ostale zabilježene dječačke vizije i
m ladenačka uzbuđenja. Ruke što su
Juraj BALDANI
Jedan pogled
na stvaralaštvo
velikog majstora
KRSTO HEGEDUŠIĆ
26. studenog 1901. — 7. travnja 1975.
Bio je pola stoljeća snažno angažiran
u našem likovnom životu kao stv ara­
lac, pedagog i organizator. Sada ga vi­
še nem a, ali njegove m isli i njegovo
djelo o staju neizbrisivim svjedocim a
jed n e izuzetne ličnosti naše u m jetn o s­
ti i k u ltu re uopće. Bio je jednostavan,
p risan i srdačan, a njegov stav prem a
životu i slikarstvu najbolje izražavaju
riječi što ih je još davno izgovorio
zacrtavajući svoj put čovjeka i u m jet­
nika:
» . .. ja sam m islio da mi je dužnost
da slikarstvom popravljam svijet i
da se može slikarstvom pomoći
čovjeku
koji sto ji van zakona«.
I bilo je tako punih pet desetljeća —
K rsto Hegedušić popravljao je svojim
slikam a svijet i pom agao čovjeku. N je­
ga danas više nem a, ali ostale su nje­
gove slike da i dalje pronose plem eni­
te ideje hum anosti o pravednijim
društvenim odnosim a i ravnopravnosti
m eđu ljudim a.
Porivi djetinjstva
Na stolu požutjeli blokovi iz đačkih
crtan k i. D esetljeća su prošla ali su
izradile stotine slika, čijoj su se sna­
zi ideje i ljepoti oblika i b oja divili
diljem svijeta, sada sjetn o listaju tra ­
gove svojih prvih koraka u um jetnost.
L jubav je niknula u su sretu s podrav­
skim pejsažom i petnaestogodišnjak
nije mogao odoljeti težnji da taj do­
življaj ne pretvori u sliku. Mali saču­
vani akvarel »Hlebinske cirkve gleda­
ne preko Bereka« — začetak je jed­
nog djela koje će preko pola stoljeća
dom inirati našom um jetnošću i to
jednostavnošću svoga izraza i k rista l­
nom jasnoćom svojih zamisli — oso­
binam a koje su već bile nagoviještene
i u tom prvom radu.
Ipak, dječakovu m aštu jed n ak o silovi­
to zaokupila je i akcija. Četveroškolac
realne gim nazije p rati sve svjetske do­
gađaje u novinam a i b rin e brigu uza­
vrelog čovječanstva. Posebnu pažnju
privlače izvještaji s ra tišta je r prvi
svjetski ra t je u punom jeku. Vojnici
i oružja, bitke, pucnjave i sm rt uzbu­
đ u ju njegova razm išljanja. U m islim a
se ra đ a ju slike silovitih n a srta ja i
grčevitih obrana. Dječak sva svoja
o sjećanja i m isli zapisuje u dnevnik,
ali uz slova on želi i sliku. Blokovi
crtan k e p o staju p o p rišta ljutih bojeva.
R edaju se ju riši, topovske kanonade,
bljeskovi granata, razvijene zastave i
bajo n ete na pušakam a. Živi i m rtvi,
pobjednici i pobijeđeni defiliraju na
desecim a iscrtanih i obojenih listova.
Čitav ciklus značajnih bitaka prvog
svjetskog rata, obrađen u živim dina­
m ičnim i sugestivnim kom pozicijam a.
Takav je bio početak slikarskog puta
K rste H egedušića, gdje se već naziru
dvije jasn o određene kom ponente.
Ljubav p rem a podravskom k rajoliku i
p ro test protiv nehum anih ra tn ih pus­
tošenja. Bila su to čvrsta polazišta od
svoje zem lje i svojih ljudi koja će se
u kasnijim djelim a razviti u bespo­
štedni rat, u kojem je slikar uvijek
stajao na stran i obespravljenih i eks­
p lo atiran ih razotkrivajući neljudskosti
u društvenim odnosim a.
77
Stavovi
U klim i usp o n a građanske klase i cvje­
ta n ja ‘m alograđanskog m entaliteta,
m lad talen tiran slikar prožet idejam a
o ravnopravnosti m eđu ljudim a, nije
mogao ostati po stran i u polem ici o
d ruštvenim odnosim a. O rganski vezan
sa tlom n atopljenim znojem i krvlju,
on se spo n tan o su p ro tstav lja konfor­
m izm u vladajućeg sloja, uočavajući o-
pasnosti što ih nosi u m jetn o st idile
p atetik e i larp u rlartizm a. L jepota je
riječ k o ja zvuča nestvarno nakon klao­
nice prvog svijetskog ra ta i eskalacije
buržoaskog izrabljivanja. Sladunjavi
ugođaji preživjelih pred stav n ik a od­
stupnice M oderne djelu ju kao an ak ro ­
nizam bu rn im p o tresim a oslobođenja
zdravih »društvenih snaga. K rsto Hege­
dušić je n abijen buntom , sprem an da
p rihvati b itk u za oslobođenje obes­
pravljenih. Njegova su o ru žja linija i
b o ja u službi ideje o jed n ak o sti i slo­
bodi svih ljudi.
Shvativši slikarstvo kao sredstvo p ra­
vedne borbe K rsto H egedušić začinje
svoje djelovanje na neposrednim od­
nosim a čovjeka i tla, m eđuljudskih su­
očavanja i k o n fro n tacija s režim skim
p resijam a. U provincijske p rostore
h rv atsk e k u ltu re, poput svojih su d ru ­
gova M iroslava Krleže i Augusta Ce-
sarca, unosi u slikarstvo novu ikono­
grafiju. S tv arn o st zem lje, n ap o r rada,
op o ro st veselja, d ra m a tik a nasilja i
niz situ acija iz svakodnevne zbilje —
p re ra sta ju pod njegovim kistom u
konstaticije zgusnutih problem a klas­
nog društva. Taj novi, u nas gotovo
nek o rišten likovni rječnik otkriva suš­
tinu nelogičnih konstelacija u n u tar
društvenog m ehanizm a. A slik ar je i
k ro n ičar i kom entator, dok sredstva
njegova izraza o staju u granicam a jed ­
nostavnog i razum ljivog pučkog govo­
ra.
Pojava K rste H egedušića u m eđurat-
noj likovnoj situ aciji H rvatske označi­
la je afirm aciju idejnog i sadržajnog
u slikarstvu. Taj njegov stav aktivnog
p ro m atra ča privrženog istini vidljiv je
već u m ladenačkim radovim a, a svoju
pu n u afirm aciju i form ulaciju dobio
je u vrem enu o rg an iziran ja i djelova­
n ja n apredne g ru pacije »Zemlja«, koje
je ovaj slik ar bio in icija to r i osnivač.
