?
v=_4IRMYuE1hI
• glazbena fraza - nekoliko motiva sklopljeno u veću cjelinu, obično od dva ili četiri takta
• cjelovita melodijska i ritmička misao – najmanji smisleni dio jedne skladbe (Cipra, 1962)
• u pjesmi je prepoznajemo po logici njezine melodije i ritma, ili po tekstu (točka ili zarez u
tekstu) ili po mjestu gdje udišemo..

KARAKTER, TEMPO I DINAMIKA

• karakter je ugođaj skladbe koji ostavlja određeni dojam na slušatelja

• iznad nota kompozitori obično napišu oznake za karakter na talijanskom jeziku.
• umjesto riječima, bolje je da djeca izraze svoj doživljaj skladbe pokretima, oponašanjem,
slikanjem
• tempo - dječji osjećaj za tempo različit je od osjećaja odraslih ljudi, između ostalog zbog bržeg
kucanja srca
• umjesto pojma "brz tempo", često se koristi pogrešan izraz "brzi ritam"
• dinamika - jačina ili glasnoća kojom izvodimo neku skladbu ili dio skladbe, kao i promjena
jačine u toku skladbe (crescendo/pojačavanje i decrescendo/stišavanje)

POVEZANOST ELEMENATA GLAZBENOG DJELA

• karakter pjesme ovisi o tempu, ali i obratno

• povezani su i dinamika i karakter
• svaka spora pjesma bit će tužnija od brze, ali tempo treba prilagoditi djeci pa ne smije biti
prespor
• različitost u dinamici – djeca prirodno pjevaju tiho i visoko -glas odrasle osobe je glasniji od
dječjeg (Gospodnetić, 2015)

POVEZANOST ELEMENATA GLAZBENOG DJELA

• pjevanje predstavlja čovjekovu prirodnu potrebu

• njegova primarna uloga ogleda se u spontanom izražavanju dječje muzikalnosti
• samo pjevanje razvija opseg i volumen dječjih glasova
• metodička uloga pjevanja može biti i znantno šira: naučena pjesma može višestruko poslužiti
za razvoj dječjeg senzibiliteta na dinamiku, tempo, tonske visine i dr. (Ivanović i Tavčar,
2003)

MOTIVACIJA DJETETA ZA PJEVANJE

• načelo interesa i motivacije jedno je od najvažnijih načela u radu s djecom, pa tako i pri glazbenim
aktivnostima

• važno stvoriti ugodno ozračje i pobuditi interes djeteta za novu pjesmu – može se potaknuti
pričom
• priča predstavlja jedno od najboljih motivacijskih sredstava
 • na taj način dječji će angažman I koncentracija biti maksimalni
• zajedničko pjevanje za dijete predstavljat će veće veselje ukoliko odgojitelj bude poštivao
sljedeće upute:
- pjesma treba biti prisutna i implementirana u svakodnevne aktivnosti u ustanovi RPOO-a
- treba biti pristuna u djetetovu svakidašnjem životu kao nešto što se samo po sebi
podrazumijeva

MOTIVACIJA DJETETA ZA PJEVANJE

- pjevanje je izražavanje osjećaja i pretpostavlja povećanu emocionalnu pripremljenost koja

nije uvijek prisutna kod djeteta (stoga ga ne treba prisiljavati)
- odgojitelj treba znati da preglasno i nepravilno pjevanje škodi djetetovu glasu – odgojitelj
treba biti svjestan da ga djeca oponašanju
- poticati djetetovu inicijativu i kritičan odnos prema pjesmi te ih poticati na oblikvoanje
interpretacije (Denac i Ilič, 1993)

SENZIBILITET NA TONSKE VISINE

- mogućnost inotiniranja i proširenja djetetova tonskog opsega razvija se upravo samim

pjevanjem
- pjevanje daje vrlo snažnu mogućnost razvoja osjeta na visinu jer se ovdje taj proces događa
aktivno, putem djetetova vlastita glasa
- transpozicija=premještanje glazbe u novi tonalitet
- primjer pjesmice Pjevala je ptica kos
- potaknuti djecu pričom

PRIMJER POTICANJA PRAVILNOG PJEVANJA KROZ PRIČU

• primjer: priča o vrani koja nije znala pjevati radi čega je bila tužna. Divila se kosu koji je pjevao
svako jutro te pokušala s njime pjevati.
• njezina pjesma se pretvorila u vikanje, pa ju je kos pozvao na red:
- ˝Ne viči, pjevanje i deranje nisu isto˝- svaki je glas instrument
• tko ˝svira˝ na svojem grlu – pravi je glazbenik
• pokušajte i vi – slušajte svoj glas, i... zapjevajte

RAZVOJ DJETETOVA SENZIBILITETA NA DINAMIKU

• ˝poigrati se s dinamikom˝
• ❖dinamika
o jedno je od najmoćnijih sredstava kojima se ostvaruje ekspresivnost
o za to su pogodne kratke pjesmice, manjeg opsega koje imaju strukturu – kitica-pripjev
• Primjer: Pjevala je ptica kos
• Može se pjevati:
- cijela glasno
- cijela tiho
- kitica glasno, pripjev tiho
- kitica tiho, pripjev glasno

RAZVOJ DJETETOVA SENZIBILITETA ZA TEMPO

• tempo - brzina izvođenja nekog glazbenog djela,

• ovisi o karakteru, vrsti i sadržaju skladbe

 • prisutan i u govoru i u pokretu
• brzi tempo pridonosi sasvim drugom osjećaju nego spori
• treba paziti da tempo ne bude prespor - dječji osjećaj za tempo različit je od osjećaja
odraslih ljudi
• važno da dijete što ranije doživi tempo kako bi ga tijekom zajedničkog izvođenja naučilo
održavati (Majsec Vrbanić)

RAZVOJ DJETETETOVA SENZIBILITETA NA TEMPO

• kao i dinamika i tempo pjesme je često uvjetovan njezinim sadržajem i ugođajem

• iako svaka pjesma ima svoj optimalni tempo, iz metodičkih razloga brzina izvođenja se može
ponekad mijenjati
• promjene tempa mogu osobito bti korisne pri utvrđivanju nove pjesme
• kako bi se izbjegla monotonost pri ponavljanju, može se utkati u igru:
• Pjevamo kao kornjače
• Puževi
• Brzi zec
• Ptica trkačica
• Formula 1
• Raketa
• Sat koji žuri
• Sat koji jedva ide
• Stari bicikl

VARIRANJE - MIJENJANJE TEMPA, DINAMIKE, KARAKTERA PJESMICE

• karakter pjesme ovisi o tempu i dinamici i obratno

• tempo (pjevamo kao puževi, kao ptice trkačice...)
• karakter - pjevanje durskih, molskih pjesma (kao pospane mačke, skakavci, kao ribe u vodi)
• dinamika (tiho, glasno, napuhnuti pjesmu kao balon -crescendo, ispuhati balon -
decrescendo)

NAČINI RADA U GLAZBENOJ AKTIVNOSTI V.S. GLAZBENE SASTAVNICE – KAKO V.S. ŠTO

POKRET – UPOZNAVANJE I USVAJANJE PJESME UZ POKRET

• djeca spontano mogu stvoriti pokret ili ga može izmisliti odgojitelj

• ako je potrebno uvježbavanje težeg dijela melodije pjesme, namjerno na tom mjestu
planiramo složeniji pokret
• djeca tako misle da se određena fraza ponavlja zato da uvježbaju pokret
• za razliku od cjepkanja pjesme na fraze, rastavljanje pjesme na kitice je dopušteno, čak i
nije potrebno prvi dan pjevati sve kitice, ako ima mnogo teksta
 • u radu odgojitelj treba KOMBINIRATI VIŠE ELEMENATA, jer će inače biti monotono i "školski"

UPOZNAVANJE/ USVAJANJE MELODIJE UZ POKRET

• primjer za pjesmu s postupnim dizanjem melodije: V. Stojanov: Jesenska pjesma (pjesma za

stariju skupinu)

UPOZNAVANJE/USVAJANJE MELODIJE UZ POKRET– JESENSKA PJESMA

• pokretom slijedimo melodijsku liniju dižući se i spuštajući cijelim tijelom ili samo rukama
• lakše je slijediti melodijsku liniju koja se postupno diže ili spušta, nego skokovitu melodiju
• odgojitelj na početku prve i druge fraze postavi ruku nisko, da bi je mogao postupno dizati do
melodijskog vrhunca (ton b1), nakon čega ruka leluja visoko
• treću i četvrtu frazu počinje s rukom u sredini prostora ispred sebe, da bi je mogao prvo
spuštati, pa dizati
• ruka se ne kreće skokovito po tonovima, nego klizi legato (slijedi melodijsku liniju, a ne ton po
ton)
• djeca oponašaju odgojitelja (Gospodnetić, 2015)

DJECA SAMOSTALNO PREDLAŽU POKRETE

• dok odgojitelj prvi put pjeva pjesmu, djeca stoje u krugu ili slobodno u prostoru i pokazuju
rukama i tijelom sadržaj koji čuju
• treba potaknuti djecu da sama predlože pokrete (nabrajajući ih ili ih pokazujući) u dječjem
duhu
• pokret pomaže djeci da zapamte tekst, ako pjesma ima više kitica (Gospodnetić, 2015)
• Primjer: https://m.facebook.com/566685803372400/videos/396385181979370/?
locale=ms_MY

USVAJANJE TEKSTA UZ POKRET

• pokretom se može prikazati sadržaj pjesme ili brojalice tako da pokrete sastavi odgojitelj, ali je
mnogo bolje to prepustiti djeci
• često je najbolji izbor podjela uloga, jer će djeca, uživljujući se u ulogu, stvoriti prirodne
pokrete uz sadržaj teksta
• ples, kao ni glazba, nema sadržaj
• ako se napusti ljepota forme u kretanju, da bi se gestikulacijom i mimikom progovorilo i
izrazilo određene misli i osjećaje, približava se označavanju gole pantomine, lišene forme
(Hanslick, 1977)
 • treba izbjegavati koreografiranje pokreta u skladu s tekstom, jer to često izgleda kao
pantomima
• kako se ne bi obezvrijedio ples odgajatelj ne pokazuje pokrete pokazujući pantomimom
apstraktne pojmove
• primjer Jesenka pjesma ("tiho", "žut", "nježno", "san", "blagi mir", "pjesma", "muk", "tužno")
i da ne bi shematizirao pokretom konkretne pojmove ("list", "staze, ceste, šumski put",
"ptice", "sunce" itd.).

USVAJANJE METRA UZ POKRET

• kad pjevamo ili slušamo glazbu, djeci je kao i odraslima lakše i prirodnije hodati metar nego
ritam
• može se izvoditi koracima, ali se može izvesti i drugim dijelovima tijela
• „djeca zbog svoje radoznalosti i aktivnog, stvaralačkog odnosa, sama pronalaze rješenja”
(Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predškolske djece, Ministarstvo prosvjete i
kulture, Zavod za školstvo, Zagreb 1991, str. 10)
• odgojitelj može početi pljeskati metar uz pjesmu ili brojalicu i potom pitati djecu na kojim još
dijelovima tijela žele svirati (tjeloglaba)

PRIMJER PJESMICE ZA USVAJANJE METRA UZ POKRET

• djeca hodaju u metru u koloni držeći se za ramena djeteta ispred sebe - kolonu svaki put
predvodi drugo dijete (vlakovođa)
• na početku druge i treće kitice "vlak" može skrenuti u drugom smjeru
• djeca u mlađoj skupini teško održavaju formaciju kolone (kao i kruga)

PRIMJER PJESMICE ZA USVAJANJE METRA U/UZ POKRET

• mogu se upotrijebiti velike kartonske kutije kojima se odreže gornji i donji dio tako da svako
dijete "putuje" hodajući u jednoj kutiji ("vagonu")
• kutije se međusobno spoje gumenom vrpcom - nema dovoljno kutija za svu djecu - nekoliko
djece može pjevajući čekati na nekoliko kolodvora u raznim dijelovima
• SDB (kolodvori mogu imati oznake na zidu)
• kod svakog sljedećeg pjevanja pjesme djeca se izmjenjuju

POVEZIVANJE S POKRETNOM IGROM

PRIMJER PJESMICE ZA USVAJANJE METRA UZ POKRET

• nježna uspavanka koja se obično pjeva sa sasvim malom djecom, često i u jaslicama
• djeca rukama u metru ljuljaju zamišljenu ili stvarnu lutku, sve dok lutka ne "zaspi˝
• rukama se lutka može ljuljati naprijed, sa strane, u čučnju, stojeći i nagnuvši se naprijed,
ustranu...

