Sveučilište u Rijeci

Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu

Primjena kripto valuta u turizmu

Seminaraski rad

Kolegij: Međunarodno kretanje kapitala Studentice: Kristina Bakić ds3704 red.

Helena Luketić ds3789 red.
Nositelj kolegija: prof. dr. sc. Elvis Mujačević

Opatija, lipanj 2023.

Sadržaj

Uvod............................................................................................................................................1
1. Važnost turizma i primjena novih tehnologija........................................................................2
2. Digitalni trendovi u turizmu....................................................................................................4
3. Kriptovalute............................................................................................................................6
3.1. Kriptovalute u današnje vrijeme......................................................................................7
4. Primjena kriptovaluta u turizmu.............................................................................................9
5. Blockchain tehnologija u hrvatskome turizmu.....................................................................11
Zaključak...................................................................................................................................13
Literatura...................................................................................................................................14
Uvod

Turističko tržište je promjenjivo, zahtjeva konzistentne promjene koje su u skladu s

promjenom potražnje, novim životnim navikama te novim kulturološkim, sociološkim, ali i
tehnološkim i ekonomskim trendovima. Praćenje trendova ponekad može biti zahtjevno te je
potrebna analiza velike količine informacija i podataka koji se naposljetku pretvaraju u
činjenice na kojima se temelji rizik ulaska na tržište koje očekuje integraciju istih tih trendova
u već postojeće poslovanje. Upravo ovakav model najčešće prati ponuda na turističkom
tržištu, koja je nerijetko podvrgnuta novim trendovima koji čine sve zahtjevniji pristup u
komuniciranju s klijentima, dobavljačima i potrošačima. Posljednjih godina porast zanimanja
za novim tehnologijama virtualne i proširene stvarnosti raste sve većim intenzitetom, a
zainteresiranost se budi i kod primjene kripto valuta u poslovanju. Tako već ima primjera
poslovanja na turističkom i općem tržištu koji su se upustili u Blockchain tehnologiju,
odnosno čije se poslovanje temelji na kriptovalutnim upravljanjem financijama. Mnogi tako
smatraju da je Blockchain je pozadina koja osigurava nesmetanost i sigurnost prijenosa i
izvršenja nekog posla. Smatra se da bi blockchain mogao kompletno revolucionarizirati
financijski svijet i usluge, pogotovo zbog svoje decentralizirane prirode. No nudi li
Blockchain stvarno mogućnosti lakšeg poslovanja glede financijskih resursa ili je to još
prevelik rizik za Hrvatsku, vrijeme će pokazati. U Hrvatskoj, tako sada ima već dvadesetak
mjesta koje omogućuju plaćanje bitcoinima, gdje prednjače Split i Zagreb. Većina je takvih
tvrtki upravo nišno orijentirana na turizam i informacijsku tehnologiju. Upravo turizam, kao
najbrže rastuća djelatnost na svijetu koja omogućuje razvoj cjelokupnih država, bit će
zasigurno izazvan na korištenje kriptovalutnog financijskog sistema, a ponajviše kako bi se
konkuriralo na već zahtjevnom turističkom tržištu.

1
1. Važnost turizma i primjena novih tehnologija

Važnost turizma ogleda se kroz utjecaj na prosperitet raznih zajednica diljem svijeta, a prema
UNWTO svaki je deseti stanovnik angažiran u nekom segmentu turističkog djelovanja.
Turizam, kao djelatnost pružanja dobara i usluga ostvaruje konkretnost zemalja prilikom
iskorištavanja prirodnih i fizičkih resursa uz pomoć ljudskog kapitala te sve većim
intenzitetom primjenom novo rastućih promjena koje su uslijedile dolaskom novih
tehnologija. Sinergijskim djelovanjem, privlači, održava i uzajamno prosperira domaćim i
inozemnim kretanjima ljudi, dobara, novca odnosno kapitalom koji se prelijeva.

Poduzeća turističkih zajednica fizičkih i pravnih osoba tako posluju u segmentu prometa,
organizacije, prodaje na veliko i malo, putovanja, agencije, marketing, smještajni i uslužni
kapaciteti od kojih su najtraženiji hoteli, kampovi, restorani i slično, lokalna gradska
poduzeća i pojedinci koje se bave izradom i prodajom suvenira, trgovinske kompanije i niz
drugih kompanija od čijeg poslovanja ovisi autentičnost i atraktivnost destinacije uz prirodne i
antropogene resurse koji su najčešće fokus promocije jedne turističke destinacije. U
suvremenom se poslovanju u turizmu i ugostiteljstvu primjenjuje već desetljećima
informacijsko komunikacijska tehnologija (ICT), a koja je neophodna za unapređenje bilo
kojeg poslovnog procesa, efektivnosti i efikasnosti jednako kao i visine kvalitete prilikom
pružanja usluga. Danas, ICT napreduje i usavršava se velikom brzinom, pa pojedina tehnička
rješenja vrlo brzo zastarijevaju i opadaju u vidu efikasne i efektivne primjene, a na čije mjesto
se može staviti kao najnovija mogućnost optimalnih budućih rješenja, a to je upravo
Blockchain tehnologija.