78
Seljaka, koji je do tada bio u našoj
u m jetn o sti prikazivan kao objekt idi­
ličnih raspoloženja, p asto rala ili fol­
klorne dekorativnosti, prikazao je u
njegovim realnim životnim situ acija­
m a i am bijentim a. N isu to bile scene
»s onu stra n u sudbine«, već vjeran
odraz m u k o trp n e svakodnevnosti, s
kojom je slikar iskreno suosjećao. Ta
težnja da u m jetn o st vrati neposredno
životu, da je identificira s njim i učini
je neraskidivom p ra tiljo m — postala
je putokaz svih slikarevih nastojanja.
Vezanost za životnost i iskonsku sna­
gu lju d sk ih poriva prid o n ijela je da
njegov opus postane p ristu p ačan i či­
tak odraz situ acija u kojim a se p re­
poznaju ne sam o pojedinačni akteri
već cjelovita atm o sfera am bijenta.
Bilježeći scene životne svakidašnjice
on k o n sta tira stanje, ali istovrem eno
nenam etljivo u p u ću je na tražen je uz­
roka i posljedica. S adržaji njegovih
kom pozicija iziskuju razm išljanje o
društvenim uvjetovanostim a, koje
opet ukazu ju na odnose u n u ta r odre­
đenih s tru k tu ra što dovode do poje­
dinih zbivanja. I tak o se krug oblika
n ad o p u n ju je opnom razm išljan ja i za­
ključuje svjetlom saznanja.
Konfrontacija s javnošću
Dva d atu m a značajni su m eđaši stu p a­
nja K rste H egedušića na likovnu i po­
litičku scenu m eđ u ratn e H rvatske —
to su početak njegovih javnih nastupa
i policijska zabrana napredne u m jet­
ničke grupacije »Zemlja«. Izm eđu tih
događaja sto ji desetogodišnji rad u-
sm jeren jasn o određenim idejam a i
težnjam a, koje su u slikaru našle jed­
nog od svojih čv rstih i aktivnih po­
bornika. O dražavajući se kroz m otive
i sadržaje, k ritik e d ru štv a i analize so­
cijalnog stan ja, njegove ideje i stavovi
pogađaju nelogične su p ro tn o sti izras­
le na relaciji seoske zaostalosti i polu-
civilizirane m alograđanštine.
Shvativši već kao stu d e n t da u m jet­
nička p ro d u k c ija naše sredine ne o-
bavlja onu fun k ciju koju bi po svojim
osnovnim in ten cijam a m orala, on s
grupom m ladih en tu zijasta krči pu to ­
ve novim gledanjim a. Prve ideje o
d ru štv u ravnopravnih ljudi prihvaćene
 od svoga u ja k a K am ila H orvatina, jed ­
nog od naših prvih sooijalista, K rsto
Hegedušić širi m eđu svojim drugovi­
m a m ladim um jetnicim a. R ezultati se
pokazuju vrlo brzo. Godine 1926. prvi
put se p red stav lja publici zajedno sa
svojim p rijateljem m ladim slikarom
Ju rjem Plančićem . U zagrebačkom sa­
lonu U llrich priredili su zajedničku iz­
ložbu, na kojoj K rsto Hegedušić izla­
že ciklus g rafik a socijalno revolucio­
narnog sadržaja.
Z ajedno sa slikarom Leom Junekom
razm atra K rsto Hegedušić m ogućnost
osnivanja grupe m ladih likovnih um ­
jetn ik a koja bi se »u tražen ju au ten tič­
nog likovnog izraza oslanjala na život­
nu stv arn o st i izvorne zaključke zem­
lje iz koje su potekli«. Paralelno s
ovim organizacionim priprem am a K rs­
to Hegedušić o stv aru je više crteža i
slika koje d efiniraju njegovu u m jet­
ničku i političku fizionom iju, m eđu ko­
jim a posebno m jesto zauzim aju »Proš­
tenje u m om selu« i »Bilo nas je pet
v kleti« te »Sajam u Koprivnici«,
»Proštenje u Molvama«, »Sajam« i
druge slike i crteži na kojim a je um ­
jetn ik u n u ta r pučkih skupova konsta­
tirao podvojenost u n u ta r zajednice.
B eskom prom isno je ukazao na eko­
nom ske su p ro tn o sti m edu onim a koji
pro d aju , k u p u ju ili se vesele.
Svijet likova i pejsaža K rste Hegedu-
šića bio je stv arn o st napaćene i zaosta­
le Podravine, koju je slik ar uočio
svim svojim senzibilitetom želeći ne
sam o da je o crta onakvom kakva jest
već i d a pridonese njezinoj izm jeni na
bolje. N aju v jerljiviji svjedoci tih žalos­
nih situ acija su p rim jeri iz galerije
njegovih likova »Bogec M artin iz Vlai­
slava«, »Lazari«, »Težaki p ri obedu«,
»Cigani«, »Seljaci u lancima« i mnogi
drugi što sam i za sebe odrpani, poni­
ženi i gladni prihvaćaju nam etnutu
sudbinu. Na njihovim licim a slikar uz
rezignaciju unosi i grotesku, uz šu t­
nju grim asu, a uz tugu i opori sm ije­
šak. L iterarn a kom ponenta, koja je
jedna od glavnih oslonaca tog grafič­
kog ciklusa, n enam etljivo se povezuje
sa zakonitostim a crteža i logički u ra s­
ta u kom pozicije. L inija je jasn a i o-
pisna, zacrtava k o n tu ru i k a ra k te r fi­
gure p o k lan jaju ći tek sekundarnu
pažnju obradi detalja.
K rstu Hegedušića zanim a izraz i uti­
sak, i zato u tre n u tk u kada na crtežu
postiže određenu atm osferu prekida
svako dotjerivanje. Baš ta oporost isti­
ne, neposrednost k o ntakta s objektom ,
te sirovost života na svim scenam a —
d aju slikam a posebnu sugestivnost ko
ja uzbuđuje. Uza svu ru stičn o st kroz
crteže provijava izuzetan senzibilitet.
Hegedušić je v rstan g rafičar sigurnog
poteza, koji šk rto m linijom uspijeva
sažeti oblik i dati m u izrazitu plastič­
nost. Njegovi crteži o daju i razvijen
sm isao za kom poziciju, koja je u veći­
ni slučajeva zgusnuta, ali s osobitim
shvaćanjem za p ro sto r i m eđusobne
odnose.
Posebno je značajna sadržajna kom po­
n en ta slika Podravine tog vrem ena.
Naim e, ocrtavajući i oslikavajući saj­
move i p ro šten ja K rsto Hegedušić
k o n fro n tira u n u ta r jedne atm osfere
ljude različitih interesa. Kao su p ro t­
nost idealu posjedovanja personifici­
ranom u likovim a trgovaca, buržuja,
činovnika, popova i soldateske, u m jet­
nik uvlači u sliku figure prosjaka, ko­
jih nakazna tijela i izobličena lica do­
voljno sam a za sebe govore o defor­
m aciji socijalnih odnosa. Kroz sudbi­
nu pojedinaca slikar ukazuje na sta­
nje d ru štv a i o tkriva uzroke nelogič­
nim političkim , ekonom skim i etičkim
relacijam a. Te slike i crteži neoborivi
su dokazi bezbroja sudbina izopćenih
i deklasiranih, istovrem eno likovne
konstelacije K rste Hegedušića o odre­
đenim društvenim stan jim a po svojoj
um jetničkoj snazi p re ra sta ju dim enzi­
ju tv rd n ji i dobivaju žestinu protesta.
