Vježba 1. Jakov Župančić, 3.

PROVJERAVANJE IZRAZA ZA PERIOD

JEDNOSTAVNOG NJIHALA

Pribor: nit konca, kuglica, stalak, hvataljka, zaporni sat, metar, pomična mjerka
Zadatak: Grafički prikazati vezu između titraja T i duljine njihala l

Uvod
Jednostavno ili matematičko njihalo je titrajni sustav koji čini materijalna točka
ovješena o tanku, nerastegljivu nit bez mase (u idealnim uvjetima). Za male
amplitude ono titra harmonijski što znači da je sila koja uzrokuje titranje (u
ovom slučaju gravitacijska sila Fg) proporcionalna otklonu materijalne točke od
ravnotežnog položaja. Sam predmet vježbe, period T, vrijeme je nakon kojeg se
gibanje unutar titranja počinje ponavljati te ovisi o duljini njihala l te
gravitacijskom ubrzanju g što izražavamo formulom:

T =2 π
√ l
g

Duljina njihala definira se kao zbroj duljine niti l0 te polumjera materijalne točke
r.
l = l0 + r
Do polumjera materijalne točke može se doći na više načina no u ovoj sam
vježbi zbog veće točnosti izmjerio duljinu polukružnice (α=180°) lp te uz pomoć
formule za duljinu kružnog luka izveo formulu za polumjer.
α l
l p=rπ ×
180 °  r = πp
Opis rada
U vježbi materijalnu točku predstavlja plastična kuglica, a nerastegljivu nit
konac. Nakon što sam konac na jednom kraju čvrsto zavezao za kuglicu drugim
sam ga krajem ovjesio o strop. Nakon toga sam izmjerio duljinu konca te
pribrojio izračunatom polumjeru (4.04 cm). Uzeo sam zaporni sat, a kuglicu
postavio u malen amplitudni položaj te ispustio, a pomoću zapornog sata
izmjerio vrijeme potrebno za 20 titraja. Dobiveno sam vrijeme podijelio sa 20
čime sam dobio vrijeme jednog titraja. Isti sam postupak ponovio 4 puta s
nasumično odabranim kraćim duljinama konca.

Skica
Mjerenja i zapažanja
Tijekom mjerenja vremena različitih duljina njihala primijetio sam da se
smanjivanjem duljine također i smanjuje vrijeme no ne znatno, što upućuje na
korijensku ovisnost perioda o duljini.
l/cm 62.8 57.04 49.54 42.54 38.24
T20/s 32.55 31.10 28.27 26.92 25.66
T/s ( T20/20) 1.63 1.56 1.41 1.34 1.28

Račun za treće mjerenje:

l = 49.54 cm = 0.4954 m

T=? T =2 π
√ 0.4954 m
9.81 m s−2

T =2 π
√ l
g
T ≈ 1.41 s
Grafički prikazi ovisnosti

1.8

1.6

1.4

1.2

1
T/s

0.8

0.6

0.4

0.2

0
35 40 45 50 55 60 65

l/m

Zbog malog broja mjerenja nisam u mogućnosti samo iz izgleda grafa sa

1.8

1.6

1.4

1.2

1
T/s

0.8

0.6

0.4

0.2

0
6 6.2 6.4 6.6 6.8 7 7.2 7.4 7.6 7.8 8

√l/√m

sigurnošću odrediti vrstu ovisnosti no svejedno bih zbog malog intenziteta

povećanja mogao pretpostaviti da se radi o korijenskoj ovisnosti.
Zaključak
Ovom vježbom zaključujem da period jednostavnog njihala ovisi o njegovoj
duljini. Iz samog pokusa i grafičkog prikaza zaključujem da se povećanjem
duljine posljedično poveća i period no, kao što sam već napomenuo, zbog
premalog broja mjerenja ne mogu zaključiti da se radi o korijenskoj ovisnosti.
Dobra strana vježbe je da je relativno jednostavna i može se koristiti kao
sredstvo proučavanja fizičkih pojava. Isto tako načela matematičkog njihala
primjenjiva su i na drugim tipovima titrajnih sustava, kao i u drugim područjima
znanosti kao što su inženjerstvo i matematika. S druge strane problem u vježbi
predstavlja činjenica da je matematičko njihalo idealizirani sustav što znači da
se pri njegovom proučavanju u realnim okolnostima ne uzima u obzir druge
faktore kao što su otpor zraka ili trenje i masa niti. Samim time je u stvarnosti
također veća potreba za preciznijim mjerenjima koja su sa svakodnevnim
priborom ponekad teško ostvariva. Sam eksperiment bi se potencijalno mogao
poboljšati na način da se poveća broj mjerenja i ustanovi dogovor o
univerzalnom priboru kao što su kuglica zajednički dogovorene mase i
polumjera, nit jednake čvrstoće i precizno utvrđena metoda učvršćivanja niti na
gornjem kraju.