1.

Slajd
 Ovo je naša prezentacija o ekosustav kopnenim vodama
2. Slajd
 Pitanje za vas: Je li je ova životinja opasna za kupače u jezeru ili rijeci?
3. Slajd

4. slajd
 Kopnene vode omogućavaju život i kopnenim i vodnenim organizmom
 One su nastale prvenstveno od oborinskih voda (kada kiša pada)
 Postojale su u geološkoj prošlosti i prije pojave kopna
 Oborenske vode sadržale su se na površini stvarajući kopnene vode
 Izolirane su (kopnene vode) , razlikuju se u veličini, dubinom ispod 100m
5. Slajd
 U kopnenim se vodama uglavnom nalazi vapnenac
 Zbog manjih dubina, podloženije su sezonskim i dnevnim promijenjama temperature
 Vodeni organizmi za disanje koriste kisik otopljen u vodi kojeg proizvode vodeni i kopneni fotosintenski
organizmi
 snjiženjem temperature i gibanjem vode povećava se topljivost kisika
 voda sadrži puno manje kisika od zraka, stoga organizmi koji žive u mirnim vodama brzo potroše raspoloživi
kisik
 dubina koju svjestlost može dosegnut u kopnenim vodama ovisi o gustoći, veličini i gibanju čestica raspršenih
u vodi
 u mirnoj vodi čestice će se taložiti na dnu kao mulj, a u pokretnim vodama raspršivati će se i zamućivati vodu
6. slajd
 zbog promjenjivih fizičkih i kemijskih uvjeta u kopnenim vodama mnoge su životinje razvile mnoštvo
prilagodbi:
 glavnina razvoja odvija se unutar jajne opne
 debeli ovoj jaja sprječava prodor vode
 jaja sadrže puno hranjivih tvari
 mali je broj sjedilačkih oblika, npr. Koralje i spužve, zbog različitih čimbenika. Npr., u moru hrana sjd. Bićima
hrana dođe gibanjem, a u stajaćicama je to nemoguće jer nema gibanja.
 stvaranje trajnih stadija (sto znaci neka faza, npr hibernacija tijekom zaleđene površine vode) za preživljanje
nepovoljnih uvjeta, TORPOR
7. slajd
 jedan od čimbenika koji ima značajan utjecaj na životne uvjete u kopnenim vodama jest gibanje vode
 prema položaju, Gibanju i veličini moguće je kopnene vode razvrstati u 2 kategorije
8. slajd
 lokve su manje plitke udubine, ispunjene vodom koje redovito presušuju
 bare su veće i plitke, svjetlost prodire do tla čime je omogućen razvoj vodenih biljaka po čitavom dnu
 ribnjaci su umjetno stvorena močvarna staništa radi uzgoja ribe, osobito su važni kao staništa, hranilišta i
odmorišta ptica močvarica
9. slajd
 močvare su najbogatiji i najraznovrsniji stupanj razvoja ekosustava kopnenih voda
 tlo je prekriveno vodom sesonski ili tijekom cijele vode
 iznimno su bogate organskim tvarima tijekom ljetnih mjeseci
 vrlo su važna mrijestilišta riba i staništa brojnih vrsta vodozemaca i gmazova
10. slajd - video
11. Slajd
 jezera su veće kopnene kotline ispunjene vodom koja prividno miruje, razlikuju se po geografskom položaju,
dubini, veličini, postanku i kemijskom sastavu – mogu biti slatka i slana, veliki broj jezera nastao je
djelovanjem čovjeka kao akumulacije za proizvodnju električne energije. Prirodna akumulacija su plitvička
jezera
  osnovne zone u jezeru
 zona dna obuhvaća priobalnu i dubinsku zonu
 u priobalnim zonama događa se pokretanje vode – valovi, veća kolebanja temperature i dobra osvjetljenost
koja omogućava velik rast biljnih zajednica
 u dubinskoj zoni ne dopire svjetlost do dna pa nema veliku raznolikost organizama
 zona slobodne vode obuhvaća vodenu masu jezera od površine do dna, dijeli se na gornji i osvjetljeni fotički
sloj i donji i mračni afotički sloj
 u fotičkom sloju žive predstavnici planktonskih zajednica kao i riba
 afotički sloj proteže se od granice prodora svjetlosti do dna, tamo dominiraju bakterije, ima malo otopljenog
kisika a puno ugljikovog dioksida
12. slajd
 njihovo osnovno obilježje jest strujanje vode koje određuje sastav i raspored životnih zajednica
 vodena masa kreće se od izvora prema ušću zbog razlike u nadmorskoj visini
 rijeke i potoci razliku se po veličini, a zajedničko im je to što počinju kao izvori
 rijeke su u početku brzo-tekuće i postpuno prelaze u nizinske sporo-tekuće, pa se tako cijeli tok rijeke dijeli na
gornji, donji i srednji tok
 u svakom od tih djelova vladaju drugačiji ekološki uvjeti koji uzrokuju razvoj drugačijih životnih zajednica i
karakterističnih ekosustava

13. Slajd
 Podzemne vode nastaju poniranjem, što znaći spuštanje u zemlju, oborinskih voda kroz šupljikave površinske
slojeva tla koje prodiru sve do nepropusnih stijena na kojima se sadržavaju
 Osnovna obilježja su stabilna temperatura, izostanak svjetlosti pa tako i fotoautotrofnih organizima
 Nepovoljni uvjeti
 Karakteristične prilagodbe su da nemaju kožnog pigmenta, potpuno ili djelomično slijepi, imaju dobro
razvijeno osijetilo opipa, jako su osjetljive na temperaturne promjene
14. Slajd
 Endem je koji živi na području u podzemlju u kršu Dinarida
 Jedini je kralježnjak prilagođen životu u podzemnim vodama
 Hrani se vodenim račićima, kukcima, crvima i mekušcima
 Živi u tami
 Vidno Nerazvijene oči skrivene su joj ispod prozirne kože
15. slajd
 Eutrofikacija je obogaćivanje vode hranjivim tvarima, može biti posjedica ljudskih aktivnosti, što uzrokuje
intenzivan rast algi i viših oblika biljnog života koji uzrokuju nepoželjnu neravnotežu u ekosustavu i među
vodnim organizmima te narušavaju kvalitetu same vode
 Prozirnost je jedno od fizičkih svojstava o kojem ovisi dubina prodora svjetlosti koja omogućuje život
proizvođaća
 Secchijev diskić sastoji se od okrugle limene ploče promjera oko 20 cm s naizmjeničnim crnim i bijelim
poljima, ploča je u sredini pričvšćena za uže označemo na razmacima od 10cm, 50cm i 1m
 Prozirnost mjerimo tako da disk polako spuštamo u vodu i zabilježimo kada nestane, nakon toga polako ga
izvlačimo i zabilježimo kada se ponovno pojavi
 Prosjek ovih dviju vrijednosti je mjera prozirnost vode