P ridoda li se tom e da su te kom pozi­
cije sm ještene u v jerne podravske
prostore, da su pune dinam ike i rit­
m ičke uravnoteženosti, te rasporeda
m asa i kolorističke harm onije — m ora
se zaključiti da p ru žaju izuzetan ugo­
đaj određene situacije.
Zemlja
K ada se K rsto Hegedušić vratio u Za­
greb s postdiplom skog stu d ija u P ari­
zu, nastavio je s aktivnošću o k u p lja­
n ja m ladih naprednih um jetnika. Ta
n asto jan ja urodila su plodom te je os­
novano »Udruženje u m jetn ik a ZEM-
79
LJ A«, na čijoj je k o n stitu iraju ćo j vičarskog kluba »Astra«, koji je izda,
sk u pštin i izabran za tajnika. Program vao časopis »Almanah savrem enih pro­
»Zemlje« dobiva svoje puno u tjelovlje­ blem a«. Piše k ritik e i ideološke član­
nje i oživotvorenje u slikarstvu K rste ke i drži p redavanja u m nogim m jes­
H egedušića, a to je b o rb a za au ten ti tim a, pa je zbog svojih ideja i politič­
čan izraz p rotiv im porta i dilentantiz- kog ra d a prvi pu t uhapšen 1931. g.
m a, kao i b o rb a za u m jetn o st koja O staje nepokoleban u svojim stavovi­
proizlazi iz životnih p o treb a sredine i m a i nakon d irek tn e k o n fro n tacije s
vrem ena protiv larpurlartizm a. policijskom ap a ratu ro m . Godinu dana
To je v rijem e kada se slikar in sp irira k asnije osniva radnički slikarski k ru ­
m otivim a Podravine za koju je organ­ žok u sastavu sindikata građevinskih
ski vezan i u čijim pejsažim a i sudbi­ rad n ik a u Zagrebu. M eđutim , hapse ga
nam a lju d i nalaze široke m ogućnosti i po drugi p u t zbog širen ja nepoćudnih
za su p ro tstav ljan je m onarhističkom političkih ideja.
režim u i. klasnom društvu. Angažiran Poseban događaj, koji će ostaviti upe­
ne sam o u n u ta r svoga slikarstva već i čatljiv tra g ne sam o u hrvatskoj li­
u sm islu p o k retača i organizatora n a­ kovnoj u m jetn o sti već i u k u ltu ri H r­
p red n ih aktivnosti, on za vrijem e po­ vatske općenito, bilo je izdavanje »Po­
vrem enih b o ravaka u H lebinam a o- dravskih motiva« — trid eset i četiri
k u p lja seljake i podučava ih u slika­ crteža K rste H egedušića s predgovo­
n ju i tim e u d a ra tem elje p o k retu koji rom M iroslava Krleže. O crtavajući He-
će k asn ije p o stati poznat u svijetu gedušićevo stvaralaštvo K rleža kaže:
pod nazivom »Hlebinska slikarska » . . . ta Hegedušićeva grafička dijagno­
škola«. U razgovoru s K rstom Hege- za naše stv arn o sti nije sam o ekonom ­
dušićem koji sam vodio u povodu o- ski i k u ltu rn i dokum ent vrem ena ne­
tv ara n ja galerije u H lebinam a 1968. go istodobno i d o b ar crtež, um jetnički
g. m a jsto r je izm eđu ostalog izjavio: značajan po svojoj slikarskoj v rijed ­
»Bitna oznaka H lebinske škole, b ar nosti isto toliko kao po tem i koja je
onda k ada je ona n astaja la i kada se tu pretv o ren a u niz intenzivnih u m jet­
afirm irala, bila je njezina d ruštvena ničkih doživljaja«.
angažiranost. Slike seljaka slik ara n as­
tale u tom razd oblju bile su upravo B unt koji nezadrživo ra ste u u m jetn i­
nab ijene socijalnom tem om . Ta soci­ ku p rem a klasnim i režim skim ano­
jaln a nota je bila n am etn u ta od mene. m alijam a dobit će svoju još u d a rn iju
K ada sam došao ovdje, i sam sam sli­ angažiranost u kom pozicijam a u p ere­
kao slike koje su odražavale ondašnje nim protiv nasilja. Slike p o p u t »Raub-
d ru štv o i politička zbivanja. Slikao šicera«, »Rekvizicije«, »Ćuške«, »Zele­
sam osnovne elem ente situacija koje nog kadra«, »Justicije«, »Petog maja«
p o kreću selo ili u zbuđuju kolektiv. To i druge, te crteži »Tri muža«, »U lan­
su bili pogrebi, p ro šten ja, svatovi, re ­ cima« i drugi, ukazuju s ogorčenjem
kvizicije, tero r, ra t i slične stvari. I na m a rtirij bespom oćnih. Taj fenom en
onda sam počeo to raditi i sa selja­ sile s jedne i bespom oćnosti s druge
cim a, tim svojim prvim đacim a, kojih strane, sagledan u sukobu prim itiviz­
je bilo pet, a m eđu kojim a su bili n a j­ m a sa zaostalošću — tra ja n je p ro b ­
d aro v itiji i naj izdržij iviji G eneralić i lem slikarstva K rste H egedušića p ro ji­
Mraz. N am a — grupi Zem lja — to je ciran kroz žanr scene podravskih am-
dobro poslužilo kao politička p ro p a ­ bijenata. P odravina p o staje pojm om
ganda. Mogli sm o pokazati njihove ra ­ kroz koji slik ar obračunava s ug n jeta­
dove i reći: »Molim lijepo, i oni vide čim a naroda čitave zem lje.
socijalne nepravde i oni vide te ro r ko­ Bilo da se radi o pojedinačnim scena­
ji se vrši, d ru štv en u razliku koja je m a ili panoram i koja obuhvaća čitavo
p o stajala klasna. Tako su m oji đaci i selo, zbivanja su jednako plastična i
tad a au to m atsk i mislili da m o raju sli­ uočljiva. U m jetnik upečatljivo diže
k ati p rotiv popova, žandarm a, nešto svoj glas p rotiv žandarm skog terora.
