UPRAVNO PRAVO

(Crvena pitanja se odnose na seminar – pitanja koja pita Valerija Galić

*prema priručniku iz 2016. god.)

1
 ZAKON O UPRAVI

1. Čime je regulisana oblast Uprave na nivou BiH (zakoni koji regulišu organizaciju uprave)?
- Zakonom o upravi BiH, Zakonom o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, Zakonom o
Vijeću ministara, Zakonom o upravnom postupku, Zakonom o upravnim sporovima i Zakonom o
državljanstvu BiH.

2. Šta reguliše Zakon o upravi BiH? – str. 21.

3. Koji su organi uprave/ko obavlja poslove uprave? – str. 21

a) MINISTARSTVA,
b) UPRAVNE ORGANIZACIJE kao samostalne upravne organizacije,
c) UPRAVNE ORGANIZACIJE u sastavu ministarstava (organi uprave) i
d) DRUGE INSTITUCIJE BiH kojima se povjeravaju javna ovlašćenja.

- Može biti posebno pitanje ''kakvi mogu biti organi uprave'' i ''koje organe uprave imamo''.

4. Razlika između ministarstava i upravnih organizacija?

- Ministarstva obavljaju isključivo upravne poslove iz oblasti za koju su osnovana zakonom i koja su
im određena nekim drugim propisom, dok upravne organizacije obavljaju prvenstveno stručne i
operativne poslove i sa njima povezane upravne poslove. Upravne organizacija imaju svojstvo
pravnog lica za razliku od ministarstava koja nemaju ali ona takođe mogu biti stranka u postupku
putem zakonskog zastupnika.

5. Ko još može da obavlja poslove uprave/javne institucije? – str. 21

- Privredna društva, ustanove i druge pravne osobe kada im je povjereno/preneseno obavljanje
javnih ovlaščenja (isključivo zakonom). – (može biti posebno pitanje ''šta pravne osobe vrše u
okviru javnih ovlašćenja’’ – određene poslove uprave koji su im povjereni zakonom)

6. Kako se osnivaju organi uprave i ko ih osniva? – str. 22

- PARLEMENTARNA SKUPŠTINA, na prijedlog Vijeća ministara, osniva ih donošenjem zakona.

7. Koje poslove vrše/obavljaju organi uprave? – str. 22

8. Koja je osnovna funkcija organa uprave?

- Da izvršavaju zakone i druge propise.

9. Koje povredbene/podzakonske akte/propise donose organi uprave? – str. 22

2
 - Pravilnik kojim se razrađuju odredbe zakona, instrukcije, uputstva, naredbe, rješenja, zaključke (tj.
donose akte koji su normativnog karaktera).
- Donosi ih u ime organa rukovodilac organa uprave.

10. Predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva? – str. 23

- Ovo pitanje može glasiti ''uloga organa uprave u donošenju zakona''

11. Upravni nadzor – šta je i oblici? – str. 22

- Upravni nadzor je nadzor organa uprave nad provođenjem zakona i drugih propisa, kao i
zakonitosti u radu i postupanju organa uprave i institucija BiH sa javnim ovlašćenjima.

- Obuhvata:
1. Nadzor nad zakonitošću akata kojima se rješava u upravnim stvarima – (može biti posebno
pitanje),
2. Nadzor nad zakonitošću rada institucija sa javnim ovlašćenjima i
3. Inspekcijski nadzor (neposredni i posredni).

- Može biti posebno pitanje ''koja ovlašćenja ima inspektor ako utvrdi da je povređen zakon ili
propis'' ili ''šta inspektor može da naloži'' – da naredi da se nedostaci i nepravilnosti otklone u
određenom roku, zabrani preduzimanje radnji za koje smatra da su suprotne zakonu/propisu,
može izreći i naplatiti novčanu kaznu na licu mjesta, kao i preduzeti druge upravne radnje i mjere
predviđene zakonom.

12. Razlika između upravnog i inspekcijskog nadzora?

- Upravni nadzor vrši isključivo Ministarstvo pravde putem upravne inspekcije (poseban sektor) –
upravnih inspektora, samo nad izvršavanjem propisa iz oblasti uprave (zakonitost rada),
izvršavanje upravnog postupka (upravnih akata), nadzor nad radom državnih službenika i nadzor
nad kancelarijskim poslovanjem. Zakon propisuje posebne uslove za obavljanje poslova upravnog
nadzora pa tako inspektor isključivo mora biti diplomirani pravnik koji ima najmanje 4 godine
radnog iskustva na sličnim ili istim poslovima upravnog nadzora i mora imati položen stručni
upravni ispit.

- Inspekcijski nadzor vrše organi uprave – inspektori nad zakonitošću rada, poslovanja i postupanja
organa uprave, preduzeća, ustanova i drugih pravnih i fizičkih lica, na način da vrše pregled
poslovnih prostorija i drugim objektima, procesa rada, proizvodnje, isprava i drugih dokumenata,
vrše identifikaciju osoba, saslušanje, uzimanje uzoraka. Inspektori nisu uvijek pravnici, njihova
struka zavisi od oblasti u kojoj se vrši inspekcija.

13. Kako se obavlja inspekcijski nadzor? – str. 31

- Ko obavlja poslove inspekcijskog nadzora na nivou BiH – organi uprave tj.inspektori.
- Pokretanje postupka inspekcijskog nadzora – pokreće ga i vodi inspektor službenoj dužnosti ali
svako može podnijeti inicijativu/zahtjev da se izvrši određeni inspekcijski nadzor.

3
 - Vrste – neposredni i posredni,
- Šta je dužan organ uprave čiji rad podliježe inspekcijskom nadzoru - da inspektoru omogući
obavljanje nadzora i da mu daje potrebna obavještenja i podatke.
- Obaveza inspektora – ima pravo i obavezu neposredno pregledati poslovne prostorije i druge
objekte, proces rada, proizvode i drugu robu, isprave i druge dokumente, utvrđivati identitet
osoba, saslušavati ih, uzimati uzorke za analizu i sl.
- Šta donosi inspektor – rješenje.
- Žalba – u roku od 8 dana a 15 dana je rok za rješavanje po žalbi, protiv rješenja po žalbi može se
pokrenuti upravni spor.

