PRIPREMA ZA SAT U KOMBINIRANOM ODJELU – ŠKRINJICA SLOVA I RIJEČI

ŠKOLA, UČITELJ/ICA BR. SATA DATUM

1. RAZRED ✘ 2. RAZRED 3. RAZRED 4. RAZRED 1. RAZRED 2. RAZRED ✘ 3. RAZRED 4. RAZRED

NASTAVNA JEDINICA REDOSLIJED DOGAĐAJA NASTAVNA JEDINICA SAT LEKTIRE - GRIČKI TOP, D. HORVATIĆ (ponavljanje)

USVAJANJE NOVIH SADRŽAJA ✘ VJEŽBANJE/PONAVLJANJE PROVJERA USVAJANJE NOVIH SADRŽAJA ✘ VJEŽBANJE/PONAVLJANJE PROVJERA

DOMENE DOMENE

A – HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA ✘ B – KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO A – HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA ✘ B – KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

C – KULTURA I MEDIJI C – KULTURA I MEDIJI

ISHODI ISHODI

OŠ HJ A.2.1. Učenik razgovara i govori u skladu s temom iz svakodnevnoga života i poštuje pravila
uljudnoga ophođenja.
- govori i razgovara o temama iz svakodnevnoga života koje zaokupljaju njegovu pozornost
- odgovara na pitanja i postavlja pitanja cjelovitom rečenicom
- pripovijeda kratku priču prema nizu slika
- priča o vlastitim doživljajima i događajima
- pripovijeda događaje kronološki
- opisuje na temelju promatranja
- pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
- upotrebljava nove riječi koje je naučio kao dio aktivnoga rječnika
- točno izgovara sve glasove u riječima
- točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu
OŠ HJ A.2.2. Učenik sluša jednostavne tekstove, točno izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju
slušanoga teksta
- sluša kratke tekstove primjerene jezičnomu razvoju, interesima i dobi
- odgovara na pitanja o poslušanome tekstu
- postavlja potpitanja o poslušanome tekstu da bi pojasnio vlastito razumijevanje teksta
- provjerava razumijevanje poslušanoga teksta u razgovoru s drugim učenikom
- izražava svoje misli i osjećaje o poslušanome tekstu (crtežom, pismom, govorom, pokretom)
OŠ HJ A.2.4. Učenik piše školskim rukopisnim pismom slova, riječi i kratke rečenice u skladu s jezičnim
OŠ HJ A.3.1. Učenik razgovara i govori tekstove jednostavne strukture.
- razlikuje svakodnevne komunikacijske situacije - govori kraći tekst prema jednostavnoj strukturi: uvod,
središnji dio, završetak
- pripovijeda događaje nižući ih kronološki
- služi se novim riječima u skladu s komunikacijskom situacijom i temom
- u govornim situacijama samostalno prilagođava ton, intonaciju i stil
- točno izgovara ogledne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi č, ć, dž, đ,
ije/je/e/i
- pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
OŠ HJ A.3.3. Učenik čita tekst i pronalazi važne podatke u tekstu.
- uočava grafičku strukturu teksta: naslov, tijelo teksta, ilustracije i/ili fotografije, rubrike
- odgovara na pitanja o pročitanome tekstu
- postavlja pitanja o pročitanome tekstu
- pronalazi važne podatke u tekstu
- pronalazi i objašnjava podatke u grafičkim prikazima
- pojašnjava i popravlja razumijevanje pročitanoga teksta čitajući ponovo tekst
- sažima (traži glavne misli) i prepričava tekst
- prepoznaje nepoznate riječi i pronalazi njezino značenje na temelju sadržaja teksta i u rječniku
OŠ HJ B.3.1. Učenik povezuje sadržaj i temu književnoga teksta s vlastitim iskustvom.
- iskazuje misli i osjećaje nakon čitanja književnoga teksta
- prepoznaje temu književnoga teksta
- povezuje temu književnoga teksta s vlastitim iskustvom
razvojem.
- piše velika i mala slova školskim rukopisnim pismom
- povezuje slova u cjelovitu riječ, riječ u rečenicu pišući školskim rukopisnim pismom
- prepisuje riječi i rečenice rukopisnim slovima
- samostalno piše riječi i rečenice naučenim rukopisnim slovima
- u pisanju rukopisnim slovima pazi na veličinu pojedinih elemenata slova, vrstu poteza i način spajanja
- razlikuje pojam glas, slovo, slog, riječ
- u pisanju rastavlja riječi na slogove na kraju retka; prepoznaje i upotrebljava pravopisni znak spojnicu
kod rastavljanja riječi na slogove na kraju retka
- piše veliko početno slovo: imena životinja, blagdana i praznika, ulica, trgova i naseljenih mjesta u
bližem okružju
- piše oznake za mjerne jedinice (duljina, novac, vrijeme)
- piše ogledne i česte riječi u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i
- navodi sličnosti i razlike između sadržaja i teme književnoga teksta i vlastitoga životnog iskustva
- uspoređuje misli i osjećaje nakon čitanja teksta sa zapažanjima ostalih učenika
- prepoznaje etičke vrijednosti teksta
OŠ HJ B.3.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i
doživljajima književnoga teksta.
- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima radi oblikovanja uradaka u
kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska
- stvara različite individualne uratke: stvara na dijalektu / mjesnom govoru, piše i crta slikovnicu, glumi u
igrokazu, stvara novinsku stranicu, piše pismo podrške, crta naslovnicu knjige, crta plakat, crta strip
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