što nosi socijalnu notu«. Svako pojedinačno n ed jelo i svaka
S vestrano dru štv eno angažiran, K rsto m a ltre tira n a osoba bespoštedno su
Hegedušić su d jelu je i u osnivanju lje- svjedočanstvo režim skog o rg ijan ja nad

80
nezaštićenim stanovništvom i optužba
klase koja se održava nasiljem . Uz svo­
je hum ane i socijalne kvalitete, te sli­
ke i crteži p o sjed u ju i im presivnu li­
kovnu snagu. I baš ta činjenica što
tragični m otivi nisu preneseni u sli­
karski izraz diktatom zadane tem e,
već proživljenošću stvarnog događaja
— čini ih potresnim , bliskim i neizbri­
sivim. Našavši se svojedobno pred pu­
blikom oni su za jedne značili šok,
dok su za druge bili poticaj u otkriva­
n ju klasnih podvojenosti.
Izabirući tipične situacije svog vrem e­
na K rsto Hegedušić je u likovim a po­
jed in aca ili čitavih sela Podravine is­
pisivao povijest n a ra d a koji se oslo­
bađao zaostalosti i istovrem eno sukob­
ljavao s onim a koji su bespoštedno te­
žili zau stav ljanju svakog napretka. On
je jasn o shvatio da se ta b o rb a ne vo­
di sam o na političkom već i na eko­
nom skom i ku lturnom polju. Slike su
postale saznanje, opom ena i revolt.
Inovacije u sadržajnom pogledu p ra ­
tile su p ro m jene i u izrazu. Svjestan
da akadem skim jezikom ne može u-
vjerljivo govoriti o narodnom životu,
slik ar posiže za tradicijom pučkog li­
kovnog in te rp re tira n ja bogateći ga is­
kustvom suvrem enih um jetničkih sa­
znanja. R ješavajući kom poziciju »Bi­
lo nas je pet u kleti« on k oristi osnov­
ne boje i ru stični crtež, ritm izira plo­
he i dinam izira p o k ret stv araju ći p ri­
tom sim biozu am b ijen ta i ugođaja.
Slika je rađena na staklu, čim e se još
d u b lje vezuje za slikarsku baštinu
podravskog kraja. Ta slika i njoj slič­
ne označavaju i početak inicijative sli-
kareva pedagoškog rada s likovno na­
darenim seljacim a.
Kao što je zauzim ao svoj odlučan stav
u p itan jim a klasne podvojenosti i žan-
darskog n asilja, slikar suosjeća i s
lju d im a koje je pogodila stih ija p ri­
rode. Slike »Poplava«, »Zadušnice« i
»Jogenj« p rim jeri su dubokog razum i­
jev an ja za nedaće s kojim a se sukob­
ljava običan čovjek. Niz anonim nih su­
dionika tih događaja p re tv a ra svaku
od pojedinih scena u pojam stra d a n ja
i ljudskog otpora. I u tim se sad ržaji­
m a isprepliću dva d ijam etraln o su p ro t­
na nap o ra — stv ara n je i razaranje.
Čovjek je o na k o n stan ta koja se o d u ­
6 P O D R A V S K I Z B O R N IK
pire stihiji, k oja se postavlja izm eđu
rušilačke moći i stvorenog, koja nepo­
kolebljivo nastavlja život i nakon što
sm rt zadesi neke iz njegove okoline.
U ništavanju i u m iran ju odolijeva ener­
gija p ostojanja. U in terp re taciji K rste
H egedušića ta tragična zbivanja dobi­
la su svoju težinu ne sam o u stv ara­
n ju dram atične atm osfere već i u psi­
hološkom izrazu lica pojedinih aktera.
Tu je još jednom stvarnost progovori­
la kroz uzbudljivu slikovnu pred o d ­
žbu.
Analiza istine
S vestranom p ro m atra ču seoskog živo­
ta nisu prom akle ni scene jednoličnih
dana ispunjenih m ukotrpnim radom .
Bez povišene tem p eratu re revolta i že­
stine polem ičara on jednako angažira­
no ukazuje na stan je sela u svakodnev­
nim okolnostim a. Ono što o tk riv aju
slike »Proljeće«, »Hlebine — Husov-
ci«, »Prelaz preko Mure«, »Zidanje«,
»Dvorište u zimi«, »Delovske ledine« i
druge — nije sm iren svijet poetskih
pejsaža i idiličnih ugođaja. Ispod fa­
sada svakodnevnog i neuzbudljivog
k riju se zgusnuti problem i koji će na
n ajm an ji p o tres izbiti na površinu. Na­
bijene tim skrivenim titra jim a i takve
slike otkucavaju realnost tra ja n ja u
kojem se za uloženu energiju dobiva
veom a malo.
U donekle rezigniranom raspoloženju
K rsto H egedušić ostvario je i nekoliko
kom pozicija gdje se m asa puka javlja
kao katalizato r opće situacije. Na sli­
ci »Svatovski m aškari« gom ila je razi­
g rana i raspojasana, ali bez pravog
veselja. Slika »Pleti kotec kak tvoj
otec« i o bje slike s naslovom »Romari«
odišu utučenošću ljudi što su p rep u š­
teni sam i sebi p re d aju religioznom
m isticizm u u želji za spasom nečega
što je m oža i goli život. Tu je K rsto
Hegedušić jo š jednom energično upro
p rsto m u zaostalost i m alograđanski
m en talitet što svojim m račnim ideolo­
gijam a okivaju slobodni i zdravi čo­
vjekov duh. Ti bogalji i nakaze rekvi­
jem su jednoga društva koje svoj spas
traži izvan sebe i sfera svog vlastitog
života. Te povorke što se tako m učno
kreću p rem a svetištu, finale su jednog
81
 pogleda na svijet, koji svoju neodrži­
vost dokazuje baš bezrazložnošću vlas­
titih m anifestacija.
S lik ar »Podravskih m otiva«, u kojim a
je sažeta sva strav a klasnih su p ro tn o s­
ti, n ep ravda m onarhističkog te ro ra i
ličnih trag ed ija uzrokovanih sputava­
n jem osnovih sloboda — iz aspekta
običnog čovjeka, seljaka — proanalizi-
rao je stran ice povijesti neslavnog me-
đu ratn o g razd o b lja u našoj zem lji.
N jegova duboko p o tresn a um jetn ičk a
do k um entacija živo je svjedočanstvo
uzroka iz koji se stvarala p o treb a za
g rad n jo m novog, pravednijeg društva.
Izabravši ru stičan jezik figuracije on
je deform acijom , groteskom i grim a­
som ak cen tu irao sadržajne značajke
ne prelazeći p rito m u sfere literarnog.
Njegovi likovi ili grupe au ten tičn i su
protag o n isti jednog vrem ena koje se
u n jim a kao u fokusu, o tkriva do u
sam u srž.