14. Na kojim nivoima se obavljaju poslovi uprave?

- Na nivou države, entiteta i Brčko Distrikta.

15. Upravna inspekcija? – str. 32 i 33

- Koja je osnovna funkcija - inspekcija nad izvršavanjem ovog zakona, zakona koji se odnosi na
državne službenike i zaposlenike organa uprave, upravni postupak i posebne upravne postupke,
kancelarijsko poslovanje u organima uprave.
- Obim poslova - nadzor nad ostavrivanjem prava i pravnih interesa i izvršavanja obaveza građana,
javnih preduzeća, komora, javnih korporacija, agencija, primjene propisa koji se odnose na rad i
organizaciju organa uprave, radnih odnosa, rješavanja upravnih stvari u propisanim rokovima,
pravilnosti primjene propisa, provođenjem administrtativnog izvršenja, pružanja pravne pomoći
stranka i sl.
- Ko vrši upravnu inspekciju - Ministarstvo pravde a neposredno inspektori.
- Uslovi za upravnog inspektora - Diplomirani pravnik sa položenim stručnim ispitom za državne
službenike organa uprave i min. 3 godine radnog iskustva na složenim upravnim poslovima.
- Koji akt donosi upravni inspektor ako je povrijeđen zakon – rješenje kojim nalaže određene mjere,
može se izjaviti žalba, a protiv drugostepenog rješenja po žalbi može se pokrenuti upravni spor.

16. Kako se/čime reguliše unutrašnja organizacija organa uprave? – str. 28

- Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji (sistematizaciji) koji donosi rukovodilac organa uprave uz
saglasnost organa izvršne vlasti (npr. pravilnik Ministarstva pravde donosi ministar a saglasnot
mora dati Vijeće ministara).

- Šta sadrži pravilnik – organizacione jedinice i njihove nadležnosti, način rukovođenja,

programiranje i izvršavanje poslova, ovlašćenja i odgovornosti državnih službenika, ukupan broj
državnih službenika i zaposlenika, broj pripravnika i sl.
- Kada će organ uprave donijeti pravilnik – kada je potrebno utvrditi unutrašnju organizaciju organa
uprave.

17. Povjeravanje javnih ovlašćenja? – str. 24

- Kako se povjeravaju javna ovlaščenja – zakonom (ne može odlukom).
- Kome – preduzećima, ustanovama i drugim pravnim osobama.

4
 - Koji se poslovi ne mogu povjeravati – poslovi inspekcijskog nadzora.

18. Odnos organa uprave i Parlamentarne skupštine, Predsjedništva i Vijeća ministara? – str. 24
- Zasnivaju se u okviru nadležnosti utvrđenih Ustavom i zakonom. (za Valeriju je dovoljno samo ovo
reći)

19. Odnos organa uprave prema ombudsmanu za ljudska prava BIH? – str. 25

20. Odnos organa uprave prema strankama/građanima (obavezno naučiti)? – str. 26

21. Rukovođenje organom uprave? – str. 29

- Ko rukovodi organima uprave/upravne organizacije – rukovodilac/direktor.
- Ko rukovodi radom ministarstava – ministar.
- Ko ih imenuje - Rukovodioca samostalne upravne organizacije i njegove zamjenike imenuje
Vijeće Ministara na prijedlog predsjednika Vijeća ministara, a upravne organizacije u sastavu
ministarstva imenuje Vijeće ministara na prijedlog ministra. Ministre i njihove zamjenike imenuje
predsjednik Vijeća ministara a imenovanje potvrđuje Zastupnički dom Parlamenta BiH.
- O čemu se vodi računa prilikom izbora zamjenika – o konstitutivnosti naroda, ne mogu biti iz istog
konstitutivnog naroda.
- Odgovornost rukovodioca organa uprave – ako se ne pridržava zakona, smjernica Parlamentarne
skupštine BiH i Vijeća ministara (može se razriješiti sa funkcije).
- Kome su odgovorni organi uprave – Predsjedništvu i Vijeću minstara.

22. Načela organizacije organa uprave? – str. 26.

23. Vrste organa uprave i kako se organizuju? – str. 27

24. Šta je upravna organizacija, koje vrste postoje i koje se službe mogu osnovati? – str. 27
- Upravne organizacije su organizacije koje se osnivaju za obavljanje upravnih i stručnih poslova čija
priroda i način zvršavanja zahtjevaju posebnu organizaciju i samostalnost u poslu.
- Samostalne i upravne organizacije u sastavu ministarstava.
- Mogu se osnivati uprave, agencije, zavodi, direkcije, instituri, centri i uredi.

25. Ko obavlja poslove u institucijama BiH? – str. 31

- Državni, policijski i drugi službenici, kao i zaposleni – namještenici.

26. Propisi organa uprave/akti? – str. 34

- Akti organa uprave :

1. Pravilnici
2. Upute,
3. Instrukcije i

5
 4. Naredbe.

- Naučiti definicije a posebno šta su instrukcije, šta su naredbe, šta su pojedinačni individualni
upravni akti.
- Šta se rješava instrukcijom – upravna organizacija.

27. Sredstva za rad organa uprave i koja su? – str. 34

ZAKON O MINISTARTSVIMA I DRUGIM ORGANIMA UPRAVE BIH

28. Ministarstva na nivou BiH? – str. 99-105

- Prema Ustavu BiH predviđena su samo 3, ali Ustav dozvoljava osnivanje i drugih ministarstava.

- U BiH imamo 9 ministarstava:

1. Ministarstvo vanjskih poslova,
2. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa,
3. Ministarstvo komunikacija i saobraćaja,
4. Ministarstvo finansija i trezora,
5. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice,
6. Ministarstvo pravde,
7. Ministarstvo sigurnosti,
8. Ministarstvo civilnih poslova i
9. Ministarstvo odbrane.

- Treba znati koja su, kojim zakonima se regulišu, da ministri imaju jednog zamjenika osim ministra
odbrane koji ima dva (za Valeriju ne treba detaljno učiti nadležnosti svakog pojedinog – samo
pročitati).