DRAMATIZACIJA TEKSTA U POKRETU

• dramatizacija (podjela uloga) je uvijek dobro došla bez obzira na broj uloga i broj djece koja
glume te uloge
• na taj način će djeca mnogo lakše pokazati pokretima sadržaj pjesme ili brojalice
• koreografiranje ili smjerove kretanja djece u pojedinim ulogama može isplanirati odgojitelj,
može se prepustiti djeci, a može se djeci povremeno sugerirati pokrete

POKRET UZ METAR I DRAMATIZACIJU

• djeca sjede na podu u dvije vrste, jedna nasuprot drugoj (predstavljaju rijeku).
• držeći se za ramena ljuljaju se gornjim dijelom tijela na jednu pa na drugu stranu u metru
• u drugoj se kitici, jedno dijete, koje je izabrano prije početka pjesme (ali može biti i istodobno
više djece), kreće u metru prema naprijed između tih dviju vrsta pomičući se sjedeći na podu.
Noge su ispružene, a ruke prekrižene na prsima pa to izgleda kao da se hoda sjedeći.
• dijete predstavlja "šajku lađu", djeci se objasni da je to jedna vrsta lađe
• u trećoj kitici, kad se u tekstu pojavljuje "djevojčica", jedno dijete (eventualno više njih)
prošeće u metru istim

POKRET UZ METAR I DRAMATIZACIJU

• pjesma se pjeva toliko puta dok se djeca koja to žele ne izmjene u ulogama lađe i djevojčice
ili dok ne ponestane interesa
• umjesto ove koreografije, može "djevojčica" sjediti u krilu "šajke lađe" i tada to dvoje djece
"putuje" u metru po rijeci uz drugu i treću kiticu
• svaka pjesma se može upoznavati/usvajati na slične načine i tijekom nekoliko dana (prvi dan
je upoznavanje, potom postepeno usvajanje, a ostale dane slijedi ponavljanje)

METAR BEZ PJEVANJA

 • kad su djeca već dobro upoznala izabrani sadržaj, odgojitelji se s djecom često igraju tako da
djeca pjevaju kao ribice – nečujno
• počinje se hodanjem u metru uz pjevanje poznate pjesme
• na znak "hop" djeca prestaju pjevati naglas, ali i dalje hodaju pjevajući u sebi
• na ponovni znak nastavljaju s pjesmom ili brojalicom na mjestu do kojeg su došli pjevajući u
sebi
• lakši oblik ove aktivnosti je da na "hop" prestaju hodati, ali i dalje plješću metar uz glazbu koja
i dalje svira (svira odgajatelj ili se čuje glazba sa zvučnika)
• teži oblik ove aktivnosti je da se glazba koju slušaju prekine, a djeca nastave hodati ili pljeskati
bez glazbe
• ako poznaju glazbu, pogotovo ako je glazba vokalna ili vokalnoinstrumentalna i djeca poznaju
tekst, bit će im lakše
• u jednom trenutku odgojitelj ponovno počinje svirati ili pojača glazbu s nosača zvuka
• na taj način svako dijete će znati je li pratilo glazbu u sebi onako
• Kako je metrički tekla

DRAMATIZACIJA TEKSTA U POKRETU

• izaberu se uloge: mama Kukunka, tata Taranta, mali Juju, krokodil i eventualno vol
• ostala djeca mogu glumiti rijeku Nil ili se kretati u krugu (odgojitelj se u tom slučaju kreće s
njima i ishodava metar)
• izabrana djeca se kreću kako žele, npr. šećući kraj Nila ili u sredini kruga
• u svakom sljedećem ponavljanju pjesme djeca se izmjenjuju – u posljednjoj kitici običaj je
jako usporiti u posljednja četiri takta

DRAMATIZACIJA TEKSTA UZ POKRET

• odabrati magraca, kukavicu

• koji će se glasati prema tekstu i stajati u sredini (ku-ku, i-a) i eventualno se kretati
• ostala djeca pjevaju ostatak pjesmice

GLAZBENI OBLIK

• glazbeni oblik u metodici glazbene kulture smatramo najvažnijim elementom skladbe

• kod analize drugih elemenata skladbe glazbeni oblik treba imati stalno na umu
• „trebamo nastojati da smjerom kretanja djeca označavaju veće ili manje dijelove glazbene
zamisli” (Makjanić, 1983, str.37)
• u glazbenom obliku raščlanjujemo od koliko se fraza sastoji pjesma, brojalica ili skladba za
slušanje i koje su fraze jednake, slične ili različite
• ako mijenjamo smjer ili način kretanja, moramo paziti da to ne bude na nelogičnom mjestu u
frazi.

PRIMJER USVAJANJA GLAZBENOG OBLIKA UZ POKRET

• Josip Lulić: Ide jesen (jednake su 1. i 3. fraza, 2. i 4. fraza, kao i 5. i 7. fraza, a 6. i 8. fraza su
slične, pa pokret treba biti sličan)
• prijedlog za pokret: na 1. frazu se krećemo naprijed, 2. frazu natrag, 3. frazu naprijed, 4. frazu
natrag, na 5. frazu skačemo sunožno, na 6. frazu širimo ruke (u težoj verziji se i okrećemo oko
sebe), na 7. frazu opet skačemo sunožno, a u 8. frazi se krećemo kao u 6. frazi, ali se pritom
spuštamo u čučanj.
GLAZBEGNI OBLIK I METAR

• česta je njihova kombinacija u aktivnostima

• pri usvajanju metra se ne smije ispustiti iz vida glazbeni oblik
• primjer za glazbeni oblik i metar u pokretu:
a) Paraškev Hadžiev: Proljeće (pjesma za stariju skupinu)
b) Ide, ide patak

PRIMJER PJESMICE IDE, IDE PATAK

• djeca stoje u četverokutu kao četiri vrste koje se gledaju.

• dvije vrste koje su jedna nasuprot drugoj (a i b), a druge dvije (c i d).
• a i b vrsta idu četiri/osam koraka jedni prema drugima. Sljedeća dva takta se vraćaju unatrag
4/8 koraka na mjesto. Na drugu polovicu prve kitice vrste c i d rade isto što i a i b prije toga
• u drugoj kitici se djeca koja stoje na krajevima vrsta hvataju za ruke, formiraju krug i idu prva
četiri takta
• u jednu stranu (8/16 koraka), a druga četiri takta na drugu stranu.

GLAZBENI OBLIK I METAR

• 2. varijanta koreografije:
• djeca su u četiri kolone koje gledaju prema središtu, a ne u vrstama
• prva kitica se izvodi kao i u prvom načinu
• na početku druge kitice prvo dijete u koloni hvata posljednje dijete u koloni a i tako formiraju
krug koji se kreće u drugoj kitici jednako kao i u prvom načinu.

USVAJANJE DINAMIKE UZ POKRET

• neke skladbe su cijele glasnije, a neke tiše

• mogu se razlikovati i dijelovi skladbe po dinamici ili se dinamika može mijenjati u toku skladbe
(crescendo i decrescendo)
• Uz glasnije skladbe ili dijelove skladbe pokret je jači, širi, snažniji, s većim, a u tišim dijelovim
je manji, laganiji, lepršaviji (ali ne sporiji) popokret
• na mjestima gdje piše "jeka„ – pjevati tiše
• ako odgajatelj izvodi pokrete s djecom - na drugoj dobi tih taktova treba ponoviti isti pokret
kakav je napravio na prvoj dobi, samo ga treba smanjiti, jer se tonovi na toj dobi pjevaju tiše
 • potreban je isti pokret, jer se ponavlja jednaka melodija, ritam i tekst ("na zimu – na zimu";
"perinu – perinu")

USVAJANJE TEMPA DINAMIKE I KARAKTERA PJESMICE

• o kojoj od ovih životinja valja pjevati tiho, a o kojoj jako glasno?

• može li se o nekoj od njih pjevati i srednje glasno?
• koja bi se mogla malo požuriti a kojoj je teško hodati brzo?

PRIMJER PJESME POD KAMENOM „RAK STANUJE”

• Na koji način biste proveli aktivnost upoznavanja/usvajanjapjesme uz korištenje navedenih

načina rada u aktivnosti (slajd broj 6 uzimajući pritom u obzir temeljen glazbene sastavnice
kao što su:
• METAR, RITAM, TEMPO I DINAMIKA

UPOZNAVANJE/USVAJANJE NOVE PJESME UZ APLIKACIJE/LUTKE

NAČINI RADA U GLAZBENOJ AKTIVNOSTI V.S. ELEMENTI PJESME/GLAZBENE SASTAVNICE

UPOZNAVANJE/USVAJANJE PJESME UZ APLIKACIJE

 upotreba aplikacija može biti u službi jednog ili više elemenata skladbe
 metodički postupak u ovom slučaju počinje kada odgojitelj barata aplikacijama (maše njima
u metru, slaže ih na pano u skladu s glazbenim oblikom ili sl.), prije nego se djeca uključe u
igru.
 u dijelu aktivnosti dok dio djece ima u rukama štapne aplikacije koje pomiču u metru,
odgojitelj se također primjerice može pomicati jednakim pokretim

USVAJANJE MELODIJE PUTEM LIKOVNIH SADRŽAJA

 melodiju pjesme ili bilo koje skladbe koju slušamo, a koja ima melodiju, možemo predočiti
likovnim sadržajima na sljedeće načine:
 crtanje melodijske linije
 sličice kao note
 pomicanje aplikacije/lutke

CRTANJE MELODIJSKE LINIJE

 melodijska linija se može crtati kredama ili flomasterima u boji na ploči ili bojicama na papiru
  svaka fraza može biti nacrtana drugom bojom
 djeci kažemo da crtaju glazbu kako ona "putuje"

POMICANJE APLIKACIJE

 u ruci držimo aplikaciju/lutku ili štapnu lutku koju dižemo i spuštamo, ovisno o melodiji,
ritmu, a najšeće u METRU SKLADBE

USVAJANJE/UPOZNAVANJE METRA UZ APLIKACIJE

 metar pjesme ili bilo koje skladbe koju slušamo možemo predočiti likovnim sadržajem
pomicanjem aplikacije/lutke
 aplikaciju/lutku spuštamo i dižemo ili ljuljamo lijevo - desno prema metru pjesme, brojalice ili
skladbe koju slušamo
 primjer: Mihail Krasev: Ribica (pjesma za srednju skupinu)

PRIMJER – UPOZVANJA/USVAJANJA METRA UZ APLIKACIJE

 izraditi tri ribe na štapu

 pri prvom pjevanju odgojitelj sjedi pred djecom koja također sjede ("statična aktivnost") i
animira svakom rukom po jednu ribicu, ljuljajući je u metru
 odgojitelj i djeca - pri svakom sljedećem pjevanju pokreće samo jednu ribu, a svaki put novo
dvoje djece po redu kako sjede, svako po jednu ribu (pretpostavlja se da će oponašati
odgojitelja)
 ribice se pomiču na sljedeći način: četiri takta "plove" udesno gledajući udesno i ljuljajući se
kao metronom prvu dobu desno, a drugu lijevo u svakom taktu
 drugu frazu (druga četiri takta) okrenu se ulijevo i na isti način "plove" ulijevo (prva doba je
ulijevo)
 u drugoj kitici je sve jednako kao i u prvoj, ali se ribice ne njišu kao metronom, nego se kreću
kao valovi (odnosno sinusoide) tako da je prva doba prema dolje, a druga prema gore.
 priroda prve dobe je da je ona naglašena pa se zato na nju krećemo prema dolje gdje je sila
teža i prema onom smjeru kojem težimo (Gospodnetić, 2015)