Angažiranost u slijedu
U p o ra tn o m vrem enu, kada u našu sre­
dinu p ro d iru ideje o ap stra k tn o m e u
u m jetn o sti, te većina slik ara sasvim
n a p u šta pozicije građanskog i socija­
lističkog realizm a, p aleta K rste Hege­
dušića doživjet će sam o neznatnije po­
m ake. Č vrsta m odelacija bojom p re t­
v o rit će se u slobodniji potez, form a
će izgubiti o š tru k o n tu ru , a pojačat
će se i in ten zitet kolorita. T em atski još
je uvijek vezan za ru raln i am bijent,
odnosno podravski pejsaž, iako je sa­
da p ro jek cija sad ržaja k o n centrirana
n a in tim n iji doživljaj. N aim e, um jesto
scena u kojim a ra d n ju nose m ase, po­ K rsto H egedušić u H lebinam a 1962.
ja v lju ju se pojedinci što svojim p ri­ godine
sustvom uopćavaju problem . Z apra­
vo, za čitavo p o ratn o djelovanje slika­
ra b it će k arak terističan odnos prem a
p ojedincu kojeg p osredno id entificira sm etištu«, »Suša«, »Stope« »Čistoća« i
sa stan jem čitave zajednice. Tipična druge — ek lata n ta n je p rim je r kako
d jela za taj novi, slobodniji p ristu p su slikar visoke k u ltu re k o risti razna
»Zima« i »Peče čiča rakiju« — koja na sredstva izraza a da p ri tom e ne n aru ­
neki n ačin obilježavaju jed n u od tra ­ šava svoj osnovni koncept. Nova m eto­
sa slikarstv a K rste H egedušića, na ko­ dologija kod K rste H egedušića sam o
jo j on obračunava s enform elom , raz­ je sred stv o u službi njegova svijeta.
nim d erivatim a lirske ap strak cije, p a i S u p ro tn o većini u m jetn ik a k o ja je mi­
sam im pop arto m . Ta lin ija ko ju da­ jen jala stil da bi prihvatila dostignu­
lje obilježavaju slike kao što su »Zga­ ća likovne sfere svog vrem ena, on je
rište«, »Studija zgarišta«, »Proljeće na prilagođavao novu tehnologiju svojim

82
pozicijam a. O stajući konzekventan
figuraciji K rsto Hegedušić stvara ugo­
đaje, odnosno p a rtije na platnim a, ko­
je b i izdvojene i 2 cjeline kom pozicija
djelovale poput niza a p stra k tn ih ostva­
ren ja što su n astajale u tom vrem e­
nu. Osnovno na svim tim platnim a je
uravnoteženost izm eđu izraza i sadrža­
ja, elem enti koji su ostali neprom ije­
njeni u odnosu na d o tadašnji slikarev
opus. F orm ula angažiranosti, da slika
m ora im ati svoju poruku, ostala je i
dalje aktualnom .
O rganska povezanost ideje s likovnom
in terp retacijo m u slikarstvu K rste He­
gedušića uvijek je im ala odsudnu ulo­
gu. Izvanredan sluh za pronalaženje
adekvatnih form ulacija određenih te­
ma bila je jed n a od u d arn ih snaga nje­
gova opusa. Takvo p ristu p an je likov­
nom zadatku dobit će svoj kristaličan
oblik u nizu kom pozicija s tem atikom
0 vrem enu okupacije. U m jetnik će i
tu svoj stav eksplicirati kroz sudbine
pojedinaca, dajući nenam etljivo di­
m enziju općeg. Slike kao što su one s
nazivim a »Mrtve vode«, »Finale«, »Ču­
vari logora«, dvije verzije »Transport
logoraša«, »Villefranche de Rouerque«,
»Vješala«, »Okupacija« i druge, te
»Obješeni — H abazini i M arija B istri­
ca«, »Čelija b ro j 16«, »Transport logo­
raša«, »Okupacija« i drugi crteži — po­
tresn a svjedočanstva čovjekove dram e
u n u ta r trag ed ije čitave nacije. Opet se
ponavlja suočavanje sile i nemoći, o r­
gijanje p rim itivističkih stra sti nad ne­
zaštićenim običnim anonim nim čovje­
kom. U m jetnik bilježi svakodnevnu
sliku nasilja — tijela nepoznatih što
zaklana p lu taju rijekom , izdužene leši­
ne obješenih, užasnuta lica logoraša,
ali i p rep o ten tn e poze o k u p ato ra kao
1 stravičan dekor logoraških, zatvor­
skih i ubilačkih rekvizita.
Likovi su m odelirani plastično s gra­
dacijam a d eform acija prem a groteski.
A m bijenti zbivanja su po pravilu pusti
i hladni, rješavani čvrstim crtežom ka­
da je riječ o arh ite k tu ri, odnosno gus­
tim m rljam a b o ja kada se radi o pej-
sažu. Iz tih kom pozicija zrači dojam
stravičnosti i hladnoće, neke m ore ko­
ja se spustila na p ro sto r i ljude kao
zlokobni znak u ništenja. Takva suges­
tivnost po stig nuta jednostavnim sred ­
stvim a osigurava slikam a p rirodnost,
a gledaoca potiče na razm išljanje.
U m jesto velikih gesta, m a jsto r je o t­
krio intim nu tragiku slobodnog čovje­
ka izloženog nasilju tirana, čim e je
tom krim inalnom aktu dao kvalifika­
ciju atak a na sveopći čovjekov p ro ­
gres.
Konflikti u pojedincu
U sporedo s radom na m otivim a iz pe­
rioda okupacije K rsto Hegedušić je u
poratnom razdoblju svog stvaralaštva
zadro i u sferu ličnih čovjekovih d ra ­
ma. Svoj odnos prem a intim nom do­
življavanju produbio je do zalaženja u
dubine podsvjesnog. K onflikti izm eđu
pojedinaca i d ru štv a sada se ne m ani­
fe stira ju u n u ta r odnosa m noštva. Sli­
k ar p ro m a tra ličnost i u tv rđ u je njezi­
nu otuđenost. N astoji da o tk rije ne­
sklad izm eđu težnji i m ogućnosti, kao
i trau m e što ih taj nedohvatljivi ra s­
pon nem ilosrdno pričinja. Opet se jav­
lja nova polarizacija koju definiraju
pojm ovi h tjeti i moći.
Profinjeni psiholog K rsto Hegedušić
iznalazi sta n ja u kojim a u n u ta rn ja na­
petost dosiže vrhunac iako se naizgled
scena doim a svakodnevno. I kao što
je uvijek iz običnih, prepoznatljivih i
jednostavnih situacija izvlačio m aksi­
m um obilježja određenog stan ja, tako
d na p latn im a ra stv a ra n ja čovjekova
su b jek tiv iteta p rezen tira duhovne su­
p ro tn o sti što ih suvrem ena civilizaci­
ja nam eće u m eđuljudskim odnosim a.
Ako su nagovještaj te um jetnikove za­
okupljenosti značile slike »Nevrije­
me«, »Optimisti« i »Sami« — svoju
adekvatnu potvrdu dobile su u kasnije
nastalim kom pozicijam a »Suša«, »Sri­
jeda«, »Liqueur Foxy«, »Dvorište«,
»Jutro«, »Pod m ostom «, dvije verzije
»Svitanje«, »Mladoženja, vol i puma«,
»Kiša«, »Šampion«, »Pater noster«,
»Soho«, »Tri i 2 H am burga« i druge.