- Šta određuje Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave BiH – osnivanje ministarstava i
utvrđuje upravne organizacije, kao i druge institucije BiH koje obavljaju poslove uprave iz
nadležnosti BiH, njihov djelokrug rada, način rukovođenja i druga pitanja od značaja za njihovu
organizaciju i djelovanje.
- Ko obavlja poslove uprave – ministarstva, samostalne i upravne organizacije u sastavu
ministarstava i druge institucije BiH osnovane posebnim zakonom ili institucije kojima je
posebnim zakonom povjereno obavljanje poslova uprave.
- Koji su drugi organi uprave – druge institucije BiH osnovane posebnim zakonom ili kojima je
posebnim zakonom povjereno obavljanje poslova uprave.
- Uloga jednih i drugih – str. 99.

6
 - Imaju li ministartsva svojstvo pravnog lica – nemaju.
- Može li ministar osnovati službe za potrebe ministarstva – može str. 100
- Koje su to službe – stručne, tehničke i druge službe.

29. Samostalne upravne organizacije? – str. 103

- Koliko ih ima – 26.
- Treba nabrojati par i reći da se pored ovih mogu osnivati i druge posebnim zakonom.

30. Od čega zavisi oblik upravne organizacije?

- Od vrste i karaktera posla.

31. Nadležnost ministarstva vanjskih poslova? – str. 100

32. Ministarstvo pravde? – str. 101 i 102

33. Šta su upravne organizacije i koliko ih ima?

- Upravne organizacije su organizacije koje se osnivaju za obavljanje stručnih i upravnih poslova čija
priroda i način izvršavanja zahtjevaju posebnu organizaciju i samostalnost.

- Imamo dvije vrste upravnih organizacije:

a) SAMOSTALNE UPRAVNE ORGANIZACIJE (26) i
b) UPRAVNE ORGANIZACIJE U SASTAVU MINISTARSTAVA .

- Treba znati nabrojati neke upravne organizacije (samostalne str. 103 i 104, u sastavu ministarstava
str. 100-102),
- Ko rukovodi upravnom organizacijom – rukovodilac tj. direktor.

34. Personalni sastav ministarstava? – str. 99 (nacionalna struktura)

ZAKON O VIJEĆU MINISTARA BIH

35. Šta reguliše Zakon o Vijeću ministara BiH? – str. 91

36. Ko čini/sastav Vijeće Minstara i koji je organ vlasti (nabrojati ministre)? – str. 91
- Koliko ima ministarstava po Ustavu BiH – 3.
- Sjedište – u Sarajevu.
- Da li ministri imaju zamjenike – da, a predsjedavajući ima dva zamjenika.
- Koliko ministar ima zamjenika – jednog osim ministra odbrane koji ima dva.

7
37. Zastupljenost konstitutivnih naroda/kakav mora biti sastav? – str. 91
- Koliko ima ostalih u Vijeću ministara – najmanje jedno mjesto.

38. Procedura imenovanja predsjednika Vijeća ministara i ministara? – str. 92

- Ko ne može biti imenovan za predsjedavajućeg i zamjenika/član Vijeća ministara i ko o tome
odlučuje – ne može osoba za koju CIK utvrdi da ne ispunjava zahtjeve.
- Ko utvrđuje uslove za postavljanje ministara – uslovi su određeni Izbornim zakonom BiH i Zakonom
o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH.

39. Kada se smatra da je Vijeće ministara operativno i uspostavljeno? – str. 93 i 94

- Ko vrši dužnost dok Vijeće ministara nije operativno – Dotadašnje Vijeće ministara (ostaje u
tehničkom mandatu).
- Može li predsjednik Vijeća ministara podnijeti ostavku bez obrazložnja - može.

40. Način rada i odlučivanja Vijeća ministara – dva načina odlučivanja? (uvijek pitaju) – str. 95
- Kada se mogu održati sjednice – kada sjednicama prisustvuje više od ½ članova Vijeća.
- Kojim aktom se reguliše način rada Vijeća ministara – Poslovnikom o radu.
- Gdje se obavjljuju odluke Vijeća ministara - U Službenom glasniku BiH.

- Kako donosi odluke Vijeće:

a) Većinom glasova prisutnih članova koji glasaju , s tim da mora biti glas najmanje jednog člana
iz svakog konstitutivnog naroda, osim kada se radi o zakonima o kojima konačnu odluku donosi
Parlamentarna skupština.
b) Usaglašavanje/konsenzusom kada su u pitanju odluke koje se odnose na donošenje propisa,
imenovanja i postavljanja, poslovnik i njegovo tumačenje.

41. Može li zamjenik odlučivati umjesto ministra?

- Može ali onom obimu u kojem ga je ministar ovlastio i o čemu je ministar obavjestio predsjednika
Vijeća ministara.
- posebno o načinu kada zamjenik glasa umjesto ministra!

42. Koje akte donosi i usvaja Vijeće ministara – po vrsti? – str. 95

- Odluke, zaključke, rješenja, usvaja nacrte i prijedloge zakona, analize, informacije, strateške
dokumente, programe, sporazume, protokole i druge akte.

43. Stalni organi/tijela Vijeća ministara? – str. 95 – 98

- Direkcija za EU integracije, Generalno tajništvo/sekretarijat, Ured za zakonodavstvo, Odbor za
unutrašnju politiku, Odobor za ekonomiju, Direkcija za ekonomsko planiranje i Ured koordinatora
Brčko Distrikta BiH.

- Treba ih nabrojati i znati ukratko o nadležnosti svakog.

8
44. Odbor za unutrašnju politiku? – str. 96
- Uloga i koordinirajuća funkcija.

45. Ured koordinatora Brčko Distrikta? – str. 97

ZAKON O UPRAVNOM POSTUPKU

46. Šta se uređuje zakonom o upravnom postupku? –str. 35

47. Načelo supsidijarne primjene zakona? – str- 35

48. Načela upravnog postupka? – str. 35-37

- treba znati nabrojati sva načela i ukratko o svakom.