Tehnologija utječe na suvremeni život i poslovanje na sve snažnije načine. Nalazimo se na

početku Četvrte industrijske revolucije, nove ere u kojoj digitalizacija gradi i utječe na
društvo na nove i često neočekivane načine. Industrija pružanja turističkih putovanja i
ugostiteljstva bila je jedna od prvih industrija koja je digitalizirala poslovne procese na
globalnoj razini, što je situacija koja je značajno poboljšana tijekom pandemije COVID-19.
Budući da je ICT postao globalni fenomen, industrija putovanja rano je usvojila nove
tehnologije i platforme. Vjerojatno će najveći društveni učinak digitalne transformacije u
industriji putovanja biti utjecaj na radnu snagu u industriji, s 1 od 10 zaposlenika na
globalnoj razini koji će izravno ili neizravno biti zaposleni u industriji. Kao i drugi sektori
gospodarstva, inteligentna automatizacija promijenit će prirodu nekih poslova u
putovanjima i ugostiteljstvu, a neke poslove i pozicije može u potpunosti i ukinuti.

U sektoru turizma i ugostiteljstva aktualna su tri ključna područja digitalizacije (Bejaković, P.,
Čižmar, S., Čižmar, Ž. Digitalna transformacija i turizam, Zagreb, 2023., str. 27.), i to:

 u operacijama: BI (business intelligence) i analize, financije i računovodstvo, obrada

plaćanja i prodajnih mjesta, informatički sustav objekata (property management
system), upravljanje događajima, upravljanje wellnessom;

2
  u prodaji i marketingu, te upravljanju prihodima: aplikacije za rezerviranje (booking
engines), centralni rezervacijski sustavi, upravljanje kanalima (channel managers),
upravljanje odnosima s potrošačima (customer relationship management), digitalni
marketing, pretraživanja (metasearch), upravljanje reputacijom i ocjenama gostiju,
web stranice
 u komunikaciji s gostima (guest facing technology): aplikacije za pružanje doživljaja
gostima (concierge & guest experience), tehnologija u gostinjskim sobama, sustavi za
slanje poruka i za razgovore sa gostima (chatbots), online prijava gostiju i dodjela
soba, mobilni ključ za ulazak u sobu.

Svjetska turistička organizacija (UNWTO) prepoznaje važnost digitalne transformacije za

turističku industriju i potiče razvoj strategija za inovacije, ulaganja i digitalnu
transformaciju u turističkoj industriji. Cilj strategije je potaknuti digitalizaciju turističke
industrije i stvoriti inovacijski i poduzetnički ekosustav kako bi se maksimalno iskoristio
potencijal industrije za gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i održivi razvoj. Digitalna
strategija Europske unije pod nazivom "Izgradnja europske digitalne budućnosti" (Europska
komisija, 2020.) postavlja politički okvir za razvoj digitalnih rješenja na ljudskoj razini. U
Akcijskom planu za digitalno obrazovanje (2021.-2027.) identificirana su dva prioritetna
područja: 1. Poticanje razvoja uspješnog ekosustava digitalnog obrazovanja 2. Razvoj
digitalnih vještina i sposobnosti digitalne transformacije.

3
2. Digitalni trendovi u turizmu

Najbrže rastuće digitalne trendove u turizmu i ugostiteljstvu možemo shvaćati kao nove
modele poslovanja koji oblikuju način na koji turisti putuju i istražuju i integriraju se u
destinacije, te kao nove načine na koji ugostiteljski objekti nude svoje usluge. U vezi s tim,
neki od najvažnijih digitalnih trendova u turizmu i ugostiteljstvu su upravo:

1. Mobilna tehnologija: Mobilne aplikacije su postale jedan od najvažnijih alata prilikom

turističkih putovanja u turizmu jer olakšavaju samu organizaciju putovanja, pružajući
putnicima sve potrebne informacije doslovce na dlanu. Takve aplikacije su one koje
nude jednostavan pristup kartama i uputama, informativne vodiče o raznim
atrakcijama, mogućnost rezervacije i kupnje putničkih i sličnih drugih usluga, kao što
su avionske karte, hotelske rezervacije i najam vozila. Mobilne aplikacije također
poboljšavaju komunikaciju između tvrtki i putnika, a komunikacija se gotovo uvijek
pruža u realnom vremenu.