T upost i praznina u odnosu na okoli­
nu in te rp re tira n e jasnim slikarskim
vokabularom jednako su ud arn o pole­
m ične i provokativne, kao i sukob kla­
sa ili orgijanje agresorske sile. Senzi­
bilitet slik ara otkriva psihološku di­
m enziju presija. I na tim radovim a
83
ostao je organski vezan za zem lju iz
koje je crp io svoje najsnažnije inspi­
racije — Podravinu. Jednako kao na
m otivim a iz velikog svijeta tako i na
onim a iz seoskog am bijenta javlja se
o tu đ en je pojedinaca i njegov sukob sa
zajednicom — čim e K rsto Hegedušić
ukazuje kako na univerzalnu proble­
m atiku čovjeka opterećenog civilizaci­
jom tako »i na nem ogućnost provincij­
skih lo k aliteta da se o d upru i izoliraju
iz općeg tren d a čovjekove psihološke
krize i nem ogućnosti adaptacije s nag­
lim tehnološkim progresom .
Doživljaj povijesti
Posebno poglavlje slikarskog djela
K rste Hegedušića p red stav lja povijes­
na tem a. Jednako kao što je u nezau­
stavljivom k o n tin u itetu angažiranosti
tražio i pronalazio u svom vrem enu
o na zbivanja i problem e n a kojim a su
se lomili kanoni hum anosti i socijal­
nosti, tak o je i u izboru događaja iz
kronologije prošlosti svoje zanim anje
zaustavljao na prijelom nim trenucim a
bo rb e za slobodne i ravnopravne od­
nose m eđu ljudim a. Taj slikarev senzi­
b ilitet za davna revolucionarna s tru ja ­
n ja što je oduvijek gorio u svijesti
našeg pu k a p ro tiv stran ih zavojevača
i klasnih n ep rija te lja našao je svoju
p u n u fo rm u laciju u m otivu »Bitke kod
Stubice«.
Toj sudbonosnoj i tragičnoj epopeji
p o b u n jen ih seljak a u sukobu sa dale­
ko nadm oćnijim feudalcim a K rsto He­
gedušić će posvetiti nekoliko radova
od m alog k arto n a, preko stu d ije i k ar­
tona do velike kom pozicije i zastora u
H rvatskom narodnom kazalištu u Za­
grebu pod naslovom »Seljačka b u n a A.
D. 1573.« Tom p otresnom događaju na­
še daleke povijesti slik ar je pristu p io
s dva aspekta. Dok u vrtlogu b itk e do­
lazi do su d ara dvaju živih organizam a
koji neravnopravnim snagam a rješava­
ju problem svoje egzistencije, u fina­
lu nasilje triju m fira nad bespom oćno
iskasapljenim tijelim a pobijeđenih.
Ono što je u ideji bitke uzbudljivo,
puno dinam ike i zlokobne atm osfere,
u porazu se p re tv a ra u statičan slijed
p o d atak a što stravičnim d etaljim a
84
u n išten ja i sm rti zatv araju sve daljnje
m ogućnosti.
G radeći svoju m isao na rasponu dviju
su p ro tn o sti K rsto Hegedušić u ostva­
renjim a scena seljačke bude iz 1573.
g. dokazuje svoju to taln u angažiranost
i u p o d ru čju h istorijskog jed n ak o kao
i suvrem enog. Sukob feudalaca i km e­
tova oživotvoren je kroz neposrednu
viziju d em o n stracija sile i revolta, zlo­
čina i nem oći. P roblem u su štin i tra ­
jan, u rasponu stoljeća, pod kistom
K rste H egedušića progovara o vječ­
noj težnji ugnjetenih i obespravljenih
da po cijenu krvi i sm rti izbore svoje
pravo slobodnog čovjeka.
Su tješka
Sintezu ideja i izraza čovjeka i u m je­
tnika K rste Hegedušića u svoj svojoj
punoći i snazi izrazit će njegovo po­
sljed n je djelo — fresko ciklus na tem u
»Bitka na Sutjeci«. To je ujedno v rh u ­
nac slikareva ob raču n a s fašističkim
okupatorom i svim neljudskim na svi­
jetu . Izveden u Spom en-dom u na Tjen-
tištu taj ciklus je jedan od n a jp o tre s­
nijih prikaza n ajm račn ijeg perio d a su­
vrem enog svijeta, a sim bolizira ujedno
cjelokupnu b o rb u naših naroda za n a­
cionalno i socijalno oslobođenje. Na
trin ae st fresaka K rsto Hegedušić ovje­
kovječio je h ero jsk i ep o naro d u i n je­
govim borcim a i izrekao p o tresn u isti­
nu o sudbonosnim danim a u kojim a je
sm rt bila jed n ak o p risu tn a kao i život
novoga d ru štv a što se rađalo iz slobo­
de stečene krvlju.
Likovnoj in terp re taciji presu d n ih do­
gađaja u m jetn ik je p ristu p io s pozici
ja h u m an iteta nastojeći da kroz sud­
bine pojedinaca progovori o veličini
cjelovite borbe protiv okupatora. Pre­
m a p ro je k tu tem a koje je zam islio
Dušan Plenča, i sam učesnik bitke na
S utjesci, u ciklusu su prikazani n ajzn a­
čajniji tren u ci presudnog okršaja. Na­
d ah n u t herojskim podvizim a boraca i
golorukog n aro d a u o tp o ru p rem a oku­
p ato ru K rsto Hegedušić izdvajao je
one scene u kojim a je mogao sažeti su­
kus određenog stan ja, odnosno deta­
ljem zbivanja obilježiti u k u pnost si­
tuacije. Njegovo izvanredno čulo suo-
Veza s P odravinom i nakon sm rti: s
otvorenja H egedušićevih kartona »B it-
sjećan ja sa čovjekom u nevolji bilo je
nepogrešivi k atalizator u kom ponira-
n ju pojedinih prizora. Znalački o d ab iru ­
ći n ajtip ič n ije m om ente on je pojedi­
načnim likovim a ili skupinam a odraža­
vao značajke pojedinih faza bitke. Bez
p ato sa i poze slik ar je likovnim sred ­
stvim a izrazio istinu o sudbonosnim
danim a tim e da je jed in k a poprim ila
osobine čitave skupine te da ju je d e ­
personalizacija uzdigla do ražine po j­
ma.
Na početku ciklusa rađenog u tehnika­
m a buon fresko i fresko seko slikar
je prikizao su p ro tn o sti sile i žrtava.