- Načelo zakontosti – upravne stvari se rješavaju na osnovu zakona i drugih propisa i opšti akata
institucija koje imaju javna ovlaščenja.
- Može li se isključiti javnost – može kada je to zakonom izričito predviđeno.
- Načelo materijalne istine – u upravnom postupku se moraju potpuno i pravilno utvrđenje svih
činjenica koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja.
- Načelo saslušanja stranaka – stranaci se mora pružiti mogućnost da se izjasni o svim činjenicama i
okolnostima koje su važne za donošenje odluke.
- kada se ne primjenjuje načelo saslušanja stranaka – samo kada je to zakonom određeno.
- Načelo pomoći neukoj stranci – dužnost organa koji vodi postupak da se stara da neznanje i
neukost stranke i drugih učesnika u postupku ne bude na štetu njihovih prava.
- Načelo slobodne ocjene dokaza – ovlašćena službena osoba odlučuje koje će činjenice uzeti kao
dokazane prema svojim uvjerenjima, na osnovu temeljne i brižljive ocjene dokaza pojedinačno
kao i svih dokaza zajedno, a na osnovu cjelokupnog postupka.
- Načelo prava žalbe – stranka ima pravo žalbe protiv rješenja donesenog u prvom stepenu, samo
zakonom se može propisati da u pojedinim upravnim stvarima žalba nije dopuštena i to ako je na
drugi način osigurana zaštita prava i zakonitosti (upravni spor).
- Može li se žalba isključiti – može.
- Konačnost rješenja – rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti redovno pravno sredstvo (žalba).
- Pravosnažnost rješenja – rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba niti voditi upravni spor.
- Načelo upotrebe jezika i pisma i koja pisma se koriste u upravnom postupku – Službena pisma su
ćirilica i latinica, a postupak se vodi na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Strani državljani
imaju pravo na tumača.

49. Načelo posebnog postupka? – str. 35

9
 - Pojedina pitanja postupka u određenim upravnim oblastima mogu se regulisati posebnim zakonom
ali taj zakon mora biti u skladu sa načelim Zakona o upravnom postupku.

50. Šta je upravna stvar? – str. 37

- Stvar o kojoj organ u upravnom postupku odlučuje o nekom pravu, obavezi ili pravnom interesu
stranke, neposredno primjenjujući zakon.

51. Stvarna i mjesna nadležnost za rješavanje u upravnim postupcima? – str. 38

- Kako se uređuje stvarna nadležnost – prema propisima kojima se uređuje određena upravna
oblast ili prema kojima je određena nadležnost pojedinih organa.
- Kako se uređuje mjesna nadležnost – Prema sjedištu organa tj. sjedištu organizacione jedinice u
sastavu organa.
- Šta je stvarna nadležnost – pravo i dužnost odrđenog organa da u zavisnosti od prirode stvari
odlučuje u prvom stepenu.
- Šta je mjesna nadležnost – pravo i dužnost stvarno nadležnog organa da na određenoj teritoriji
vrši upravnu funkciju.
- Može li se mijenjati nadležnost – ne može.
- Šta ukoliko se promjeni prebivalište – postoji dužnost obavještavanja organa o tome, a organ koji
je pokrenuo postupak zadržava nadležnost a može i ustupiti predmet drugom organu ako se time
postupak olakšava za stranku (u zakonu RS).

52. Stranke sa diplomatskim imunitetom? – str. 38

- primjenjuje se princip reciprociteta.

53. Sukob nadležnosti – vrste i ko ih rešava? – str. 38 i 39

- Sud BiH rješava:

a) sukob nadležnosti između organa uprave BiH,
b) sukob nadležnosti između organa uprave BiH i institucija BiH koje imaju javna ovlašćenja,
c) sukob nasležnosti između institucija BiH koje imaju javna ovlašćenja,
d) sukob nadležnosti između organa uprave BiH i organa uprave entiteta.

- Organ uprave BiH u čijem sastavu su organizacione jedinice rješava sukob nadležnosti u upravnom
postupku između organizacionih jedinica organa uprave BiH koje se nalaze izvan sjedišta organa
uprave BiH.

- Ko rješava sukob nadležnosti organizacionih jedinica unutar organa uprave – organ uprave BiH.
- Šta može uraditi organ koji rješava sukob nadležnosti – poništiti rješenje/zaključak koje je u
upravnoj stvari donio nenadležni organ i dostaviti spis predmeta nadležnom organu.
- Ko rješava sukob nadležnosti između entiteta – Sud BiH.

10
54. Ko rješava sukob nadležnosti organa uprave – republičkih organa uprave na teritoriji RS?
- Vlada RS ili načelnik/gradonačelnik ako su u pitanju u pitanju organi lokalne uprave i samouprave.

55. Pravna pomoć? – str. 39

- jedinstveno upravno mjesto u RS (vidi zakon RS)

56. Izuzeće – ko odlučuje i čime se odlučuje i da li je dozvoljena žalba? – str. 40

57. Ko je stranka u upravnom postupku? – str. 40

- Ko sve može biti stranka – fizička i pravna lica, organ uprave i drugi organi, naselje, grupa osoba,
sindikalna organizacija, ombudsman BiH, ustanova, pravobranilac BiH i drugi organi vlasti.
- U RS ne može biti ombudsman ali može tužilac i drugi organi vlasti.

58. Procesna sposobnost i zakonski zastupnik? – str. 41

59. Obustava postupka? – str. 41
60. Privremeni zastupnik? – str. 41
61. Zajednički predstavnik? – str. 42

62. Punomoćnik? – str. 42

- Ko može biti punomoćnik u upravnom postupku a ko ne može – svaka osoba koja je potpuno
poslovno sposobna osim osobe koja se bavi nadripisarstvom.

63. Šta je podnesak i nabrojati koji su? – str. 42 i 43

- Podnesak je način komunikacije stranaka sa organima uprave.
- To su zahtjevi, obrasci, prijedlozi, prijave, molbe, žalbe, prigovori i druga obavještenja.

64. Zapisnik? – str. 44 i 45

- Da li je dozvoljeno dokazivati netačnost zapisnika – da.
- Da li je zapisnik javna isprava - da.