PRIMJER – UPOZVANJA/USVAJANJA METRA UZ APLIKACIJE

 odgojitelj istovremeno može hodati metar udesno i ulijevo umjesto da sjedi

 pjesma se ponavlja dok se sva djeca ne izredaju
 primj. ako ima tridesetoro djece, ponavlja se petnaest puta i tada aktivnost može završiti
 ako djeca izgube interes ranije, aktivnost završava ranije
 to se obično ne događa ako je odgojitelj odabrao dovoljno brz tempo pjevanja i ako pjeva
zanimljivo, temperamentno i svaku kiticu/pjesmu drugačije.
SLIČICE KAO NOTE

 u svakodnevnom radu s djecom češće potičemo djecu da sastavljaju malu partituru svirača na
udaraljkama svojim posebnim znakovima (Makjanić, 1983)
 iz takvih partitura nacrtanih na velike papire djeca sviraju ili izgovaraju ritmove, dok odgojitelj
prstom pokazuje pojedinu "notu„ (iz knjige Vere Makjanić: Veseli svirači, Slikovnica za frulicu i
udaraljke, 1. i 2. dio, Školska knjiga, Zagreb 1982)

CRTANJE DOBA

 dobe nacrtamo na velikom papiru apstraktnim ili konkretnim likovima, da bismo pokazivali
mjesta na kojima će djeca svirati na udaraljkama ili pljeskati
 naglašene dobe možemo eventualno nacrtati tamnijim ili jačim bojama, a nenaglašene dobe
bljeđim bojama - isticanje naglasaka aplikacijama rjeđe se primjenjuje
 djeci je zanimljivije pokretanje aplikacija
 Bašić (1987) - zaključila da djeca pri crtanju ili slikaju svoj doživljaj brojalice ili ritmiziranog
teksta - na laku dobu je svjetliji oblik

CRTANJE DOBA

 djeci je blisko ako im crtamo šake koje plješću onoliko puta koliko ima doba u pjesmi ili
brojalici
 može se crtati otisak lijevog pa desnog stopala naizmjence (stopala trebaju biti nacrtana kao
da koračaju udesno)
 ako djeca sviraju na udaraljkama, nacrtamo štapiće, bubanj ili neku drugu udaraljku onoliko
puta koliko ima doba

DOŽIVLJAJ FORME/OBLIKA SKLADBE PUTEM MUZIKOGRAMA

 muzikogram je uz razvoj djetetova osjećaja za glazbeni oblik usmjeren na nekoliko područja:

 pobuđivanje interesa za klasičnu glazbu
 novi svijet zvuka
 slušanje i razlikovanje melodije po sluhu
 razvoj tzv. audiation - audijacie – zvučne predodžbe (Music Learning Theory – MLT, Gordon,
1965)
 vizualna percepcija kao doprinos poboljšanju glazbene percepcije
 razvoj slušnih sposobnosti i percpecije glazbe
 https://hudbavsrdci.sk/muzikograma-2/

PRIMJERI

 https://www.pinterest.com/pin/213991419777559573/ Edvard Grieg Per Gynt

 Pirati s Kariba: https://www.youtube.com/watch?
v=jtDyHwU1E3c&list=PLJ8bTEvsREJXP1e0vp5Uh5S5EYHllDYog&index=4
 https://www.youtube.com/watch?
v=KeiEaxdnOds&list=PLJ8bTEvsREJXP1e0vp5Uh5S5EYHllDYog VIVALDI PROLJEĆE
 MUZIKOGRAM
 https://www.youtube.com/watch?v=q-3dIEeyDuk W.A. Mozart Turski marš
 W.A. Mozart – Turski marš https://www.youtube.com/watch?v=DlV3lZ-ktzw
 Pink Panther - https://www.youtube.com/watch?v=6rxlw1JMTZM
 J.Strauss: Tritsch-tratsch polka https://www.youtube.com/watch?v=pu50e_S4qMk
USVAJANJE HARMONIJE

 za vrijeme slušanja ili nakon slušanja skladbe, djeca mogu slikati svoj doživljaj
 ako se sluša skladba u kojoj svira mnogo instrumenata (orkestar), djeci treba ponuditi što više
raznovrsnih boja
 također možemo djeci dati da slušaju jednu kompoziciju u duru i jednu u molu uz koje oni
slikaju ili crtaju.
 umjesto slušanja skladbi, to mogu biti pjesme u duru i molu koje pjeva odgojitelj
 Elly Bašić - proučavala djetetov doživljaj dura i mola

USVAJANJE/UPOZNAVANJE TEKSTA

 iako kao element biramo tekst, nacrtani sadržaj pjesme treba biti povezan s glazbenim
oblikom
 na slikama ne treba biti cijeli sadržaj pjesme ili brojalice
 uz pjevanje pjesme ili izgovaranje brojalice može se upotrijebiti i samo jedna aplikacija: mala
(samo naslov) ili velika (na kojoj može biti više sličica koje prikazuju razne dijelove teksta)

PRIMJER

 osim naslova ili sadržaja skladbe aplikacije/lutke mogu glumiti u skladu s tekstom pjesme u
slobodnom prostoru ili iza paravana (kazalište lutaka)
 mogu i same slike "putovati" iza paravana ili bez njega s jedne na drugu stranu - odgojitelj
može pomicati sliku tako da ona klizi ili titrati njom u metru.
 Primjer za aplikacije iza paravana:
 Narodna iz Kotoribe: O Jelo, Jelice (pjesma za srednju skupinu)

UPOZNAVANJE/USVAJANJE TEKSTA

 najjednostavniji način - odgajatelj stoji iza paravana i u prvoj kitici animira lutku Jelu koja se
na kraju prve kitice nasloni na paravan tako da je djeca vide i tamo zaspi
 u svakoj sljedećoj kitici pojavljuje se po jedna aplikacija koja prikazuje sadržaj kitice i ta slika
"putuje" s jedne strane paravana na drugu dok traje kitica
 primjer: samo jedna velika slika krajolika, plavi celofan (jezero) sa strane na spoju papira i
celofana gurne se nova slika - tako da se nižu jedna ispred druge, stvarajući sadržajnu cjelinu
("u palači lijepi stol, oko stola klupčice, tu mi sjede djevojke, bijelo ruho šivaju).

APLIKACIJE PO FRAZAMA

 izraditi po jednu aplikaciju za svaku frazu ili eventualno kiticu

 u toku pjevanja postavljati na pano u trenutku kad počinje pojedina fraza
 možemo ih već unaprijed pričvrstiti na pano i pokazivati rukom dok prvi put pjevamo pjesmu
 pri svakom sljedećem pjevanju po jedno dijete pokazuje slike
 aplikacije možemo i podijeliti djeci da ih dižu kad koji dio teksta (nova fraza) dođe na red
 u tom slučaju slike trebaju obavezno biti nacrtane s obje strane papira
  djeca mogu stajati po redu ili izmiješano pa dignuti sliku kad čuju da je njihov red

PRIMJER

 izradi se dvanaest aplikacija

 svaka slika odgovara sadržaju jedne fraze (dva takta) pjesme.
 Primjer: T. Popatenko: Plesna pjesma

APLIKACIJE PO FRAZAMA

Primjer: Josip Kaplan: Moje selo (pjesma za srednju skupinu)

APLIKACIJE PO FRAZAMA

 mogu se izraditi četiri ili osam slika - ne smije ih biti sedam ili pet – broj aplikacija mora
odgovarati broju fraza ili kitica
 tekst je vezan i za glazbeni oblik i ta se dva elementa ne mogu promatrati odvojeno
 aplikacije se obično izrađuju u veličini bloka za crtanje

APLIKACIJE PO FRAZAMA

 aplikacije napravljene tehnikom kolaža

 ako su fraze slične, i aplikacije trebaju biti slične. Ako se jedna fraza ponavlja, potrebno je
napraviti toliko jednakih aplikacija koliko puta se ponavlja.

KOMBINACIJA APLIKACIJA PO FRAZAMA I POMIČNIM APLIKACIJAMA

 iako broj aplikacija mora odgovarati broju fraza ili kitica pjesme ili brojalice, ovo pravilo može
se modificirati
 primjer može pjesma na kraju svake kitice imati pripjev, čiji tekst je svojevrsna onomatopeja
nečega pa na taj dio ne uspijevamo pronaći što bismo nacrtali
 u tom slučaju možemo izraditi štapnu aplikaciju koja će se pokretati uz pripjev, dok će ostale
slike biti zalijepljene na zid

PRIMJER

 primjer: Makso Pirnik: Zvončić (pjesma za srednju skupinu)

 za svaku kiticu se izrade po dvije aplikacije, a uz pripjev se zvončić na štapiću pomiče tako da
se ljulja na prvu dobu svakog takta
  isti zvončić se pomiče u pripjevu svake kitice, ali se djeca koja ga pokreću mogu izmjenjivati.

APLIKACIJE I DRAMATIZACIJA

 kombinirani načini rada: upotreba lutaka i ostalih aplikacija i dramatizacija koja u sebi
sadržava pokret
 osim teksta, pojavljuju se i elementi: ritam, metar i glazbeni oblik

APLIKACIJE I DRAMATIZACIJA

 primjeri za dramatizaciju s lutkama: a) Branko Rakijaš: Djevojčica garavica (pjesma za stariju

skupinu)

 izrade se lutke: djevojčica tamne kose, ruža, trn i škare - sve aplikacije bi trebale biti izrađene
od istog materijala (npr. tkanine ili papira)
 na početku pjesme odgojitelj iza paravana animira ružu koja plešući pjeva prve dvije kitice
mirnoj lutki djevojčice.

APLIKACIJE I DRAMATIZACIJA

 u drugoj kitici ruži se pridružuje trn, ako nije spojen s ružom

 u trećoj kitici djevojčica odgovara ruži (sad se ona miče u metru, a ruža stoji)
 u petom taktu treće kitice djevojčica uzima škare
 nakon prvog pjevanja s djecom se povede diskusija bi li trebalo da djevojčica odreže ružu ili
ne - o tom ovisi daljnji tijek aktivnosti.
 ukoliko je želja djece da Garavica odreže ružu, tješimo djecu koja se s tim nisu bila složila,
rekavši im da se ruže zato i uzgajaju da bi ih se odrezalo i stavilo u vazu djeci koja su bolesna
 ako ne daju da se odreže ruža priča i razgovor mogu teći dalje tako da odgojitelj svaki čas
ponovno otpjeva pjesmu, a lutke kasnije mogu animirati i djeca (Gospodnetić, 2015)

UPOZNAVANJE GLAZBENOG OBLIKA

 pri upoznavanju skladbe možemo koristiti jednu ili više aplikacija

 to može biti aplikacija/lutka koja se kreće uz cijelu skladbu ili nekoliko lutaka koje glume razne
uloge
  također i slike mogu biti u funkciji raznih uloga iz teksta, ali se češće poklapaju s frazama
slijedeći glazbeni oblik, odnosno fraze ili kitice
 kod aplikacija koje su u obliku slika, važno je pravilo:
o ako za skladbu izradimo više aplikacija, njihov broj mora odgovarati broju fraza ili
kitica

JEDNA APLIKACIJA

 najmanji broj aplikacija za jednu skladbu je jedna aplikacija

 može prikazivati naslov pjesme, ili mnoštvo likova iz teksta, ali i neki drugi element (primjerice
sličice kao note)
 na toj slici može biti neki apstraktan oblik ili asocijacija na skladbu, pogotovo ako želimo djecu
slikom podsjetiti na instrumentalnu skladbu

UPOZNAVANJE/USVAJANJE KARAKTERA

 aplikacija treba odražavati karakter (ugođaj) skladbe.

 ako djeca slikaju dojam koji je na njih ostavila glazba, zapravo slikaju njezin ugođaj
 ako pjesma ima riječi, onda će najčešće slikati sadržaj, zato je bolje izabrati instrumentalnu
skladbu, vokalnu skladbu na stranom jeziku ili brojalicu bez značenja
 kod takvih skladbi koje nemaju "značenje" djeca ne mogu crtati sadržaj, nego crtaju svoj
dojam i svoje asocijacije (to su u brojalicama često maštovito zamišljeni likovi koji
predstavljaju sličnost s riječima - npr. sljedeće riječi: "eci, peci, pec", "en, ten, tore", "en, ten,
tini", "taram, baram, beca" će svako dijete nacrtati drugačije - jedni će crtati tri lika, a drugi
okomite crte kako se izbrojavaju u brojalici - metar)

UPOZNAVANJE/USVAJANJE TEMPA I DINAMIKE

 tempo se ne može naslikati, ali se možemo kretati u tempu pjesme pokrećući štapnu
aplikaciju u metru
 ako je skladba u brzom tempu, može se pomicati lutku vrlo brzo bez obraćanja pažnje na
metar i ostale elemente, čime se daje živost pjesmi.
 upotrebom marama ili dugih papirnatih traka može se potencirati spor tempo skladbe
 upotrebljavamo jače obojene aplikacije za glasnu glazbu, a bljeđe za tihu glazbu (to ne
smijemo pomiješati s većim likovima koje koristimo za duža trajanja i manjim likovima za
kraća trajanja)