2. Sadržaj uživo: Sadržaj uživo postao je još jedan ključni trend u turizmu i
ugostiteljstvu, upravo zato što pruža jedinstveno iskustvo koje standardna web stranica
ne može pružiti. Turističke i ugostiteljske tvrtke koriste se društvenim mrežama kao
sredstvom za komunikaciju i marketing, a u svrhu pružanja detaljnijih informacija i
osjećaja povezanosti s proizvodima, uslugama i događanjima unutar određene
destinacije. Tvrtke koriste sadržaj uživo kako bi promovirale svoje proizvode, usluge i
aktivnosti, a u isto vrijeme putnicima olakšavaju planiranje putovanja jer mogu dobiti
uvid u atrakcije i događanja koja se odvijaju u odabranoj destinaciji.

3. Personalizirana ponuda: Ključan alat raznih tvrtki koji ju sve više koriste kako bi
svojim putnicima ponudile jedinstvena putovanja na temelju njihovih interesa,
proračuna i vremena u pripremi za posjet odredištu. To se može postići upotrebom
podataka o putnicima koje prikuplja tvrtka, često iz povijesti njihovih kupljenih
putovanja ili informacija koje sami putnici dijele s tvrtkom, a temelji se na bazi
podataka i targetiranju pomoću cookies tehnike. Korištenje podataka omogućuje
tvrtkama da putnicima daju preporuke o destinacijama, restoranima, atrakcijama i
drugim aktivnostima, prvenstveno putem mobilnih aplikacija, personaliziranih e-
mailova i drugih oblika digitalne interakcije.

4. Virtualna stvarnost: Virtualna stvarnost se sve više koristi u turizmu kako bi se

putnicima pružila interaktivna iskustva i omogućilo im da otkriju svijet na posve nov
način temeljen na doživljaju. Virtualna stvarnost omogućava putnicima kroz
simulaciju iskuse određene atrakcije, informiraju se o kulturi i tradiciji pojedine
destinacije, bez da moraju putovati na drugi kraj svijeta. Turističke tvrtke sve više
koriste virtualnu stvarnost kako bi izazvale znatiželju kod potencijalnih putnika za
odabir određene destinacije.

4
 5. Robotika: Robotska automatizacija, također poznata kao robotizacija procesa, koristi
se u ugostiteljstvu za poboljšanje učinkovitosti i kvalitete usluge. U hotelskoj
industriji roboti se koriste u kuhinjama za pripremu hrane i postavljanje posebnih
predmeta u sobe za goste, na recepciji, u svrhu lakšeg održavanja domaćinstva i
slično. Roboti se također koriste u medicinskom turizmu, za praćenje zdravstvenog
stanja putnika putem senzora koji se nose i tijekom boravka u hotelu.

6. Kripto valute: Još jedan trend, ali i izazov u porastu turističke djelatnosti je
prihvaćanje kripto valuta, kao načina plaćanja za usluge i proizvode u turističkom
sektoru. Posebna popularnost bilježi se među mlađim putnicima koji su već upoznati s
principom kripto valuta i teže inovativnim metodama plaćanja. Korištenje kripto
valuta u turizmu moguće je kroz:

o Rezerviraciju smještaja: hoteli i apartmani omogućuju gostima da rezerviraju

svoj smještaj korištenjem kripto valuta. Ovo je korisno za putnike koji ne žele
koristiti svoju kreditnu karticu na mreži ili imaju problema s bankovnim
transferima.

o Platne kartice: izdavanje kripto platne kartice koje se mogu koristiti u

svakodnevnom poslovanju. Ove kartice se mogu napuniti kripto valutom i
koristiti se za kupovinu u trgovinama, restoranima i drugim turističkim
objektima.

o Putno osiguranje: neke tvrtke za putno osiguranje prihvaćaju kripto valute kao
način plaćanja. Ovo je korisno za putnike koji žele osigurati svoje putovanje,
ali ne žele koristiti svoju kreditnu karticu ili bankovni transfer.

o ATM mreže: uspostava mreže kripto bankomata širom svijeta, omogućujući

putnicima da kupuju kripto valute i podižu novac u lokalnim valutama.

o Nagrade za putovanja: neki programi nagrađivanja za putovanja omogućuju

putnicima da zarađuju kripto valute na svojim putovanjima. Ovo se koristi kao
dodatni poticaj za putovanja i alternativni način nagradnih bodova.

Iako su kripto valute još uvijek u relativnoj fazi razvoja i prihvaćanja, postoji sve veći broj
tvrtki i turističkih objekata koji ih prihvaćaju kao oblik plaćanja.

Uzevši u obzir sve navedene trendove, digitalna tehnologija služi kao pomoć turistima u
procesu planiranja i realiziranja putovanja te njihovoj personalizaciji, a također olakšava
tvrtkama bolju prilagodbu i unaprjeđenje svoje ponude.
Iako su kripto valute još uvijek u relativnoj fazi razvoja i prihvaćanja, postoji sve veći broj
tvrtki i turističkih objekata koji ih prihvaćaju kao oblik plaćanja.