65. Obnavljanje – rekonstrukcija spisa? (obavezno sve naučiti) – str. 46

66. Kada se dostavljanje pismena mora lično obaviti? – str. 46

- najnovije izmjene u pogledu dostavljanja odnose se na mogućnost elektronskog dostavljanja
podnesaka ali samo na državnom nivou.

67. Rokovi u upravnom postupku? – str. 49 i 50

- Vrste – Rokovi određeni zakonom ili drugim propisom i rokovi koje određuje službena osoba koja
vodi postupak.
- Koji se mogu produžavati – Oni koje je odredila službena osoba i oni za koje sam propis predviđa
da se mogu produžavati.
- Pod kojim uslovima se mogu produžavati – Ako postoje opravdani razlozi za produženje.

11
 - Rok za produženje roka – molba se mora podnijeti prije isteka samog roka ili 3 dana nakon isteka
roka.
- Da li se mogu produžavati rokovi kada je rješenje konačno – ne mogu?
- Kako se računaju rokovi u upravnom postupku – u danima, mjesecima i godinama.

68. Povrat u pređašnje stanje i rokovi? – str. 50 i 51

69. Održavanje reda? – str. 51

- u RS novčana kazna je do 100,00 KM.
- ne isključuje krivičnu, prekršajnu i disciplinsku odgovornost.

70. Troškovi upravnog postupka? – str. 51

71. Pokretanje upravnog postupka? (obavezno naučiti) – str. 52 i 53

- Kako se pokreće – po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke.
- Čime – zahtjevom.
- Ko pokreće – nadležni organ.
- Kada se može pokrenuti po službenoj dužnosti – kada je to određeno zakonom, posebnim
propisom ili je potrebno radi zaštite javnog interesa.
- Kada se smatra da je pokrenut upravni postupak – čim nadležni organ izvrši bilo koju radnju
vođenja postupka.
- Šta ukoliko se utvrdi da nema uslova za pokretanje upravnog postupka – donosi zaključak kojim se
zahtjev odbacuje kao preuranjen (u RS se samo odbacuje zaključkom).

72. Spajanje stvari u jedan postupak? – str. 52 i 53

73. Izmjena zahtjeva i odustajanje od zahtjeva? – str. 53

- Do kada se može proširiti/izmjeniti zahtjev – do donošenja rješenja u prvom stepenu.
- Može li stranka odustati od zahtjeva – može u toku cijelog postupka.
- Kada organ neće prihvatiti odustajanje i šta će uraditi – ako je dalje vođenje postupka u javnom
interesu ili to zahtjeva druga stranka organ će nastaviti postupak.

74. Poravnanje? – str. 53 i 54

- Može li se prekinuti postupak poravnanja – može.
- Koji akt se donosi kada se završi poravnanje – zaključak kojim obustavlja postupak u cjelosti ili
djelimično.
- Kako mora biti poravnanje – jasno i određeno i ne smije biti na štetu javnog interesa, morala ili
pravnog interesa trećih osoba.

75. Na šta se u upravnom postupku pazi po službenoj dužnosti?

- Svaki organ je dužan u toku cijelog postupka da pazi po službenoj dužnosti na svoju nadležnost.

12
 - Službena osoba koja vodi postupak dužna je paziti po službenoj dužnosti da je poravnanje stranaka
jasno i određeno i da nije na štetu javnog interesa ili pravnog interesa trećih osoba.
- Službena osoba koja vodi postupak obavezna je po službenoj dužnosti pribavljati podatke o
činjenicama o kojima službenu evidenciju vodi organ organ nadležan za rješavanje, kao i podatke
koje vode drugi organi, preduzeća, ustanove ili pravne osobe.

76. Vrste upravnog postupka/kakav postupak može prethoditi rješenju?

a) SKRAĆENI POSTUPAK
b) PRIPREMNI POSTUPAK (samo na nivou BiH) i
c) POSEBAN ISPITNI POSTUPAK.

77. Postupak do donošenja rješenja – zajedničke odredbe? – str. 54 (samo prvi pasus)
78. Pripremni postupak – kada se postupa u ovome postupku? – str 54 i 55
79. Skraćeni postupak – kada se postupa u ovome postupku? (Valrija često pita) – str. 55
80. Poseban ispitni postupak – kada se provodi? – str. 55 (samo prvi pasus)
81. Prethodno pitanje? – str. 55 i 56

82. Prekid upravnog postupka - razlozi? (samo neke nabrojati 2-3) – str. 56 i 57

83. Usmena rasprava? – str. 57 samo prva dva pasusa

- Da li je obavezna – u načelu nije ali je propisano kada se mora održati (vidi priručnik).
- Da li je javna – jeste.
- Isključenje javnosti – može se isključiti za cijelu usmenu raspravu ili samo jedan njen dio (vidi
priručnik).

84. Dokazi u upravnom postupku? – str. 58-61

- Šta mogu biti/vrste – isprave, svjedoci, izjave stranaka, vještaci, uviđaj i sl.
- Navesti barem 2 razloga za uviđaj – kada je to bitno za utvrđivanje neke činjenice ili razrešenje
bitnih okolnosti.
- Ko ne može biti svjedok – osoba koja u postupku učestvuje kao službena osoba.
- Ko može tražiti osiguranje dokaza – može po službenoj dužnosti ili po prijedlogu stranaka ili osobe
koja ima pravni interes.

85. Kako se okončava upravni postupka/kojim aktom?

- Rješenjem.

86. Rješenje u upravnom postupku? – str. 61

- Šta je rješenje – akt kojim se okončava upravni postupak.
- Ko ga donosi – organ uprave tj. službena osoba u tom organu.

13
 - Kako ga donosi kolegijalni organ (npr. to je Vijeće ministara i svaki organ koji ima više članova) –
potrebno je da je pri rešavanju prisutno više od polovine članova a donosi se većinom glasova
prisutnih članova.
- Kako kada su dva ili više organa ovlašćena da riješe neko pitanje – svaki posebno rješava istu stvar
a oni će se sporazumjeti koji će od njih izdati rješenje u kom mora biti naveden i akt drugog
organa.
- Kako kada je potrebna saglasnost sa drugim organom ili mišljenje – jedan organ sastavlja rješenje i
dostavlja ga drugom organu na saglasnot/mišljenje, riješenje je donijeto kada drugi organ da
saglasnost a smatra se aktom organa koji ga je donio.