OŠ HJ B.2.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i
doživljajima književnoga teksta.
- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima radi oblikovanja uradaka u
kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska
- stvara različite individualne uratke: prikuplja riječi iz mjesnoga govora te sastavlja mali zavičajni
rječnik, preoblikuje pročitani književni tekst: stvara novi svršetak, mijenja postupke likova, uvodi nove
likove, sudjeluje u priči
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

MEĐUPREDMETNE TEME MEĐUPREDMETNE TEME

✘ OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ ODRŽIVI RAZVOJ ZDRAVLJE ✘ OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ ODRŽIVI RAZVOJ ZDRAVLJE
UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE
TEHNOLOGIJE TEHNOLOGIJE
PODUZETNIŠTVO GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE ✘ UČITI KAKO UČITI PODUZETNIŠTVO GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE ✘ UČITI KAKO UČITI

ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA MEĐUPREDMETNIH TEMA I SUODNOSI S OSTALIM ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA MEĐUPREDMETNIH TEMA I SUODNOSI S OSTALIM
PREDMETIMA PREDMETIMA
OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ
osr C.1.3. Pridonosi skupini. osr B.2.2. Razvija komunikacijske kompetencije.
osr C.1.4. Razvija nacionalni i kulturni identitet zajedništvom i pripadnošću skupini. osr C.2.4. Razvija kulturni i nacionalni identitet zajedništvom i pripadnošću skupini.

UČITI KAKO UČITI UČITI KAKO UČITI

uku A.1.2. Učenik se koristi jednostavnim strategijama učenja i rješava probleme u svim područjima uku A.2.1. Uz podršku učitelja ili samostalno traži nove informacije iz različitih izvora i uspješno ih
učenja uz pomoć učitelja. primjenjuje pri rješavanju problema.
uku A.2.3. Učenik se koristi kreativnošću za oblikovanje svojih ideja i pristupa rješavanju problema.
uku A.1.3. Učenik spontano i kreativno oblikuje i izražava svoje misli i osjećaje pri učenju i rješavanju
problema.
uku A.1.4. Učenik oblikuje i izražava svoje misli i osjećaje.
uku D.1.1. Učenik stvara prikladno fizičko okružje za učenje s ciljem poboljšanja koncentracije i
motivacije.
uku D.1.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama
i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.

VREDNOVANJE ZA/KAO UČENJE VREDNOVANJE ZA/KAO UČENJE navedeno u opisu aktivnosti

VREDNOVANJE NAUČENOGA VREDNOVANJE NAUČENOGA

UDŽBENIK – 1. DIO UDŽBENIK – 2. DIO RADNA BILJEŽNICA UDŽBENIK – 1. DIO UDŽBENIK – 2. DIO RADNA BILJEŽNICA

164.
NASTAVNA SREDSTVA NASTAVNA SREDSTVA

2. RAZRED 3. RAZRED
ISHOD ISHOD
OPIS AKTIVNOSTI OPIS AKTIVNOSTI
OČEKIVANJE OČEKIVANJE
UVODNI DIO SATA UVODNI DIO SATA
IZRAVNA NASTAVA – ZAJEDNIČKA AKTIVNOST IZRAVNA NASTAVA – ZAJEDNIČKA AKTIVNOST
ISHOD AKTIVNOSTI: Učenik procjenjuje predstavljanje fotografije koja prikazuje ISHOD AKTIVNOSTI: Učenik predstavlja fotografiju koja prikazuje neki događaj iz
neki događaj iz prošlosti. Učenik sudjeluje u zajedničkoj aktivnosti. Učenik prošlosti. Učenik sudjeluje u zajedničkoj aktivnosti.
aktivno sluša.
OŠ HJ A.2.1. Igra „Da sam ja učitelj“
Igra „Da sam ja učitelj“ OŠ HJ A.2.2. Učenici 3. razreda će učenicima 2. razreda predstaviti svoju fotografiju iz prošlosti.
OŠ HJ A.3.1.
Učenici 3. razreda će učenicima 2. razreda predstaviti svoju fotografiju iz prošlosti. uku A.1.3. Njihov je zadatak bio donijeti fotografiju iz prošlosti. Fotografija može biti vezana uz
osr B.2.2.
Njihov je zadatak bio donijeti fotografiju iz prošlosti. Fotografija može biti vezana uz uku A.1.4. bilo koji događaj. Važno je samo da učenici znaju sve o toj fotografiji, što ona
bilo koji događaj. Važno je samo da učenici znaju sve o toj fotografiji, što ona uku D.1.2. predstavlja. Fotografija bi trebala predstaviti događaj iz prošlosti. Primjer:
predstavlja. Fotografija bi trebala predstaviti događaj iz prošlosti. Primjer: Vjenčanje bake i djeda ili prabake i pradjeda. Učenici 2. razreda mogu djelomično
Vjenčanje bake i djeda ili prabake i pradjeda. Učenici 2. razreda mogu djelomično sudjelovati u pripovijedanju na način da predlože izmjene prilokom pripovijedanja
sudjelovati u pripovijedanju na način da predlože izmjene prilikom pripovijedanja učenika 3. razreda
učenika 3. Razreda
GLAVNI DIO SATA GLAVNI DIO SATA
NEIZRAVNA NASTAVA IZRAVNA NASTAVA
ISHOD AKTIVNOSTI: Učenik se izražava stvaralački potaknut književnim tekstom. ISHOD AKTIVNOSTI: Učenik upoznaje nepoznate riječi, analizira lektirno djelo
Učenik uvježbava pisanje kraćih tekstova poštujući strukturu i pravopisnu normu. razgovorom.