UPOZNAVANJE/ USVAJANJE NOVE PJESME UZ UDARALJKE

UDARALJKE

• dok se djeca kreću i pjevaju, u rukama mogu imati i udaraljke

• udaraljka na neki način predstavlja "produžetak ruke"
• zvukovi udaraljki još više motiviraju djecu na kretanje, vesele ih i produžuju aktivnost
• djeca ne "uče" svirati udaraljke u vrtiću, one - su im uglavnom stalno dostupne u glazbenom
centru
• odgojitelj povremeno treba upozoriti djecu da što brže odmaknu štapić od štapića, ili palicu
od pločice ksilofona, da se svira na sredini pločice, jer će inače zvuk udaraljke biti zagušen
• https://www.youtube.com/watch?v=EJC-_j3SnXk
ORFFOV INSTRUMENTARIJ

• skup udaraljki koji se upotrebljava u radu s djecom vrtićke i školske dobi

• ime dobio po njemačkom kompozitoru 20. stoljeća Carlu Orffu
• Carmina Burana – O Fortuna
• https://www.youtube.com/watch?v=EJC-_j3SnXk
• počinje se zanimati za glazbenu pedagogiju dvadesetih godina prošlog stoljeća
• 1924. godine - u plesnoj školi u Münchenu - Güntherschule - povezuje glazbu s pokretom i
plesom (gimnastikom)
• umjesto pratnje na glasoviru želi omogućiti učenicima da sami izvode i stvaraju glazbu
• potrebni jednostavniji instrumenti
• umjesto glasovira Orff uvodi udaraljke
• melodijske udaraljke po uzoru na indonezijski Gamelan orkestar
• po uzoru na afričku marimbu - nešto jednostavniji instrument - „ksilofon“ (kasnije i
metalofon)
• ksilofon - od drveta, metalofon - od metala
• oba instrumenta konstruirao je Karl Maendler
• u nastavu uveo i brojne druge udaraljke, blok-flaute, a od žičanih instrumenata gitaru, lutnju,
čelo te violu da gamba

ORFF-SCHULWERK

• na temelju ovih iskustava Orff i Keetman između 1950. i 1954. - novi pedagoški koncept „Orff-
Schulwerk˝. Musik für Kinder - prikazali ga kroz pet svezaka
• „Schulwerk“- die Schule i das Werk - asociraju s jedne strane na mjesto bavljenja glazbom
(škola) te na načelo aktivnog bavljenja glazbom (rad) - djecu treba učiti na aktivan i kreativan
način

ORFF-SCHULWERK

• razvija svoju ideju o elementarnoj glazbi koja je povezana s pokretom, plesom i govorom
• ˝Elementarna glazba nije nikada sama glazba, nego forme u kojima su s glazbom ujedinjeni i
pokret, ples i govor. To je glazba koju netko sam stvara, u kojoj nismo slušatelji, nego
sudjelujemo u njoj.˝ (Orff 1963: 4).
• ORFF SCHULWERK https://www.youtube.com/watch?v=vmaq06mT6ts

FAZE DJEČJEG RAZVOJA PREMA KONCEPCIJI ORFF-SCHULWERK

1. faza – ISTRAŽIVANJE (otkrivanje zvukova i pokreta)

2. faza – IMITACIJA (razvoj temeljnih ritamskih vještina)
3. faza – IMPROVIZACIJA (djeca mogu samostalno oblikovati nove obrasce i kombinirati ih)
4. faza – STVARANJE (forme tipa ronda, teme s varijacijama, suite manjih dimenzija)

ORFFOV INSTRUMENTARIJ

• postoji vrlo veliki broj različitih udaraljki

• najstariji instrumenti
• u simfonijskom i kazališnom orkestru ravnopravne su sa žičanim i puhačkim instrumentima
• početna točka kod Orffa je ritam koji se izvodi ili improvizira na raznim udaraljkama

ORFFOV INSTRUMENTARIJ

• Orffov instrumentarij se sastoji od:

 • ritmičkh i melodijskih udaraljki (Goodkin, 2013)
• prednosti ritmičkih udaraljki :
• djeca ih izuzetno vole, nisu skupi, nije ih teško nabaviti, a lako ih je izraditi ukoliko nedostaje
sredstava,
• sviranje na njima ne iziskuje posebnu vještinu, jednostavni su za prenošenje i pospremanje i
vrlo su raznovrsni.

RITMIČKE UDARALJKE

• nemaju određenu visinu tona, odnosno ne daju tonove, već se na njima svira samo ritam
• ozvučenje plesnih ritmova šumovima, glasovima, slogovima, govorom i zvučnim kontaktima
može biti uvod u rad s udaraljkama

RITMIČKE UDARALJKE

• Kastanjete
• Štapići
• Maracas
• Triangl Činele Tamburin Praporci

ŠTAPIĆI

• štapići – (klaves) – sviraju se tako da štapićem u desnoj ruci odsviramo po štapiću u lijevoj ruci
• pritom štapić u lijevoj ruci može biti postavljen iznad konkavnog dlana ili tako da ga
pridržavaju palac, prstenjak i mali prst, ali ako zaključimo da bi takvo sviranje sputavalo djecu,
slobodno im dajmo da sviraju tako da štapiće u rukama drže lagano i da ih brzo odmaknu
jedan od drugog nakon što su odsvirali
• štapići su jednostavni za rukovanje te prikladni za izvođenje kratkih trajanja, a zvuk im je
ugodan.
• nema velike razlike u zvuku zbog koje bi se moralo nastojati na takvom držanju štapića koje bi
bilo komplicirano za djecu

ZVEČKA

• maraca, u množini maracas (češće se upotrebljava naziv u množini)

• kubanski instrument
• radi se od okrugle osušene tikve, a danas se izrađuje od tvrdog drva, plastike ili aluminijskog
lima.
• šupljina instrumenta ispunjena je zrnima riže, graha, košticama, krupnijim pijeskom itd.
• obično se svira tako da se trese rukom i dobiva kontinuirani šum ili se instrument okreće
• ako želimo veću preciznost kod sviranja ritmova, držimo zvečku vodoravno i odrešitim
trzajima je tresemo u zraku, a možemo i prstima druge ruke lupkati po njoj ili zvečkom o drugi
dlan
 • različit zvuk se dobije ako se zvečka drži za ručku, ili se tijelo zvečke stavi u zaobljeni dlan

IZRADA ZVEČKI U VRTIĆU

• zvečka je uz štapiće najčešća udaraljka u vrtiću

• može se lako i kvalitetno izraditi s djecom ili za djecu od neoblikovanih materijala
• moguće je djecu potaknuti na skupljanje prikladnih materijala kod kuće kako bi zajedno s
vršnjacima i odgojiteljima u predškolskoj ustanovi na kreativan način stvorili nove
instrumente (Marić i Goran, 2013).

RUČNI BUBANJ

• ime mu dolazi od toga što se svira rukom

• drži se u lijevoj ruci, a desnom se svira po sredini polumjera
• ako se ručni bubanj drži među koljenima (opnom okrenut naprijed), može se svirati s oba
dlana
• postoje razne veličine ručnih bubnjeva
• najmanji su izrađeni upravo za djecu
• u posljednje vrijeme umjesto drvenog obruča i kožne opne češće nailazimo na sve plastične
dijelove
• ako je bubanj velik i dobrog zvuka, iznimno se može na njemu svirati i mekim pustenim
batićem.

MALI BUBANJ

• tamburo militare, vojnički bubanj, doboš (na engleskom jeziku side drum, snare drum)
• također vrsta ručnog bubnja - ima dvije opne
• na donjoj opni je pričvršćeno nekoliko spirala koje dobošu daju vrlo reski zvuk
• pri igri se može na njemu svirati i drvenim palicama, npr. ako se igramo da je dijete glasnik koji
po selu pronosi novosti, ili ako glumi vojskovođu.
• doboš ima vrpcu pomoću koje se može objesiti djetetu oko vrata
• u orkestru, kao i u rock i jazz glazbi uglavnom se svira drvenim palicama.

TRIANGL

• (trokutić) – lijeva ruka drži vrpcu na kojoj visi triangl (izrađen od finog čelika), pri čemu treba
paziti da prst ne dotakne metal, jer neće moći titrati
• može se objesiti i na stalak
• desnom rukom se tankim čeličnim štapićem svira po donjoj stranici, pazeći da se ruka brzo
odmakne
• da bismo zaustavili zvuk, lagano dotaknemo trokutić
• vrlo je glasan i prodoran instrument, pa se preporuča upotreba samo jednog triangla
• još veća glasnoća se dobiva ako se svira tremolo čime se može oponašati zvuk školskog zvona
- izvodi tako da se štapićem brzo naizmjence svira na dvjema stranicama unutar jednog ugla
• tiši zvuk - jednim prstom malo dotaknuti vrh

VELIKI BUBANJ

• (gran cassa)[ na engleskom jeziku bass drum] – bubanj koji stoji uspravno, tako da su mu opne
okomite na pod
• koža je razapeta s obje strane valjka.
• svira se desnom rukom mekim pustenim batom po desnoj opni
 • u vrtićima se uglavnom pojavljuje u ovakvom obliku

ČINELE

• (piatti) – okrugle brončane pločice poput tanjura

• obično se koriste kao par činela, a rjeđe, pogotovo ako je činela velika, može se u lijevoj ruci
(ili na stalku) držati samo jedna i desnom rukom svirati po njoj mekim batom (osim ako
skladatelj traži sviranje drvenom palicom ili metalnim štapićem triangla)
• zvuk činela dugo traje
• pridržavaju se palcem i kažiprstom za kožnu vrpcu na kojoj vise i treba paziti da rukom ne
dodirujemo metal.

ČINELE

• ako ih koristimo u paru, možemo svirati na tri načina:

a. a) dodirnu se cijelim unutarnjim površinama, nakon čega raširimo ruke da se zvuk razlegne
po prostoru,
b. b) gornjim bridovima lupkamo jednom o drugu, čime dobivamo veću preciznost u sviranju
ritmova,
c. c) držimo ih vodoravno tako da vise prema dolje i desnom lupkamo odozgor po lijevoj. Zvuk
prekidamo prislanjanjem činela o odjeću.

TAMBURIN

• def - daire
• ručni bubanj s činelicama ugrađenim u okvir
• može i ne mora imati opnu
• svira se na pet načina:
a. sviranjem desnom rukom po opni, kao kod ručnog bubnja,
b. sviranjem desnom rukom po obruču,
c. tresenjem,
d. tresenjem desnom rukom dok lijeva čeka pokraj da bi def svojom opnom lupio po njoj,
e. sviranjem s obje ruke po opni dok je def u krilu
• postoje i razne druge kombinacije (npr. lupkanje defom po boku i sl.) koje proizlaze iz raznih
folklornih običaja ili kreativnosti svirača

KIŠNO DRVO

• postoje razni oblici i zvukovi zvečki u raznim narodima

• jedna od najpoznatijih je afrička zvečka "palo de aqua" ("kišno drvo", "vodeno drvo", "rain
stick", "rain machine", "rain maker", "la plui")
• ima oblik duguljastog valjka, a u unutrašnjosti su sjemenke ili kuglice koje pri polaganom
njihanju zvečke zapinju na grančice ili čavliće koji strše prema sredini otvora
• zvuk ove zvečke oponaša kišu
• ponekad je taj instrument dug i do 4 metra, tako da sjemenkama treba 2 minute da dođu na
drugu stranu

PRAPORCI

• male metalne kuglice, od kojih svaka funkcionira kao zvečka

 • uvijek je nekoliko kuglica zajedno i prikačene su ili na drveni štapić koji se drži u ruci i njime
trese (ili po njemu lupka), ili su nanizane na kožnu narukvicu koja se može zavezati djetetu
oko ruke ili noge, tako da dok pleše istovremeno i svira
• zvuk praporaca se obično povezuje uz pjesme o snijegu, jer asocira na zvuk praporaca na
velikim saonicama

DRVENI BUBNJIĆ

• kinesko drvo, engl. wood block

• ako je četvrtast (blok), veličina mu je otprilike kao veća pločica ksilofona.
• svira se drvenim batićem zvučnost mu daje prorez (ili dva proreza) u kojem su zubići
• postoji i cilindrični drveni bubanj

KASTANJETE

• španjolski narodni instrument

• dvije izdubljene pločice od tvrdog drva, vrpcom privezane jedna uz drugu
• svira se tako da se vrpca natakne na palac ili srednjak, a spretnošću prstiju i dlana dobivaju se
precizni ritmovi
• za djecu je instrument pretežak za sviranje, ali ako vrtić posjeduje kastanjete, možemo ih
podijeliti djeci da prate svoj ples, bez očekivanja da će svladati sviranje kastanjeta
• u vrtićima, postoje i kastanjete koje izgledaju kao drvena (ili plastična!) pločica na kojoj je sa
svake strane pričvršćena još po jedna pločica - slična zvuku čegrtaljke - kako izraditi vlastite
kastanjete ?
• https://www.youtube.com/watch?v=DJngdTBGxMc
• - kako izraditi kastanjete ? - https://www.youtube.com/watch?v=Ag6KmZ-2Ymo

RAZNE ČEGRTALJKE

• (škrebetaljke) – najpoznatije su one kod kojih je na drveni štapić pričvršćen drveni kotačić sa
zupcima
• kad vrtimo rukom, taj dio čegrtaljke se okreće oko štapića i proizvodi reski
• drveni zvuk
• ova udaraljka ponekad se naziva ružaljka
• osim u vrtiću i simfonijskom orkestru, često se upotrebljava u folklornim igraonicama, uz
ostale narodne instrumente (npr. rifljaču itd.)