87. Oblik i sastavin dijelovi rješenja? (obavezno naučiti dijelove rješenja) – str. 62
- U kojoj formi se donosi - pismeno, izuzetno usmeno.
- Kada organ donosi usmeno rješenje – u slučajevima predviđenim zakonom.
- Šta rješenje sadrži – naziv organa, broj, datum, uvod, izreku, obrazloženje, uputu o pravnom
lijeku, potpis ovlašćene osobe i pečat organa.
- Najvažniji dio rješenja – dispozitiv/izreka.
- Kakva mora biti izreka – kratka i određena.
- Šta se sve rješava u izreci – o predmetu postupka, svim zahtjevima stranaka a može i o troškovima
postupka i može se odrediti rok za izvršenje neke radnje.
- Šta obuhvata uvod – naziv organa koji donosi rješenje, propis o nadležnosti, ime stranke i njenog
zaonskog zastupnika ili punomoćnika, kratko označenje predmeta postupka.
- Pored navedenog dijelovi rješenja su i obrazloženje i uputstvo o pravnom lijeku.

88. Vrste rješenja u upravnom postupku/kakva mogu biti rješenja?

a) SAMOSTALNO RJEŠENJE,
b) DJELIMIČNO RJEŠENJE,
c) DOPUNSKO RJEŠENJE i
d) PRIVREMENO RJEŠENJE.

89. Djelimično, dopunsko i privremeno rješenje? – str. 63

- Treba znati šta je svako od njih, kako i kada organ donosi svako od njih.
- Kakav status ova rješenja imaju u pogledu pravnih lijekova – sva djeluju kao samostalna rješenja tj.
postoji mogućnost žalbe na njih.

90. Rok za izdavanje rješenja/kada je organ dužan da donese rješenje? – str. 64

- 30 dana / 60 dana.
- U RS 1 mjesec / 2 mjeseca.

- U kom roku u skraćenom postupku – 15 dana.

14
 - Šta ako organ ne donese rješenje u roku – stranka ima pravo izjaviti žalbu kao da je njen zahtjev
odbijen.

91. Konačnost i pravosnažnost rješenja? – str. 64

- Konačno je rješenje koje se više ne može pobijati žalbom (ali može upravni spor da se vodi)
- Pravosnažno je rješenje koje se više ne može pobijati u upravnom sporu (mogu vanredna pravna
sredstva).

92. Zaključak? – str. 65

- Kada mora da sadrži formu rješenja – ako se protiv zaključka može izjaviti žalba, pravilo je da se
izjavljuje strankama usmeno a pismeno samo kada se protiv zaključka može izjaviti posebna žalba
ili ako se odmah može tražiti izvršenje.

93. Šta ako je u rješenju data pogrešna uputa? – str. 62

94. Konstitutivno i deklarativno rješenje?

- Konstitutivno rješenje je rješenje kojim se zasniva, mijenja ili ukida neko pravo ili pravni odnos.
- Deklarativno rješenje je rješenje kojim se samo konstatuje neku pravnu stvar.

95. Žalba – razlozi za žalbu, rok, sadržaj? – str. 65 -67

- Rok 15 dana od dana dostavljanja rješenja.

- Žalba se može izjaviti zbog:

a) bitnih povreda pravila postupka (treba zanti koje su to),
b) nepotpuno ili nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja i
c) pogrešne primjene materijalnog prava.

- Ko može izjaviti žalbu – stranke, tužilac, pravobranilac, ombudsman i drugi organi kada su
zakonom ovlašćeni.
- Mora li žalba biti detaljno obrazložena - ne mora.
- Kome se dostavlja/podnosi/predaje – prvostepenom organu.
- Nadležnost organa za rješavanje o žalbi – Po žalbi odlučuje Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara BiH,
a o žalbi na prvostepena rješenja organizacionih jedinica organa uprave BiH i institucija BiH koje
imaju javna ovlašćenja odlučuje organ uprave odnosno institucija koja ima javna ovlašćenja.

96. Rad prvostepenog organa po žalbi? (obavezno naučiti) – str. 67

- Kada odbacuje žalbu rješenjem – kada je žalba nedopuštena, neblagovremena ili je izjavila
neovlašćena stranka.
- Kada može postupiti po žalbi – (vidi priručnik)

97. Rješavanje drugostepenog organa o žalbi? – str. 68 -70

15
 - Odluke drugostepenog organa po žalbi – može odbaciti žalbu, poništiti rješenje ili ga izmjeniti (za
Valeriju ne treba detaljno kada će kako odlučiti).
- Ćutanje administracije – str. 69.
- Rok za donošenje rješenja po žalbi – 30 dana (u RS 60 dana),
- Šta ako stranka odustane od žalbe ili prvostepeni organ dostavi dokaz drugostepenom da je
postupio po zahtjevu stranke – postupak se obustavlja zaključkom.

98. Vanredni pravni lijekovi? – str. 70 – 74

- Vanredni pravni lijekovi u upravnom postupku su:

1. OBNOVA POSTUPKA i - (može biti posebno pitanje)

2. POSEBNI SLUČAJEVI PONIŠTAVANJA, UKIDANJA I MIJENJANJA RJEŠENJA:
a) Mijenjanje i poništavanje rješenja u vezi sa upravnim sporom,
b) Poništavanje i ukidanje rješenja po pravu nadzora,
c) Ukidanje i mijenjanje pravosnažnog rješenja uz pristanak ili na zahtjev stranke i
d) Vanredno ukidanje rješenja.
3. UPRAVNI SPOR (na nivou BiH) – je jedan vid vanrednog pravnog lijeka a u entitetima ZAŠTITA
ZAKONITOSTI (vidi zakon entiteta).

- Kada se može tražiti/rokovi ponavljanje postupka – 30 dana/5 godina,

- Ko može tražit – stranka, organ koji je donio rješenje, tužilac i ombudsman.
- Nakon proteka kog roka ne može – 5 godina.
- Ko odlučuje o obnovi – onaj organ koji je donio rješenje kojim je postupak okončan.