5
3. Kriptovalute

Sustav kriptovaluta može se shvatiti kao sustav namijenjen za izdavanje tokena koji se
namjeravaju koristiti kao sredstvo razmjene opće ili ograničene namjene, a koji se
obračunavaju korištenjem često zajednički održavane digitalne knjige koja koristi
kriptografiju za zamijeniti povjerenje u institucije u različitoj mjeri. U takvoj pozadini,
jedinstveni izraz kriptovaluta može značiti token, namijenjen za korištenje kao opće ili
ograničeno sredstvo razmjene, izdano putem sustava kriptovaluta.

Izraz kriptovaluta ušao je u javnu upotrebu s porastom Bitcoina 2008. godine—protokolom

čiji je cilj omogućiti mreži ljudi povezanih preko peer-to-peer digitalne komunikacijske
infrastrukture da izdaju digitalne tokene i da ih međusobno prenose dok osiguravaju proces
putem kriptografije (Nakamoto, 2008.). Iako izvorni prijedlog nije koristio termin
kriptovaluta, Nakamoto je predstavio projekt kao peer-to-peer 'valutu' na mrežnoj i
kriptografskoj listi za slanje e-pošte (Nakamoto, 2008.). Izraz 'kriptovaluta', međutim, ubrzo
je postao popularan u online čavrljanju. Rano je napravljena razlika između protokola -
upotrebom velikog slova Bitcoin i tokena, koji je koristio pojam bitcoin malim slovima. Nove
bitcoine 'zapisuje u postojanje' sudionik mreže (tzv. rudar) koji je uspio transformirati format
paketa predloženih transakcija (prethodno izdanih bitcoina, zajedno s jedan zahtjev za
izdavanje novih kao nagradu) na takav način da se paket može povezati s lancem prethodno
spojenih paketa. Ostatak ovog odjeljka pokušava objasniti kako su ovaj protokol i neposredni
potomci mogli oblikovati pojam kriptovalute.

Moderni fiat monetarni sustav sastoji se od fizičkih i digitalnih kredita - koje izdaju državne
središnje banke, državna riznica i privatne komercijalne banke - koji cirkuliraju pod pravnim
sustavom koji jamči njihov otkup. Broj kredita se proširuje izdavanjem, nakon čega se mogu
prenositi tijekom razmjene između onih koji ih koriste, prije nego što se povuku kada se vrate
izdavateljima. Ovaj kompozitni sustav kredita koji se mogu proširiti i skupiti ono je što u
svakodnevnom govoru nazivamo "novac". U tom je kontekstu pojam kriptovaluta
kontroverzan, jer - od svog početka - naziv jednostavno pretpostavlja da su tokeni novčani
tokeni. Kontroverza je pojačana činjenicom da entuzijasti ponekad koriste izraz performativno
kako bi normativno istaknuli da bi kripto žetoni "trebali biti novac", ili - alternativno - da
poreknu da je ono što trenutno nazivamo "novac" zapravo novac. Jedna od strategija za
pregovaranje o ovoj jezičnoj politici je prvotno uklanjanje novčane pretpostavke iz tokena
davanjem generičkog naziva kripto-žetoni, a zatim navođenjem njihovih ne kontroverznih
karakteristika kako bi se usporedili s fiat kreditima. Tokeni ranih kriptovaluta su objekti
podataka stvoreni kroz računovodstvo, slično kao što čin upisivanja broja '1' stvara mentalnu
sliku 'stvari'. To je ono što se naziva "žeton", ali oni su "prazni tokeni". Primjer praznog
tokena u fizičkom svijetu može biti prozirni plastični token bez natpisa ili prava povezanih s
njim. Bitcoin tokeni, slično tome, prazni su označitelji, nešto poput digitalnog ekvivalenta
praznih fizičkih tokena, ali sa strogim ograničenjima ponude. Međutim, ovi prazni digitalni