BIČ

• instrument je dobio ime po zvuku - kratkom oštrom prasku koji podsjeća na udarac biča
• građen je od dvije drvene letvice spojene drškom, koje udare jedna o drugu kad se zamahne
instrumentom.

GUIRO

• nazubljen je kao rifljača i po njemu se struže drvenom palicom - poznat kao instrument na
kojem se sviraju kubanski ritmovi
• u vrtićima postoje slični instrumenti koje djeca zovu strugalice
• ako je ispunjen sitnim materijalom, može biti i zvečka.
• Drveni guiro – kako se svira ?

BAMBUSOVE VISILICE
 • japanski instrument koji se sastoji od 8 do 15 suhih bambusovih stabljika (dugih oko 20 cm),
koje na špagama vise na dršci
• svira se na dva načina:
a. visilice se zanjišu i same zvuče dulje vrijeme,
b. objema rukama se visilice naglo skupe prema sredini, čime se dobije jak, suh, kratak prasak

MELODIJSKE UDARALJKE

• vrsta udaraljki koja ima određenu visinu zvuka – kod kojih čujemo tonove
• imaju određenu visinu tona te se na njima, za razliku od ritmičkih, mogu svirati melodije
(Grujić, 2017)
• melodijski materijal temelji se u početku samo na tri tona (sol-mi-la) da bi se kasnije proširio i
na pentatonsku te dursku ljestvicu.

KSILOFON

• ima drvene pločice raznih dužina i debljina - različitih visina tonova.

• svira se batićima obloženim tvrdim pustom ("filcom")
• u nekim skladbama kompozitor traži sviranje drvenim batićima
• pločice su postavljene na postolju i mogu se vaditi, tako da možemo izvaditi pločice koje nam
ne trebaju u pojedinoj pjesmi, da bi dijete lakše pogodilo pločicu koja mu je potrebna
• neki ksilofoni imaju dva reda pločica, raspoređenih po uzoru na klavijaturu

KSILOFON

• postoji više veličina ksilofona

• razlikuju se sopran i alt ksilofon
• sopran ksilofon zvuči za oktavu više od alt ksilofona
• batićima treba gađati sredinu pločice i odmah odmaknuti batić da bi pločica mogla titrati
• osim sviranja pojedinačnih pločica, može se svirati glissando
• https://www.youtube.com/watch?v=SB7nT43RbrU

GLISSANDO KAO NAČIN SVIRANJA

• klizeći način sviranja

• https://www.youtube.com/watch?v=phOqDAN_JdQ
• na klaviru se dobije tako da se vuče prstom preko mnoštva tipaka, a na metalofonu ksilofonu
se vuče palicom po pločicama udesno ili ulijevo

GLISSANDO

• označava se kosom crtom između dvije note (primjer za uzlazni glissando: / ).

• primjer: Dubravko Stahuljak: Puran (pjesma za stariju skupinu)

METALOFON

• ima metalne pločice i svira se drvenim batićima

• može imati pločice u dva reda, pri čemu su u drugom redu izvedeni tonovi, kao crne tipke na
klaviru
• https://www.youtube.com/watch?v=lXnJkqGXrVg

ZVONČIĆI

• njem. i eng. Glockenspiel, tal. campanelli

 • instrument sličan metalofonu - vrijedi sve što je napisano za metalofon
• razlikuje se od metalofona po boji zvuka i po visini – zvuči oktavu više
• zvončići mogu imati i klavijaturu

ZVONA

• metalne okomite cijevi raznih dužina, ugođene na tonove različitih visina

• sviraju se drvenim batićima ili batićima obloženim kožom ili pustom
• u vrtiću su zvona vrlo rijetka

VIBRAFON

• metalofon s okomitim rezonantnim cijevima ispod svake pločice. Ima propeler tjeran
motorom, što uzrokuje vibriranje zvuka.
• također je vrlo rijedak u vrtiću

TIMPANI

• veliki bubnjevi (dva ili više njih) koji svaki ima određenu visinu tona
• građeni su kao veliki bakreni kotlovi preko čijih rubova je napeta koža pričvršćena s dva
željezna obruča
• u donji obruč utaknuti su vijci kojima se timpani ugađaju
• ako sviramo na dva timpana, ugađaju se u intervalu kvarte ili kvinte
• mehanizam za ugađanje sastoji se od mnoštva vijaka poredanih po obodu
• od 19. stoljeća koriste se i timpani s pedalama kojima se mogu brže ugoditi

GONG

• instrument sličan većoj brončanoj čineli koja visi uspravno

• svira se mekim batom po sredini kruga, gdje je izbočina nalik na grbu
• daje samo jedan ton koji dugo odzvanja.

NAČINI SVIRANJA UDARALJKI

• važno je napomenuti da su udaraljke vrsta instrumenata pa se na njima , svira ne "udara"

• treba obratiti pažnju da se ruka ili palica odmah nakon sviranja trebaju odmaknuti da bi dio
instrumenta koji titra mogao zazvučati pravom jačinom i dovoljno dugo
• instrumenti s okruglom opnom ne zvuče tako dobro kad ih se svira na sredini kruga, nego se
najbolji zvuk postiže ako se svira na sredini polumjera kruga.
• kod okruglih udaraljki desnom rukom sviramo na polovici polumjera, a ne na sredini kruga

NAČIN UPOZNAVANJA/USVAJANJA PJESME UZ UDARALJKE

• tjeloglazba i pljeskanje mogu zamijeniti udaraljke

• nije nužno imati puno udaraljki na raspolaganju jer se:
• pri upoznavanju/usvajanju pjesme i brojalice udaraljke se ne moraju davati svoj djeci
• razlozi takvog postupka su:
a) produženje dječje pažnje - jedna ili nekoliko udaraljki dodaje se od djeteta do djeteta čime
se produžuje pjevanje pjesme ili izgovaranje brojalice
• dok željno čekaju udaraljku, djeca sviraju zvučnim kontaktima
• polovica djece može imati udaraljke, dok druga polovica plješće ili radi nešto drugo, čime se
skladba/brojalica ponavlja dva puta

IMPROVIZIRANJE NA UDARALJKAMA
 • sviranje – improviziranje na udaraljkama – osnovna vrsta glazbenih aktivnosti ali se rijetko
provodi
• tek kad dijete istraži i upozna instrument moći će na njemu slobodno improvizirati
• 1. faza prema Orffu istraživanje zvukova i pokreta
• ostaviti udaraljke dostupne djeci radi upoznavanja
• može se provesti i aktivnost upoznavanja udaraljki (zvečke, činele, bubanj, triangl i dr.)
• radi glasnoće ne dijele se svoj djeci
• https://www.youtube.com/watch?v=qjqM3DI6yO4
• važno upozoriti: udaraljke su vrsta instrumenata na kojima se svira, a ne "udara˝

UPOZNAVANJE/USVAJANJE PJESME UZ UDARALJKE

b) ukoliko se udaraljke dijele svima koji žele stvara se velika buka jer djeca ne mogu odoljeti da odmah
ne zasviraju što jače mogu

c) odgojni razlog - udaraljke se ne dijele svima - čekajući da dobije udaraljku, dijete uči čekati da dođe
na red

UPOZNAVANJE/USVAJANJE PJESME UZ MELODIJSKE UDARALJKE

• postoji nekoliko načina sviranja melodije na udaraljkama

• melodijskim instrumenti - metalofon, ksilofon
• mogu ih svirati djeca ako melodija nema puno tonova - mogu se izvaditi pločice koje im u
pojedinoj pjesmi ne trebaju
• djeca mogu naučiti svirati po sluhu i melodije s više tonova
• udaraljke se rijeđe koriste za sviranje neke kompozicije, a češće kao ritamska pratnja pri
pjevanju pjesmice ili izgovaranju brojalice (Gospodnetić, 2015).

PRIMJER

• narodna (zapisao S. Modrijan): Jeste l' ikad čuli to

• dvoje djece svira melodiju pjesme na dva ksilofona ili metalofona - na prvom su pločice g1 i
a1 i to dijete svira neparne taktove (ostale pločice se prethodno izvade),
• na drugom su pločice g1 i e1, i to dijete svira parne taktove
• djeca sviraju na znak odgojitelja i izmjenjuju se

MELODIJA DIJELA PJESME

• može se svirati i melodija samo jednog dijela pjesme

• u nekim pjesmama je skladatelj planirao upotrebu udaraljke koja se svira samo na nekim
mjestima u pjesmi: "Xylo" - označava upotrebu ksilofona - izvaditi s ksilofona sve pločice osim
f1 i g1.
NAČIN IZVOĐENJA

• izvaditi s ksilofona sve pločice osim f1 i g1

• djeca sjede u polukrugu, a instrument postavimo ispred prvog djeteta dajući mu u ruke dva
batića
• pjesma ima dvije kitice, sviranje tih tonova se pojavljuje četiri puta i gotovo svaki
petogodišnjak to uspješno svlada
• nakon prvog pjevanja pohvalimo dijete i premjestimo ksilofon pred sljedeće dijete
• pjesma se obično ponavlja onoliko puta koliko ima djece, a djeca se sve više uključuju i u
pjevanje uz naš mali poticaj
• može se svirati i neka druga melodija koja odgovara uz pjesmu

IZVOĐENJE U METRU

• veliki, široki pokret

• brojanje rukom
• geganje rukama, nogama, tijelom na razne načine
• sviranje Orffovim instrumentarijem (štapićima, bubnjićem i sl.)

USVAJANJE METRA UZ UDARALJKE

• udaraljkama se najčešće svira metar

• kombinacija koračanja i pljeskanja ili sviranja metra
• za sviranje metra su najpogodniji štapići - teško je istovremeno hodati metar i svirati neki
ritam
• iznimka gornjem pravilu su pjesme koje završavaju dugim tonom, često s upisanom ligaturom
• kod takvih pjesama se pri nastupu posljednjeg tona i dalje svira do početka zadnjeg takta ili
posljednje dobe
• kod sviranja pratnje pjesme, treba obavezno na posljednjem tonu (slogu) zadnje kitice završiti
sa sviranjem, da bi djeca osjetila da je pjesma završila.

USVAJANJE RITMA UZ UDARALJKE

• ritam se najčešće plješće (na svaki slog pjesme ili brojalice)

• djeci se kaže: "Plješći onako kako pjevaš/govoriš˝.
• primj. štapići ˝pričaju˝
• osim pljeskanja mogu se koristiti i drugi zvučni kontakti
• može se svirati ritam cijele skladbe
• cijeli ritam pjesme ili brojalice sviramo na jednoj vrsti udaraljki ili su djeci podijeljene različite
udaraljke - svi sviraju ritam izabrane skladbe
• jednostavniji ritam mogu svirati i mlađa djeca
• djeci se kaže: "Plješći onako kako pjevaš/govoriš˝.