K om pozicija »Okupator«, n a kojoj se
kao k o n tra st bahatim figuram a agreso­
r a na Sutjesci« u »Podravki« 1975. go­
dine
ra i njegovih slugu na ljubičastom ho­
rizontu n jišu tijela obješepih — poče­
tak je dram e u kojoj su predstavljeni
ubojice i um oreni. S lijedi »Zbijeg« —
freska pu n a u n u ta rn je napetosti, na
kojoj je prikazan bijeg n aro d a pred
oku p ato rsk o m soldateskom . U fiziono­
m ijam a izbjeglica vidljiv je stra h od
proživljenog i bol za izgubljenim . T re­
ći p rizo r nazvan »Plakati« ko n fro n tira
proglase kojim a se n aro d poziva na po­
k ornost s m rtvim tijelim a rodoljuba
kao zakon nezaustavljive borbe za slo­
bodu. S m rt toliko p risu tn a n a S u tjes­
ci odražena je u svoj svojoj tragičnosti
i na fresci »Tifusari«, gdje četiri lika
m rtvih p artizan a stoje kao opom ena
85
n e p rija te lju da gazi zem ljom naroda
koji zna u m irati za svoju slobodu. Sim ­
bol partizan sk e borbe i pokretljivosti
njezinih jedinica našla je svoje puno
oličenje i na fresci nazvanoj »Kolona«.
Požrtvovnost i dru garstvo — izuzetne
odlike partizanskog ra to v an ja — odra-
žene su s puno d ram atik e i hum anosti
na kom poziciji s naslovom »R anjeni­
ci«. F resk a s im enom »Gornje i Donje
Bare« govori o natčovječanskim napo­
rim a i sam o prijegoru b oraca u borbi
s daleko nadm oćnijim neprijateljem .
P anoram a planina i lik vrhovnog ko­
m an d an ta m aršala T ita sadržaj su p ri­
zora fresk a »Tito na Suhi«, u kojem se
h ero jsk a figura vođe revolucije pois­
tovjećuje s borbom čitavog naroda. Ne-
salom ljivost i čvrstina kam ena oboga­
ćeni su po sto jan o šću ideje i nepokole-
bljivošću odluke da se istra je do sm rti
ili pobjede. Jedna od po fo rm atu većih
fresaka posvećena je »Sutjesci« odno­
sno sim boličkom p rijelazu preko rije ­
ke. Kroz n ab ujale vode po kojim a plu­
ta ju leševi ljudi i životinja partizan
prenosi dijete. H orizontali m rtvih ti­
jela su p ro tstav lja se vertik ala života,
nove snage, izdržljivosti, nepokoreno-
sti i neuništivosti. Puna stravične zbi­
lje a u jed n o sim boličkog značenja je
i kom pozicija »Djeca i psi«, u kojoj niz
likova izvanredno plastično sugerira
doživljaj gladi, stra h a i izgubljenosti.
F resk a »Ljubin grob« in sp iriran a je
p o ru k o m p artizan a u kojoj se kaže:
»Dok god b u d ete čuli na L jubinu gro­
b u p u can je naših pušaka, Nijem ci ne­
će proći, a kada toga više ne bude,
onda zn ajte da na njem u nem a više
živih kom unista proletera.« S uština tih
riječi našla je svoj adekvatan oblik u
kom poziciji koje je atm o sfera puna
nap eto sti i tragike. Silaznu c rtu nepri­
jateljsk e moći im presivno ilu strira ju
zlokobne tišine sugestivno je p rokom en­
tira n a atm o sfera nakon proboja. Fi­
nale ovog velikog ciklusa epopeje o
S utjesci prikazan je kom pozicijom
»M rtvački ples fašizma«, u kojoj se
trag ika izm jenjuje s groteskom . I ta ­
ko se zatvara krug — o d nekada b ah a­
tih i nak in đ u ren ih figura okupatora,
ostali su još sam o sablasni k o stu ri što
u izbezum ljenom i m ahnitom plesu
o k ajav aju svoj krvavi pir.
86
H erojski ep o presudnoj bitci na S u tje­
sci K rsto Hegedušić oblikovao je ra­
zum ljivim likovnim jezikom punim os­
jećaja za psihološki tre n u ta k scene.
Njegovi likovi i prizori dani su jed n o ­
stavnim sredstvim a u kojim a je zgus­
n u ta p o ru k a sadržaja. Dovoljni sami
sebi oni se d irek tn o o b ra ć a ju prom a­
traču budeći u njem u sjećan ja i aso­
cijacije na slavne dane bespoštednih
okršaja. F resko ciklus epopeje o S u tje­
sci jedinstveno je djelo naše likovne
um jetn o sti i jedno od rem ek-djela sli-
karevih. Bilježeći d ram atične prizore
ratnih dana on razotkriva veličinu i bi­
jedu lju d sk ih n asto jan ja, uspoređuje
snagu moći sa snagom otpora, ukazuje
na nepobjedivo oružje boraca za slo­
bodu i naglašava jedinstvo čitavog na­
rodnog organizm a u sukobu s tuđin-
cem. S udbine obješenih, prognanih, bo­
lesnih, ran jen ih , poginulih te živih u
žestokim b itk am a — odražene u poje­
dinim prizorim a — poticaji su za pois­
tovjećivanje sa sudbinam a m ilijuna
drugih što su u istom vrem enu vodili
bitku za hu m an iji svijet. K rsto Hege­
dušić je u p et decenija svog slikarskog
djelovanja ostao up o ran , dosljedan i
nepokolebiv u stavu da je b o rb a p ro ­
tiv jednog zla i jedne nepravde ujedno
i b o rb a p ro tiv svih zala i svih nepravdi
u svijetu.
Otkrivanje suštine
U svom bogatom pedesetgodišnjem
opusu K rsto H egedušić u p orno je tra ­
gao za istinom u ljudskim odnosim a,
uspostavljajući pritom izvanrednu rav­
notežu izm eđu subjektivnih pojedinca
i općih problem a zajednice. Neuralgič-
ne točke d ruštvenih zbivanja nalazile
su na njegovim p latn im a ne sam o svo­
ju definiciju već i svoj polem ički stav
— tum ačenje, k ritik u , p ro test, pa i
provokaciju. N enam etljivim jezikom
slike svakodnevnih zbivanja, kao i sce­
nam a dram atičn ih događaja, um jetnik
progovara o b o rb i čovjeka sa stihijom
prirode, ekonom skim su protnostim a
klase, političkom , policijskom i voj­
nom te ro ru nad ljudskom slobodom ,
te presijam a društva. R asplet te p ro b ­
lem atike rješava u rasponu od vizual­
nih k o n fro n tacija do zap reten ih unu­
 trašn jih k o n flikata u jedinki. Ugođa­
ji što ih p rito m stv ara tak o đ er su mno-
goznačni — od nelagode m isticizm a,
užasa, revolta, rezignacije pa do psiho­
za strah a i p o tp u n e zatvorenosti.