99. Mijenjanje i poništavanje rješenja u vezi sa upravnim sporom? (Valerija ovaj najčešće pita)– str. 72

100. Poništavanje i ukidanje rješenja po pravu nadzora (upravnog)? (samo osnovno)– str. 73
101. Ukidanje i mijenjanje pravosnažnog rješenja uz pristanak ili na zahtjev stranke? (samo osnovno)–
str.73
102. Vanredno ukidanje rješenja? (samo osnovno) – str. 102

103. Proglašenje rješenja ništavim i pravne posljedice poništenja i ukidanje? (obavezno naučiti)– str. 74
- Treba znati razlike između poništenja i ukidanje.

104. Izvršnost rješenja? – str. 75 – 79

- Treba znati kada kada postaje izvršno prvostepeno a kada drugostepeno rješenje.
- Vrste izvršenje - administrativno i sudsko izvršenje.
- Rokovi za izvršenje – 5 godina.
- Kako se provodi izvršenje – radi ispunjenja nenovčanih obaveza administartivnim putem a
novčanih sudskih putem.

16
 - Izuzetak za sudsko izvršenje – novčana potraživanja iz primanja na osnovu radnog odnosa mogu se
uz pristanak izvršenika provoditi administrativnim putem.

ZAKON O UPRAVNIM SPOROVIMA BiH

105. Pokretanje upravnog spora, rokovi i nadležnost? – str. 79, 80 i 82

- Šta je upravni spor – spor koji se vodi pred nadležnim sudom protiv konačnih upravnih akata i u
slučaju šutnje uprave pred. – (može biti posebno pitanje ''upravni akt koji se pobija'')
- Ko ga može pokrenuti/ko je tužilac – tužbom fizičko ili pravno lice ako smatra da mu je konačnim
upravnim aktom povređeno neko pravo ili neposredan lični interes zasnovan na zakonu (ovo je na
entitetskom nivou + dodati iz priručnika za državni nivo).
- Ko rješava upravne sporove/nadležnost – Upravno odjeljenje Suda BiH.
- Sastav suda – vijeće od 3 sudija ili sudija pojedinac .
- Kada je nadležno vijeće a kada sudija pojedinac – Sudija pojedinac samo kada se radi o upravnom
sporu pokrenutom protiv rješenja o stavljanju stranca pod nadzor jer je u pitanju hitan postupak.
- Šta sud ispituje u upravnom sporu – zakonitost konačnog upravnog akta.
- Rok za pokretanje/podnošenje tužbe– 60 dana od dana prijema konačnog upravnog akata, u
entitetima u roku od 30 dana.
- Šta se utvrđuje Zakon o upravnim sporovima - utvrđuju se pravila kojima se u sudskom postupku
odlučuje o zakonitosti pojedinačnih i opštih konačnih upravnih akata koje su donijele institucije
BiH u postupcima u kojima se odlučivalo o pravima i obavezama građana i pravnih osoba.

- U RS odlučuje Okružni sud (U FBiH Kantonalni sud) i uvijek se nadležnost određuje prema sjedištu
prvostepenog organa koji je odlučivao! – (može biti posebno pitanje '' ko i kada rješava upravne
sporove u Republici Srpskoj i kako se određuje nadležnost'')

106. Protiv kojih akata se može a protiv kojih ne može voditi upravni spor? – str. 80 i 81
- Može samo protiv KONAČNOG upravnog akata.
- Kada se može pokrenuti upravni spor protiv akata Parlamentarne skupštine i Predsjedništva – kada
su ove institucije pri donošenju konačnog upravnog akata prekoračile granice svojih ovlašćenja.

107. Razlozi pobijanja konačnog upravnog akata i šta se može tražiti u upravnom sporu/šta se traži tužbom?
– str. 81
- U entitetima (u oba) i zbog toga što akt sadrži takve nedostatke koji sprečavaju ocjenu njegove
zakonitosti ili nedostatke koji ga čine ništavim.
- Na ništavost se pazi po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka.

108. Odlaganje izvršenja konačnog upravnog akta povodom tužbe? –str. 81 i 82

- Može li stranka tražiti odlaganje izvršenja – može.

17
 - Da li tužba sprečava izvršenje rješenja – ne.

109. Ko je tužena strana u upravnom sporu?

- Na nivou BiH, RS i FBiH – instutucija/upravni organ čiji se konačni upravni akt osporava
(prvostepeni organ).

110. Kako se pokreće upravni spor i sadržaj tužbe? – str. 83

- Kome se tužba dostavlja – Sudu neposredno.
- Do kada tužilac može odustati – sve do donošenja odluke.
- Šta sud radi ako je tužba neuredna i nerazumljiva – predsjednik vijeća pozvaće tužioca da u
određenom roku otkloni nedostatke.

111. Šutnja uprave/administracije? – str. 83

112. Vrste odluka u upravnom sporu/kako sud odlučuje u upravnim sporovima?

a) RJEŠENJE i
b) PRESUDA.

- Rješenje sud donosi kada odbacuje tužbu (vidi razloge na str. 83 i 84)

- Presudom sud:
 tužbu odbija kao neosnovanu ili
 tužbu može uvažiti u kom slučaju će poništava konačni upravni akt i vratiti ga nadležnoj
instituciji (u pravili drugostepeni organ ako je bila dozvoljena žalba), a taj organ je vezan
pravnih shvatanjem suda. – (može biti posebno pitanje ''šta ako uvaži tužbu'')
Sud može i sam rješiti upravnu stvar i tada presuda u cjelosti zamjenjuje konačnan upravni
akt – SUD PUNE JURISDIKCIJE. (odluke suda u meritumu) – str. 85

113. Obaveza organa, tužioca i suda u upravnom sporu ako je organ donio novo rješenje? – str. 84

114. Rješavanje spora – na koji način sud rješava spor? – str. 84 i 85

- Da li sud u upravnom sporu rješava na javnoj ili nejavnoj sjednici – na nejavnoj.
- Kada će sud u upravnom sporu održati usmenu raspravu – zbog složenosti stvari ili ako nađe da je
to potrebno radi boljeg razjašnjenja stvari.
- Na osnovu kojih činjenica sud rješava upravni spor – u pravilu na osnovu činjenica utvrđenih u
upravnom postupku.
- Granice ispitivanja tužbe – u granicama tužbenog zahtjeva (osim u FBiH).
- Može li sud sam riješiti upravnu stvar – može.