PRIMJER - RAZNI INSTRUMENTI ZA RAZNA TRAJANJA

• svaki ton različite dužine svira drugi instrument

• da bi djeci olakšali takvo sviranje, potičemo ih da sastavljaju malu partituru svirača na
udaraljkama svojim posebnim znakovima
• Igra s pjevanjem (uglazbljena brojalica) Iš, iš, iš
• četvrtinke "Iš, iš, iš" na odgojiteljev znak svira dijete (ili više njih) na ručnom bubnju.
• na prvu pauzu oglašava se zvečka koju svira jedno dijete.
 • ritam druge fraze "ja sam mali miš" svira dijete na drvenom bubnjiću (fraza se sastoji od
osminki, a na kraju je četvrtinka, ali to ne čini veliku razliku pa se svira na istom instrumentu).
• drugu pauzu svira dijete na trianglu
• treću i četvrtu frazu svira dijete (ili djeca) na štapićima (osminke s četvrtinkom na kraju).
• posljednju pauzu dijete koje je to jedva dočekalo odsvira na činelama.

UPOZNAVANJE, USVAJANJE I PONAVLJANJE BROJALICE

POTICANJE DJEČJEG GLAZBENOG STVARLAŠTVA KROZ RAZVOJ METRORITAMSKOG SENZIBILITETA

• dijete živi kroz kretanje, pokret

• spontano motorički reagira na zvuk
• spontano kazivanje – vezano uz dinamiku njegove motorike
• potrebno razvijati i poticati metro-ritamski senzibilitet kroz brojalice
• Elly Bašić – sakupila veliku zbirku dječjih brojalica
• znanstveno proučavala brojalice i rugalice

BROJALICE

• osim pjevanja djeca često izvode brojalice

• vrsta glazbe jer ima svoj ritam, glazbeni oblik i sve ostale elemente osim melodije i
harmonije
• vrsta ritmičkog govora - djeca stvaraju uglavnom sama i služi im za razbrojavanje
(Gospodnetić, 2015)
• zvučna igra ritmiziranog teksta (riječi i slogova)
• glazbeno-govorni oblik, komunikacija u životu djece rane i predškolske dobi
• brojalica je kratka ritmična cjelina u kojoj do izražaja dolazi ritam
• obično se izvodi na jednom tonu (podižući/spuštajućglas)

BROJALICE

• spontano glazbeno stvaralaštvo

• najraniji oblik dječje kreativne igre riječima (Marić, Goran, str. 157, 2013).
• najčešće se izgovara na jednom ili dva tona neodređene visine(Marić i Goran, 2013, str. 157)
• glazbeno-govorni oblik komunikacije (Jurišić i Sam Palmić, 2002)
• stvaraju ih uglavnom sama djeca i služi im za razbrojavanje prije neke druge igre
• pristupačna je djeci jer se lako pamti, ima ritam, melodična je

BROJALICE NEKAD I DANAS

• u narodu su brojalice poznate od davnina.

• generacijama se prenose usmenom predajom putem dječje igre, a djeca ih uče, smišljaju i
mijenjaju prema svom ukusu (Peteh, 1998)
• dječje brojalice su puno zanimljivije od onih koje su osmislili odrasli
• u mješovitoj su mjeri, pune nepravilnih ritmova i maštovitih riječi, često bez značenja
• nekada se dječja igra uglavnom temeljila na slobodnoj igri djece na igralištima
• današnje generacije u urbanim sredinama sve manje vremena provode u takvom načinu igre

BROJALICA I IGRA

• brojalica - uvod u igru i igra sama

 • određuje tko će žmiriti, tko će loviti,
• tko će u igri biti nešto ili učiniti nešto
• specifičnost brojalice je posljednji slog koji djeci određuje tko će biti izabran – taj slog obično
bude jače naglašen
• posljednja riječ u brojalici ima „magijsku moć“, odnosno moć odlučivanja i zbog toga djeca
posebno naglase posljednji slog
• tako dobivaju „čarobno“, „nadmoćno“ svojstvo više sile, a postupak odbrojavanja dobiva
karakter prizivanja te više sile, „čaranja“ (Bilopavlović i dr, 1997, str.15)
• djeca često ubrzavaju izgovor kako napetost raste prema kraju

DOPRINOS BROJALICE

• u radu s djecom rane i predškolske dobi :

• u razvoju:
• govora i verbalne komunikacije
• spoznajnih sposobnosti
• govorne kreativnosti
• pokreta i ritma
• potiču na govornu aktivnost, oslobađaju dječji govor, motiviraju djecu da govore slobodno i
tečno, bogate dječji rječnik te pridonose pravilnom izgovoru pojedinih glasova, smanjuju
govorne smetnje i motiviraju djecu na kreativne govorne igre prema vlastitom interesu.
• u razvitku spoznajnih sposobnosti brojalice pridonose razvitku pamćenja (tekst brojalice),
pamćenju novih činjenica, poticanju mišljenja, razvoju slušne percepcije, pozitivnih emocija,
osjećaju za lijepo (Peteh, 2000).

DOPRINOS BROJALICE

• koriste se kako bi se bolje razvio govor, za pravilnije izgovaranje glasova (Jurišić, Sam Palmić,
2002).
• uz razvoj govora, brojalice doprinose i pamćenju, motoričkom i glazbenom izrazu kao i
poremećajima jezika, govora i komunikacije kod djece predškolske dobi (Šmit, 2001)
• brojalice pridonose razvoju ritma i pokreta pritom se ritam može demonstrirati pokretima:
prstiju, šake, rukama, nogama ili tijelom, poskakivanjem, kretanjem u jednom smjeru, uz
korištenje koristiti udaraljki i sl. (Peteh, 2000)
• jednakomjerna ritmička kretanja u igri

DOPRINOS BROJALICE

• izvođenjem brojalica djeca stječu temeljna glazbena iskustva koja omogućuju razvitak
osjećaja za ritam kroz izražavanje glasom i pokretom.
• uloga brojalice je osobito važna u petoj i šestoj godini djetetova života jer tada ima društveni
karakter i socijalizacijsku ulogu u odgoju djece.
• igra ima važno značenje, ona je pravedan „sudac“ koji određuje uloge (tko će žmiriti, loviti)
• zbog šireg značenja brojalice u igri, ona ima odgojnu ulogu, a utječe na socijalizaciju i
komunikativnost djeteta (Marić i Goran, 2013).
• brojalica je sredstvo igre, dopuna igri i sama igra, često je izvor i novih ideja, pristupačna je jer
se lako pamti.
• stoga se odlikuje lakoćom izgovora slogova

USVAJANJE BROJALICE
 • potaknuti interes djece za sudjelovanje u aktivnostima
• jedno će dijete biti oduševljeno jednom brojalicom, a drugo drugom.
• neka će djeca usvajati brojalicu s lakoćom dok će ju neki teže usvajati (Peteh 2000).
• mogu se izmišljati novi tekstovi i nadograđivati poznati,
• pritom poticaj može biti neposredna stvarnost, konkretni predmeti, aplikacije i slike, tekst i
slikovnice, lutke, instrumenti, pisma, pjesme i drugo
• brojalice se javljaju u svim kulturama svijeta, neke se prenose iz jednog naroda u drugi, živjele
su u prošlosti, ali žive i danas (Peteh, 2000).

DJEČJA BROJALICAHRVATSKA GLAZBENA PEDAGOGINJA ELLY BAŠIĆ

• istraživala spontano glasanje djece u igri

• bilježila dječje brojalice te ih koristila u nastavi
• putovala područjima bivše Jugoslavije - istraživala i proučavala spontani glazbeni dječji izraz
diljem Hrvatske
• dugi niz godina proučavala na otoku Hvaru gdje je ˝susrela dječje čudo˝ Prof. Elly Bašić (1908.
- 1998.)

DJEČJA BROJALICA

• sakupila najveću zbirku dječjih brojalica i rugalica

• brojalice smatra najčistijim poetskim i glazbenim stvaralaštvom djeteta – dječja ˝poezija˝
bogate izražajnosti (Bašić, 1966)
• 98 melografski analiziranih dječjih brojalica predstavila na izložbi ˝Muzički izraz djeteta˝, uz
provokativno pitanje: ˝Zašto je ono - što je na igralištu tako lako – u školi tako teško?˝ (Bašić,
1982)
• isticala značaj brojalice u svladavanju ritma i metrike naglašavala da je brojalice prije svega
važno ˝živjeti˝ a ne ˝znati˝

DOKUMENTARNI FILM – MUR BUR

o film o Funkcionalnoj muzičkoj pedagogiji Elly Bašić

o režija Nikola Babić, 1969
• Nagrađen Srebrnom medaljom u Veneciji
• Srebrnom medaljom i nagradom Kekec na festivalu u Beogradu
• rasvjetljava ljudsku prirodu kakva se manifestira u igri
• MUR BUR TI-PI-TUR
• TI-PI-TE-KA TI-MAN-DUR
• PEK-LA JA PEK-LA TI
• E-LOI GAM-BA E-LUI
- Mur-bur označava početak redateljeva ciklusa dokumentarnih filmova u kojima proučava i
rasvjetljava ljudsku prirodu kakva se manifestira u igri.
• Nagrađen Srebrnom medaljom u Veneciji Srebrnom medaljom I nagradom Kekec na festivalu
u Beogradu

RAZVOJ OSJEĆAJA ZA METAR I RITAM PUTEM BROJALICA

• poetsko dječje stvaralaštvo

• izraz fine muzikalnosti koji ima fromu, metriku, ritam i zvučnost
• djeca pri igri s lakoćom izgovaraju –skandiraju izuzetno bogate i složene ritamske kombinacije
• spontano izvode ritmove koje glazbeni pedagozi često proglašavaju teškim i kompliciranim
 • kasnije tijekom glazbenog obrazovanja djeca osvještavaju te ˝teške˝ ritmove
• osvještavaju ih ritamskim slogovima - ono što je bilo lako na igralištu, ostat će na taj način
lako i tijekom formalnog glazbenog obrazovanja

RAZVOJ SENZIBILITETA NA RITAM I METAR KROZ BROJALICE

• govorena ritmizirana brojalica je snažan intelektualan i glazbeni poticaj (Jurišić i Palmić, 2002)
• potiču djetetov prirodni senzibilitet na metar i ritam
• u vrtiću – djeca se prirodno razbrojavaju u metru
• na isti prirodni način razvijati i poticati u djetetu taj senzibilitet
• važne za razvoj glazbenog senzibiliteta
• zbog svoje muzikalnosti pobuđuju interes i motivaciju za stvaralaštvo
• svako dijete ima osjećaj za ritam i metar - o odraslima ovisi hoće li potaknuti njihov daljni
razvoj

Brojalice nekad i danas

• u narodu su brojalice poznate od davnina. Kroz dječju igru prenose se usmenom predajom
generacijama, a djeca ih uče, smišljaju i mijenjaju prema svom ukusu (Peteh, 1998)
• dječje brojalice su puno zanimljivije od komponiranih
• u mješovitoj su mjeri, pune nepravilnih ritmova i maštovitih riječi, često bez značenja
• mogu imati riječi sa smislom i bez smisla
• nekada se dječja igra uglavnom temeljila na slobodnoj igri djece na igralištima
• današnje generacije u urbanim sredinama sve manje vremena provode u takvom načinu igre
te stoga
• danas djeca puno manje stvaraju - radije prihvaćaju postojeće brojalice

VRSTE BROJALICE S OBZIROM NA NJEZIN SADRŽAJ

BROJALICE SA SMISLOMKONKRETNE BROJALICE

• sadržaj konkretne brojalice je svakom djetetu razumljiv te on konkretizira određene situacije:

- zbivanja i svakodnevne situacije u djetetovoj okolini,
- životinjske ljubimce,
- prigodne situacije,
- prirodne pojave,
- život prirode.
• Konkretna brojalica također ima i odgojno značenje pa služi kao didaktički sadržaj (npr. 'Išo
medo u dućan, nije reko dobar dan!'), (Jurišić, Sam Palmić, 2002). Pliva patka preko Save nosi
pismo na vrh glave u tom pismu piše ne volim te više
BESMISLENANONSENSNAIRACIONALNA BROJALICA

• besmislena brojalica je brojalica čiji sadržaj ne mora uvijek imati određeno značenje i poruku
• ona je zapravo niz slogova ili riječi koji nemaju određeno značenje
• koriste se kako bi se bolje razvio govor, za pravilnije izgovaranje glasova (Jurišić, Sam Palmić,
2002)

KOMBINIRANA BROJALICA

• kombinirana brojalica je ona čiji je sadržaj sastavljen od kombinacije sadržajnih/konkretnih

dijelova i besmislenih dijelova
• takva vrsta brojalica je najčešće prisutna u pučkom izrazu (Jurišić, Sam Palmić, 2002)

MUR BUR TI-PI-TUR

TI-PI-TE-KA TI-MAN-DUR

PEK-LA JA PEK-LA TI

E-LOI GAM-BA E-LUI

ECI PECI PEC

TI SI MALI ZEC,

A JA MALA VJEVERICA

ECI PECI PEC!