6
tokeni promoviraju se s imenom i logotipom marke koji im služi kao mentalna slika, bez što
bi bili gotovo potpuno bez obilježja. Za tokene se može reći da su instrumenti digitalnog
nositelja, u smislu da prijenose može pokrenuti samo posjednik privatnog ključa koji može
otključati "nepotrošeni izlaz transakcije". Priroda "nalik instrumentu na donositelja" jedan je
od razloga zašto se kriptovaluta ponekad naziva "digitalna gotovina" (fizička gotovina je
oblik instrumenta na donositelja fiat valute). Tokeni se kreću okolo - Bitcoin i neki od
njegovih potomaka obrađuju stotine tisuća prijenosa tokena svaki dan. Nadalje, cijena im se
mjeri u fiat valuti i njihovi se tokeni mogu podijeliti na manje dijelove ili kombinirati u veće.
Činjenica da se tokeni koji se mogu podijeliti i paušalno s fiksnom cijenom valute mogu
premještati daje sustavu osjećaj 'kao novca', a - pod plitkom definicijom novca kao nečega što
se izdaje i premješta u vezi s trgovinom - pojam kriptovaluta se čini labavo vjerojatnom u
svakodnevnom razgovoru.
Većina 'kupnji' koje se provode bitcoin tokenima, imaju oblik protu trgovine. Token, čija je
cijena u fiat valuti, uspoređuje se s robom ili uslugom, čija je cijena u fiat valuti, a iz ove
usporedbe dviju cijena u fiat valuti proizlazi omjer razmjene između tokena i dobra ili usluge.
Ovo je konceptualni ekvivalent međusobnog postavljanja para dvosmjernih transakcija fiat
valute i poništavanja tokova novca, dajući zaostali izgled kripto-tokena koji se koristi kao
"novac" za "plaćanje" robe ili usluge . Unatoč tome, Bitcoin se primarno koristi za špekulacije
(Baur, Hong i Lee, 2018.) — kupnju tokena fiat valutom s namjerom da se preproda za fiat
valutu — umjesto da se koristi za protu trgovinu ('plaćanje') za robu i usluge . Ove spekulacije
pokreću volatilnost u cijeni fiat valute tokena, koja - kada se analizira kroz leću
konvencionalnih 'funkcija novca' ' paradigma koju favoriziraju ekonomski udžbenici (novac
kao sredstvo razmjene, pohrana vrijednosti i obračunska jedinica), postavlja probleme za
'novčanost' tokena. Ne samo da nisu naširoko prihvaćeni u zamjenu za robu i usluge, već se i
ne koriste naširoko za određivanje cijena stvari, a pokušaji davanja cijena su neintuitivni
(Yermack, 2015.). Također se bore za dosljedno 'čuvanje vrijednosti', ako protumačiti da to
znači "održati stabilnu kupovnu moć" (što u slučaju Bitcoina znači "održati fiksnu cijenu i
omjere protu trgovine"). Pojednostavljeno rečeno, dok osoba općenito može predvidjeti
koliko će vrećica šećera za 100 USD dobiti mjesečno, bit će vrlo neizvjesna koliko šećera
može nabaviti putem protu trgovine Bitcoinom u mjesecu.

3.1. Kriptovalute u današnje vrijeme

Rane kriptovalute imale su deklariranu namjeru stvaranja 'digitalne gotovine' ili valute, ali
širenje oblika kripto žetona destabiliziralo je način na koji se to konceptualizira. Nemaju svi
razvojni pravci cilj predlaganja novčanih tokena opće namjene. Tokeni prvog sloja (npr.
Ether) koji se nalaze u osnovi platformi pametnih ugovora neformalno čak i tokeni drugog
sloja (žetoni koji rade na odgovarajućoj platformi) nazivaju se kriptovalutama, ali postoje
prije svega kako bi aktivirali pametne ugovore, a ne kako bi pružiti rješenje plaćanja za robu i
usluge općenito (Bartoletti i Pompianu, 2017.). Unatoč tome, ovaj fokus na 'ograničenu svrhu'
može biti prednost, utoliko što se aktivacija pametnog ugovora može promatrati kao stvarna
usluga dostupna putem posjedovanja tokena, čime se tokeni 'usidre' u 'stvarnu ekonomiju',
iako onu u kibernetičkom prostoru. . Međutim, i tokeni 'opće namjene' obilježeni su
promjenama. Odgovor na inherentnu nestabilnost cijena arhetipske kriptovalute bila je pojava

7
'stabilnih kovanica', koji pokušavaju riješiti problem velike volatilnosti kupovne moći
Bitcoina i njegovih potomaka (Pernice et al., 2019). Stablecoini su privezani ili vezani za
fiksne valute, ili su na neki način "potpomognuti" imovinom koja ima cijene fiksnih valuta.
Oni stoga više nisu 'prazni' označitelji i sadrže neku referentnu točku koju je lakše procijeniti i
komunicirati. Postoje vrlo različite vrste stabilnih kovanica, a nedavno je nekoliko okvira
pokušalo objediniti i apstrahirati postojeće tehnike stabilizacije. Nacionalna valuta može se
'tokenizirati' izdavanjem digitalnog obećanja za nju na blockchain sustavu, a takva
tokenizirana sredstva doista se mogu kategorizirati kao "novi oblik elektroničkog novca"
(Blandin et al., 2019.) koji potpada pod odgovarajuće propise. za e-novac, propise protiv
pranja novca i financiranja terorizma. To bi moglo osigurati "novčanost" barem s pravnog
stajališta. Sa složenijim dizajnom stable coina pravni slučaj nije uvijek jasan, ali s
ekonomskog stajališta njihova stabilnost u kupovnoj moći mogla bi pridonijeti povećanju
njihovog prihvaćanja kao novca u budućnosti. Međutim, za sada stabilni novčići još nisu
prihvaćeni na maloprodajnim tržištima (Bullmann, Klemm i Pinna, 2019.).