Učitelj dijeli učenicima zadatke prema skupinama. Svi učenici dobivaju zajedničku Učitelj će s učenicima napraviti analizu lektirnog teksta postavljajući pitanja.
temu za pisanje. Tema teksta je NAJLJEPŠI DAN U ŠKOLI. Učitelj poučava. U legendi ima mnogo nepoznatih riječi, učitelj ih zapisuje na ploču.
Prva skupina učenika piše uvodni dio. Druga skupina učenika piše glavni dio teksta i Zaključuje se da su riječi većinom turcizmi, a nekima od njih i danas se koristimo u
treća skupina učenika piše završetak. Učenici se nakon pisanja zabavljaju svakodnevnom razgovoru.
kombiniranjem uvoda, glavnog dijela i završetka različitih učenika. Na taj način OŠ HJ A.3.1.
OŠ HJ A.2.4. Što je tema ove legende?
stvara se potpuno nepredvidiva i zanimljiva priča. OŠ HJ A.3.3.
OŠ HJ B.2.4. Tko je ratovao? OŠ HJ B.3.1.
osr C.1.3.
Tko je želio zauzeti hrvatsko kraljevstvo? osr B.2.2.
uku A.1.2.
U kojem stoljeću su se Turci približili Zagrebu? uku A.2.1.
uku A.1.3.
Tko se odlučio suprotstaviti turcima? osr C.2.4.
uku D.1.2.
Tko su Osmanlije?
Kako su se ponašali Turci dok su se smjestili nasuprot zidina?
Kada su Zagrepčani doznali što se dogodilo tog dana kad su isprobali svoj top?
Što je legenda? Po čemu je Grički top legenda?
Koji je događaj opisan u ovoj legendi?
Zašto su se Zagrepčani odlučili suprotstaviti Turcima?
Zašto je važno braniti i čuvati domovinu?
Kako ti iskazuješ ljubav prema domovini ?
ZAVRŠNI DIO SATA ZAVRŠNI DIO SATA
IZRAVNA NASTAVA - ZAJEDNIČKA AKTIVNOST
IZRAVNA NASTAVA - ZAJEDNIČKA AKTIVNOST
ISHOD AKTIVNOSTI: Učenik improvizacijom izvodi prizor iz lektirnog djela 3.
ISHOD AKTIVNOSTI: Učenik improvizacijom izvodi prizor iz lektirnog djela.
razreda.
OŠ HJ A.3.1.
OŠ HJ A.2.1. „Igra uloga“
„Igra uloga“ OŠ HJ B.3.4.
OŠ HJ B.2.4. Učitelj može koristiti razredne kulise i deku koju mogu držati dva učenika. Njihova
Učitelj može koristiti razredne kulise i deku koju mogu držati dva učenika. Njihova osr C.2.4.
osr C.1.4. je uloga, uloga stražara.
je uloga, uloga stražara. uku A.2.3.
uku D.1.1. ULOGE: STRAŽARI, NAPADAČI, DOMOLJUBI (brane svoj grad)
ULOGE: STRAŽARI, NAPADAČI, DOMOLJUBI (brane svoj grad)
Učenici improviziraju i svoj tekst izmišljaju u tom trenutku.
Učenici improviziraju i svoj tekst izmišljaju u tom trenutku.
Učitelj pomaže povremenim uplitanjem u tijek scenarija.
Učitelj pomaže povremenim uplitanjem u tijek scenarija.
Učenici 2. razreda služe kao publika ili mogu biti statisti.
Učenici 2. razreda služe kao publika ili mogu biti statisti.
DOMAĆA ZADAĆA DOMAĆA ZADAĆA

PLAN PLOČE PLAN PLOČE

REFLEKSIJA I SAMOPROCJENA UČITELJA (Čime sam zadovoljna/zadovoljan? Čime nisam? Što treba unaprijediti?)