BROJALICE S MELODIJOM

• osim brojalica koje se izgovaraju (ne na jednom tonu, nego podižući i spuštajući glas kao kad
govorimo), postoje i uglazbljene brojalice.
• neke od njih su uglazbila djeca (npr. Iš, iš, iš; Boc, boc iglicama; Ide maca oko tebe ili U
podrumu je tama (Tomerlin,1969) koje možemo čuti i kao brojalicu i kao igru s pjevanjem
• ako se govori/skandira, služi kao brojalica, a ako se pjeva, izvodi se kao igra s pjevanjem.
• brojalicu En ten tini su uglazbila djeca u Bosni, a neke poznati skladatelji.
• kod nas je najpoznatija zbirka od osam uglazbljenih brojalica "En ten tini" Pere Gotovca
• https://www.youtube.com/watch?v=guouCNctLCs
• https://www.youtube.com/watch?v=GL7-E24lTws
• brojalice s melodijom djeca ne upotrebljavaju za razbrojavanje - ona je prestala biti brojalica.

NAGLASCI U BROJALICI

• pri izgovaranju brojalice poštivati točne naglaske u riječima, ali se ne smije radi toga mijenjati
OSMINSKI ritam
• moguće je naglasiti drugi slog u riječi "stanuje", ako tu brojalicu shvatimo u dijalektu
• ako se naglasi prvi slog u riječi "sta-nuje" - ne izgovarati kao triolu na drugoj dobi - samo malo
jače naglasiti prvi slog a i dalje nizati ritam osminki .
• kako bi se smanji o naglasak na nenaglašenim slogovima: treba ih izgovoriti intonativno
dublje ili na istoj visini s naglašenim slogom pa će zvučati tiše - ne izgovorati ih na višem tonu
(povisivati glas)

NAGLASCI U BROJALICI - BROJALICE U MJEŠOVITOJ MJERI

3/4 E - ci pe - ci pec

• brojalice su često u mješovitoj mjeri, pune nepravilnih ritmova i maštovitih riječi, često bez
značenja

NERAZUMIJEVANJE DJEČJEG GLAZBENOG STVARALAŠTVA

• u ovoj brojalici odrasli imaju potrebu izjednačiti duljinu fraza, pa ponekad treću frazu
izgovaraju
• "Hajde medo idi van",
• čime se gubi mješovita mjera

METRIKA I RITAM U BROJALICAMA – PERSPEKTIVA ODRASLIH V.S.DJECE

ODRASLI-

• Svijet odraslih „vjeruje“ da je dijete „nedorastao odrasli", kojemu treba olakšati ritam
nizanjem najjednostavnijih elemenata

DJECA - svijet djeteta - spontano mijenja odnose u svom kretanju kroz igru.

• DJEČAK JE SKANDIRAO….
• bogata izmjena ritamskih odnosa djeci je mnogo zanimljivija
• od jednakomjernog kretanja u igri. Svijet odraslih „vjeruje“ da je dijete „nedorastao odrasli",
kojemu treba olakšati ritam nizanjem najjednostavnijih elemenata.

UPOZNAVANJE/US VAJANJE UČENJE BROJALICE

• ne usvajati zasebno tekst brojalice kao recitaciju nego na način tzv. ˝glazbenog lova˝
(Ivanovići i Tavčar, 2003)
• odgojitelj započinje brojalicu uz pokret ruke, a djeca ˝loveći˝ riječ po riječ, istodobno s njim
skandiraju brojalicu
• pretvoriti djecu u ˝muzičke lovce˝ - kao da ˝love leptire˝
• pri brojenju valja paziti na točan izgovor kako samog teksta tako i njegove metrike i ritma
• to je zadatak odojitelja koji ˝vodi˝ aktivnost i kojeg će djeca uvijek spontano oponašati
• odgojitelj svojim govorom treba ˝sugerirati metriku˝

UPOZNAVANJE/USVAJANJE BROJALICE

• brojalica se može uvesti kroz priču

• kako bi djeca lakše upamtila brojalicu i kako bi im bilo zanimljivije, odgojitelj može koristiti
aplikacije (makete, igračke, slike, grafički prikaz metra ili ritma)
• također i djeca rado crtaju ili modeliraju uz brojalicu koju izgovaraju, ili su je prethodno
upoznala
• aktivnost upoznavanja brojalice slična je upoznavanju/ponavljanju pjesme, osim što je
brojalica kraća od pjesme, pa se u aktivnosti može ponavljati više puta
• kon što se brojalica „Mur bur“ s djecom izvela na različite načine i uz pokrete koje su djeca
predlagala, pitala su mogu li čuti još neku priču i brojalicu. Prema njihovim interesima,
provela se aktivnost izvođenja brojalice „Eci peci pec“ koju su djeca već poznavala, ali su
htjela čuti i priču. U navedenoj aktivnosti, djeca su se dodatno opustila i pokušala smišljati
nove pokrete koje još nisu koristila. Dječje izjave i prijedlozi tijekom 24 izvođenja brojalice
„Eci, peci pec“: „Idemo biti brzi kao zečići“, „Teta, možemo li izgovarati kao vjeverice, one
imaju duge zube i smiješno pričaju“, „Možemo li sad pljeskati iza leđa?“. Slika 4. Izvođenje
 brojalice „Eci peci pec“ uz pljeskanje rukama iza leđa Slika 4. Prikazuje djecu kako plješću
rukama u metru iza leđa uz izvođenje brojalice „Eci peci pec“ nakon što je jedno dijete
predložilo prikazani pokret. Prateći dječji interes, iduća je provedena aktivnost izvođenja
brojalice „En ten tini“. Izjave i prijedlozi djece tijekom izvođenja brojalice: „Možemo li sad
sretno skakutati kao vila kad je vidjela brod?“, „Ja bih sad po glavi kao da smiješno plešemo“.
(Slika 5) 25 Slika 5. Izvođenje brojalice „En ten tini“ uz sviranje rukama po glavi Uz navedeni
način, djeca su izvodila brojalicu „En ten tini“ svirajući u metru p
• Brojalica za razvijanje ritma i pokreta Dok izgovaraju brojalicu, djeca osmišljavaju i koriste
različite pokrete. Mogu se kretati cijelim tijelom ili određenim dijelovima tijela, npr. pljeskanje
rukama, lupkanje nogama o pod, pucketanje prstima, sviranje udaraljkama. Djeca mogu sama
izraditi udaraljke pa ih koristiti uz izvođenje brojalice (Novosel, 2003). Složenija verzija
aktivnosti može biti da jedna skupina djece sviranjem po tijelu ili udaraljkama izvodi ritam, a
druga metar (Mendeš i sur., 2020). 6.4.3. Brojalica kao igra Djeca najčešće koriste brojalicu u
igri, njome biraju dijete koje će biti prvo u igri ili uz pomoć nje određuju pravila za igru. Nakon
što odgojitelj s djecom ponovi brojalicu nekoliko puta, može odabrati jedno dijete koje je
najbolje usvojilo da njome prebrojava djecu. 19 Odbrojavanje se ponavlja dok u krugu ne
ostane jedno dijete i dobije unaprijed osmišljen zadatak. Ova aktivnost se radi s manjim
brojem djece jer bi veći broj mogao uzrokovati nezainteresiranost kod djece (Novosel, 2003).
Peteh (2018) objašnjava da se igra „Tramvaj“ može spojiti s brojalicom „Tramvaj juri ulicom“:
Tramvaj juri ulicom, dedek puši lulicu, prva kuća, prvi broj, tu stanuje dedek moj. (Peteh,
2018; str.64) U sobi dnevnog boravka označi se nekoliko tramvajskih postaja te se kod svake
postaje postave sjedalice. Brojalicom se izabere tko će biti vozač tramvaja koji nosi zvončić.
Tramvaj kreće kad se oglasi zvončić, a dok se tramvaj vozi, skandira se brojalica. Kad tramvaj
stane na postajama, djeca ulaze i izlaze (Peteh, 2018)

BROJALICA INTEGRIRANA U PRIČU

• https://www.youtube.com/watch?v=XPlfUb8yP5M
• brojalica Integrirana u priču Slon u gradu (6.08)

UPOZNAVANJE/ USVAJANJE BROJALICE

• nova se brojalica ponavlja nekoliko puta kako bi se bolje upamtio nezin tekst
• oblikovati inačice ponavljanje kao kod aktivnosti upoznavanja/usvajanja/
ponavljanja/utvrđivanja pjesme
• neovisno o načinu izvođenja metra (rukom, nogama, štapićima …), brojalicu uvijek brojimo uz
GLASNO SKANDIRANJE
• brojati se može pojedinačno kada sva djeca stoje u krugu, a jedno dijete broji ili zajednički
kada svako dijete broji svakoga
• ovdje brojalica gubi svoju primarnu funkciju (biranje pojedinca koji započinje igru) – njezina
uloga je ovdje isključivo podržavanje osjećaja metra

RAZVOJ SENZIBILITETA NA RITAM I METAR KROZ BROJALICE

Izvođenje brojalica

• uvesti kroz priču

• odgajatelj svojim govorom sugerira metriku
• ˝pretvoriti˝ djecu u glazbene lovce
• odbrojavanje velikim opuštenim pokretom ruke
• ˝bacanje svjetla˝
 • svira se (ne lupa) štapićima koji putuju kako bi se na putu susreli

IZVOĐENJE BROJALICA

• važno zadržati atmosferu i način brojanja s igrališta

• brojalice se ne ˝deklamiraju˝ - one se ritmički skandiraju
• ˝dijete već u drugoj godini života uživa u skandiranju bilo kojeg i bilo kakvog teksta.
• ritmičko ga skandiranje fascinira u fazi kada još ne zna pjevati (postava glasnica), već se u
velikim melodijskim amplitudama ˝glasa˝.
• s tri godine dijete je motorički već toliko razvijeno da pri skandiranju spontano rukom može i
˝odbrojavati˝- i to nepogrešivo, kao što će to samo od sebe metrički nepogrešivo činiti
nekoliko godina kasnije, na igralištu, pri odbrojavanju brojalice (Bašić, 1989)

NAČIN IZVOĐENJA BROJALICE

• dijete doživljava kretanje ritma u cjelini, a ne kao nizanje elemenata.

• stoga je važno da izvodimo brojalice u cjelini, čak i onda kada se radi o verbalno zahtjevnijim
brojalicama.
• djecu fascinira ritmičko skandiranje.
• brojalice se ne pjevaju, ne deklamiraju, one se skandiraju.
• •„Djeca mogu sve“. Ali ona to ne mogu sama (Bašić, 1985).
• potrebno je, dakle, primjereno njihovom uzrastu, postavljati primjerene zadatke te započeti s
onima koje oni ispočetka spontano rješavaju.

USVAJANJE BROJALICE

• brojalicu s djecom treba usvajati u metru, a ne ritmu jer se djeca prirodno

prebrojavaju/razbrojavaju u metru.
• brojalice pružaju mogućnost za izražavanje ritma, metra i pokreta.
• djeca mogu izmisliti zanimljive pokrete, cijelim tijelom ili samo dijelovima tijela.
• pokreti u metru su veliki pa ih tako i odgojitelji trebaju pokazivati kao velike, a poticaj za
izmišljanje pokreta može biti promjena dinamike ili tempa brojalice.
• Kako bi djeca lakše zapamtila brojalicu, odgojitelj treba biti kreativan i ponuditi ju djeci na što
zanimljiviji način. Tako se usvajanje brojalice može izvoditi putem korištenja aplikacija,
crtanja, modeliranja, sviranjem udaraljki, dramatizacijom.
• skandiranjem/izgovaranjem i kretanjem uz brojalicu djeca stječu kinestetički osjet, sposobna
su vladati vlastitom motorikom te na taj način automatiziraju svoje pokrete, izvode ih brže i
preciznija su. Na taj način se kod njih razvija osjećaj za metar i ritam, a samim time i govor i
jezik (Gospodnetić, 2015).