8
4. Primjena kriptovaluta u turizmu

Financijsko poslovanje u industriji turizma temelji se na prijenosu novčanih sredstava na

temelju aktivnosti koje se odnose na plaćanja realiziranih turističkih usluga - karata za
prijevoz turista, usluga smještaja i ishrane, obilaska destinacija, kupovina suvenira, drugim
riječima svih aktivnosti koje najčešće obuhvaćaju proces putovanja. Plaćanja u turističkom
sektoru ostvaruju se u gotovinskom i bezgotovinskom načinu plaćanja, u svim stranim
valutama koje su prisutne na bankarskom tržištu. Bezgotovinsko plaćanje realizira se u formi
plaćanja platnim karticama ili putem elektroničkog bankarstva. Novi segment primjene
bezgotovinskog plaćanja u turizmu je implementacija digitalnog novca, tzv. kriptovaluta. S
tim u vezi, na turističkom tržištu izdvojile su se pojedine internetske turističke agencije koje
prodaju aranžmane, avio karte, usluge rent-a-kara i osiguranja u standardnim valutama, ali su
formirale cijene i organizirale proces plaćanja korisnika usluga u Bitconima, a do su Destinia ,
PointsHound, dok online turistička agencija BtcTrip ima formirane cijene samo u Bitcoinima.
Osim pojave kriptovaluta, Blockchain u industriji turizma sudjeluje i u vidu kreiranih
projekata tzv. startupova, gdje turističke tvrtke ili organizacije osmišljavaju poslovnu ideju i
izrađuju studije, a potom plasiraju osobne kriptovalutu u obliku tokena, koji figuriraju kao
akcije na tržištu, čijom trgovinom ili angažiranjem zainteresiranih strana dolazi do priliva
novčanih sredstava. To su tzv. decentralizirani poslovni modeli, a u svijetu turizma
interesantni primjeri su projekti WebJet, Concierge.io i Winding Tree. WebJet je australska
internetska turistička agencija koja je implementirala Blockchain tehnologiju u suradnji s
korporacijom Microsoft koristeći Microsoftovu Azure platformu u cilju osuvremenjivanja i
unapređenja poslovnih aktivnosti u vezi prodaje smještajnih kapaciteta. Concierge.io je
decentralizirana platforma za online prodaju turističkih aranžmana u Vijetnamu, čije se
poslovanje temelji na NEO Blockchain platformi. Kreiran je CGE token koji će prema planu
započeti s trgovanjem u četiri tjedna, od 31. 3. 2018. do 28. 4. 2018. godine. Turistički
aranžmani se na web stranici sada prodaju u američkim dolarima, ali su formirani cijene
izražene u CGE tokenima. Winding Tree je decentralizirana distribuirana platforma u sferi
kreiranja putovanja. Poslovanje je kreirano na Etherium platformi kao potpuno automatsko
rješenje, integrirajući se direktno s rezervacijskim sustavima organizatora putovanja. Naime,
povezuje dobavljače (hotele, avio-kompanije itd.) i prodavce (putničke agencije). Dobavljači
postavljaju informacije o cijeni i dostupnosti u bazi podataka, gdje ih prodavci mogu pronaći,
bez ljudske intervencije. Kreiran je Lif token za potrebe korištenja turističkih poduzeća da
distribuiraju inventor i vrše transakcije bez posrednika. Vidljiva i uspješna suradnja započela
je s Air New Zealandom i Lufthansom. Također, ovu platformu implementirala je karipska
ostrvska država Aruba u cilju povezivanja i integracije brojnih malih hotela, kako bi bili
vidljiviji, a sigurniji u poslovanju. Uprava grčkog ostrva Agistri, koje se nalazi nedaleko od
Pireje, implementirala je projekt Blockchaina, u formi novog monetarnog ekosustava, kroz
plasiranje Nautiluscoina, kriptovalute koja će im služiti kao moneta u daljoj realizaciji
projekta. Zvaničnici Ruske Federacije, šef ruske federalne agencije za turizam Oleg Safonov
na turističkom forumu u Kazanu, u studenom prošle godine, naveo je da u Rusiji postoje
ozbiljni planovi implementacije ovog suvremenog tehnološkog procesa u razvoju turizma.
TUI Group njemačka tvrtka koja se ubraja u lidere u prodaji turističkih aranžmana

9
implementirala je Blockchain tehnologiju u svom poslovanju u partnerstvu s IBM
kompanijom kroz projekt BedSwap. Za potrebe praćenja internog poslovanja i evidencije
smještajnih kapaciteta u realnom vremenu TUI Group koristi Etherium Blockchain platformu.
Na ovaj način formirana je globalna baza podataka smještajnih kapaciteta uz povezanost s
rezervacijskim sustavom i platnim sustavom, pa će poslovanje biti sigurnije za korisnike
usluga jer će biti onemogućeno višestruko rezervaciju i naplata smještaja. Osim toga
implementacija Blockchaina je i dio strategije ignoriranja poslovanja monopolista na tržištu
smještajnih kapaciteta kao što su Booking.com, Expedia.com i Airbnb.com. Blockchain
tehnologija u turizmu najviše se primjenjuje kreiranjem određenih baza podataka putem kojih
korisnici turističkih usluga mogu realizirati kupnju avionskih karata, rezervaciju i plaćanje
usluga smještaja, hrane i pića, stavljanje komentara bez mogućnosti izmjene i drugo. Ovaj
način poslovanja u industriji turizma u svijetu zaživio je i realizira se usporedno s razvojem i
implementacijom Blockchain tehnologije u svim globalnim gospodarskim tokovima.