Ikonograski vezan za Podravinu — se­
lo i tip našeg pučanina — slikar razi­
granim kom pozicijam a, sugestivnim c r­
težom im presivnim bojam a uspostavlja
ravnotežu izm eđu ideje i likovnog iz­
raza. I kao što je m isao podređena se­
bi svojstvenom obliku, tako je i zada­
tak oblikovanja u sm jeren p rem a pred ­
stavi o d ređ en e situ acije ili stanja. Cr­
peći svoj likovni rukopis na autentič­
nim izvorim a pučkog izraza i tradicije,
nadgradnjom suvrem enih iskustava
dao m u je novu dim enziju suvrem e­
nosti o stajući uvijek privržen figura­
tivnom, realnom i osm išljenom .
D jelatnost K rste Hegedušića u našoj
sredini kao slikara, društvenog rad n i­
ka i pedagoga n ajb o lje pokazuje da je
za život i funkciju likovnog djela po­
treb n a njegova vezanost s ljudim a i
vrem enom . Njegove slike i crteži već
od sam og početka djelovale su kao po­
jam revolta običnog čovjeka i on ili
je kao takve i prihvaćao. Često prešu­
ćivane, policijski udaljavane i n erije­
tko zapostavljane one su ipak uporno­
šću istine dopirale do onih kojim a su
bile nam ijen jene da bi poticale na kla­
snu b o rb u , dale osu d u fašizm u i agre­
sije općenito, te ukazale na latentno
p risu tn e negativnosti i psihičke tra u ­
me tehnicizirane civilizacije.
S likarstvo K rste H egedušića niklo je i
raslo u organski neraskidivoj poveza­
nosti sa zem ljom i ljudim a koje je
poznavao u to talite tu njihova bistvo-
vanja. Bila je to njegova P odravina s
kojom je patio i veselio se, tugovao i
pirovao, m islio i osjećao. Bili su to
neiscrpni nizovi pejsaža uronieni u ži­
vopisna stan ja atm osfere, bili su to
ljudi zaokupljeni radom i izjedani b ri­
gom. Sve to živjelo je u njegovu djelu
i onda kada m otiv nije izravno ukazi­
vao n a koji od podravskih predjela ili
nekog od njegovih stanovnika. I baš
zato što je svaku svoju ideju crpio iz
životne istine, sm ještao je u stvarne
p ro sto re i u ran jao u doživljene ugo­
đaje onog dijela svijeta kojem je i
sam krvno pripadao — za K rstu He­
gedušića univerzalno nije bilo nepoz­
nanica. Prožet saznanjim a odnosa p re­
m a priro d i sagledanoj u Podravini,
m eđuljudskim odnosim a uočenim kod
Podravaca, društvenim suprotnostim a
klasa bogatih i sirom ašnih tako p risu ­
tnim u podravskom bazenu, te terorom
agresivne soldateske u podravskom
k ra ju — slikar je gradio svoj stav p re­
m a svijetu i životu. Zem lja, seljak-ra-
dnik i njegova borba za održanje —
shvaćeni kao elem entarna počela iz ko­
jih je jedino moguće izgraditi prave­
dniji svijet — postali su slikarevim
apsolutnim m otivom , koji će u nizu
svojih aspekata uvijek jednako u d ar­
no i jed n ak o snažno ukazivati na pro­
blem atiku Podravine, da bi istovrem e­
no u sebi identificirao i težnju čitavog
naprednog svijeta.
Pola stoljeća slikarskog djelovanja K r­
ste Hegedušića u našoj sredini p ro te­
klo je u znaku borbe za uspostavljanje
novih odnosa na relaciji u m jetn o st —
društvo i unošenje elem enata socijalne
angažiranosti u likovna rješenja. Sum i­
raju ći njegovu aktivnost koja se p ro ­
tezala od grafike, slikarstva, scenogra­
fije i ilu stracije do k ritičarskog i eseji­
stičkog pisanja, organiziranja likovnih,
društvenih i političkih m anifestacija te
pedagoškog rada — nam eće se zaklju­
čak da pojava K rste Hegedušića obi­
luje ne sam o bogatstvom ostv aren ja i
akcija već i vrijednostim a koje u um ­
jetničkom i kulturno-povijesnom sm i­
slu p re d sta v lja ju najviše dom ete naše
zem lje u našem vrem enu.
Istin it, jednostavan i razum ljiv slik ar­
ski opus K rste Hegedušića zauzim a
izuzetno m jesto i u suvrem enoj um je­
tnosti svijeta po h ra b ro sti angažira­
nja, snazi izraza i intenzitetu em ocija.
Završen nakon pet decenija u stra jn o ­
sti i žilave borbe o r i dalje ostaje upo­
rištem hum ane i socijalne um jetn o sti
začete na zem lji Podravine — ostaje i
dalje da »popravlja svijet i pom aže čo­
vjeku«.
87
 BIBLIOGRAFIJA
N apisi J u rja B aldanija o KRSTI HE-
GEDUŠIĆU
1. Radio-Zagreb, em isija »Javljamo«,
18. X II 1964. — Izložba K. H. u
B eogradu.
2. Radio-Zagreb, em isija »K ulturni
tjednik«, 20. III 1965. — Izložba
crteža K. H. u Zagrebu.
3. »Slobodna Dalmacija« br. 6267 od
17. IV 1965. — Izložba crteža K. H.
u Zagrebu.
4. Radio-Zagreb, em isija »Govorimo
o likovnim um jetnostim a«, 14. V
1968. — Razgovor s K. H. u povo­
du o tv o ren ja »Hlebinske galerije«.
5. »Kaj« br. 6 od lipnja 1968. — »Hle-
bine«.
6. »Revija Zagreb« b r. 18 od prosinca
1971. — U povodu 70-godišnjice.
7. »Svenarodna obrana« b r. 10 od li­
sto p ad a 1972. — »Hegedušićeva
»Sutjeska«.
8. »Radost« br. 9 od svibnja 1973. —
O stv aralaštv u K. H.
(Ilustracija J. Turković)
9. »Vjesnik u srijedu« br. 1131 od 9.
I 1974. — O retrospektivi K. H.
10. »Školske novine« b r. 4 od 15. I
1974. — O retrospektivi K. H.
11. »Ribolov« br. 1 od veljače 1974. —
O stvaralaštvu K. H.
12. »15 dana« br. 1—2 od ožujka 1974.
— O stvaralaštvu K. H.
13. Govor na otvorenju izložbe k arto ­
na ciklusa »B itka na Sutjesci« u
Domu JNA u Zagrebu 7. XI 1974.
14. Predgovor katalogu izložbe k arto ­
na ciklusa »Bitka na Sutjesci« u
Domu JNA u Zagrebu — studeni
1974.
15. »Školske novine« br. 38 od 19. XI
1974. — Izložba K. H. u Zagrebu
16. Predgovor katalogu izložbe k a tra ­
na ciklusa »Bitka na Sutjesci« u
Domu JNA u B eogradu — siječanj
1975.
17. Predgovor katalogu izložbe k arto ­
na ciklusa »Bitka na Sutjesci« u
Domu JNA u N išu — ožujak 1975.
18. »Školske novine«, br. 16 od 15. IV
1975. — In m em oriam K. H.