IZVOĐENJE U METRU

• veliki, široki pokret

• brojanje rukom
• geganje rukama, nogama, tijelom na razne načine
• sviranje Orffovim instrumentarijem štapićima, bubnjićem i sl.)

IZVOĐENJE BROJALICE U METRU

• pokret ruke kojim djeca na igralištu prirodno broje brojalicu velikog je luka, spontan i
slobodan, mekan
 • taj pokret ruke pri brojenju brojalice koji je djeci prirodan i spontan predstavlja METAR
BROJALICE
• metar u glazbi = protok doba
• kad se želi izvesti metar brojalice koristiti izraz ˝odbrojiti˝, „razbrojiti!”
• osloboditi dijete pri brojanju kako bi brojalo cijelim svojim bićem, velikim pokretom, slobodno

˝BACANJE SVJETLA˝ KAO NAČIN USVAJANJA/ IZVOĐENJA

• veliki pokret rukama

• svakom djetetu ˝baciti po jedno svjetlo˝

NAČINI IZVOĐENJA BROJALICE U METRU

1. izgovaramo brojalicu uz pljeskanje metra, stupanjem i sl.

2. uz različite pokrete - na prvu dobu čučnemo, a na drugu se dignemo (tempo je još sporiji),
izvođenje u paru (potezanje, klackalica i sl.)
3. izgovaramo u različitom tempu - sporije ili brže i njišemo se u paru
4. u različitoj dinamici - počnemo govoriti i pljeskati tiho i sporo, pa sve glasnije i sve brže
(istovremeno nam se nesvjesno i povisuje glas, pa je i sve više)
- obrnuto – počnemo glasno i završimo vrlo polako šapćući umjesto pljeskanja samo dotičemo
dlanom dlan
- promjena tempa i dinamike utječe i na promjenu karaktera
• potezanjem, njihanjem, igrom klackalice, koračanjem po prostoriji
• načini ponavljanja: začepljenim nosom, zatvorenih očiju, ušiju, na jednoj nozi, u kolu i sl.

IZVOĐENJE BROJALICE NJIHANJEM I UZ ČUČANJ

• potezanjem, njihanjem, igrom klackalice, koračanjem po prostoriji

• načini ponavljanja: začepljenim nosom, zatvorenih očiju, ušiju, na jednoj nozi, u kolu i sl.

NAČINI IZVOĐENJA

- metar se može izvoditi pljeskanjem, stupanjem u mjestu, :

- plješćući desno-lijevo, gore-dolje, naprijed natrag, ispod noge, po glavi, o koljena, topćući
nogama o pod, pucketajući prstima, krećući se u raznim smjerovima, skačući i sl.
- kako bi se izbjeglo jednolično i predugo ponavljanje, način brojenja se može primjerice
promijeniti u pljeskanje lijevo-desno, uvijek u širokom pokretu koji će odražavati metar
brojalice
- Mu˘r bu˘r ti-pi tu˘r, - potrebno paziti na izdržavanje početnih dugačkih slogova

METAR BROJALICE TIJELOM U POKRETU

• metar brojalice može se izraziti i tijelom u pokretu

• brojalca Išla patka preko rive - ritamski jednostavna pogodna za hodanje, odnosno geganje -
svaki korak bit će metrički odmjeren na dobu
• ˝začarobirati patke˝ - soba dnevnog boravka može postati livada po kojoj će se progegati
male patkice

NAČINI IZVOĐENJA BROJALICE U METRU

• djeca spontano, uz izgovaranje brojalice rade pokrete u metru

IZVOĐENJE METRA UZ ORFFOV INSTRUMENTARIJ - ŠTAPIĆIMA

 • veliki pokret pri sviranju metra štapićima
• prvi susret sa štapićima (˝istražiti˝ štapiće)
• štapići ˝putuju˝od djeteta do djeteta
• ili se dijele svoj djeci

BUBNJIĆ „PUTUJE“

Tri mesara buhu klala buha sim buha tam al je ipak zišla van

• uvod kroz priču

• svira se glazbenim instrumentima koji ˝putuju˝ među djecom - štapićima, bubnjićem i dr.
• načini ponavljanja: stojeći na jednoj nozi, žmirećki i sl.

BROJALICA S PAUZAMA

• slogove koji traju pola dobe (tj. prethode pauzama) treba izgovarati izrazito kratko

RITAM

• mali, precizni pokret

• na mjestu, cijelim tijelom (pljeskanjem, po koljenima, kljunićima...)
• nogato na mjestu i u pokretu - u vlaku
• (jednoglasno i u kanonu)

IZVOĐENJE RITMA BROJALICA

• kada je metar dobro utvrđen, lakše je usvajanje ritma

• izvođenje ritma nazivati riječju ˝pričati˝ (za razliku od ˝brojiti˝- metra)
• osim štapića na kojima se ritam izvodi malim pokretom-štapići ˝pričaju˝
• naučiti štapiće pričati
• jedan štapić leži, a drugi po njemu priča
• izvođenje ritma brojalice (kamenčići, razne zvečke i sl.), dlanovima, nogama i sl.

RITAM BROJALICE

• pričati ˝poput ribice˝

• dlanovima – dlanovi, kljunovi ˝pričaju˝
• ˝nogato˝ - i noge mogu pričati
• u sebi čuti brojalicu i govoriti ritam

NAČINI IZVOĐENJA RITMA BROJALICE

• ˝pričati˝ se mogu sve poznate brojalice

• sugestivno, mimikom govoriti djeci
• ne spominati djeci pojmove ritam, metar i sl. (pričaju štapići, dlanovi, noge i sl.)
• brojalice može izvoditi svaka skupina zasebno, sve skupine zajedno ili jedna za drugom
• odgojitelj može biti dirigent koji daje znak kada koja skupina´ ˝svira˝

NAČINI IZVOĐENJA RITMA BROJALICE

• odgojitelj treba muzikalno izvoditi brojalicu

• može se izvoditi nijemo ˝kao ribice˝

NAČINI IZVOĐENJA BROJALICA

 • brojati na jednoj nozi
• začepljenog nosa
• zatvorenih očiju
• kao ……….
• u obliku kanona – podijetliti djecu u 2 grupe - jedni štapići drugi zvončići i sl
• dirigen
• moguća podjela u 3 grupe + kastanjete
• može se kombinirati metar i ritam – jedna grupa izvodi metar, a druga ritam

JASNOĆA RITAMSKOG IZGOVORA

• kao i u brojalici Jedan dva- presudna jasnoća ritamskog izgovora odgojitelja

• priča o malom Mateku

BROJALICA UZ PRIČU I LUTKU KAO MOTIVACIJU DRAMATIZACIJA BROJALICE

 • dramatizacija je među najzanimljivijim načinima rada
• Primjer neprihvatanja dječje inicijative Jedna vrana gakala i po polju skakala Uto dođe crni kos
i odgrize vrani nos (Vrano, vrano gači i po polju skači)

DRAMATIZACIJA BROJALICE

• odgojitelj može odmah uočiti i glazbeni oblik – brojalica se sastoji od tri fraze (svaka kitica je
jedna fraza)
• za dramatizaciju brojalice djecu podijelimo u dvije skupine koje stoje slobodno u prostoru –
jedni su vrane, a drugi kosovi, okrenuti jedni prema drugima
• odgojitelj počinje s vranama koje započinju hodanjem na prvi stih četiri koraka u metru prema
kosovima i vraćaju se natraške s četiri sunožna skoka.
• na drugu kiticu odgojitelj rukom poziva kosove da priđu vranama i djeca, čim čuju riječi,
počinju vranama "gristi nos".
• treću kiticu izvode kosovi, ali se često priključe i vrane.
• u sljedećim ponavljanjima brojalice djeca se izmjenjuju ili samo neka djeca glume spomenute
ptice.

GLAZBENI VRTIĆ FUNKCIONALNE MUZIČKE PEDAGOGIJE

• štapići, kamenčići, čavlići, kastanjete

• FMV 1
• IX. – III. mjesec – metrika brojalica
• III. – VI. mjesec – ritam brojalica
• FMV 2
• IX. –XII. mjesec – metrika brojalica
• XII. – VI. mjesec - ritam brojalica

GLAZBENE IGRE – BROJALICA

• Igre na meloritamske sturkture – igre s brojalicama prema glazbeno-pedagoškom konceptu

FMP
• primjer IGRA KVIZA
• - nakon što su djeca naučila ˝pričati˝- izvoditi ritam nekoliko brojalica
• - najprije ponoviti ritam nekoliko brojalica:
• - skandirajući tekst uz štapiće (štapići ˝pričaju˝)
• - štapići sviraju/pričaju bez teksta (˝kao ribice˝)
• odgojiteljica štapićima izvodi ritam jedne od navedenih brojalica bez teksta – djeca imaju
zadatak prepoznati o kojoj se brojalici radi
• za točno prepoznatu brojalicu – skupljaju se bodovi, kuglice sladoleda i sl.

IGRA INDIJANSKIH BUBNJEVA

• Izvodi se također nakon što su djeca naučila ˝pričati˝izvoditi ritam

• - ponoviti poznate brojalice skandiranjem teksta naglas uz štapiće
• - ponoviti samo svirajući štapićima (bez izgovaranja teksta ˝kao ribice˝)
• odgojiteljica počinje izvoditi ritam brojalice (bez teksta) na nekom instrumentu
• zadatak djece je da što prije prepoznaju o kojoj je brojalici riječ i nakon što prepoznaju
uključiti se u izvođenje sviranjem i skandiranjem naglas
• zatim djeca zadaju zadatak odgojitelju ili svoj djeci – tko prvi prepozna brojalicu- osvaja
nagradu
IZBROJAVANJE - RAZBROJAVANJE

• na kraju aktivnosti upoznavanja /usvajanja brojalice potrebno ju je upotrijebiti – za

izbrojavanje
• pri tome treba oponašati djecu
• dijete koje razbrojava ostale, dotakne svakoga po prsima (ako ne stigne do svakog djeteta,
izdaleka napravi pokret rukom kao da će ga dotaknuti)
• odgojitelji često dotiču djecu odozgor po glavi, jer su viši od djece
• izgovaranje brojalica (prema interesu djece )
• brojalice: “ En, ten, tore “ , “ Iš, iš, iš “ ,
• “ Eci, peci, pec“
• prvi put djeca sama izgovaraju brojalicu koju su izabrali na način kako oni to žele
• brojalicu izgovaraju uz pljeskanjetiše i sporije, pa sve glasnije i brže

RAZLIČITI NAČINI PROVOĐENJA BROJALICE

• igra “ Vrtuljak “ – troje do četvero djece se prima za obruč te prateći tempo brojalice kreću se
u jednom smjeru
• igra “ Logorska vatra “ – sjedimo u krugu prekriženih nogu i uz brojalicu pratimo tempo
lupkanjem ručicama o pod
• igra logorske vatre

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA – ZNAČAJ BROJALICE

• brojalica ima odgojnu ulogu, a utječe na socijalizaciju i komunikativnost djeteta; te glazbeno i

govorno pamćenje uz pravilan izgovor (Marić i Goran, 2013)
• bitna u razvoju govora i psihomotornom razvoju
• omogućuju razvoj glazbenog senzibiliteta - razvoj metra i ritma kroz izražavanje glasom i
pokretom
• razvijaju i sluh i motoriku
• motivira na daljnje glazbeno stvaralaštvo

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA –VAŽNOST BROJALICE

• s obzirom na karakter brojalice, njezine elemente: strogo određen ritam, što uključuje izrazitu
izmjenu naglašenih i nenaglašenih doba i ritma, brojalica pozitivno djeluje na razvoj pamćenja
i na razvoj fonološke osjetljivosti (Klarić Bonaci i Tomić, 2014)
• daju snažan poticaj u govornoj kreativnosti, a pomažu i pri razvitku spoznajnih sposobnosti
• novija istraživanja pokazuju važnost brojalica za razvoj vještine čitanja

ZAKLJUČAK

• o odgojteljevoj kreativnosti i motivaciji uvelike ovisi zanimljivost sadržaja, pa tako i načina

usvajanja/upoznavanja i utvrđvanja/ponavljanja brojalice
• na odgojitelju je da različitim metodama potiče i po potrebi usmjerava (Gospodnetić, 2011)