10
5. Blockchain tehnologija u hrvatskome turizmu

Već se neko vrijeme priča kako 5G tehnologija nije nešto čega bismo se trebali bojati, već bi
je zbog brojnih prednosti koje donosi trebali rado prihvatiti, jer teško da postoji sektor koji od
iste neće profitirati.

Buduća predviđanja povezana s ovom tehnologijom su neograničena. Turizam, jedan od naših

najvažnijih gospodarskih sektora, nije iznimka, a zemlje poput naše mogu postići visoku
profitabilnost primjenom 5G tehnologije u turizmu. Stoga je Turistička zajednica Splitsko-
dalmatinske županije prva shvatila veliki potencijal 5G tehnologije primjenom
revolucionarnih značajki 5G mreže, i to u dijelu koji se odnosi na blockchain tehnologiju. TZ
Splitsko-dalmatinske županije pokrenula je projekt Turizam 3.0, čiji naziv simbolički
predstavlja treću fazu integracije turizma u tehnološki razvoj, koja počiva na gradivnim
platformama koje predstavljaju temelje interneta. Ovim projektom definiran je model
implementacije tehnologija, označavajući treću fazu razvoja digitalne mreže u sektoru
turizma, kako bi ona ostala relevantna i ažurirana ponudom i mogućnostima za vlastiti razvoj.
Središnji fokus primjene ove vrste tehnologije je implementacija NFT-ova kao sredstva u
daljnjem razvoju digitalizacije turizma u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Engleski akronim NFT označava naziv non-fungible token, što u prijevodu znači -
nezamjenjivi token ili čip, koji je kriptografski zaštićeni dio blockchaina, dizajniran da
predstavlja nešto potpuno jedinstveno. Njihova glavna karakteristika je da su nastali kao način
pohrane vrijednosti i lako provjerljiv dokaz vlasništva. Razlika između Bitcoina i NFT-ova je
u tome što dok se Bitcoini mogu lako zamijeniti za valutu ili drugu kriptovalutu, NFT-ovi su
jedinstveni i ne mogu se jednostavno zamijeniti za neki drugi NFT.

Iako je riječ o kompleksnoj tehnologiji, odnos NFT-a i bitcoina mogao bi se objasniti i na

sljedeći način, primjerice: Kovanica u vrijednosti 2 kune je poput redovne kriptovalute, svaka
koja je u optjecaju vrijedi jednako i svejedno vam je koju imate, a kolekcionarski primjerci
rijetkih ručno kovanih rimskih novčića starih 2000 godina bili bi pandan NFT-u, odnosno
svaki bi imao jedinstvene karakteristike, podrijetlo i vrijednost.

Prepoznalo se u Splitsko-dalmatinskoj županiji da je ova karakteristika blockchain tehnologije

jedan od ključnih elemenata u razvoju turističke industrije, te su javnosti pokazali svoj prvi
NFT proizvod - 101 Dalmatinac, koji ujedno predstavlja mogućnosti širenja mogćunosti te
realnost blockchain tehnologije. NFT-ovi će u početku biti neke slike iz područja turizma,
svojevrsne digitalne razglednice, a upravo zbog uporabne vrijednosti koju posjeduju, bit će
zanimljivi turistima. Stoga će turisti na temelju NFT-ova moći dobiti popuste, nagrade,
jedinstvene NFT-ove i jedinstvena iskustva koja prikazuju destinacije ili dijelove destinacija
koje turisti posjećuju.

11
Zanimljiva je i činjenica, prema podatcima iz 2023. godine, da manje razvijene zemlje ulažu
više u kriptovalute, nego razvijenije zemlje EU.

Tablica 1. Ulaganje u kriptovalute- zemlje članice EU

Izvor: Gilberta Fontane, Visual Capitalist.

Prema podacima Eurobarometra, na temelju kojih je Fontana izradio infografiku, Slovenci

najviše ulažu u kriptovalute, što ide u prilog činjenici da se Slovenija smatra najotvorenijom
zemaljom na svijetu za kriptovalute. Čak 18% stanovništva Slovenije ulaže u neku vrstu
kriptovaluta.