115. Sadržaj presude? – str. 86

116. Žalba? – str. 86

18
 - Može li se pobijati presuda suda – može.
- Čime može – samo vanrednim pravnim lijekovima.
- Pravni lijekovi u upravnom sporu – vanredni.
- Da li je dozvoljena žalba – nije.

117. Vanredni pravni lijekovi? (za Valeriju bitno znati samo koji su i ko odlučuje) – str. 86 – 89
- Ponavljanje postupka u upravnom sporu – (vidi priručnik)
- Ko može podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti – pravobranilac BiH (različito je na entitetskom
nivou).
- Ko odlučuje u upravnom sporu o vanrednim pravnim lijekovima u Republici Srpskoj – o vanrednom
preispitivanju odluke Vrhovni sud RS a o ponavljanju postupka sud koji je donio odluku.
- Rok za ponavljanje postupka – 30 dana/5 godina (kod svih je rok 30 dana).

- Po zahtjevu za ponavljanje postupka odlučuje Vijeće Upravnog odjeljenja Suda BiH koje je
donijelo presudu. U RS pokreće se prijedlogom, a u FBiH tužbom.

- O zahtjevu za zaštitu zakonitosti odlučuje Apelaciono odjeljenje Suda BiH u vijeću od 3 sudija.

- O zahtjevu za preispitivanje sudske odluke (u entitetima to je vanredno preispitivanje) odlučuje

Apelaciono odjeljenje Suda BiH u vijeću od 3 sudija.

118. Kakvo dejstvo ima presuda? – str. 89

119. Postupak povodom izbornih žalbi? – str. 90

- Na koje odluke se može izjaviti žalba – na odluke Izborne komisije BiH, Izbornog vijeća za
prigovore i žalbe, bilo kojeg organa BiH i entiteta i suda poslednje instance Brčko Distrikta.
- Zbog čega – zbog kršenja Izbornog zakona BiH, propisa Izborne komisije, odluka organa kojima se
krše Izborni zakon i propisi Izborne komisije.
- Kome se ulažu izborne žalbe – Apelacionom odjeljenju Suda BiH, a koje sudi u vijeću od 3 sudija.
- U kom roku – 2 dana.
- Rješavanje zahtjeva povodom izbornih žalbi – ako nađe da je žalba osnovana Apelaciono vijeće će
donijeti odluku kojom će odrediti da se otklone nepravilnosti, može i odrediti da se preduzmi
određene mjere. Ako nije osnovana odbiće žalbu.
- Kakav je status tih odluka – konačne su i obavezujuće.

ZAKON O DRŽAVLJANSTVU BiH

120. Šta reguliše ovaj zakon?

- Uslove za sticanje i prestanak državljanstva BiH u skladu sa Ustavom BiH.
- Napomena – sve što se tiče državljanstva BiH vezati za Ustav BiH jer je prvi put uvedeno Ustavom a
ne zakonom.

121. Koliko ima zakona o državljanstvu?

19
 - 4 zakona i to na novou BiH, entiteta i Brčko Distrikta, a pored toga državljasntvo je uređeno i
ustavom BiH, ustavima entiteta, ustavima kantona i Statutom Brčko Distrikta. – (može biti posebno
pitanje ''čime je regulisano državljanstvo'')

122. Odnos državljanstva BiH i državljanstva entiteta? – str. 105

123. Opšti principi sticanja državljanstva BiH? – str. 106 -108

- Načini sticanja državljanstva BiH – porijeklom, rođenjem na teritoriji BiH, usvajanjem, putem
naturalizacije i međunarodnim sporazumom.
- Sticanje porijeklom – str. 106
- Sticanje usvojenjem - Dijete mlađe od 18 godina koje u postpunosti usvojio državljanin BiH nakon
stupanja na snagu Ustava, stiče državljanstvo BiH.
- Šta je naturalizacija – str. 106 i 107
- Šta je olakšana naturalizacija – str. 107 i 108
- Ko ima pravo na olakšanu naturalizaciju – Stranac koji je bračni drug državljana BiH, dijete mlađe
od 18 godina čiji je jedan roditelj stekao državljanstvo BiH naturalizacijom, osoba bez
državljanstva koja imam status izbjeglice i njeno maloljetno dijete, emigranti koji su se vratili u
BiH i prva i druga generacija potomaka osoba koje su se vratile u BiH.
- Državljanstvo bračnog druga – stiče se olakšanom naturalizacijom.

124. Prestanak državljanstva? – str. 108-110

- Ko ne može biti lišen državljanstva/kome se ne može oduzeti – Osoba koja bi na taj način ostala bez
državljanstva (apatrid).
- Kada će se državljanstvo oduzeti – str. 109
- Kako prestaje državljanstvo – odricanjem, otpustom, oduzimanjem i međunarodnim
sporazumom.

125. Mogu li BiH državljani imati dvojno državljanstvo?

- Mogu (na osnovu Ustava).

126. Ko vodi evidencije o državljanstvu BiH? – str. 110

127. Ko odlučuje o sticanju državljanstva BiH?

- Ministarstvo civilnih poslova BiH.

 U programu pravosudnog ispita više nisu Zakon o republičkoj upravi RS, Zakon o organizaciji
organa uprave u FBiH, , Zakoni o upravnoj inspekciji RS, Zakon o Vladi RS i Zakon o Vladi FBiH.

 Programom su predviđeni zakoni sa entitetskih nivoa: Zakon o upravnom postupku FBiH, Zakon
o opštem upravnom postupku RS i Zakoni o upravnim sporovima RS i FBiH, ali kako je većina
odredbi tih zakona identična kao i na državnom nivou treba naučiti samo razlike.

20