No, odmah iza Slovenije na listi je i Hrvatska s čak 16 posto stanovništva koje je dosad
uložilo u kriptovalute. Samo jedan posto više nego hrvatskog stanovništva ulože u fondove,
dionice i obveznice u odnosu na kriptovalute.

S druge strane, bogatije i razvijenije zemlje EU imaju nešto niže razine ulaganja u
kriptovalute. Primjerice, najveća gospodarstva EU su pri dnu kada je riječ o ulaganju u
kriptovalute – Njemačka sa 6%, Italija sa 6% i Francuska sa 5%.

Neke mogućnosti uporabe blockchain tehnologije u turizmu već smo spomenuli, no

vremenom, ali i širom edukacijom svakodnevnih korisnika, njen doseg postati će još mnogo
veći, a utjecaj na širi kontekst turističke industrije još značajniji.

12
Zaključak

Globalizacijom i razvojem tehnologije dolazi do brojnih promjena u poslovanjima te u

općenitom načinu života. Turizam je grana koja neprestano stvara nove tendencije u
putovanjima i otkrivanjima novih destinacija, običaja i kulture. Kako bi popratio sva
događanja u poslovnome svijetu potrebno je pomno razrađivati taktike privlačenja i
zadržavanja turista kako ne bi došlo do zasićenja već do buđenja želje za novim iskustvima i
načinima putovanja i otkrivanja novih zemalja. Sama tehnologija danas je jedna od vodećih
tema s obzirom na njezin popriličan razvoj i utjecaj na sve oko sebe. S obzirom na tu brzinu
razvoja teško je popratiti sve trendove i novine, međutim one koje se pokažu najefikasnijima
postanu viralne i neizbježne u svakodnevnom životu. S obzirom da je Hrvatska država koja
ima uistinu velik utjecaj turizma u njenom BDP-u potrebno je pratiti nova događanja kako bi
popravila sve trendove i dala svojim turistima razlog za povratak ili prvi dolazak. U svijetu
financija došlo je do pomaka pa se tako i stvorila kriptovaluta. Sustav kriptovaluta može se
shvatiti kao sustav namijenjen za izdavanje tokena koji se namjeravaju koristiti kao sredstvo
razmjene opće ili ograničene namjene, a koji se obračunavaju korištenjem često zajednički
održavane digitalne knjige koja koristi kriptografiju za zamijeniti povjerenje u institucije u
različitoj mjeri. Županije u Hrvatskoj počele su implementirati takav sustav u svoje
poslovanje ali još uvijek je sve to u manjoj količini, no vjeruje se kako će kroz naredne godine
to uistinu povećati svoj obujam i postati neizbježna stvar u svakom turističkom objektu.

13
Literatura

1) Arsić, M., & Bodolo, F. BLOCKCHAIN-SAVREMEN PRISTUP UPRAVLJANJA

KVALITETOM POSLOVANJA.
2) Bejaković, P., Čižmar, S., & Čižmar, Ž. DIGITALNA TRANSFORMACIJA I
TURIZAM.
3) Capan, L. (2020). KORIŠTENJE LJUDSKI ORIJENTIRANOG PRISTUPA DIZAJNU
U UPRAVLJANJU POSLOVNIM PROCESIMA U ORGANIZACIJI IZ
INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE DJELATNOSTI (Doctoral dissertation,
University of Zagreb. Faculty of Economics and Business. Department of
Organization and Management).
4) David Yermack. “Is Bitcoin a real currency? An economic appraisal”. In: Handbook
of digital currency. Elsevier, 2015, pp. 31–43.
5) Dirk G Baur, Kihoon Hong, and Adrian D Lee. “Bitcoin: Medium of exchange or
speculative assets?” In: Journal of International Financial Markets, Institutions and
Money 54 (2018), pp. 177–189.
6) Inđić, A. M. (2023). Digitalna tranzicija u turizmu (Doctoral dissertation, University
of Zagreb. Faculty of Economics and Business. Department of Informatics).
7) Ingolf GA Pernice et al. “Monetary stabilization in cryptocurrencies–design
approaches and open questions”. In: 2019 Crypto Valley Conference on Blockchain
Technology (CVCBT). IEEE. 2019, pp. 47–59.
8) Ivezić, D. (2022). KRIPTOVALUTE: SUVREMENO SREDSTVO ZA TEZAURACIJU I
OSTVARIVANJE PROFITA (Doctoral dissertation, The Polytechnic of Rijeka.
Business Department).
9) Massimo Bartoletti and Livio Pompianu. “An empirical analysis of smart contracts:
platforms, applications, and design patterns”. In: International conference on financial
cryptography and data security. Springer. 2017, pp. 494–509.
10) Radović, M. (2018). Primena blockchaina u industriji turizma. In Sinteza 2018-
International Scientific Conference on Information Technology and Data Related
Research (pp. 160-166). Singidunum University.
11) Satoshi Nakamoto. Bitcoin open source implementation of P2P currency [Forum
post]. 2008.

14